Fondacija Centar za javno pravo (CJP) (original) (raw)

Antidržavni afekt: praktična politika i ustavno pravo BiH

U analizi Edina Šarčevića se problematizira političko falsificiranje Ustavnog prava BiH i uloga pravne znanosti u demitologiziranju ustavno nepokrivenih stavova praktične politike. Političke stranke se od ugovaranja Ustava BiH nalaze u konstantnom antidržavnom afektu koji blokira kolektivne afekcije i profiliraju politiku koja se vodi „u ime naroda“. Na toj premisi se aktivno onemogućuju simpatije i sklonosti prema „drugom“ i vlada se državnim institucijama. Proces je ilustriran analizom pet mitologema koji su u predizbornoj kampanji 2022. godine artikulirani kao postulati političkih partija i zvanični stavovi susjednih država: (1) konstitutivni narodi su politički predstavljeni u Predsjedništvu BiH, (2) Visoki predstavnik za BiH je obavezan na zakonske intervencije, (3) koncept građanske države nije primjenjiv u BiH zbog ustavom programirane „vladavine naroda“, (4) entiteti su države i (5) Republika Srpska je genocidna tvorevina koju zbog toga treba deinstitucionalizirati. Analiza je izvorno objavljena u Arhivu za pravne i društvene nauke (Beograd broj 3/2023) i ovdje se objavljuje u redaktorskom standardu Centra za javno pravo.

(objavljeno 22. 01. 2024)

Udruženja sudija i tužilaca u funkciji nezavisnosti i integriteta pravosuđa

Zajedničko koordinaciono tijelo udruženja sudija i tužilaca iz Bosne i Hercegovine (ZKT) poziva na jednodnevni skup udruženja sudija i tužilaca iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije u četvrtak 18. maja 2023. godine. Skup je posvećen ulozi strukovnih udruženja sudija i tužilaca u osiguranju nezavisnosti i integriteta pravosuđa i odnosu prema medijima. Agenda skupa se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 30. 04. 2023)

Propusti u proceduri izbora novog sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH

Sa prilogom koji se može preuzeti pod ovim linkom dokumentiramo propuste u proceduri izbora novog sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH. Prilog donosi lična iskustva Haruna Išerića i ukazuje na manipulacije principom javnosti u proceduri utvrđivanja prijedloga rang-liste za izbor sudije Ustavnog suda BiH. Radna grupa Predstavničkog doma Parlamenta F BiH je, kako to pokazuje ovaj prilog, prekršila više izričitih propisa u proceduri utvrđivanja rang liste i bespovratno je kompromitirala postupak izbora sudaca iz Federacije BiH kao postupak izbora najboljeg i najuglednijeg pravnika na funkciju sudije Ustavnog suda BiH.

(objavljeno 02. 03. 2023)

Ustavni amandmani iz nu žde – kritički osvrt na ustavnu reformu sudske vlasti

Poslije referenduma od 16. januara 2022. godine, na kome su se građani Srbije većinom izjasnili za ustavne promene, Narodna skupština je 9. februara proglasila Akt o promeni Ustava. Ukinut je probni, trogodišnji mandat sudija, a izbor svih sudija i predsjednika sudova je prešao u nadležnost Visokog saveta sudstva. Depolitizovan je sastav Visokog saveta sudstva i unaprijeđena je ustavna garancija nezavisnosti sudija, između ostalog, obezbjeđivanjem stalnosti sudijske funkcije, konstitucionalizovanjem razloga za razrješenje sudija i preciznijim garantovanjem njihove nepremjestivosti. Ističe se da je tim aktom unaprijeđen ustavni okvir pravosuđa. Međutim jedan dio pravne nauke je vidno suzdržan i nezadovoljan sa domašajem sprovedenih ustavnih promjena. O spornim mjestima u analizi Darka Simovića koja se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 20. 12. 2022)

Funkcionalna nezavisnost sudija i tužilaca u svjetlu disciplinske prakse VSTV-a BiH

U analizi Alene Kurspahić Nadarević i Mirze H. Omerovića se predstavljaju garancije nezavisnosti sudija i tužilaca u pravnim propisima BiH. Autori utvrđuju da su funkcionalna nezavisnost i imunitet osnovne pretpostavke pravosudne nezavisnosti, a da je praksa disciplinskih komisija VSTV-a nekonzistentna i da utiče na obaranje nivoa nezavisnosti. Pri tom se vidi razlika između standarda koji važe sa sudije i onih koji važe za tužioce. Analiza je pripremljena za redovno godišnje savjetovanje Udruženja tužilaca Federacije BiH i može se preuzeti na ovom linku.

(objavljeno 19. 10. 2022)

Podsticaji za unapređenje rada na složenim predmetima: uticaj sistema plata i naknada i ocjenjivanja rada nosilaca pravosudnih funkcija

U analizi Rusmira Šabete koja se može preuzeti pod ovim linkom, ispituje se utjecaj sistema plata i naknada nosilaca pravosudnih funkcija na efikasnost rada i kvalitet pravosuđa. Osim analize postojećeg modela ocjenjivanja i mogućnosti unapređenja rada na složenim predmetima, razmatraju se i mogućnosti za unapređenje važećeg zakonskog okvira.

(objavljeno 10. 10. 2022)

Utjecaj plata/nadoknada sudija i tužilaca na efikasnost i kvalitet pravosuđa (unapređenje rada na složenim predmetima)

Visina primanja sudija i tužilaca je jedno od pitanja koje je otvoreno pred Privremenom istražnom komisijom PS BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH. Visina primanja je ovdje istaknuta kao razlog za nezadovoljstvo u pravosuđu. Posebno je problematično pitanje utjecaja sudijskih i tužilačkih primanja na rad na složenim predmetima. Problem je istražio i analizirao Demirel Delić, a analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 10. 10. 2022)

Oduzimanje prava malobrojnim Hrvatima: o prigovorima integralnog HDZ-a

Predsjednik FCJP Edin Šarčević je u analizi koju preuzimamo sa linka, propitao četiri teze o poziciji Hrvata u ustavnom sistemu BiH. U osnovi, radi se o tezama koje pozivanjem na odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić zastupa HDZ. Teze su provjerene s obzirom na Ustavno pravo BiH i javnopravne standarde. Analizu, uz redakcijsku obradu teksta, prenosimo u cjelini i može se preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 07. 09. 2022)

Dopisivanja s reisom: ruganje sekularnosti

U Bosni i Hercegovini je otvorena javna prepiska povodom govora reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazovića sa prigodne vjerske manifestacije. Reis je izgovorio nekoliko stavova o predstojećim izborima u BiH. Govor je najprije shvaćen kao uputa glasačima i kao miješanje u politička pitanja. Uslijedila su pisma kritike i pisma podrške. U njima se nazire tendencija da se bosanskohercegovačka sekularnost dovede na formalni princip bez posljedica. O aspektima i posljedicama ove rasprave u analizi predsjednika CJP Edina Šarčevića koja se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 21. 08. 2022)

Sigurnosne provjere sudaca u Republici Hrvatskoj

Institut sigurnosnih provjera sudaca u Republici Hrvatskoj uveden je 2010. godine, ali samo za suce koji bi sudili u postupcima organiziranog kriminala. S vremenom se taj institut proširio na kandidate za suce koji prvi puta stupaju na sudačku dužnost, odnosno na kandidate za suce Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Novelom Zakona o sudovima iz 2022. godine uvedena je stalna periodična sigurnosna provjera svih sudaca u Republici Hrvatskoj. U analizi Damira Kontreca se prikazuju razlozi zbog zbog kojih je zakonodavac uveo takvu provjeru, ali i razlozi zbog kojih Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Udruga hrvatskih sudaca takvu odredbu smatraju protuustavnom. Zbog toga je i pokrenut postupak ocjene ustavnosti takve odredbe pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Analiza predstavlja uvodni referat za skup koji će se u organizaciji Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca održati 09. juna 2022. godine u Sarajevu i može se preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 05. 06. 2022)

Sigurnosne provjere u sistemu provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija

Dokumenti i informacije koje kandidati za pravosudnu funkciju dostavljaju VSTV-u prilikom apliciranja na upražnjene pozicije u pravosuđu nisu podložne sistematskim provjerama. U cjelini sigurnosne provjere nosilaca pravosudne vlasti u BiH nisu dio sistema samokontrole i kontrole pravosuđa. Saznanja o netačnim, nepotpunim ili lažnim informacijama su anegdotalna i obično dolaze od zainteresiranih lica – ukoliko takvih uopšte ima. O detaljima sigurnosnih provjera u sistemu provjere integriteta nosilaca pravosudne vlasti u analizi Mirze H. Omerovića koja se može preuzeti pod ovim linkom. Analiza predstavlja uvodni referat za skup koji će se u organizaciji Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca održati 09. juna 2022. godine u Sarajevu.

(objavljeno 30. 05. 2022)

Stručni skup o kompatibilnosti Nacrta zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske sa Ustavom BiH

Zajedničko koordinaciono tijelo udruženja sudija i tužilaca u BiH (ZKT) će u utorak 17. maja 2022. godine održati raspravu o kompatibilnosti Nacrta zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske sa Ustavom BiH. Rasprava će početi u 15:00 sati i održaće se u Velikoj Sali ANUBiH. Poziv se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 13. 05. 2022)

Kompatibilnost Nacrta zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske sa Ustavom BiH

Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) Republike Srpske su 10. februara 2022. godine usvojili poslanici u Narodnoj skupštini RS-a. Do danas nije nastavljena procedura sa usvajanjem ovog nacrta. Unatoč tome, postavlja se pitanje njegove ustavnosti: da li je moguć ustavan prenos („vraćanje“) zakonodavne nadležnosti sa BiH na entitete. Na ovo pitanje odgovara Nedim Ademović u analizi koja se može preuzeti pod ovim linkom. Analiza predstavlja uvodni referat za skup koji će se u organizaciji Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca održati 17. maja 2022. godine u Velikoj sali ANUBiH-a. Sudije i tužioci su pozvani da učestvuju na ovom skupu.

(objavljeno 13. 05. 2022)

Tvrtko Jakovina: Što Hrvatska želi u Bosni i Hercegovini i kakva BiH treba Hrvatskoj?

Iz šestog memorijalnog predavanja Tvrtka Jakovine, posvećenog prof. dr. Zdravku Grebi: „Manje uplitanje Republike Hrvatske u BiH je najbolje za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Hrvatska bi svoju dobronamjernost pa i utjecaj, trebala uložiti u pomoć BiH u izgradnji institucija, sudstva. Doduše, veliko je pitanje bi li Hrvatska mogla graditi sudstvo, kada je ono u BiH vjerojatno transparentnije no ono u Hrvatskoj, ali postoje neke institucije i moguća suradnja koju bi Hrvatska mogla adekvatnije podržati.“

Pisano predavanje se može preuzeti na ovom linku.

(objavljeno 12. 05. 2022)

Dejan Jović: Hrvatsko-bosanskohercegovački odnosi

Iz petog memorijalnog predavanja Dejana Jovića, posvećenog prof. dr. Zdravku Grebi: „Građani Bosne i Hercegovine dosad nikad nisu imali mogućnost da sami odluče o sudbini Bosne i Hercegovine i o unutarnjem uređenju svoje zemlje. ZAVNOBiH je imao revolucionarni, a Dayton antiratni legitimitet, ali ni jedan ni drugi nisu bili rezultat demokratskog historijskog dogovora građana Bosne i Hercegovine. Jedino se kroz takav dogovor o post-protektoratskoj Bosni i Hercegovini ona može konstituirati kao demokratski legitimirana i dugoročno stabilna zemlja, u kojoj njeni građani postaju njeni suvereni, odnosno vlasnici.“

Pisano predavanje se može preuzeti na ovom linku.

(objavljeno 11. 05. 2022)

Edin Šarčević: Pravo naroda na samoopredjeljenje sa otcjepljenjem

Iz četvrtog memorijalnog predavanja Edina Šarčevića, posvećenog prof. dr. Zdravku Grebi: „Teritorijalni integritet BiH bi se mogao potisnuti kao pravna vrijednost u korist secesije i zahtjeva za ofanzivnim samoopredjeljenjem Srba samo ako bi postojali jasni dokazi o nepodnošljivoj diskriminaciji srpskog naroda koja ga dovodi u potčinjen položaj u kojem bi se sistematski ugrožavala ljudska prava njegovih pripadnika i u kojem ne bi imao mogućnost da participira u radu državnih organa.“

Pisano predavanje se može preuzeti na ovom linku.

(objavljeno 09. 05. 2022)

Žarko Korać: Društveni stavovi i struktura ličnosti: iskustva tranzicije

Iz trećeg memorijalnog predavanja Žarka Koraća, posvećenog prof. dr. Zdravku Grebi:

„Posle pada jednopartijskih političkih sistema u istočnoj Evropi 1990/1991. godine, uključujući Jugoslaviju, javnost i mediji su gotovo jednoglasno govorili o konačnoj demokratizaciji tih zemalja, sa implicitnom pretpostavkom da će građani, sada u prilici da slobodno biraju i iskazuju svoje političko opredeljenje, birati pre svega demokratske vrednosti! Iskustvo političke tranzicije u istočnoj Evropi pokazalo je da je to bilo preterano i naivno očekivanje, a velika većina istraživača društvenih stavova potpuno je zaboravila na ličnost koja zastupa određene stavove. Psihološke aspekte političkog ponašanja potpuno su zanemarili i vrlo često bili zbunjeni rezultatima vlastitih istraživanja stavova.“

Pisano predavanje se može preuzeti na ovom linku.

(objavljeno 08. 05. 2022)

Ivan Šarčević: Moralna politika u BiH?

Iz drugog memorijalnog predavanja Ivana Šarčevića, posvećenog prof. dr. Zdravku Grebi: „Vjera bez morala je licemjerna, netolerantna, društveno štetna i sve do njezina najperverznijega oblika, ‚svetoga terora' i 'svetoga rata', je najgora negacija same vjere. Pogubno je pak ako se združe politika i religija bez morala, što je svojstveno teokratskim i totalitarnim režimima. Iako u nas rat nije vođen kao religijski rat, dio vrlo utjecajnih religijskih ljudi bili su zagovornici političke i ratničke religije, bili su poticatelji i huškači na zlo kao što neki od njih i danas stvaraju zapreke u moralnoj i sveopćoj obnovi društva.“ Pisano predavanje se može preuzeti na ovom linku.

(objavljeno 06. 05. 2022)

Sonja Biserko: Sprski svet i NGO-sektor

Iz prvog memorijalnog predavanja Sonje Biserko, posvećenog prof. dr. Zdravku Grebi: „Geopolitički interes Srbije u Bosni i Hercegovini je očuvanje Republike Srpske i njeno pripajanje Srbiji. Republika Srpska se smatra jedinom srpskom pobedom devedesetih i zato se tretira kao spoljnopolitički prioritet Srbije. To je navedeno i u strategiji bezbednosti koju je Aleksandar Vulin prezentirao Skupštini Srbije“. Pisano predavanje se može preuzeti na ovom linku.

(objavljeno 27. 04. 2022)

Tvrtko Jakovina: Kakva BiH bi trebala Hrvatskoj i Hrvatima

Šesto predavanje u seriji memorijalnih predavanja posvećenih profesoru Zdravku Grebi (Tvrtko Jakovina, 31. 03. 2022. godine). Video predavanja možete pogledati ovdje.

(objavljeno 11. 04. 2022)

Dejan Jović: Hrvatsko-bosanskohercegovački odnosi

Peto predavanje u seriji memorijalnih predavanja posvećenih profesoru Zdravku Grebi (Dejan Jović, 22. 03. 2022. godine). Video predavanja možete pogledati ovdje.

(objavljeno 11. 04. 2022)

Edin Šarčević: Pravo naroda na samoopredjeljenje s otcjepljenjem

Četvrto predavanje u seriji memorijalnih predavanja posvećenih profesoru Zdravku Grebi (Edin Šarčević, 03. 03. 2022. godine). Video predavanja možete pogledati ovdje.

(objavljeno 28. 03. 2022)

Žarko Korać: Društveni stavovi i struktura ličnosti - iskustva tranzicije

Treće predavanje u seriji memorijalnih predavanja posvećenih profesoru Zdravku Grebi (Žarko Korać, 24. 02. 2022. godine). Video predavanja možete pogledati ovdje.

(objavljeno 26. 02. 2022)

Ivan Šarčević: Moralna politika u BiH

Drugo predavanje u seriji memorijalnih predavanja posvećenih profesoru Zdravku Grebi (Ivan Šarčević, 17. 02. 2022. godine). Video predavanja možete pogledati ovdje.

(objavljeno 26. 02. 2022)

Sonja Biserko: „Srpski svet“

Prvo predavanje u seriji memorijalnih predavanja posvećenih profesoru Zdravku Grebi (10. 02. 2022. godine). Video predavanja možete pogledati ovdje.

(objavljeno 17. 02. 2022)

Memorijalna predavanja prof. dr. Zdravko Grebo (1947-2019)

Povodom godišnjice smrti profesora Pravnog fakulteta u Sarajevu, Zdravka Grebe (30. juli 1947 – 29. januar 2019), Centar za javno pravo uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH najavljuje seriju predavanja kojima želi podsjetiti na Grebin akademski, socijalni i politički angažman. Praktično djelovanje profesora Grebe je u bivšoj Jugoslaviji imalo konture sistematskog rada na razvoju pravednog društva. Za vrijeme rata i u postratnom periodu bio je „živa institucija“ koja je od univerziteta do ulice branila kulturu pred barbarstvom, poziciju čovjeka pred svim formama kolektivističkog nasilja i vrijednost racionalnog prava pred voluntarizmom. Kompletnu najavu za medije možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 28. 01. 2022)

Odluka Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini o zabrani negiranja ratnih zločina

U ekspertizi Odluke Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini o zabrani negiranja ratnih zločina, koja se može preuzeti pod ovim linkom, analiziraju se sva pitanja koja su iz političkih i pravnih krugova postavljena kao razlozi za njeno osporavanje. Radi se o prigovoru legitimnosti OHR-a da intervenira u pravni sistem BiH, kao i o prigovoru nomotehničkih slabosti i povrede standarda slobode izražavanja iz čl. 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima. U ekspertizi se utvrđuje da ni jedan od prigovora pravno ne stoji, iako prigovori stručne prirode mogu poslužiti kao prethodni alibi za neaktivnost i odbacivanje odgovornosti za nerad tužilaštava.

(objavljeno 05. 10. 2021)

In memoriam Stefan Andonović

U Beogradu je iznenada umro saradnik FCJP, Stefan Andonović. Uz vijest o njegovoj ranoj smrti nekrolog predsjednika FCJP, prof. dr. Šarčevića.

(objavljeno 17. 05. 2021)

Saopštenje za javnost Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca u BiH

Zajedničko koordinaciono tijelo udruženja sudija i tužilaca u BiH (ZKT) je u upravo izdanom saopštenju za javnost rezimiralo značaj moralnih i stručnih kriterija za imenovanje i napredovanje u službi i utjecaj medijske slike o pravosuđu koja se reflektira na integritet. Tim povodom je ZKT utvrdilo prijedloge mjera koje je uputilo udruženjima i članstvu. Sapoštenje se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 16. 05. 2021)

Integritet pravosuđa: imenovanje i napredovanje, norme i ocjenjivanja

Centar za javno pravo objavljuje da će se u sklopu zajedničkih aktivnosti strukovnih udruženja okupljenih u Zajedničkom koordinacionom tijelu održati online radionica „Integritet pravosuđa: imenovanje i napredovanje, norma i ocjenjivanje“, u petak, 23. 04. 2021. godine, sa početkom u 13.30 sati putem Zoom platforme. Informacije o radionici su u pozivu sa dnevnim redom koji se može preuzeti pod ovim linkom. Prethodna prijava za učešće nije potrebna.

Pozivamo zaniteresirane članove pravosudne zajednice da se uključe u raspravu putem ovog linka. Pristupni podaci: Meeting ID: 990 2150 5393; Passcode: 039100.

(objavljeno 20. 04. 2021)

Imenovanje i napredovanje sudija i tužilaca u funkciji integriteta pravosuđa u Bosni i Hercegovini

Problem integriteta u pravosuđu se u analizi sudije Smaje Šabića razmatra s obzirom na konkretne uslove imenovanja i napredovanja sudija i tužilaca u BiH. Analiza je pripremljena za drugo savjetovanje Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca u BiH i može se preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 04. 04. 2021)

Značaj moralnih i stručnih kriterija za imenovanje i napredovanje

Zajedničko koordinaciono tijelo udruženja sudija i tužilaca u BiH održava online-savjetovanje o problemu integriteta u petak 19. marta 2021. Uvodno izlaganje Melihe Dugalija o moralnim i stručnim kriterijima za napredovanje i imenovanje objavljujemo pod ovim linkom. Pokazalo se da je ovaj kriterij rastezljiva kategorija koju je VSTV koristilo krajnje neujednačeno. Meliha Dugalija podvlači ovaj nedostatak i predlaže konkretne promjene.

(objavljeno 17. 03. 2021)

Integritet pravosuđa: slika u javnosti, moral i stručnost

Zajedničko koordinaciono tijelo udruženja sudija i tužilaca u BiH u okviru projekta „Jačanje pravnih stručnjaka 2020“ i povodom otvaranja rasprave o prijedlogu „Reformskog projekta VSTV-a BiH za period 2021-2023. godine“ organizuje radionicu „Integritet pravosuđa: slika u javnosti, moral i stručnost“. Program i pozivnicu možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 16. 03. 2021)

Uticaj javne percepcije pravosuđa na integritet sudija

Pred bosanskohercegovačko pravosuđe se postavlja zahtjev vladavine zakona i sudskog integriteta: očekuje se da pravosuđe djeluje prema principu integriteta koji podrazumijeva visoke etičke standarde, samostalno i stručno donošenje odluka, odgovornost i nepristrasnost sudija i sudova. U analizi sudinice Kantonalnog suda u Sarajevu, Melike Murtezić, se razmatra jedan vrlo specifičan aspekt integriteta, naime, javna percepcija pravosuđa i njen utjecaj na integritet sudija. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 10. 03. 2021)

Dejtonski ustav: Karakteristike i karakteristični problemi

Pitanje ustavnih promjena u BiH se nakon desetogodišnjeg zaobilaženja ponovo otvara kao ključna pretpostavka pravnih reformi. FCJP tim povodom podsjeća na studiju Edina Šarčevića „Dejtonski ustav: Karakteristike i karakteristični problemi“ (Sarajevo 2009) i skreće stručnoj i naučnoj javnosti pažnju na antinomije postojećeg ustavnog modela. Studija ističe slabosti bh. modela ukazujući na odstupanja od javnopravnih standarda. Ona ujedno skicira sadržaj neophodnih izmjena, kako iz nacionalne, tako i iz internacionalne perspektive. Ovim se političke strukture vraćaju na značaj pravnih standarda i na pojmove koji se samo u standardiziranom značenju mogu produktivno integrirati u moderan ustav. Centralni problem, etnonominacija i značaj javnopravnog razlikovanja naroda od nacije, je povezan sa pitanjima etnizacije bh. društva, internacionalizacije ustavotvorstva, privremenosti Aneksa 4 i legalizacije rezultata rata. Ovi elementi su povezani sa ustavnim konstelacijama koje je neophodno izmijeniti kako bi se došlo do pravnodržavnog ustavnog modela. Studija je danas aktuelna jednako kao i prije deset godina i može se preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 27. 01. 2021)

Saopštenje za javnost Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca u BiH

Zajedničko koordinaciono tijelo udruženja sudija i tužilaca Bosne i Hercegovine (ZKT) nastavilo je sa realizacijom aktivnosti usmjerenih na reformu bosansko-hercegovačkog pravosuđa. Na proširenom sastanku od 21. decembra/prosinca 2020. godine ZKT je razmatralo Pravilnik o izboru članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine. ZKT je mišljenja da se i u ovom pravilniku nalaze smetnje za uspostavljanje nezavisnog, odgovornog i transparentnog VSTV-a, a time i efikasnog i nepristrasnog pravosuđa. ZKT također smatra da se u iščekivanju novog Zakona o VSTV BiH izmjenama i dopunama Pravilnika o izboru članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine može doprinijeti uspostavljanju VSTV-a koje će brzo i odgovorno reformirati BiH-pravosuđe prema europskim standardima. CJP objavljuje ovo saopštenje u cjelini.

(objavljeno 25. 01. 2021)

Mišljenje Savjetodavnog vijeća evropskih sudaca "Uloga udruženja sudaca u jačanju sudijske neovisnosti"

Savjetodavno vijeće evropskih sudaca (CCJE) je 06. novembra 2020. godine donijelo Mišljenje o ulozi udruženja sudaca u jačanju sudijske neovisnosti (br. 23/2020/2). U mišljenje su integrirani praksa udruženja sudaca u državama članicama Vijeća Evrope, ranija mišljenja CCJE, sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava i relevantni međunarodni dokumenti o sudskoj neovisnosti. Mišljenje svojim sadržajem daje zaokružena uputstva udruženjima sudaca i može poslužiti kao osnovni orijentir za uspostavljanje i održavanje integriteta sudija i pravosuđa u nacionalnim okvirima. Centar za javno pravo objavljuje prevod ovog dokumenta pod ovim linkom.

(objavljeno 04. 12. 2020)

Saopštenje za javnost Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca u BiH

Zajedničko koordinaciono tijelo udruženja sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini (ZKT) je povodom najnovijeg video-snimka koji dokumentira razgovor Predsjednika VSTV Milana Tegeltije i bivše članice Milijane Buha izdalo saopštenje za javnost u kojem se ističe zabrinutost za zaštitu integriteta pravosuđa i nosilaca pravosudnih funkcija i zahtjeva preuzimanje i pozivanje na odgovornost. CJP objavljuje ovo saopštenje u cjelini.

(objavljeno 28. 11. 2020)

Potpisivanje Memoranduma o saradnji udruženja sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini

Uz stručnu asistenciju Centra za javno pravo Udruženje tužilaca FBiH, Udruženje sudija FBiH, Udruženje sudija u BiH i Udruženje žena sudija u BiH su u Sarajevu 12. oktobra 2020. godine potpisali Memorandum o razumijevanju i saradnji između udruženja sudija i tužilaca Bosne i Hercegovine. Detalji pod ovim linkom.

Ključne nalaze, koje možete preuzeti ovdje, “Istraživanja percepcije nosilaca pravosudnih funkcija o funkcionalnosti udruženja sudija i tužilaca u BiH i njihovog doprinosa u reformskim procesima” koje je provedeno u okviru projekta “Jačanje pravnih stručnjaka 2020” kojeg realizuje CJP uz finansijsku pomoć EU.

(objavljeno 12. 10. 2020)

Stručno savjetovanje Obrazovanje pravnika za sudačku/tužilačku funkciju

Pravosudni ispit u BiH je uslovljen unutrašnjim ustrojem države: polaže se na nivou države (Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine) i na nivou oba entiteta (Federalnog ministarstva pravde i Ministarstva pravde Republike Srpske). Ovakvo rješenje je vodilo do neujednačenih standarda koje odlikuje formalizovanje uslova za polaganje ispita i favorizovanje nejednakih teorijskih znanja i praktičnih vještina samih kandidata. Postojeći model je, sve u svemu, neprilagođen konkretnim potrebama pravosuđa, favorizuje prosječnost i ne doprinosi izboru najboljih na pravosudne funkcije. Neophodno ga je sistematski preurediti i izgraditi na nešto modernijim premisama. Ovoj temi je posvećeno stručno savjetovanje koje Centar za javno pravo organizuje u suradnji sa Udruženjem sudija F BiH i Centra za edukaciju sudija i tužilaca F BiH u Sarajevu 02. oktobra 2020. godine. Poziv za učešće se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 27. 09. 2020)

Sprečavanje sukoba interesa u BiH: zakonska regulativa

Fondacija Centar za javno pravo (FCJP) u saradnji sa Transparency International u BiH (TI BiH), organizuje konferenciju pod nazivom „_Sprečavanje sukoba interesa u BiH: zakonska regulativa_“. Konferencija će se održati u utorak, 29. septembra 2020. godine u Hotelu Evropa, sa početkom u 10:30 sati. Poziv za učešće je pod ovim linkom.

(objavljeno 21. 09. 2020)

Drugi izvještaj britanske sutkinje Joanne Korner o procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH

Misija OSCE u BiH je predstavila drugi izvještaj britanske sutkinje Joanne Korner o procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH. Izvještaj se odnosio na državno tužilaštvo i osim analitičkog dijela sadrži i prijedloge za unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina. U izvještaju je istaknuto negativnu poziciju dobilo Tužilaštvo BiH. U drugom, upravo objavljenom, izvještaju, koji se može preuzeti ovdje, analizirano je provođenje preporuka iz prethodnog izvještaja i donešene su nove preporuke za rad Tužilaštva BiH na predmetima ratnih zločina. I ovaj izvještaj sadrži negativne ocjene rada Tužilaštva BiH na predmetu ratnih zločina.

(objavljeno 17. 09. 2020)

Eksterna kontrola sudstva u Srbiji putem postavljanja sudija predsedničkim ukazom

Povod za analizu Vesne Rakić-Vodinelić, koja se može preuzeti pod ovim linkom, je izjava državnog sekretara u Ministarstvu pravde da je sudstvu neophodna eksterna kontrola koju bi vršio predsednik Republike, na osnovu ovlašćenja da postavlja sudije, po ugledu na sistem imenovanja sudija u Francuskoj. U analizi su predočeni međunarodni standardi nezavisnosti sudstva i sudija, te ustavna rešenja u Srbiji, uključujući i nacrt ustavnih amandmana koji se tiču pravosuđa iz 2018. godine. Navedeni su primjeri političkog utjecaja sadašnjeg predsednika Republike na sudstvo kao i primjeri podpadanja pod ovaj utjecaj. Zaključuje se da sadašnje vrijeme, zbog ozbiljnog demokratskog deficita, ne pogoduje ustavnoj reformi.

(objavljeno 22. 07. 2020)

Pravni položaj zdravstvenih radnika koji su pravosnažno osuđeni za krivično djelo i zdravstvenih radnika protiv kojih se vodi krivični postupak u postupcima prijema u radni odnos u javnim zdravstvenim ustanovama

Nedavna reforma radnog zakonodavstva donijela je i obavezu javnim zdravstvenim ustanovama da nove radnike prima u radni odnos putem javnog oglašavanja. Ovim je otvoreno i pitanje pravnog položaja zdravstvenih radnika koji su pravosnažno osuđivani za krivična djela i zdravstvenih radnika protiv kojih se vodi krivični postupak, kada se pojavljuju kao kandidati u postupcima prijema u radni odnos u javnim zdravstvenim ustanovama. Saradnik CJP, Ervin Mujkić, pokazuje da u važećem zakonodavstvu ne postoji valjan pravni osnov prema kojem bi javne zdravstvene ustanove u postupcima zapošljavanja mogle prikupljati podatke o ranijoj osuđivanosti kandidata ili o vođenju krivičnog postupka protiv kandidata. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 16. 07. 2020)

Ograničenja slobode kretanja u svjetlu odluke Ustavnog suda BiH

Ustavni sud BiH je na plenarnoj sjednici 22. aprila 2020. utvrdio da je naredbama Federalnog štaba civilne zaštite prekršena sloboda kretanja osobama mlađim od 18 i starijim od 65 godina zbog toga što nije zadovoljen kriterij proporcionalnosti. Odluka nije donesena jednoglasno, jer je sutkinja Valerija Galić dala izjavu o neslaganju sa odlukom većine. U prikazu odluke Ustavnog suda koja se može preuzeti pod ovim linkom, saradnica CJP Lejla Ramić, rekonstruiše pozadinu odluke, analizira pravne aspekte i stavlja joj izvjesne primjedbe u pogledu redosljeda argumenata i ocjene pravila „u skladu sa zakonom“.

(objavljeno 04. 06. 2020)

Novi broj Sveski za javno pravo broj 39

Možemo li očekivati da će zabrane kontakta, zabrana kretanja i zabrana iznošenja kritičkih stavova, odnosno, da će ograničavanje ljudskih prava i sloboda imati pozitivne posljedice po pravnu državu nakon korona-pandemije? Hoće li administrativna ograničenja pridonijeti slobodama kao što su, naprimjer, vojne tehnologije i ratovi doprinosili miru “od bodljikave žice do atomskih elektrana” (G. Agamben)? Izvanredno stanje – i time se ulazi u suštinu problema – predstavlja mjesto na kojem se dodiruju proizvoljnost i racionalnost. U ovoj dihotomiji je smješten odnos između autoritarne i pravne države. Prva podrazumijeva vladavinu prema predstavama jednog čovjeka, jedne partije, jedne grupe interesno povezanih pojedinaca. Druga polazi od vladavine državnog naroda koji se služi partijama i pojedincima za realiziranje narodne volje. Prva računa s proizvoljnim odlukama i političkim divljanjem kao legitimnim metodom koji decizionistički utvrđuje pravo (izvor zakona je volja jednog čovjeka: “zakon, to sam ja”). Druga računa s racionalnim odlukama i pravnim civiliziranjem politike koja mora ostati u granicama racionalnog prava (izvor zakona je volonté générale: “zakon, to smo mi”). U izvanrednim okolnostima je na mjesto legislativne vlasti de facto stavljena egzekutivna vlast. Time se osnažuje politički decizionizam i obesnažuje princip podjele vlasti koji definira pravnu državu. Saznajte više...

(objavljeno 03. 06. 2020)

Rešenje Ustavnog suda Republike Srbije

Ustavni sud Republike Srbije je 21. maja 2020. godine doneo rešenje o odbacivanju inicijativa za ocenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o proglašenju vanrednog stanja i odbacio je zahteve za obustavu izvršenja pojedinačnih akata i radnji preduzetih na osnovu osporene Odluke. Centar za javno pravo je objavio ekspertizu (Darko Simović) o ustavnim aspektima uvođenja vanrednog stanja u Srbiji. Ustavni sud je, imajući u vidu sve specifičnosti akta o proglašenju vanrednog stanja, privremeno trajanje vanrednog stanja i karakter ustavnosudskog postupka normativne kontrole, zaključio da nema mesta obustavi postupka. Prema gledištu Ustavnog suda, koji je u rešenju izneo i svojevrsnu doktrinarnu osnovu instituta vanrednog stanja, Odluka o proglašenju vanrednog stanja jeste saglasna Ustavu Srbije. Pomenuto rešenje možete preuzeti na sledećem linku, a ekspertizu Darka Simovića (CJP) pod ovim linkom.

(objavljeno 02. 06. 2020)

Osporavanje legitimiteta sudske vlasti u procesu ustavnog uređenja nezavisnosti sudstva na primeru Srbije

Saradnica CJP, Dragana Boljević, analizira legitimitet sudske vlasti u Srbiji. Ona pokazuje da je sa donošenjem važećeg ustava politička vlast Srbije zadržala važne poluge utjecaja na srbijansko pravosuđe. Najveći utjecaj dolazi od izvršne vlasti. U radu se navode izvori koji pokazuju kako izvršna vlast pozivanjem na demokratski legitimitet osporava sudsku nezavisnost. Autorica argumentira da je sudska vlast u jednakom ili višem legitimacionom rangu od izvršne vlasti i da se pozivanjem na legitimaciju sudska vlast ne može lišiti nezavisnosti. Rad se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 02. 06. 2020)

Sloboda sudijskog udruživanja u Republici Srbiji

Ostvarivanje prava na udruživanje sudija u Srbiji nije proteklo bez poteškoća. Ono je osporavano do 2001. godine, a članstvo u udruženju je kažnjavano razrješenjem sudija. Red se uspostavio tek sa odlukom Ustavnog suda Srbije iz 2012. godine kojom je naloženo Visokom savetu sudstva da izabere sudije koje je prethodno razriješio sudske funkcije. Uloga Udruženja sudija Srbije je u tome bila presudna. Analizom Radomira Zekavice Centar za javno pravo upućuje na historiju udruživanja sudija i na aktuelno stanje u Srbiji. Autor posebno ističe značaj strukovnih udruženja za nezavisno sudstvo i, na primjeru Srbije, pokazuje kakve se opasnosti pojavljuju sa režimskim udruženjima sudija. Analiza je pod ovim linkom.

(objavljeno 31. 05. 2020)

Težnja ka nezavisnosti regulatornog tela za elektronske medije: nedostatak modela

Uporedni pregled rješenja koja se primjenjuju na sastav, izbor, nadležnosti i finansiranje nezavisnih regulatornih tijela za elektronske medije, u radu Miloša Stanića, pod ovim linkom. Autor osim prikaza uporednih rješenja u izabranim evropskim državama predlaže načela na kojima bi se trebao uspostaviti model za Srbiju.

(objavljeno 28. 05. 2020)

Sloboda medija za vreme vanrednog stanja u Republici Srbiji

Uvođenje izvanrednog stanja u Srbiji je otvorilo pitanje slobodnog izvještavanja o pandemiji i preduzetim mjerama. Pokazalo se da je Srbija u pogledu medijskih sloboda, s razlogom, loše plasirana i u regionu i na listama međunarodnih institucija koje indeksiraju slobodu izražavanja. Javni medijski servisi se ocjenjuju kao režimski, a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) je politizirano i neefikasno. Medijske slobode u vremenu izvanrednog stanja u Srbiji prikazuje Ana Stevanović u radu koji je na ovom linku.

(objavljeno 28. 05. 2020)

Ukidanje Pravilnika o postupku ocjenjivanja rada nosilaca pravosudnih funkcija i Kriterija za ocjenjivanje rada sudija u BiH od 24. decembra 2018. godine. Presudi Suda BiH br. S1 3 U 032644 19 U od 19. 05. 2020.

Sud Bosne i Hercegovine je presudom od 19. maja 2020. godine ukinuo Pravilnik o postupku ocjenjivanja rada nosilaca pravosudnih funkcija i Kriterija za ocjenjivanje rada sudija u BiH od 24. decembra 2018. godine. Presuda je prekinula višegodišnji rad na stvaranju pretpostavki da se reformiše pravosuđe, iznad svega, da se uspostavi sistem preglednog i objektivnog vrednovanja rada sudija i tužilaca. Presudu Suda BiH je analizirao predsjednik Fondacije Edin Šarčević. Analizu možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 28. 05. 2020)

Autoritet neznanja: prosvjetna inspekcija Kantona Sarajevo iz ugla pravnog laika

Na koji način se akademska autonomija može zaštititi od samovolje prosvjetne inspekcije? Šta je akademska autonomija ukoliko prosvjetni inspektor, vršeći usmjereni nadzor, može poništiti odluku Senata Univerziteta rješenjem koje je čak i iz perspektive pravnog laika manjkavo? FCJP objavljuje analizu inspekcijskog nadzora prosvjetne inspekcije Kantona Sarajevo u predmetu nadzora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Nenad Veličković prikazuje nedostatke ovog nadzora i pledira da se inspekciji ostave samo savjetodavne nadležnosti u svim stvarima u kojima su presudne akademske. Analizu možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 28. 05. 2020)

Ustavobranitelj kao pozitivni zakonodavac – za i protiv

U presudi ESLJP u predmetu Baralija vs. BiH (aplikacija broj 30100/18 od 29. 10. 2019. godine) naloženo je državnom zakonodavcu da u roku od šest mjeseci od konačnosti presude (presuda je postala konačna 29. 01. 2020) izmijeni Izborni zakon. Evropski sud je za slučaj da nacionalni zakonodavac ne ispuni ovu obavezu (do 29. 07. 2020. godine) utvrdio da je „Ustavni sud BiH ovlašten da donese privremena pravila kao nužne prelazne mjere”. CJP objavljuje analizu Ljubomira Ožegovića kojom se odgovara na pitanje, treba li Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučivati kao pozitivni zakonodavac normativnim uređenjem lokalnih izbora za Mostar. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 21. 05. 2020)

Vanredno stanje u Srbiji: ustavni okvir i praksa povodom pandemije COVID-19

Uvođenjem vanrednog stanja u Srbiji su izvršni organi vlasti ostali bez djelotvornog nadzora. Uspostavila se dominantna uloga egzekutive koja se opravdava antipandemijskim mjerama. Kako je neravnoteža vlasti, inače, u korist egzekutive trajno obilježje srpskog parlamentarizma, u okolnostima vanrednog stanja je parlament još snažnije potisnut s mjesta ključne političke institucije. Iako se samo donošenje odluke o proglašenju vanrednog stanja može opravdati, postoje manjkavosti koje slabe njihov legitimitet. Preduzete mjere odstupaju od zagarantiranog standarda ljudskih prava. Primjetan je izuzetno represivan pristup u pogledu ograničenja slobode kretanja, uočljivi su bitni propusti u odabiru nadležnog organa za donošenje odluka o suspendovanju pojedinih ljudskih prava, nezavisni organi, Ustavni sud i Zaštitnik građana, potpuno su zatajili. Detalji u ekspertizi Darka Simovića koju možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 18. 05. 2020)

Koronavirus u pravnom poretku BiH: kratka dijagnoza bolesti

Da li je upravno reguliranje pandemijskih mjera donijelo divljanje državne uprave i administrativnih tijela? U kojoj mjeri su konkretne odluke usklađene sa ustavom zajamčenim ljudskim pravima? Na osnovu detaljne analize uvedenih mjera Harun Išerić utvrđuje da su štabovi civilne zaštite i srodna administrativna tijela postali mjesto koncentracije moći na kojem se odlučuje o sudbini građana BiH i neustavno ograničavaju njihova prava i slobode. Analiza je dostupna pod ovim linkom.

(objavljeno 16. 05. 2020)

Ustavnost vanrednih mjera povodom pandemije COVID-19 u BiH

Da li je izvršna vlast uvođenjem izvanrednih mjera u BiH kršila ustavne propise, posebno zaštićena ljudska prava i slobode? Centar za javno pravo sa analizom Jasmina Muratagića donosi pregled propisa koji u BiH reguliraju vanredno stanje i vanrednu situaciju sa pregledom utvrđenog i mogućeg kršenja ustavnog prava BiH. Mjere izvršne vlasti su problematične s obzirom na slobodu kretanja, slobodu okupljanja, pravo na slobodu misli, savjesti i vjere i na slobodu izražavanja. Autor utvrđuje npr. da su odluke RS i DB o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme izvanrednog stanja neustavne, da se odlukom Vijeća ministara BiH o privremenom zatvaranju aerodroma Sarajevo po više osnova krši Ustav, a da su entitetske odluke o ograničenju slobode okupljanja zbog jezičkih manjkavosti ustavno problematične. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 04. 05. 2020)

Obrazovanje pravnika za sudijsku/tužilačku funkciju u BiH: uporedba sa modelom Pravosudne akademije u Republici Srbiji

U petoj analizi bosanskohercegovačkog modela obrazovanja pravnika za sudačku ili tužilačku funkciju sudija Okružnog suda u Bijeljini, Dragoslav Erdelić, analizira uporedne prednosti i nedostatke srbijanskog (pravosudna akademija) i bosanskohercegovačkog (pravosudni ispit) modela. On u analizi, koja se može preuzeti pod ovim linkom, zaključuje da BiH nema uređen sistem obrazovanja pravnika za pozicije sudija/tužilaca, ali da uspostavlja pravičan sistem koji daje svim pravnicima iste mogućnosti i prilike u konkursnoj proceduri, jer sve pravnike stavlja u isti položaj. Model pravosudne akademije bi bio primjenjiv u BiH i uveo bi kvalitetniji i iskusniji kadar u pravosuđe, ali ne bi olakšao pravnicima put do pozicije sudije/tužioca.

(objavljeno 01. 05. 2020)

Prednosti i slabosti novog sistema vrednovanja: iskustva sudija nakon prve godine, prijedlozi za izmjene i dopune

Fondacija Centar za javno pravo u saradnji sa Udruženjem sudija FBiH namjerava nastaviti zajedničke aktivnosti na uspostavljanju sudskog i tužilačkog integriteta. Prva od više planiranih aktivnosti je stručno savjetovanje o vrednovanju rada sudija i primjeni kriterija koji su na snazi od početka 2019. godine. Centar za javno pravo je 2018. godine, uz pripremu novih kriterija, organizirao dva stručna savjetovanja. Nastavljajući ove aktivnosti CJP priprema savjetovanje o iskustvima sa primjenom novih kriterija. Ovdje objavljujemo referat sudinice Kantonalnog suda u Sarajevu, Nives Abdagić, u kojem se iznose iskustva sa pripremom mišljenja odjeljenja višeg suda o radu prvostepenih sudaca. Stavovi sudinice Abdagić otvaraju više aspekata o kojima treba otvoriti stručnu raspravu. Referat se može preuzeti pod ovim linkom.

Uz referat objavljujemo tekst obrasca za zabilješke i procjene vijeća višeg suda i orijentacionu listu za građansko odjeljenje.

(objavljeno 27. 04. 2020)

Obavještenje o derogaciji Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – pravi put za Bosnu i Hercegovinu?

Da li je Bosna i Hercegovina obavezna da po uvođenju mnogobrojnih izvanrednih mjera notificira derogaciju prema članu 15 EKLJP? Na ovo pitanje nije moguće dati samo jedan pravno tačan odgovor. U analizi Nasira Muftića se zastupa teza da bi u trenutnoj situaciji derogacija za BiH donijela više štete nego koristi. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 26. 04. 2020)

Ograničavanje privatnosti u uvjetima pandemije u Republici Hrvatskoj

Stavljanje ličnih podataka pod kontrolu administrativnog aparata podrazumijeva mogućnost njihove zloupotrebe. Najsvježiji primjer je objavljivanje popisa inficiranih osoba i osoba kojima je određena samoizolacija povodom suzbijanju korona-pandemije u BiH i Crnoj Gori. Sa pandemijom je potreba za sprečavanjem širenja virusa dovela do većeg zadiranja državnih tijela u privatnost građana, kao i do potrebe za pojačanom obradom pojedinih ličnih podataka. Riječ je u prvom redu o posebno osjetljivim podacima koji omogućuju nadzor nad zdravstvenim stanjem i nad elektroničkim komunikacijama. Obrada ovakvih podataka u pravilu zadire u osnovno pravo na privatnost svake osobe. Analizom ograničavanja privatnosti u uslovima pandemije u Republici Hrvatskoj, Morane Briški, Centar za javno pravo skreće pažnju zemljama regiona na tipična mjesta povrede ovog osnovnog prava i na dozvoljene oblike njegovog ograničenja. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 25. 04. 2020)

Zabrana i ograničenje kretanja: krivično djelo ili prekršaj?

Da li je kršenje zabrane i ograničenja kretanja na teritoriji Republike Srpske prekršaj ili krivično djelo? Razlika nije trivijalna. Kvalifikovanjem kršenja zabrane i ograničenja kretanja na teritoriji Republike Srpske kao prekršaja i izricanjem prekršajnih sankcija omogućila bi se netačna primjena prava i onemogućilo bi se vođenje krivičnog postupka (povreda principa ne bis in idem). U ekspertizi Centra za javno pravo se utvrđuje da kršenje ove zabrane predstavlja radnju izvršenja krivičnog djela iz čl. 195 KZRS, naravno, uz ispunjenost i drugih bitnih obilježja ovog krivičnog djela. Auto je Igor Cimeša, a ekspertiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 22. 04. 2020)

Krivična odgovornost zbog širenja zaraznih bolesti i provođenje krivičnog postupka u F BiH na primjeru COVID-19

Centar za javno pravo radom Maje Mirković donosi prikaz krivičnopravnih rješenja o širenju zaraznih bolesti i provođenju krivičnog postupka u BiH. Uz kratku uputu na odgovarajuća rješenja u Srbiji, razmatraju se i pravni dometi Prijedloga izmjena Zakona o krivičnom postupku F BiH u pogledu omogućavanja online suđenja, kao i Uredbe sa zakonskom snagom o mjerama i radnjama na sprečavanju postupanja protivno izdatim rješenjima i naredbama nadležnih organa za vrijeme trajanja Odluke Vlade F BiH o proglašenju nesreće uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID-19) na području F BiH. Autorica nije ubijeđena da su online suđenja opravdana, a Uredbu sa zakonskom snagom smatra dijelom bespotrebnom. Rad se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 18. 04. 2020)

Ograničenje prava na slobodu kretanja u vrijeme izvanrednog stanja prema Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda te Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu svrstavaju pravo na slobodu kretanja u prava koja se mogu ograničiti pod uslovima koje priznaje Konvencija i praksa Europskog suda. Kao razlog za ograničenje prava na slobodu kretanja priznaju se zaštita zdravlja većeg broja ljudi, javni moral, nacionalna sigurnost i slično. Analizom kompleksa pravnih pitanja koji se mogu postaviti pred Evropskim sudom u vezi sa ograničenjem slobode kretanja, Nikolina Katić pokazuje koji će se elementi procjenjivati i kako će se postupati sa zabranom. Države ne smiju automatski pribjegavati najstrožim rješenjima niti mjere mogu biti određene jednom i da traju dok god traje i izvanredno stanje. Nadležne vlasti ih stalno moraju propitivati i ukoliko postoji mogućnost, moraju se zamijeniti blažom mjerom ili posve ukinuti čim to bude moguće. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 14. 04. 2020)

Dokument Vijeća Evrope "Poštivanje demokratije, vladavine prava i ljudskih prava u okviru zdravstvene krize zbog COVID19. Priručnik za države"

Sekretarijat Vijeća Evrope je 08. aprila 2020. godine državama članicama stavio na raspolaganje dokument pod nazivom „_Poštivanje demokratije, vladavine prava i ljudskih prava u okviru zdravstvene krize zbog COVID19. Priručnik za države_“. Ovdje se pojašnjavaju pravila u pogledu zakonitog donošenja odluka državne vlasti u vrijeme izvanrednog stanja. Vijeće Evrope zahtijeva da se održi vladavina prava i zakonito postupanje svih tijela državne vlasti. Ono pojašnjava da pojam „zakon“ ne podrazumijeva samo propis zakonodavnog tijela, već i svaki drugi akt izvršne vlasti koji je donešen u doba krize u skladu sa ustavnim ovlaštenjima državnih organa. Vijeće Evrope računa i sa mogućnošću da zakonodavna vlast država članica usvoji posebno izrađene zakone za suočavanje s trenutnom krizom koja nadilazi već postojeća pravna pravila i naglašava značaj ustavnih sudova država članica koji moraju ocjenjivati ustavnost donesenih propisa i akata za vanredne okolnosti. Dokument možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 09. 04. 2020)

COVID-19 i Rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH

Rješenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka je 24. marta 2020. godine zabranjeno svim organima, na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini objavljivanje ličnih podataka o licima koja su pozitivna na korona virus, kao i o licima kojima su određene mjere izolacije i samoizolacije. U javnosti su se potom pojavile sumnje u ustavnost ovakve odluke, a lični podaci se, suprotno ovom rješenju, objavljuju. Centar za javno pravo donosi stručno mišljenje u kojem se utvrđuje da su zaključci Agencije izneseni u rješenju u skladu sa zakonom i međunarodnim standardima zaštite ličnih podataka. Dalje se utvrđuje da objavljivanje ličnih podataka zaraženih osoba i osoba kojima su određene mjere izolacije i samoizolacije ne predstavlja najblaži stepen ograničavanja prava na zaštitu ličnih podataka i da su zbog toga ovakve mjere neustavne. Sva lica čije su identitete objavili nadležni organi, imaju mogućnost podnošenja tužbi pred nadležnim sudovima protiv organa koji su objavili lične podatke zaraženih. U slučaju da nadležni sudovi ne utvrde povredu prava zaštite ličnih podataka, licima čiji su identiteti objavljeni preporučuje se podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH zbog kršenja Ustavom zagarantiranog osnovnog prava na zaštitu ličnih podataka iz člana 8 EKLJP. Autor stručnog mišljenja je Nihad Odobašić i ono se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 08. 04. 2020)

Derogacija Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda tijekom borbe protiv pandemije virusa COVID-19

CJP skreće pažnju na činjenicu da su zbog pandemije COVID-19 do kraja marta ove godine šest članica Vijeća Evrope, pozivajući se na član 15 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, u Sekretarijatu Vijeća Evrope notificirali derogaciju Konvencije. Analizom naše saradnice, Nikoline Katić, upozoravamo da se preuzimanjem ove prakse u zemljama regiona ne bi dobilo gotovo ništa, a da trenutno nisu ispunjeni svi uslovi za derogaciju Konvencije pozivanjem na član 15 EKLJP. Pravno je problematično prenošenje sve vlasti na izvršne organe u procedurama hitnog ili skraćenog zakonodavnog postupka i o tome se mora povesti računa. Analiza koja detaljnije objašnjava pojedine aspekte derogacije EKLJP u okviru primjene člana 15 Konvencije je objavljena pod ovim linkom.

(objavljeno 02. 04. 2020)

Najava skupa CJP: Sukob interesa u institucijama BiH

Centar za javno pravo planira skup “Sukob interesa u institucijama BiH” za četvrtak 23. aprila/travnja u Sarajevu. Organizatori zadržavaju pravo da skup otkažu ili odgode u skladu sa mjerama i preporukama koje nadležni krizni štab ili nadležna ministarstva donesu u vezi sa koronavirusom. Zainteresirani učesnici će biti blagovremeno obaviješteni o odgodi, odnosno otkazivanju planiranog skupa. Najavu skupa možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 01. 04. 2020)

Institucije za edukaciju sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini i Republici Srbiji: komparativna analiza

Četvrta analiza koju CJP objavljuje u vezi sa bosanskohercegovačkim modelom obrazovanja pravnika za sudačku i tužilačku funkciju uporedno obrađuje bosanskohercegovački sistem (u okviru edukacionih centara) i srbijanski sistem (u okviru Pravosudne akademije) obrazovanja sudija i tužilaca. Autori Arben Murtezić i Davor Trlin su uposlenici CEST-a F BiH i u radu predstavljaju ciljeve i zadatke ustanova za edukaciju u obje države. Ovaj prikaz također ulazi u skup analiza modela pravosudnog ispita jer je uspostavljanje pravosudnih akademija isticano kao optimalno rješenje za BiH. Rad se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 01. 04. 2020)

Obrazovanje pravnika za sudijsku/tužilačku funkciju u Bosni i Hercegovini

U trećoj analizi bosanskohercegovačkog modela obrazovanja pravnika za sudačku ili tužilačku funkciju sudija Općinskog suda u Zenici, Smajo Šabić, iznosi svoja zapažanja. On u analizi, koja se može preuzeti pod ovim linkom, vlastita iskustva i propise uspoređuje sa rješenjima u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji i utvrđuje niz slabih mjesta u cjelokupnom sistemu. Prije svega ističe nedostatke dodiplomskog obrazovanja u pogledu dodira sa praksom, zatim, neodgovarajući status pripravnika i volontera pri sudovima, nezadovoljavajuće obrazovanje pripravnika koji dolaze izvan pravosuđa i njihov pravni položaj nakon položenog pravosudnog ispita. Postojeći koncept rada pri centrima za edukaciju se također izdvaja kao dio problema zajedno sa sastavom i radom komisija za polaganje pravosudnog ispita. Najbitnija strategija promjena bi se, prema mišljenju autora, trebala orijentirati na korištenje postojećih kapaciteta, odnosno na sistemu mentorstva i uspostavljanje pravosudnih akademija kao nove forme priprema za pravosudni ispit.

(objavljeno 29. 03. 2020)

Pravosudni ispit u BiH: Analiza stanja i iskustva

Centar za javno pravo objavljuje drugu analizu bosanskohercegovačkog modela obrazovanja pravnika za sudačku ili tužilačku funkciju. Saradnik CJP Nihad Odobašić opisuje karakteristike postojećeg sistema i utvrđuje niz slabosti u postojećem modelu edukacije i pripreme za pravosudni ispit: od nedostataka usmene provjere znanja, preko imenovanja članova komisije do postojećeg sistema priprema za pravosudni ispit. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 28. 03. 2020)

Pravosudni ispit: relikt koji odolijeva

Centar za javno pravo objavljuje prvu iz serije analiza bosanskohercegovačkog modela obrazovanja pravnika za sudačku ili tužilačku funkciju. Sudija Suda BiH i saradnik FCJP, Branko Perić, smatra da je reforma pravosuđa morala započeti sa reformom pravosudnog ispita i analizira pojedine aspekte normativne arhitekture postojećeg modela. Riječ je o regulativi pripreme i polaganja pravosudnog ispita u BiH. On je mišljenja da model koji je uspostavljen prije pedeset godina nema praktičnu vrijednost i da nije u funkciji praktične primjene pravničkog znanja. Zbog toga predlaže uspostavljanje novog sistema koji će po unaprijed osmišljenom i zakonom propisanom planu i programu, pod mentorstvom iskusnih i certificiranih praktičara, pripremati kandidate za sudijsku ili tužilačku funkciju. Analizu možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 25. 03. 2020)

Nepravilnosti i neujednačenost u praksi disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca

Disciplinski postupak, Ured disciplinskog tužioca, Prvostepena i Drugostepena disciplinska komisija za sudije i tužioce predstavljaju najvažniji insitucionalni mehanizam za kontrolu pravosuđa u BiH. Javnost je na rad ovih organa skrenula pažnju u postupku utvrđivanja odgovornosti predsjednika VTSV-a u tzv. aferi potkivanja. Postupak je ilustrirao da postoje ozbiljni deficiti u radu disciplinskih komisija. U ovom slučaju su restriktivnim tumačenjem relativirale izričite zakonske odredbe i uspostavili niži standard odgovornosti za osobe visokih moralnih i profesionalnih kvaliteta (članove VSTV-a) od onih koji važe za „obične“ sudije i tužioce. Ovaj postupak je zajedno sa drugim, konkretnim primjerima, koji ilustriraju neujednačenu praksu pri utvrđivanju disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca, predmet analize Mirze H. Omerovića. On analizom konkretnih primjera ukazuje na propuste u radu disciplinskih tijela i predlaže izmjene u Zakonu o VSTV-u koje bi otklonile mogućnost donošenja neujednačenih odluka za analogne slučajeve, dakle, posebnu formu arbitrernosti. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 24. 03. 2020)

Otkaz svih skupova Fondacije zbog Korona-virusa

Na osnovu aktuelnog razvoja u vezi sa Korona-virusom i preporučenim mjerama opreza odlučili smo se da od ponedjeljka 16. 03. otkažemo sve planirane skupove i da ih pomjerimo za kraj aprila ili za neki kasniji termin. Zbog toga Vas pozivamo na korištenje naše web-stranice. Pogledajte pod www.fcjp.ba, gdje su objavljene mnoge rasprave o različitim javnopravnim temama. Najiskrenije se zahvaljujemo za razumijevanje, želimo ugodnu lektiru i ostajte nam zdravo.

Predsjednik FCJP

Prof. dr. E. Šarčević

(objavljeno 21. 03. 2020)

Prijedlog Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH i Zakon o sprječavanju sukoba interesa u RH - usporedba s naglaskom na tijelima nadležnim za postupanje

Novi saziv Parlamentarne skupštine BiH je prijedlog za izmjene postojećeg zakona o sukobu interesa (iz 2017/18. godine) odbio razmatrati i zadužio je Ministarstvo pravde BiH da u roku od 90 dana izradi novi Prijedlog Zakona o sukobu interesa. Tajnica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u Republici Hrvatskoj, Majda Uzelac, u radu koji se može preuzeti ovdje, predstavlja hrvatski model sprečavanja sukoba interesa i uspoređuje ga sa predloženim rješenjima iz Prijedloga Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH koji je Parlamentarna skupština BiH proslijedila Ministarstvu pravde BiH radi izrade novog prijedloga.

(objavljeno 11. 03. 2020)

Sukobljene strane u sukobu interesa: Bosna i Hercegovina 25 godina nakon Daytona

Trenutni zakonski okvir za borbu protiv sukoba interesa u Bosni i Hercegovini je nedostatan, ne uživa povjerenje javnosti i ne samo da ne djeluje demotivirajuće, već u pravilu motivira koruptivno djelovanje. Entitetski zakoni su također neefikasni (Republika Srpska) i ne sadrže provedbene mehanizme (Federacija BiH). Usvajanje efikasnog i modernog zakona na nivou Bosne i Hercegovine je nužnost, ali novi saziv Parlamentarne skupštine BiH je prijedlog izmjena postojećeg zakona (iz 2017/18. godine) odbio razmatrati i zadužio je Ministarstvo pravde BiH da u roku od 90 dana izradi novi Prijedlog Zakona o sukobu interesa. Ovim se otvara novi ciklus odugovlačenja i odgađanja neophodnih izmjena koje bi doprinijele kontroli političke korupcije. U analizi Damira Arnauta se prikazuje hronologija zakonske regulacije sukoba interesa, ukazuje na slabosti postojećeg zakona i na opštu opstrukciju usvajanja moderniziranog zakona i predlažu se nova rješenja koja bi sukob interesa postavili u funkciju sprečavanja političke korupcije. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 11. 03. 2020)

Analiza Regulatornog tela za elektronske medije u Republici Srbiji

Regulatorno telo za elektronske medije (REM) predstavlja relativno mladu instituciju u pravnom sistemu Republike Srbije. Oko nje se javljaju različite dileme u teoriji i praksi. U analizi Stefana Andonovića se prikazuje pravni položaj REM-a, aktuelni problemi u njegovom funkcioniranju i mogući pravci unapređivanja njegovog rada. U tom smislu, težište analize se odnosi na nezavisnost REM-a i njegov odnos prema organima izvršne vlasti. Posebna pažnja posvećena je uslovima i načinu izbora članova Savjeta REM-a, koji predstavlja ključni organ ovog tijela. Analizom su obuhvaćeni i praktični aspekti pojedinih zakonskih ovlašćenja koja su povjerena REM-u. Na odgovarajućim mjestima su istaknuta uporedna rješenja i ponuđene su preporuke za normativno i praktično prevazilaženje problema koji se mogu javiti u radu ovog tijela. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 04. 03. 2020)

Kooperativni federalizam, lojalnost državi i evropske integracije. Njemačka iskustva za Bosnu i Hercegovinu?

Prevod analize Jensa Woelka sa skupa o bosanskohercegovačkom federalizmu (Sarajevo 02. 10. 2019) može se preuzeti pod ovim linkom.

Autor uspoređuje njemački sa bosanskohercegovačkim federalizmom. On nastoji istaći određene strukturne elemente njemačkog federalnog iskustva i iskoristiti ih kao osnovu za poboljšanje trenutnog statusa quo-a u BiH. Fokus je na drukčijoj logici njemačkog federalizma, kao sistema koji se zasniva na saradnji savezne države i saveznih zemalja. Nakon predstavljanja i kratke ilustracije svakog elementa njemačke savezne države i federalizma, slijede usporedbe sa BiH. Autor pokazuje da će federalizam u BiH biti rješenje samo ukoliko se uspostavi politička volja da se federalizam iskoristi kao institucionalna pretpostavka za uspostavljanje funkcionalne države.

(objavljeno 03. 03. 2020)

Pravna zaštita u odnosu između države i saveznih zemalja

Prevod analize Stefana Haacka sa skupa o bosanskohercegovačkom federalizmu (Sarajevo 02. 10. 2019) se može preuzeti pod ovim linkom.

Autor se bavi problemom utuživosti odnosa savezne države i saveznih zemalja u njemačkom federalnom sistemu. On najprije razmatra pitanje da li je moguće upućivati na subjektivna prava zainteresiranih strana u pogledu raspodjele nadležnosti u saveznoj državi. Zatim, uspostavlja razliku između pitanja postojanja pravne osnove (''da li'') i pitanja kontrole ograničenja konkretnih kompetencija (''kako''). Isto tako se ispituju mogućnosti utuživosti prava i obaveza koja proizilaze iz odnosa između savezne države i saveznih zemalja u odabranim oblastima (sporovi o zakonodavnim i upravnim kompetencijama, budžetsko ustavno pravo, sporovi koji proizilaze iz ugovora između savezne države i saveznih zemalja, kao i upotreba savezne prisile). Glavni naglasak je stavljen na razliku između pravne zaštite pred Saveznim ustavnim sudom i pred stručnim sudovima. U pogledu pravne zaštite u odnosima između savezne države i saveznih zemalja slijedi da je on prema Ustavu utuživ: njemački federalizam se zbog toga s pravom naziva „utuživim federalizmom“.

(objavljeno 01. 03. 2020)

Razuman rok u krivičnom postupku: prijedlog za novi metodološki pristup prikupljanju i izvođenju tužilačkih dokaza

U radu koji se može preuzeti pod ovim linkom sudija Suda BiH, Branko Perić, iznosi vlastita iskustva o slabostima u istražnom postupku. On ukazuje na niz konkretnih propusta koji istragu i suđenje pretvaraju u trom i besmislen sistem za trošenje materijalnih sredstava i vremena. Njegov prijedlog je da se preispita procesni model i da se analiziraju prakse koje su u upotrebi, kako bi se sud i tužioci usmjerili na efikasno i dobro upravljanje krivičnim postupkom. Zadatak je zakonodavca da redefinira svrhu žalbenog postupka i da uspostavi rješenja koja ne insistiraju na vraćanju na ponovno suđenje. To bi, također, bio doprinos vremenskom optimiranju postupka.

(objavljeno 26. 02. 2020)

Pranje novca

U radu Ivana Duzlevskog, koji objavljujemo pod ovim linkom, predstavljaju se propisi o pranju novca na međudržavnom i državnom nivou. Autor provjerava u kom se statusu nalazi Republika Srbija i utvrđuje da ona još uvijek nije dostigla nivo koji imaju države sa dugom tradicijom u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. On utvrđuje da uz neophodnu primjenu međunarodnih standarda u sudskoj praksi i radu tužilaštava u Srbiji nedostaje i kontinuirano usavršavanje kadra iz pravosudnog i vanpravosudnog sektora.

(objavljeno 03. 02. 2020)

Prijedlog modela izbora predsjednika BiH – zaokret ka integraciji društva i delegitimiranju politike podjela

Model izbora člana ili članova Predsjedništva BiH je centralna tema političkih i pravnih rasprava o kojoj do danas nije postignuta saglasnost. CJP sa radom Demirela Delića donosi jedan prijedlog izbornog modela koji polazi od postojećih ustavnih nadležnosti članova Predsjedništva BiH. Autor uz to polazi od potrebe iznalaženja izbornih rješenja kojima se uspostavlja ravnoteža između etničke i građanske legitimacije. Modelska rješenja se oslanjaju na ove elemente kao zadane premise. Rad se može preuzeti na ovom linku.

(objavljeno 21. 01. 2020)

Kako ući u kulturu sjećanja?

Suočavanje s prošlošću je tema koja se otvara u javnim prostorima regije. Teolog, bosanski franjevac, Ivan Šarčević u eseju, koji objavljujemo pod ovim linkom, nudi nekoliko teza za razmišljanje o suočavanju s prošlošću. On se vodi stavom da se u nas mnogo govori o sjećanju, ali da nije razvijena kultura otvorene rasprave, kultura argumentirane polemike u vezi s bližom i daljnjom prošlošću. Njegov cilj nije da utvrdi konačne odgovore i istine, nego da zainteresira za pitanje zla, patnje, vjere u Boga i povjerenja u čovjeka, za pitanje solidarnosti i utjehe, i to naočigled tolikom zlu i patnji u našem „jedinom“ i „najboljem“ svijetu.

Poslovnu 2019. godinu zaključujemo ovom temom.

(objavljeno 30. 12. 2019)

Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH

Centar za javno pravo objavljuje prevod Izvještaja stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH (Priebeov izvještaj) od 5. decembra 2019. godine. Izvještaj se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 17. 12. 2019)

Novi broj časopisa Sveske za javno pravo broj 38

Centar za javno pravo je obilježio 70-godišnjicu donošenja njemačkog ustava međunarodnim naučnim skupom o bosanskohercegovačkom federalizmu. Tema je izabrana svjesno: negativna iskustva sa bh-federalizmom su se uspoređivala sa pozitivnim bilansom njemačkog federalizma kako bi se došlo do zajedničkih stavova o unapređenju federalnog modela BiH. Saznajte više...

(objavljeno 17. 12. 2019)

Rezime i preporuke sa naučne konferencije o ustavnoj žalbi u Republici Srbiji

Centar za javno pravo donosi rezime i preporuke sa naučne konferencije o ustavnoj žalbi u Republici Srbiji, održane 29. novembra 2019. u Beogradu. Dokument se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 08. 12. 2019)

Zašto Bosna i Hercegovina nije Švicarska ili Njemačka Jugoistočne Evrope

Prevod pisanog priloga Josefa Marka sa skupa o bosanskohercegovačkom federalizmu (Sarajevo 20. 10. 2019) može se preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 08. 12. 2019)

Poziv za godišnji skup Fondacije Centar za javno pravo

Centar za javno pravo Vas poziva na završni godišnji skup prijatelja i saradnika koji će biti u znaku perspektive BiH na putu evropskih integracija. Poziv se može preuzeti na ovom linku.

(objavljeno 06. 12. 2019)

Pravni položaj zastupnika Republike Srbije pred Evropskim sudom za ljudska prava

U radu Nataše Plavšić, koji se može preuzeti pod ovim linkom, analiziraju se pravni aspekti institucije zastupnika Srbije pred Evropskim sudom za ljudska prava. Autorica osim uloge zastupnika, njegovog izbora i kontrole rada, prikazuje i odabrana uporednopravna rješenja kako bi ukazala na probleme koje bi trebalo otkloniti radi djelotvornog zastupanja i predstavljanja Republike Srbije. Autorica naglašava da srbijanski mehanizam predstavlja primjer dobre prakse u postupku izvršenja presuda i odluka Evropskog suda. Međutim, predlaže da se otklone nejasnoće u pogledu postupanja zastupnika u procesu izvršenja presuda i odluka Evropskog suda, i to tako što bi se predvidio izričit zakonski osnov za njegovo djelovanje i uredio postupak izvršenja na nacionalnom nivou.

(objavljeno 05. 12. 2019)

Analiza instancionog karaktera odluka Ustavnog suda Republike Srbije u postupku po ustavnoj žalbi

Pravosudni sistem Republike Srbije je suočen sa problemom ustavnog sudovanja. On se tiče odnosa Ustavnog suda i redovnih sudova, posebno Vrhovnog kasacionog suda. Naime, izričito zakonsko ovlaštenje Ustavnog suda, da u postupku po ustavnoj žalbi može poništiti pojedinačni pravni akt, predstavlja kamen spoticanja u odnosu između Ustavnog suda i redovnih sudova. Ustavni sud se optužuje da primjenom ovog ovlaštenja na sudske odluke postupa kao instancioni sud „četvrtog stepena“ i da tako vrši vansudsku kontrolu rada redovnih sudova, ali da ujedno krši Ustav koji to izričito zabranjuje. Polemika oko ovog pitanja zauzela je gotovo centralno mjesto u raspravama o radu Ustavnog suda Srbije u prethodnoj deceniji. Radomir Zekavica u analizi koja se može preuzeti pod ovim linkom, razmatra hronologiju i ključne argumente problema i ukazuje na modele njegovog rješavanja.

(objavljeno 20. 11. 2019)

Odnos Vrhovnog kasacionog suda i Ustavnog suda - konflikt koji i dalje traje

Stavljanje sudske vlasti pod ustavni nadzor, kako je to predviđeno Ustavom Srbije, dovelo je do napetosti, pa i do ozbiljnih sporenja i dugotrajnog konflikta u odnosu između Ustavnog suda i tadašnjeg Vrhovnog suda, a potom i Vrhovnog kasacionog suda Srbije. Katarina Manojlović Andrić analizira normativnu i praktičnu zasnovanost teze da je odlučivanje Ustavnog suda o ustavnim žalbama podnetim protiv sudskih odluka dovelo u pitanje ustavnopravni položaj Vrhovnog kasacionog suda i autoritet sudstva u cjelini. Nadalje se analizira obaveznost odluka Ustavnog suda donijetih po ustavnim žalbama i obaveznost pravnih stavova koji su u njima iznešeni. Konačno, autorica ispituje izvore nastalog spora i traži način za njegovo prevazilaženje. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 18. 11. 2019)

Naučni skup "Ustavna žalba u Republici Srbiji – dometi i ograničenja"

Povodom 70-godišnjice donošenja nemačkog Ustava Fondacija Centar za javno pravo u saradnji sa Društvom sudija Srbije pozivaju Vas na naučni skup/simpozij "Ustavna žalba u Republici Srbiji – dometi i ograničenja" u Beogradu 29. novembra 2019. godine. Program skupa možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 17. 11. 2019)

Institucionalna fizionomija ustavne žalbe u Republici Srbiji u svetlosti uporednopravnih rešenja

Specifičnost ustavne žalbe u Srbiji je upravo njen predmet. On se ne vezuje samo za pojedinačne akte, već i za radnje državnih organa ili organizacija kojima su povjerena javna ovlašćenja. U tom je smislu ustavna žalba uspostavljena kao pravno sredstvo koje služi za preispitivanje ustavnosti akata izvršne i sudske vlasti. Pri tom su izuzeti akti zakonodavne vlasti. Darko Simović svojom analizom, koja se može preuzeti pod ovim linkom, prikazuje slabosti srbijanskog modela i identificira pravce njegovog korigiranja.

(objavljeno 14. 11. 2019)

Troškovi upravnog spora u Republici Srbiji

Troškove upravnog spora prema Zakonu o upravnim sporovima Republike Srbije čine izdaci nastali u toku ili povodom spora. Zakon predviđa da odluku o troškovima (sudskog) postupka donosi Upravni sud. Na taj je način zakonodavac ostavio izvjesne nedoumice koje na jednak način pogađaju i sud i stranke. Stefan Andonović analizira pitanja koja se pojavljuju u vezi sa analognom primjenom odredaba parničnog postupka. S obzirom na specifičnosti upravnog spora, autor posebno analizira problem ulaganja redovnih i vanrednih pravnih sredstava na odluku Upravnog suda o troškovima upravnog spora. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 14. 11. 2019)

Rezime stavova i preporuka sa skupa „Uloga udruženja sudija i tužilaca u reformi pravosuđa“

Fondacija Centar za javno pravo objavljuje rezime stavova i preporuka sa okruglog stola i javnog dijaloga „_Uloga udruženja sudija i tužilaca u reformi pravosuđa_“ koji je održan u Sarajevu 04. oktobra 2019. godine. Ujedno objavljujemo i uvodni referat uvodničarke, sutkinje Vrhovnog suda F BiH, Slavice Čindrak, koji je poslužio kao platforma za raspravu o poziciji i ulozi udruženja sudija u reformi pravosuđa.

(objavljeno 06. 11. 2019)

Novi broj časopisa Sveske za javno pravo broj 37

U isto vrijeme kada su prikupljeni radovi za ovaj broj Sveski za javno pravo o govoru mržnje na internetu, došlo je do obračuna na društvenim mrežama. Dijana Pelidija, učiteljica jedne osnovne škole u Sarajevu, privukla je interes javnosti nakon što je u Avazu osvanuo tekst o fotografiji sa šajkačom objavljenoj na njenom Facebook profilu. Ovu informaciju su velikom brzinom prenijeli internet portali. Nakon toga, mediji su objavili i komentare koje je Dijana Pelidija pisala na Facebooku, kao što je onaj da su “Bošnjaci nastali od Srba”, što je opet novinaru Avaza poslužilo da napiše da Pelidija “širi velikosrpstvo”. Naravno, uslijedila je lavina komentara na društvenim mrežama i portalima koji se mogu okarakterizirati od uvredljivih, preko vulgarnih do govora mržnje i podstrekavanja na nasilje: nazivali su je “četnikušom” koja “širi srpski fašizam”, “četničkom kurvom”, diskutovali su o njenom nacionalnom identitetu, isticali da “takva osoba ne bi smjela podučavati djecu”, pozivali da joj se uruči otkaz, sve začinjeno psovkama i uvredama. Reakcija, kojom je Pelidija objašnjavala da su i statusi i komentari izvučeni iz konteksta, da predstavljaju njenu ironičnu reakciju. Saznajte više...

(objavljeno 24. 10. 2019)

Apelacije pred Ustavnim sudom BiH protiv odluka entitetskih ustavnih sudova

Fondacija Centar za javno pravo i Fondacija Konrad Adenauer, predstavništvo u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine pozivaju Vas na stručno savjetovanje «Apelacije pred Ustavnim sudom BiH protiv odluka entitetskih ustavnih sudova» u četvrtak, 31. oktobra/listopada 2019. godine u Sarajevu. Program rada možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 22. 10. 2019)

Međunarodna naučna konferencija Bosanskohercegovački federalizam - dometi i ograničenja

Fondacija Centar za javno pravo i Univerzitet u Sarajevu – Pravni fakultet pozivaju Vas na međunarodnu naučnu konferenciju "Bosanskohercegovački federalizam - dometi i ograničenja" 29. oktobra/listopada 2019. godine u Sarajevu. Program konferencije možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 20. 10. 2019)

Pravna priroda i političke refleksije bosansko-hercegovačkog federalizma

Analizu pravne prirode bosanskohercegovačkog federalizma Lejla Balić bazira na dinamičnom pristupu koji podrazumijeva da nijedan federalni oblik nije savršen i završen, odnosno, da se ne može posmatrati kao statički model određen trajnom podjelom nadležnosti između različitih nivoa vlasti. Ona bosanskohercegovački model federalizma uzima kao primjer netipične dinamike. Budući da se radi o devolutivnom nastanku federalizma, teza je da federalizam ulazi u zreliju dinamiku koja se vidi kao proces jačanja državnih institucija, ne samo u širenju nadležnosti već i u uspostavljanju novih pravosudnih i upravnih institucija na nivou države. Izvorno je devolucija bila proces vođen suprotno Ustavu Republike BiH, dakle nije imala nikakvo pravno utemeljenje. Federalizacija u smjeru jačanja institucija BiH vodi se shodno ustavnim odredbama i mandatu Visokog predstavnika, te je pod stalnim nadzorom Ustavnog suda. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 08. 10. 2019)

Okrugli sto i javni dijalog «Uloga udruženja sudija i tužilaca u reformi pravosuđa»

Fondacija Centar za javno pravo poziva sudije i tužioce na okrugli sto i javni dijalog «Uloga udruženja sudija i tužilaca u reformi pravosuđa» u petak 4. oktobra/listopada 2019. godine u sali Senata Rektorata Univerziteta u Sarajevu (Obala Kulina bana 7/II) sa početkom u 13:00 sati. Program rada možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 27. 09. 2019)

Uspostavljanje BiH-federalizma: agregacija ili devolucija?

U analizi uspostavljanja bosanskohercegovačkog federalizma Marko Stanković se rukovodi pravnom prirodom BiH-uređenja i sumira argumente koji govore u korist agregacijskog, odnosno devolucijskog tipa BiH-federalizma. Prvi naglašavaju tezu da BiH nije postojala kao država prije potpisivanja Okvirnog sporazuma za mir, a drugi da je njena državnost izvorna i da je samo preoblikovana mirovnim sporazumom. Autor pri tom upozorava da zaključak nije jednoznačan i da zavisi od dominacije materijalnih, odnosno formalnih mjerila. U analizi se koriste uporedna rješenja federalnih država i dospijeva se do skoro trivijalnog zaključka: budućnost BiH leži u kompromisu naroda i entiteta koji nikog neće zadovoljiti. Rad se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 26. 09. 2019)

Fiskalni federalizam između teorije i prakse u BiH

U analizi karakterističnih mjesta fiskalnog federalizma u BiH, Lejla Ramić raščlanjuje njegove instrumente, utvrđuje značaj finansijskog ujednačavanja i izdvaja elemente fiskalne decentralizacije kako bi usporedila BiH-federalizam sa standardima fiskalnog federalizma. U analizi se pokazuju anomalije BiH-prakse zbog kojih autorica predlaže pet mjera kao neizbježan korektiv: jačanje centralne vlasti, djelovanje Fiskalnog vijeća, međubudžetski transfer u funkciji fiskalnog ujednačavanja, utvrđivanje razvojnog budžeta i zaduživanje radi kapitalnih investicija, a ne radi saniranja budžeta. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 26. 09. 2019)

Političke posljedice etničke federalizacije Bosne i Hercegovine

U analizi političkih posljedica etničke federalizacije BiH autor Elmir Sadiković obrazlaže ideju i načela federalizma i propituje historijsko utemeljenje federalizacije BiH. Zaključak je da BiH kao država nema historijskog iskustva sa federalizmom, a da etnička federalizacija ne bi dovela do stabilizacije političkog sistema. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 26. 09. 2019)

Dopustivost apelacija protiv odluka ustavnih sudova entiteta u Bosni i Hercegovini

Problem provjere odluka entitetskih ustavnih sudova s obzirom na moguće povrede ustavnog prava države BiH je već bio predmet ekspertize FCJP-a (usp. analizu Petra Mrkonjića pod ovim linkom). Drugom ekspertizom, koja se može preuzeti pod ovim linkom, FCJP ponovo skreće pažnju na krajnje problematičnu praksu Ustavnog suda BiH i predlaže njenu izmjenu. Autor ekspertize, Igor Popović, pojašnjava dispozitive odluka ustavnih sudova F BiH i BiH u predmetu ustavnosti Zakona o notarima F BiH, i uz oslonac na doktrinalne stavove, na praksu ESLJP i njemačkog Ustavnog suda pokazuje da Ustavni sud BiH izigrava svoju obavezu na provjeru moguće povrede ustavnog prava BiH odlukama svih sudova. U konkretnom slučaju je, prema mišljenju autora, izostalo utvrđivanje povrede prava na imovinu notara F BiH.

(objavljeno 31. 08. 2019)

Pravosudna akademija u Republici Srbiji: velika očekivanja na nejakim plećima

Pravosudna akademija je ustanova koja je u Srbiji osnovana radi pružanja početne i stalne obuke za buduće i postojeće sudije i javne tužioce i njihove zamjenike. U okviru FCJP je već analiziran rad Akademije, njena pozicija u ustavnom sistemu i položaj sudskih i tužilačkih pomoćnika. Posebno je problematiziran pristup pravosudnim funkcijama polaznika Akademije i sudijskih i tužilačkih pomoćnika. Čini se da političari favorizuju sistem u kojem bi Akademija postala jedini način izbora mladih pravnika za sudije. Ovakvo interesovanje opravdava strahovanje sudija da Akademija može biti skriveni provodnik političkog utjecaja na sudstvo. Problem do danas nije riješen, a ilustrira ga činjenica da sudijski i tužilački pomoćnici, koji su godinama volontirali i radili na sudovima i u tužilaštvima imaju formalno jednak status sa polaznicima Akademije, koji su nakon trideset mjeseci obuke položili završni ispit. U analizi Ane Stevanović se rezimira značaj i uloga Akademije i ukazuje se na otvorene probleme, posebno u pogledu pozicija koje osiguravaju politički utjecaj. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 22. 08. 2019)

Govor mržnje na internetu: međunarodni standardi i zaštita

Saradnica FCJP Sevima Sali-Terzić, u analizi koja se može preuzeti pod ovim linkom, utvrđuje da u pogledu suzbijanja govora mržnje nedostaju odgovarajuća zakonska rješenja koja bi bila u skladu sa obavezama preuzetim ratifikacijom Dodatnog protokola, zatim sa preporukama međunarodnih tijela, kao što je Vijeće Evrope i ECRI i sa standardima i praksom Evropskog suda o ovom pitanju. Obaveza je zakonodavne vlasti u BiH i sudova da uklone ovaj nedostatak. Autorica utvrđuje konkretne mjere koje bi morali preduzeti nadležna zakonodavna tijela, ministarstva i sudovi.

(objavljeno 15. 08. 2019)

Ustavni sud BiH i obustava odluka o povredi prava na suđenje u razumnom roku

Ustavni sud BiH je odlučujući povodom povrede prava na suđenje u razumnom roku uspostavio neujednačenu praksu. Najprije je pokazao tolerantnost prema prekoračenju razumnog roka, zatim je odbijao da prihvati opterećenost sudova kao razlog za nerješavanje predmeta i na kraju je utvrdio da se radi o sistemskom problemu koji od javnih vlasti zahtijeva hitno rješavanje. Nikolina Bajić analizira ovu praksu i utvrđuje da je Ustavni sud BiH širokom krugu apelanata onemogućio ulaganje apelacije jer ih je novijom odlukom (2018) odbacio zbog toga što se radilo “o istom pitanju o kojem je sud već odlučivao”. U analizi se ističe problematična utemeljenost ovakvog pristupa, zatim se ukazuje na elemente nedorečenosti, na elemente pravne nesigurnosti i na problem identifikacije apelacija koje su u toku, kao i na konkretizaciju vlastitih stavova u relevatnim odlukama. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 28. 07. 2019)

Pravo na slobodu okupljanja u Republici Srpskoj – de lege lata i de lege ferenda

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je 2015. godine izradilo i javno objavilo Nacrt zakona o javnom okupljanju, a 2019. godine Narodnoj skupštini Republike Srpske je uputilo konačnu verziju Nacrta zakona o javnom okupljanju, kojim bi bio zamijenjen važeći Zakon o javnom okupljanju Republike Srpske. Prema dostupnim informacijama Narodna skupština Republike Srpske trebala je u drugoj polovici ove godine razmatrati Nacrt, međutim taj Nacrt je u međuvremenu povučen iz procedure. Centar za javno pravo donosi ekspertizu ovog Nacrta. U njoj je utvrđeno da razlog za stavljanje u proceduru Nacrta nije bio u omogućavanju ostvarivanja prava na slobodu mirnog okupljanja i prava na slobodu izražavanja, jer se nije vodilo računa o postojanju legitimnih ciljeva i neophodne društvene potrebe za uspostavljanje ograničenja. Ovim Nacrtom bi se pravo na slobodu okupljanja prevelo u teoretsko pravo koje je lišeno svakog sadržaja. Ono ne bi predstavljalo praktično i djelotvorno pravo. U ekspertizi se također utvrđuje da ovaj Nacrt uvodi instrumente represije prema nezadovoljnim društvenim skupinama ili pojedincima i da nije u funkciji osiguranja prava na mirno okupljanje i slobode izražavanja. Ukoliko bi se ponovo u proceduru stavile izmjene Zakona o javnom okupljanju RS-a potrebno je izraditi novi prijedlog zakona kako bi se osiguralo da ograničenja predstavljaju izuzetak, a ne pravilo. Ekspertiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 25. 07. 2019)

Krivičnopravni aspekti govora mržnje na elektronskim medijima i na internetu

Krivičnopravni pristup govoru mržnje podrazumijeva tačno definiranje pojma i uvide u zabranu govora mržnje, odnosno, u njegovu inkriminaciju u međunarodnim dokumentima. Ljiljana Filipović, u radu koji se može preuzeti ovdje, pojam govora mržnje određuje s obzirom na slobodu izražavanja i zagovara ekstenzivnu definiciju prema kojoj je govor mržnje onaj govor kojim se širi, podstiče, promiče ili opravdava rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam, agresivni nacionalizam, etnocentrizam ili vjerska netolerancija, nego i netolerancija po bilo kojem drugom osnovu koja može voditi diskriminaciji drugoga. Nakon utvrđivanja međunarodnopravnih osnova za zabranu govora mržnje i za krivičnopravno sankcioniranje, analizira se sadržaj inkriminacija govora mržnje u BiH. S obzirom na složenu državnu strukturu i podijeljenu nadležnost, inkriminacija je provedena u četiri važeća krivična zakona u BiH. Svi zakoni inkriminiraju izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Autorica navodi primjere iz sudske prakse koja pokazuje kako tužiteljstva i sudovi mogu suditi za ova krivična djela, a da pri tom ne krše slobodu izražavanja iz člana 10 EKLJP.

(objavljeno 08. 07. 2019)

Novi broj Sveski za javno pravo, broj 35-36

Ljudsko dostojanstvo je, prema pojedinim istraživanjima, konstitucionalizovano na različite načine, u približno četiri petine savremenih ustava. Međutim, i pored te činjenice, pravo na ljudsko dostojanstvo je i dalje nedovoljno iskorišćen pravni koncept. Saznajte više...

(objavljeno 22. 06. 2019)

Preporuke Vladi Kantona Sarajevo sa skupa o upravljanju javnim preduzećima i ustanovama

Fondacija Centar za javno pravo objavljuje preporuke Vladi Kantona Sarajevo sa skupa Upravljanje javnim preduzećima i ustanovama u Kantonu Sarajevo, od 28. svibnja/maja 2019. godine.

(objavljeno 18. 06. 2019)

Normativni i institucionalni okvir zabrane govora mržnje u Republici Srbiji

Analizom govora mržnje u Republici Srbiji Radomir Zekavica utvrđuje da srbijansko zakonodavstvo na zadovoljavajući način reguliše pitanje zabrane govora mržnje i zaštite slobode izražavanja. Najnovija zakonska rješenja su otklonila nedostatke iz prethodnog perioda. Naime, važeći Zakon o javnom informisanju i medijima je otklonio nedostatke ranije važećeg Zakona o informisanju iz 2003. godine. Autor, međutim, ukazuje na nespremnost javne vlasti da afirmiše kritički dijalog i duh tolerancije i da svojim primjerom posluži kao dobar uzor. U radu se ističe zabrinjavajuće stanje slobode medija u RS i podvlače brojne manjkavosti u radu pojedinih regulatornih tijela, posebno REM-a. U takvim okolnostima, prema mišljenju autora, dobri zakoni i solidan izbor različitih institucionalnih mehanizama zaštite od govora mržnje gube na značaju i smislu. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 12. 06. 2019)

Pravo na odlučivanje u razumnom roku u upravnom postupku u Republici Srbiji

Da li se i na koji način princip odlučivanja u razumnom roku primenjuje i u upravnim postupcima u Republici Srbiji? U analizi Stefana Andonovića ispituje se odnos instituta suđenja u razumnom roku i instituta odlučivanja u razumnom roku u Republici Srbiji. Uspoređuju se garantovana pravna sredstva i mogućnost njihovog korišćenja u vezi sa sudskim, odnosno upravnim postupcima. Autor koristi domaću i stranu sudsku praksu i ukazuje na moguća poboljšanja regulative u pravnom sistemu i upravnom pravu Republike Srbije. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 06. 06. 2019)

Novousvojeni Kriteriji za ocjenjivanje rada sudija u Bosni i Hercegovini: izgradnja kvalitetnog pravosuđa ili atak na koncept nezavisnog pravosuđa?

Sa ovom godinom se primjenjuju novousvojeni kriteriji za ocjenjivanje rada sudija u BiH zajedno sa novousvojenim Pravilnikom o postupku ocjenjivanja rada nosilaca pravosudnih funkcija i Kriterijima za ocjenjivanje rada predsjednika sudova i predsjednika sudskih odjeljenja u Bosni i Hercegovini. Sa novim pravilima pravosuđe mora primijeniti model koji će predsjednike sudova i šefove odjeljenja dovesti u poziciju kompetentnog i obimnog analitičkog rada. Ova godina će poslužiti i kao svojevrstan test usvojenih kriterija, posebno u pogledu prelaska sa statističkih na analitičke pokazatelje kvaliteta rada. U analizi Demirela Delića, koja se može preuzeti pod ovim linkom, FCJP ukazuje na najvažnije probleme koji su se pokazali u prvoj fazi primjene kriterija. U osnovi se dosad iznešeni prigovori obesnažuju ovim radom. Ujedno se pokazuje da kriteriji podrazumijevaju aktivni pristup i ocjenjivača i ocjenjivanih, kao i kompleksan pristup objektivnoj valorizaciji ocjena unutar VSTV-a BiH.

(objavljeno 25. 05. 2019)

Kolokvij Ustavne i vanustavne korekture političkog sistema BiH

Centar za javno pravo Vas poziva da sudjelujete u radu trećeg pravničko-politološkog kolokvija „Ustavne i vanustavne korekture političkog sistema BiH“ (četvrtak, 6. lipnja/juna 2019. godine, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, čitaonica FPN, sa početkom u 11:00 sati). Poziv se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 20. 05. 2019)

Troškovi upravnog spora u Hrvatskoj – utvrđivanje gradiva uz pomoć Ustavnog suda

Troškovi upravnog spora predstavljaju predmet višegodišnjeg stručnog i akademskog sporenja u Republici Hvratskoj, ali i temu koja na jednak način pogađa sudsku praksu u BiH i regionu. Osnovno pitanje se tiče priznavanja troškova u kasacionim presudama: prema Zaključku Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske (2018), poništenje osporavanog rješenja i vraćanje predmeta upravnom organu na ponovno rješavanje podrazumijeva da svaka stranka snosi svoje troškove. Ustavni sud Republike Hrvatske je novom odlukom (april 2019) indirektno osporio ustavnost ovog zaključka i uz oslonac na ranije odluke, prema kojima ovakvo stajalište predstavlja nepoštovanje odluka Ustavnog suda, utvrdio, da stranka ne može biti na gubitku u upravnom sporu u kojem je uspjela. Za utvrđenje uspjeha u upravnom sporu odlučujući je rezultat upravnog spora, odnosno, da li je tužbeni zahtjev usvojen, a ne konačan rezultat rješavanja upravne stvari (dakle sudbina upravne stvari, promatrane u cjelini upravnog postupka i upravnog spora). Analizom problema troškova upravnog spora Alena Rajka, Centar za javno pravo ponovo ističe regionalni značaj ovog problema i upućuje na stavove iz ove analize kao orijentir prema kojem bi se morala orijentirati praksa upravnih sudova. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 20. 05. 2019)

Presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i Šlaku – nudum ius u Bosni i Hercegovini

Četiri presude ESLJP (Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i Šlaku) su obavezale državu BiH na usklađivanje svog pravnog sistema sa konvencijskim standardima tako što će ukloniti ustavne zapreke za uspostavljanje izbornog sistema bez etničke diskriminacije. Saradnik FCJP, Harun Išerić, do u detalje rekonstruira specifičnosti postupka izvršenja presuda ESLJP, opisuje formalne korake koje je preuzela javna vlast u BiH i podsjeća na vaninstitucionalne političke poduhvate usmjerene na izmjenu važećeg ustavnog rješenja. Autor pokazuje da su Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara uspostavili birokratizirani oblik izbjegavanja da se pokrenu konkretne aktivnosti. To je vaninstitucionalne političke dogovore dovelo u funkciju ustavotvornog tijela. U analizi se pokazuje da se ni u sljedećem legislativnom periodu ne treba očekivati institucionalna reakcija na ove presude i predlaže se korištenje diplomatskih pritisaka, kolektivne akcije unutar Vijeća Evrope i podršku međunarodne zajednice. Rad se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 15. 05. 2019)

Stručno savjetovanje o odgovornosti za govor mržnje na internetu

Fondacija Centar za javno pravo u saradnji sa Centrom za edukaciju sudija i tužilaca (CEST) FBiH u sali za edukacije CEST-a (Sarajevo, Halida Nazečića 4) organizira stručno savjetovanje o govoru mržnje na internetu i elektronskim medijima (srijeda 29. maja/svibnja 2019. godine). Poziv se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 10. 05. 2019)

Govor mržnje, izborni proces i pravo na slobodu izražavanja

U analizi pravnih aspekata govora mržnje, autor Franjo Dragičević ističe deklarativni karakter pravnih propisa. Oni se sastoje od pojedinih normi krivičnog i normi izbornog prava. Njihov nedostatak je nedjelotvornost u procesuiranju (krivično pravo) i vremenska ograničenost u nadležnosti Centralne izborne komisije (CIK) sa preuskim normativnim pojmom govora mržnje (izborno pravo). Autor zaključuje da je balans između govora mržnje i prava na slobodu izražavanja pomjeren u korist slobode izražavanja. On predlaže da se sistematskim pravnim intervencijama ponovno uspostavi ravnoteža između društvene potrebe za suzbijanjem govora mržnje i prava na slobodu izražavanja. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 08. 05. 2019)

Formalne i faktičke izmjene i dopune Ustava Bosne i Hercegovine: koliko daleko možemo ići?

Dženeta Omerdić u radu koji se može preuzeti pod ovim linkom, samim naslovom najavljuje analizu formalnih i praktičnih izmjena i dopuna Ustava BiH. U radu se, međutim, osim opštih mjesta o značaju ustava i tipizaciji prema kriteriju promjenljivosti prikazuju elementi formalne (proceduralne) i faktičke (jurisdikcione) promjene ustava. U fokusu je faktička promjena i u pogledu nje se ističe nezadovoljstvo dosadašnjom praksom Ustavnog suda BiH. Osnovna zamjerka se odnosi na praksu oglašavanja nenadležnim za kontrolu entitetskih i kantonalnih zakona. U ovoj praksi autorica vidi svojevrstan bijeg Ustavnog suda od obaveze da faktički interveniše u pravni poredak BiH i da tako mijenja ustavni sistem.

(objavljeno 08. 05. 2019)

Utiču li presude Evropskog suda za ljudska prava na prirodu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine?

Saradnik FCJP, Goran Marković, analizira utjecaje presuda Evropskog suda za ljudska prava na prirodu ustavnog uređenja BiH. On obrazlaže da je suština presude u otklanjanju diskriminacije i da se time ne mijenja ni oblik državnog uređenja, ni oblik političkog režima BiH, jer nije nužno promijeniti ni federativno uređenje BiH, ni konsocijativnu demokratiju. Autor pretpostavlja da su konsocijacija i federalizam zajedno sa vladavinom u ime naroda zadana vrijednost i realpolitički aksiom koji se mora sačuvati. On u tom smislu osporava prijedloge koji su presude ESLJP uzimali kao dokaz da je neophodna temeljita revizija ustavnog prava BiH, sve do promjene državnog uređenja i političkog režima. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 05. 05. 2019)

Apelacijska nadležnost Ustavnog suda BiH u odnosu na odluke entitetskih ustavnih sudova

Fondacija Centar za javno pravo analizom Petra Mrkonjića skreće pažnju na neujednačenu praksu Ustavnog suda BiH u pogledu provjere ustavnosti odluka entitetskih ustavnih sudova. Odluka Ustavnog suda BiH da odbaci apelaciju Notarske komore, koja je povod za ovu analizu, brine zbog činjenice da je njome osporen karakter suda entitetskim ustavnim sudovima, da je Ustavni sud BiH odstupio od ranije prakse i da je suzio zaštitu ljudskih prava isključujući iz kontrole ustavnosti akte entitetskih ustavnih sudova. Ovakvom praksom Ustavni sud BiH metodološki netačno tumači Ustav BiH i obesnažuje standarde provjere koji važe u složenim državama. Naime, osnov prema kojem se provjerava specifična povreda ustava u složenim državama je različit. Za entitetske ustavne sudove je to entitetski ustav, za državu BiH je to Ustav BiH. Ako je ustavnost nekog akta potvrđena u odnosu na entitetski ustav pred entitetskim ustavnim sudom, to ni u kom slučaju ne isključje mogućnost da je odlukom entitetskog suda ili aktom koji je pred njim bio predmet provjere, prekršeno neko od specifičnih ustavnih prava zagarantiranih Ustavom BiH. O tome odluku mora donijeti Ustavni sud BiH. Rad se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 23. 04. 2019)

Dijalog između nacionalnih upravnih sudova, sudova Europske unije i Europskog suda za ljudska prava

Postupak prethodnog odlučivanja je u evropskom pravu najvažniji pravni mehanizam za ujednačavanje pravnih standarda EU. Ovaj postupak uzima kao povod Bosiljka Britvić Vetma, kako bi pokazala značaj dijaloga Evropskog suda sa nacionalnim sudovima za ujednačavanje sudske prakse i za osiguranje pravne sigurnosti. U radu se uz načelni opis sudskog dijaloga predstavlja pozicija hrvatskih upravnih sudova, zatim odnos Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda i ističe se zamisao da je bitno da se ne uspostavlja nikakva nova hijerarhija ni između evropskih sudova, ni između evropskih i nacionalnih sudova. Iako je teza s obzirom na prirodu postupka prethodnog odlučivanja upitna, rad je instruktivan pokazatelj za EU-kandidate iz regije sa kakvim se praktičnim problemima moraju suočiti sudije najviših nacionalnih sudova, ali i države u pogledu organizacije vlastitih sudova. Rad se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 19. 04. 2019)

Stručno savjetovanje o upravljanju javnim preduzećima

Fondacija Centar za javno pravo u saradnji sa Ministarstvom pravde i uprave Kantona Sarajevo najavljuje stručno savjetovanje «Upravljanje javnim preduzećima i ustanovama» za utorak 28. maja 2019. u multimedijalnoj sali zgrade Vlade Kantona Sarajevo. Organiziranje ovog skupa motivirano je formiranjem koalicione većine u Kantonu Sarajevo koja je najavila i pokrenula imenovanje novih rukovodstava i novih upravnih struktura javnih preduzeća i ustanova. Preuzimanje poziva pod ovim linkom.

(objavljeno 17. 04. 2019)

Presumpcija nevinosti kao jedno od temeljnih načela poštenog suđenja u kaznenom postupku

Pretpostavka nevinosti obavezuje sve učesnike krivičnog postupka (tužitelja, sudiju i odbranu), ali i opštu javnost. U analizi saradnice CJP, Nikoline Katić, postavlja se pitanje odnosa prema svakodnevnim napisima u javnim medijima koji ukazuju na krivnju pojedinaca protiv kojih je tek podignuta optužnica, ili protiv kojih je tek otvorena istraga, zatim prema pravosudnim organima, tužiteljima, policijskim službenicima, kao i prema političarima i drugim javnim ličnostima koje javno komentiraju i daju lične sudove o učesnicima krivičnih postupaka dok oni traju. Autorica obrazlaže da se pravo na pretpostavljenu nevinost optuženika narušava upravo uz objašnjenje kako je od interesa javnosti da se sazna ko je kriv za pojedino krivično djelo. Zaključak je da izjave o krivnji ne bi smio dati niko osim nadležnog suda i u svakom slučaju ne prije pravomoćnog okončanja krivičnog postupka. Povreda tog važnog okrivljenikovog prava, da je nevin dok se ne dokaže suprotno, ne smije se pravdati poštovanjem bilo kojeg drugog prava, niti bi poštivanje bilo kojeg drugog prava trebalo nadjačati pretpostavku nevinosti. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 17. 04. 2019)

Da li je prikupljanje i obrada podataka o imovini sudija u skladu sa ustavom i zakonom?

Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini zabranila je Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH da u skladu sa pravilnikom iz septembra 2018. godine obrađuje lične podatke sudija i tužilaca. Ovim je blokiran višegodišnji rad domaćih i stranih eksperata na uspostavljanju sistema koji je trebao osigurati uočavanje i sprečavanje korupcije u pravosuđu. Ujedno je propao jedan projekt u koji su utrošena ozbiljna sredstva. Zabrana Agencije je predmet analize Demirela Delića i može se preuzeti pod ovim linkom. Autor upozorava da je Agencija u ovom slučaju počinila više ozbiljnih propusta u primjeni upravnopravnih propisa i da je prekoračila ovlaštenja, ukratko, da je donijela nezakonitu odluku. On preporučuje pokretanje upravnog spora pred Sudom BiH, dakle pred sudom čije su sudije putem vlastitog udruženja inicirale odluku Agencije. Centar za javno pravo je skrenuo pažnju na nestručan rad Agencije analizom mišljenja koje je ona dala povodom provjere lažnih diploma. Ovom analizom CJP ponovo upozorava na problematične odluke Agencije i predlaže temeljitu provjeru stvarnih motiva njenog rukovodstva.

(objavljeno 30. 03. 2019)

Lažne diplome i pravo na privatnost

Nakon što su u javnost dospjeli dokazi o kupovini diploma u BiH, Kolegij Sekretarijata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je odlučio provjeriti diplome svojih uposlenika. Tim povodom je od Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH zatraženo mišljenje zakonitosti provjere relevantnih ličnih podataka o stjecanju diploma uposlenika Sekretarijata PS BiH. Agencija je zaključila da Kolegij ne može provjeravati diplome uposlenika, jer bi se na taj način prekršio Zakon o zaštiti ličnih podataka. Početkom februara ove godine, Agencija je pojasnila da „nije, niti može zabraniti provjere“, ali da je za Agenciju „neprihvatljivo generalizovanje i da se svi ljudi stavljaju pod sumnju“. Saradnica FCJP, Sevima Sali-Terzić u analizi koja se može preuzeti ovdje, pokazuje da je mišljenje Agencije netačno i nestručno: ono nije zasnovano na zakonu niti je u skladu sa međunarodnim standardima. Suprotno tome, samo se provjerom izlazi u susret legitimnom javnom interesu da se iz javnog prometa isključe falsificirane diplome i kazne falsifikatori. FCJP ovom analizom poziva javne vlasti da ustraju u svojoj namjeri i da bez ikakvih izuzetaka podvrgnu provjeri sve diplome svojih uposlenika.

(objavljeno 30. 03. 2019)

Opseg mogućih izmjena i dopuna Ustava Bosne i Hercegovine

U analizi mogućnosti ustavnih promjena u BiH autor Nurko Pobrić ukazuje na realna ograničenja izmjena Ustava BiH. Zaključak je da su te promjene moguće samo po revizijskom postupku propisanom u članu X Ustava BiH. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 22. 03. 2019)

Predlog za promenu Ustava Srbije – tehnika ustavne revizije

Pitanje procedure prve revizije Ustava Republike Srbije iz 2006. godine otvoreno je nakon što je Ministarstvo pravde Republike Srbije usvojilo „Radni tekst amandmana na Ustav Republike Srbije“ i dostavilo ga Vladi. Vlada Srbije je, kao ovlašteni predlagač, Narodnoj skupštini podnijela Prijedlog za promjenu Ustava krajem novembra 2018. Do polovine marta Prijedlog nije stavljen na dnevni red Skupštine. Saradnica CJP, Irena Pejić, ukazuje na nedosljednosti koje prate naziv akta o promjeni ustava. Naime pojam „amandman“ ne opisuje adekvatnu formu ustavne promjene i ne odgovara nomotehničkim standardima srbijanskog ustavnog prava. Autorica ističe nedostatke koji su vezani za unošenje amandmanske tehnike u proceduru promjene Ustava Srbije. Niz nomotehničkih prednosti donose izmjene i dopune ustava zakonom i one imaju uporište u pisanom Ustavu. Obaveza je ustavotvornog organa da tačno odredi u kojoj formi želi promijeniti ustav. Jer, naziv akta kojim se ustav mijenja predstavlja materijalnopravno pitanje kojim se zadire u ustavna ovlaštenja nadležnih organa. Određivanje naziva akta o promjeni ustava uslovljava i ustavnu proceduru. Autorica utvrđuje konkretne proceduralne faze koje su uslovljene alternativama: promjena putem ustavnog zakona ili promjena putem ustavnih amandmana. Ekspertiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 13. 03. 2019)

Implementiranje antikoruptivnih standarda Ujedinjenih nacija iz perspektive pozitivnog zakonodavstva Republike Srbije

Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije uspostavljaju antikoruptivne standarde koji na globalnom planu po svome značaju nadilaze nacionalne i regionalne standarde. Njihova primjena u nacionalnom zakonodavstvu predstavlja prvi orijentir za ocjenu podobnosti nacionalnog pravnog poretka da osigura primjenu odgovarajućih antikoruptivnih mjera. U radu Tijane Perić Diligenski se prikazuje sadržaj dvije UN-konvencije o korupciji i provjerava se u kojoj je mjeri pozitivno zakonodavstvo harmonizirano sa njima. Zaključuje se da je zakonodavstvo Srbije u kvalitativnom smislu uglavnom harmonizirano sa antikoruptivnim standardima Ujedinjenih nacija, ali da postoje i propusti koji se mogu ispraviti. Rad se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 20. 02. 2019)

Službenički sistem u F BiH: pravni partikularizam i a la carte primjena – uzroci i posljedice

Jedinstveni službenički sistem u F BiH uspostavljen je kao jedan od četiri službenička sistema u BiH 2003. godine i uspješno je funkcionirao do 2010. godine. Takav sistem državne službe je presudom Ustavnog suda FBiH fragmentiran i urušen. Emir Mehmedović i Selma Horić u radu koji se može preuzeti ovdje analiziraju fenomen regulativnog paralelizma i uspostavljanje pravnog partikularizma u službeničkom sistemu F BiH koji je nastupio kao posljedica odluke Ustavnog suda. Autori su mišljenja da Ustavni sud F BiH nije imao uporište u doktrinama i u važećem pravu da radne odnose podvede pod socijalnu politiku i da na osnovu toga uruši kompletan službenički sistem u F BiH. Oni predlažu mjere koje su neophodne za ublažavanje negativnih posljedica i prognoziraju da neće biti moguće provesti reforme javne uprave u uslovima partikularizirane javne službe.

(objavljeno 18. 02. 2019)

Procedure javnih nabavki u Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine

Analiza procedura javnih nabavki pri Ministarstvu odbrane BiH ukazuje na konstantno kršenje pravila i procedura na koje zadnjih četrnaest godina upozoravaju revizorski izvještaji. Kako se ponavljaju skoro identične kvalifikacije i preporuke u revizorskim izvještajima i uočljivo nizak stepen implementacije revizorskih preporuka, Centar za javno pravo donosi prijedlog konkretnih mjera koje bi vodile rješavanju nezakonitosti u procedurama javnih nabavki u Ministarstvu odbrane BiH. U njih ulazi uspostavljanje nove prakse individualne odgovornosti koja bi bila u funkciji sprečavanja nekažnjene zloupotrebe sistema javnih nabavki u kontinuiranom nizu godina. Ukoliko ovakav sistem iz bilo kog razloga ne bi bio provodiv, neophodno je pristupiti zakonskoj intervenciji koja bi osigurala uvođenje specijaliziranih vanjskih agencija koje bi kompetentno i odgovorno vodile javne nabavke za Ministarstvo odbrane BiH. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 27. 01. 2019)

Analiza Zakona o lobiranju Republike Srbije

Zakon o lobiranju Republike Srbije je donešen početkom novembra 2018. i početi će se primjenjivati u drugoj polovini 2019. godine. Zakon je analizirala saradnica CJP Smilja Obradović. U analizi se ukazuje na nedostatke zakonskih rješenja u pogledu inovativnog pristupa antikorupcijskim mjerama kao i na konkretne manjkavosti koje se tiču odredbi o administriranju u proceduri lobiranja, na postojanje brojnih izuzetaka koji djelimično obesmišljavaju odredbe o lobiranju, na unošenje novih pojmova bez originalnih rješenja i na druge zakonske odredbe koje reguliraju istu materiju ili na jednostavniji način osiguravaju pojedine ciljeve iz Zakona o lobiranju. Jedini pozitivan efekt autorica vidi u ispunjenju još jedne obaveze iz međunarodnih ugovora u postupku pristupanja EU i predlaže da se već sada razmišlja o izmjenama i dopunama ovog zakona kako bi se optimirali njegovi ciljevi, naime, donošenju što kvalitetnijih propisa. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 22. 01. 2019)

Ustavnost člana 395 Zakona o parničnom postupku Republike Srpske i Federacije BiH

Članovi 395 entitetskih zakona o parničnom postupku pokazali su se u BiH problematičnim zbog toga što se primjenom načela uspjeha u parnici pravobranilaštvima, koja se finansiraju iz državnog budžeta nadoknađuju troškovi prema tarifama koje vrijede za advokate. Budući da je pravna priroda advokature i pravobranilaštva različita, a da rizik gubitka spora može privatne osobe odbijati od sudske zaštite, postavilo se pred Ustavnim sudom BiH pitanje ustavnosti konkretnih entitetskih propisa. Centar za javno pravo donosi dva stručna mišljenja koja definiraju problem i prikazuju relevantnu sudsku praksu iz regije i Evropskog suda za ljudska prava i raščlanjuju pitanje ustavnosti konkretnih propisa prema standardu njihove provjere pred Ustavnim sudom BiH. Stručno mišljenje o ustavnosti člana 395 Zakona o parničnom postupku Republike Srpske može se preuzeti pod ovim linkom, a mišljenje o ustavnosti člana 395 Zakona o parničnom postupku Federacije BiH pod ovim linkom.

(objavljeno 11. 12. 2018)

Etnička struktura stalno zaposlenih u Parlamentarnoj skupštini BiH i Parlamentu Federacije BiH (novembar 2018. godine)

Centar za javno pravo donosi statistički pregled etničke strukture uposlenika u PS BiH i Parlamentu Federacije BiH. Pregled obuhvata ukupne pokazatelje i strukturu platnih razreda. Podaci su prikupljeni i obrađeni na osnovu podataka koji su dostavljeni FCJP po zahtjevu za pristup informacijama. Podaci su obrađeni zaključno sa 07. oktobra 2017. godine. Pregled se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 08. 12. 2018)

Novi broj 34 Sveski za javno pravo

_“(…) evidentno je da u državi uređenoj na način kao što je to BiH u ovom trenutku, hrvatski narod, nažalost, nema kao ostala dva konstitutivna naroda taj luksuz da se slobodno može natjecati u izborima bez straha da će netko drugi, odnosno mnogobrojniji izabrati predstavnike za pozicije za koje je nužan hrvatski legitimitet_” (predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović, Oslobođenje, 19. 11. 2018). Citat je izabran nasumice. On se samo po redoslijedu riječi razlikuje od sličnih stavova političara s hrvatske desnice. Dopunjuju ga iskazi o unitarizaciji BiH putem uvođenja građanskog principa u politički sistem zemlje i zaključak o “nikad lošijem položaju hrvatskog naroda u BiH, zbog nelegitimnog izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda”. Poruka je, dakle, da se na izborima natječu narodi, da postoji poseban tip hrvatskog legitimiteta, da je hrvatski narod inferioran zbog straha da njegove predstavnike biraju “drugi, mnogobrojniji”, da je član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda nelegitiman i da se, konačno, hrvatski narod zbog toga nalazi u najlošijem položaju. Saznajte više...

(objavljeno 05. 12. 2018)

Zaključci i preporuke sa naučnog skupa o prezidijalizaciji parlamentarizma u Srbiji

Zaključci i preporuke sa naučnog skupa o prezidijalizaciji parlamentarizma u Srbiji (Beograd 23. 11. 2018. godine): Učesnici skupa su saglasni da postojeći parlamentarni institucionalni model ne zadovoljava potrebe srpskog društveno-političkog miljea. Detalji pod ovim linkom.

(objavljeno 03. 12. 2018)

Uzroci prezidencijalizovanja parlamentarizma i dometi ustavnog inženjeringa u Republici Srbiji

Saradnik FCJP Darko Simović analizira parlamentarizam u Srbiji i polazi od pretpostavke da se još uvijek ne shvata ni priroda ni suština mehanizama parlamentarne demokratije za koju se Srbija opredjelila svojim ustavima. U tom smislu ukazuje na fenomen prezidencijalizacije srbijanskog parlamentarizma koja je sa Aleksandrom Vučićem započela u pogledu funkcije predsjednika Vlade, a zatim kulminirala u korist predsjednika Republike. Autor ukazuje na uzroke „defektnog“ funkcioniranja parlamentarizma i na poželjne ustavne, odnosno institucionalne promjene koje bi korigirale uočene anomalije u srbijanskom parlamentarizmu. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 14. 11. 2018)

Izborni i partijski sistem u funkciji prezidencijalizacije parlamentarizma u Srbiji

U analizi Milana Jovanovića se ukazuje na dva aspekta parlamentarnog sistema Republike Srbije: jednom na činjenicu da politički sistem podrazumijeva slabog predsjednika, drugi put na činjenicu da je ustavna i institucionalna praksa uspostavila sistem prezidencijalizma u kojoj predsjednik preuzima nadležnosti koje mu nisu jednoznačno dodijeljene samim Ustavom. Autor utvrđuje da u političkoj zajednici Srbije nema saglasnosti o poziciji predsjednika u smislu njegovog jačanja ili slabljenja i ostavlja otvoreno pitanje neophodnosti izmjene polupredsjedničkog sistema Republike Srbije. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 14. 11. 2018)

Naučna konferencija Parlamentarizam u Srbiji - dosadašnja iskustva i perspektive razvoja

FCJP poziva svoje saradnike na naučnu konferenciju o parlamentarizmu u Srbiji. Konferencija će se održati u petak 23. novembra 2018. godine u Beogradu. Poziv sa programom rada se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 14. 11. 2018)

Pregled prakse Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Republiku Hrvatsku (1997–2018)

Sa pregledom prakse Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetima protiv Hrvatske FCJP ukazuje na sličnosti između nacionalnih zakonodavstava u regiji, posebno u pogledu osnovnih pravnih načela na kojima počivaju. Budući da se značajan broj presuda odnosi na način primjene relevantnog domaćeg prava pred nacionalnim sudovima, vjerujemo da dosadašnja iskustva Hrvatske pred ESLJP mogu biti korisna za cijelu regiju. Ona, između ostalog, mogu osigurati i da se sudska praksa bosanskohercegovačkih sudova razvija u skladu s konvencijskim načelima, ali i da se spriječe slične povrede konvencijskog prava. Pregled se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 13. 11. 2018)

Zaključci i preporuke sa stručnog savjetovanja o vrednovanju rada sudija i tužilaca u BiH (Sarajevo 02. 11. 2018)

Zaključke i preporuke sa Druge stručne rasprave o vrednovanju rada sudija i tužilaca u BiH čiji su organizatori bili Centar za javno pravo i Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 11. 11. 2018)

Aluminij d.d. Mostar na isteku mandata Vlade FBiH - oktobar 2018. godine

Aluminij Mostar se 1990. godine izdvojio iz Energoinvesta i dobio ustaljeno i prepoznatljivo ime Aluminij d.d. Mostar. Tokom rata devedesetih, Aluminij je bio skoro potpuno razoren, te je zahvaljujući ulaganju od devet miliona američkih dolara koje je uložila Republika Hrvatska, 1997. godine pušten u rad pogon «Anode». Potom su slijedila uključenja prvih elektrolitičkih ćelija u «Elektrolizi», a zaključno sa novembrom 1999. godine, aktivirano je 256 elektrolitičkih ćelija, koliko je u pogonu ostalo do danas. Aluminij d.d. Mostar je trenutno zbog akumuliranog gubitka od 345 miliona KM (30. 09. 2018) u vrlo neizvjesnoj situaciji. CJP u analizi Samira Mušovića donosi osnovne podatke o gomilanju dugova. Oni pokazuju da su postojali egzaktni pokazatelji koji su zahtijevali blagovremenu reakciju većinskog vlasnika kako ne bi došlo do gomilanja ovog duga. Analizu možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 11. 11. 2018)

Izbor predsjednika Centralne izborne komisije – pravni aspekti i posljedice odluke

U analizi saradnika FCJP Demirela Delića razmatraju se pokušaji delegitimiziranja i blokiranja rada Centralne izborne komisije BiH na primjeru odluke Suda BiH o izboru srpskog člana za predsjednika CIK-a. Autor analizira duktus same odluke i pokazuje u kojoj mjeri je njeno medijsko predstavljanje sa optužbama upućenim na račun Suda BiH usmjeravano ideološkim i nestručnim interpretacijama sudske odluke i relevantnih propisa. Autor smatra da ovakav odnos nije slučajan i da ima pozadinu u pokušaju blokiranja CIK-a. To bi trebalo voditi urušavanju političkog sistema na najosjetljivijem mjestu: održavanju redovnih izbora za parlamentarna tijela. Rad se može preuzeti na ovom linku.

(objavljeno 31. 10. 2018)

Najava drugog stručnog savjetovanja Vrednovanje rada sudija i tužilaca u BiH

Fondacija Centar za javno pravo najavljuje drugo stručno savjetovanje o vrednovanju rada sudija i tužilaca u BiH. Tekst najave skupa možete preuzeti na ovom linku.

(objavljeno 19. 10. 2018)

Nekontrolisana tužilačka moć

Fondacija Centar za javno pravo donosi analizu novog modela tužilačke istrage sudije Suda BiH Branka Perića. Analiza ukazuje na niz devijacija, kako u istražnom postupku, tako i u ocjeni i izvođenju dokaza, kao i u donošenju tužilačke odluke. Mogućnosti manipulacije krivičnim postupkom postavljaju tužioce u poziciju „vlasnika postupka“ i „vlasnika presude“. Oni raspolažu širokim diskrecionim ovlaštenjima koja, kako pokazuje analiza, prelaze granicu proizvoljnosti i ulaze u područje zloupotrebe u kojem tužilaštva i tužioci postaju nosioci nekontrolirane moći. Autor po procesnopravnim segmentima analizira tužilačka ovlaštenja koja omogućuju zloupotrebe i predlaže legislativnu intervenciju sa konkretnim mehanizmima kontrole tužilačkog rada kao prvi korak u uspostavljanju odgovornog tužilaštva. Fenomen tužilačkih zloupotreba, kako je ovdje predstavljen, jasan je pokazatelj ozbiljnih problema u funkcioniranju političkog sistema. Medijski eksponirani slučajevi, Memić u Sarajevu i Dragičević u Banjaluci, pokazuju da se motivi koji su uveli tužilačku praksu u prostor zloupotreba mogu proširiti na ozbiljan organizovani kriminal i korupciju neslućenih razmjera. Analiza je objavljena na ovom linku.

(objavljeno 18. 10. 2018)

Analiza medijskog zakonodavstva u Republici Srbiji

Medijsko pravo u Srbiji regulisano je medijskim zakonima usvojenim 2014. godine. To su Zakon o javnom informisanju i medijima, Zakon o elektronskim medijima i Zakon o javnim medijskim servisima. Sa radom Predraga Dimitrijevića i Jelene Vučković donosimo pregled ključnih pojmova i pravno relevantnih kategorija medijskog prava Srbije. Autori ističu da položaj medija otežava neuređeno medijsko tržište, politički utjecaj na medije, cenzura i autocenzura, ali i da medijsko zakonodavstvo pokazuje uzajamnu neusklađenost i „retrogradne tendencije“. Rad se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 15. 10. 2018)

Istine i kontroverze kinematografskog prava u Srbiji. O jednom neopravdano (pravno) zanemarenom obliku umetničke slobode izražavanja

U Srbiji se priprema nacrt novog Zakona o audio-vizuelnom stvaralaštvu koji bi trebao regulirati oblast kinematografije. Zbog mnogih normativnih, pa i praktičnih ograničenja i problema u oblasti kinematografije, kao i brzog tehnološkog napretka koji se reflektira na ovu oblast, pokazuje se niz nedostataka važećeg Zakona o kinematografiji (iz 2012. godine). Analiza Dejana Vučetića i Dejana Dabića otvara ključna pitanja kinematografskog prava u Srbiji. Oni najprije pokazuju da je važeći zakon unaprijedio pravni režim za oblast kinematografije, a zatim ističu potrebna poboljšanja: proširenje njegove primjene na sva audiovizuelna djela, osiguranje statusa autora filmova direktoru fotografije, glavnom montažeru i dramaturgu, predviđanje posebnog tijela (poput Britanskog odbora za klasifikaciju filmova) sa odgovarajućim ovlašćenjima koje bi sprečavalo povrede morala i vjerskih osećanja do kojih može doći prikazivanjem određenih vrsta filmova. Analiza se može preuzeti na ovom linku.

(objavljeno 14. 10. 2018)

Novi broj 33 Sveski za javno pravo

Akcionim planom za Poglavlje 23 u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji predviđena je promena Ustava u sferi pravosuđa do kraja 2017. godine. Taj rok je uveliko premašen, a izvesno je da taj cilj neće biti ispunjen do kraja 2018. godine. Proces ustavnih promena se marginalizuje, a značaj ustavne reforme pravosuđa se minimalizuje. Čini se da Ministarstvo pravde namerno odugovlači i opstruira proces ustavne reforme. U septembru 2018. godine je ponuđena treća verzija ustavnih amandmana, pri čemu je i dalje ostavljena mogućnost za njihovo korigovanje nakon sprovedene javne rasprave. Fondacija Centar za javno pravo prati dosadašnji proces ustavnih promena u Srbiji, a prethodne verzije amandmana su analizirali eminentni autori. Saznajte više...

(objavljeno 11. 10. 2018)

Zakon o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini - de lege lata i de lege ferenda

Predmet analize Samira Sabljice je pravni osnov sistema državne pomoći u BiH. Njenu okosnicu čini Zakon o sistemu državne pomoći u BiH. Autor pokazuje da je ovaj zakon samo značajan korak za približavanje BiH Evropskoj uniji i ukazuje na nejasnoće i pravne praznine koje je potrebno ukloniti njegovim izmjenama. To se odnosi na pojedine kategorije i institute državne pomoći koji nisu na odgovarajući način preuzete iz pravne stečevine EU. Rad se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 10. 10. 2018)

Pravilnik o postupku ocjenjivanja rada nosilaca pravosudnih funkcija

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine je upravo objavilo nacrte Pravilnika o postupku ocjenjivanja rada nosilaca pravosudnih funkcija i kriterije za ocjenjivanje pojedinih nosilaca pravosudnih funkcija i tužilaštava. Centar za javno pravo objavljuje nacrte ovih dokumenata uz najavu organizacije trećeg stručnog savjetovanja sa sudijama i advokatima o rješenjima iz nacrta. Savjetovanje je planirano za petak 02. novembra 2018. godine. Pozvani su sudije i tužioci svih nivoa da u zajedničkoj raspravi utvrde pozitivne elemente i slabosti novog sistema. Rezultati iz rasprave će biti dostavljeni VSTV-u kao preporuke Fondacije i učesnika skupa. Nacrt Pravilnika možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 09. 10. 2018)

Pantoflaža kao poseban oblik sukoba interesa javnih funkcionera u pravnom sistemu Republike Srbije

Pantoflaža označava specifičan oblik sukoba interesa: prenošenje svih informacija i poslovnih pogodnosti koje je vezano sa prelaskom iz javne administracije u privatni sektor, gde raniji javni funkcioner (pantofler) namjerava da se zaposli. U klasičnoj formi lice koje odlazi sa javne funkcije radi zaposlenja u privatnom sektoru svojim djelovanjem u vrijeme vršenja javne funkcije na različite način pogoduje svom novom poslodavcu ili mu predaje informacije i znanja koje je steklo vršeći javnu funkciju. Radi se u pravilu o državnim, službenim ili poslovnim tajnama. U analizi Dejana A. Milića se predstavljaju različite forme pantoflaže i njeno zakonsko uređenje u Srbiji. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 06. 10. 2018)

Saopštenje za javnost Društva sudija Srbije

Centar za javno pravo prati proceduru i sadržaj amandmanskih promjena Ustava Republike Srbije. U analizama naših eksperata je ukazano na sadržaj, slabosti i prednosti amandmanske procedure. Amandmane je formuliralo Ministarstvo pravde Republike Srbije. Društvo sudija Srbije se ovim povodom oglasilo saopštenjem za javnost. Saopštenje se može preuzeti pod našim linkom, ili pod linkom Društva.

(objavljeno 02. 10. 2018)

Analiza pravosuđa BiH s osvrtom na praktične probleme stranke u postupku

Centar za javno pravo analizom advokata Senada Pizovića otvara svoj portal advokatima i akademskoj zajednici i poziva ih na prezentaciju vlastitih iskustava o bosanskohercegovačkom pravosuđu. Ovim želimo otvoriti prostor za utemeljenu kritiku i pohvalu iz same prakse kako bi se identificirali stvarni problemi koji opterećuju rad sa sudovima i tužilaštvima. U radu advokata Pizovića se kao problematični ističu dugotrajnost postupka i neujednačena praksa. Oba problema prema mišljenju autora izazivaju sumnju u stručan rad pravosuđa u cjelini i moraju se odmah otkloniti. Rad se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 28. 09. 2018)

Opšti izbori u Bosni i Hercegovini 2018: pravni triler bez hepienda?

Analiza Nedima Ademovića je fokusirana na modele primjene odluke Ustavnog suda BiH o Izbornom zakonu BiH (Odluka U-23/14). Autor opširno opisuje elemente i ustavne osnove ove odluke i analizira mogućnosti i posljedice različitih modela njene praktične primjene. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 18. 09. 2018)

Sistemske posljedice Odluke USBiH u predmetu U-23/14 – nužnost strukturalnih izmjena dvodomnog uređenja zakonodavnog tijela

Analiza saradnika FCJP, Demirela Delića, pokazuje da odluka Ustavnog suda BiH može doprinijeti izgradnji konsocijativno-konsenzualne demokratije tako što bi se politička kultura elita mijenjala od sukobljavajuće ka dogovornoj politici. Da bi se implementirala ova odluka nije potrebna intervencija u Izborni zakon. On se prema mišljenju autora može, bez sporne rečenice koju je Ustavni sud BiH proglasio neustavnom („Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu“), tumačiti u duhu Ustava Federacije BiH. Međutim, neophodno je otvoriti diskusiju oko nadležnosti Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, i uskladiti ovlasti ovog doma sa njegovom funkcijom i stvarnim legitimitetom. Rad se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 09. 09. 2018)

Imenovanje članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave: vladavina prava ili vladavina birokracije?

U hrvatskom Zakonu o Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabavke ne postoji uređeni postupak koji bi omogućio natjecanje svih zainteresiranih hrvatskih državljana za poziciju člana Državne komisije. O problemu i putevima njegovog rješavanja u analizi Ivana Šprajca pod ovim linkom.

(objavljeno 07. 09. 2018)

Novi ustroj sudova u Republici Hrvatskoj

U Hrvatskoj je donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (2015) i Zakona o područjima i sjedištima sudova (2014, na snazi od 01. 04. 2015. i 2018, na snazi od 01. 01. 2019) uspostavljen novi sistem sudova. O novom sistemu, posebno o stvarnoj nadležnosti sudova prvog stepena, reorganizaciji mreže sudova u Republici Hrvatskoj slijedom promjena u stvarnoj nadležnosti i o ustanovljenju novog visokog specijaliziranog suda u radu sutkinje Upravnog suda u Rijeci, Snježane Horvat–Paliska. Rad se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 24. 08. 2018)

Troškovi upravnog spora

Troškove upravnog spora sudovi u BiH ili zaobilaze ili rješavaju prema krajnje neujednačenim kriterijima. Problem je izuzetno važan i višeslojan. U analizi Predraga Krsmanovića se tipiziraju troškovi u upravnim sporovima i razmatra se problem njihove nadoknade pred bosanskohercegovačkim sudovima. Autor prikazuje rješenja iz regije i zaključuje da je praksa Vrhovnog suda F BiH po više osnova pravno problematična. Riječ je o slučajevima u kojima se upravni akt ukida i predmet vraća organu koji ga je donio. Sudovi u tom slučaju slijede mišljenje Vrhovnog suda F BiH i odbijaju dosuditi troškove spora stranci koja je u sporu postigla svoj cilj: poništenje ili ukidanje upravnog akta. Prema stajalištu Vrhovnog suda F BiH troškovi spora se ne priznaju stranci koja je uspjela u postupku zbog toga što će se o njima odlučiti upravnim aktom koji će se tek donijeti na osnovu presude. Prema ovom stajalištu sudovi, presudom kojom se spor okončava, ne treba da odlučuju o troškovima upravnog spora, nego o njima treba odlučiti naknadno, tj. kada se konačno odluči o zahtjevu stranke u novom upravnom postupku. Ako dođe do novog upravnog spora, stranka treba da se obrati sudu sa zahtjevom za donošenje dopunskog rješenja o troškovima. Autor pokazuje da ovakvo stajalište nema uporište ni u doktrinalnim stavovima ni u zakonima i predlaže dopunu postojećeg zakona i izmjenu sudske prakse u F BiH. Postupak u upravnom sporu nije nastavak upravnog postupka (ili jedna od faza tog postupka), nego posebna vrsta sudskog postupka. U slučaju da sud udovolji zahtjevu iz tužbe za poništenje pobijanog upravnog akta i takav akt poništi, a predmet vrati upravnom organu na ponovno rješavanje (npr. zbog nepotpuno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja), stranka je u cijelosti uspjela u konkretnom upravno-sudskom postupku. Zbog toga ona ima pravo da joj sud dosudi nadoknadu troškova koje je suprotna strana (dakle, upravni organ) izazvala i to bez obzira na konačan uspjeh u kasnijem, jednom ili više puta, ponovljenom upravnom postupku ili upravnom sporu. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 20. 08. 2018)

Zastupljenost konstitutivnih naroda na svim nivoima vlasti u BiH

FCJP donosi statističke podatke o etničkoj zastupljenosti na svim nivoima vlasti u BiH zaključno sa martom, odnosno, junom 2018. godine. Podatke možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 17. 08. 2018)

Nacrt amandmana na ustavne odredbe o pravosuđu i mišljenje Venecijanske komisije br. 921/2018 o Nacrtu amandmana

Ministarstvo pravde Republike Srbije je u nacrtu formulisalo dvadeset devet amandmana na Ustav Republike Srbije. Na Nacrt amandmana je, u dijelovima koji trebaju osigurati nezavisnost pravosuđa, Venecijanska komisija dala brojne i suštinske primjedbe. U radu Vide Petrović Škero se ukazuje na nedostatke dosadašnjih procedura i na neadekvatna rješenja koja bi trebala voditi do „činovničkog Ustava“. Autorica utvrđuje da Ministarstvo pravde kao inicijator nije poštovalo preporuke koje sadrže međunarodne standarde, stručna mišljenja domaće javnosti, mišljenja komisija međunarodnih organa i da zbog toga mora prihvatiti odgovornost za izradu Nacrta amandmana sa nekvalitetnim rešenjima, lošom nomotehnikom i, uglavnom, nepreciznim i nejasnim tekstom. Rad se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 16. 08. 2018)

Liječnička pogreška kao povreda ljudskih prava

Predmeti koji su protiv Republike Hrvatske vođeni pred Evropskim sudom za ljudska prava povodom smrti pacijenata zbog ljekarske greške pokazali su da Hrvatska nije imala sistematski odgovor na pitanje: kako prepoznati, utvrditi, istražiti, a onda i adekvatno sankcionirati situacije u kojima je postojala sumnja da je smrt pacijenta nastupila greškom ljekara. U radu Nikoline Katić problem je predstavljen na pozadini izabranih judikata Evropskog suda protiv Hrvatske. Autorica prikazuje mjere koje je Republika Hrvatska poduzela kako bi eleminirala nedostatke utvrđene presudom i, generalno, identificira slaba mjesta u pogledu zaštite pacijenata. Presude Evropskog suda protiv Hrvatske i mjere koje su uslijedile su instruktivne za pravne sisteme regije. Rad se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 28. 07. 2018)

Komentar Nacrta Kodeksa ponašanja i odijevanja na Univerzitetu u Sarajevu

Fondacija Centar za javno pravo donosi drugi komentar Nacrta Kodeksa o ponašanju i odijevanju na Univerzitetu u Sarajevu. Ovaj put se kodeks analizira iz pravničke perspektive. Saradnik FCJP, Vladimir Mikić, osim nomotehničkih nedostataka ističe kao osnovni problem koliziju između Etičkog kodeksa UNSA i ovog Nacrta i to u pogledu zabrane diskriminacije na osnovu životnog stila ili tjelesnog izgleda. Komentar se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 23. 07. 2018)

Aktualna reforma penzijskog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine: šta donosi novi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju?

Stupanjem na snagu novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH okončan je dugogodišnji proces reforme ove oblasti i uvedene su značajne promjene u odnosu na raniji sistem. Čini se, međutim, da su pojedine odredbe u suprotnosti evropskim i regionalnim trendovima, međunarodnim konvencijama, a time i sa odredbama Ustava FBiH. Uskraćivanje vanbračnom partneru mogućnosti ostvarivanja prava na porodičnu penziju, očigledan je primjer diskriminacije u Zakonu o PIO FBiH. Također, način na koji je formulisana odredba člana 116 predstavlja povredu Ustavom FBiH zagarantovanog prava svakog pojedinca na imovinu i može predstavljati osnov za pokretanje postupka za ocjenu njene ustavnosti. O detaljima u analizi FCJP koja se može preuzeti pod ovim linkom.

(objavljeno 13. 07. 2018)

Mišljenje Venecijanske komisije o nacrtu amandmana na Ustav Republike Srbije

Mišljenje možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 13. 07. 2018)

Implementacija rezultata Općih izbora 2018. godine u odnosu na izaslanike Doma naroda Parlamenta FBiH

Primjena rezultata opštih izbora zakazanih za septembar 2018. godine predmet je analize Petra Mrkonjića. Autor skreće pažnju na pravne posljedice nepostojanja pravila za izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH. Naglasak je na funkcioniranju pojedinih razina vlasti i institucija nakon izbora. Centralni dio analize se odnosi na obrazloženje ponuđenih rješenja za popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH, odnosno na utvrđivanje najprihvatljivijeg rješenja koje će u procesnom i materijalnom smislu zadovoljiti test ustavnosti i zakonitosti. Analizirana je i odluka Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić. Autor dolazi do zaključka da se ona cjelovito može provesti samo izmjenama Izbornog zakona BiH i izmjenama ustavne strukture na razini FBiH i BiH. Neophodno je usuglašavanje niza propisa i izbornog zakonodavstva, zatim jasno razgraničenje u nadležnostima pojedinih razina vlasti kao i prilagođavanje ustavnih i zakonskih tekstova iznesenim shvaćanjima i tumačenjima Ustavnog suda BiH. Zaključak je da bilo kakve izmjene ustavne strukture u BiH nose i potrebu sveobuhvatne revizije ustavne strukture svih razina vlasti te podrazumijevaju primjenu i ostalih presuda i odluka poput Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i Grada Mostara. Odluka u predmetu Ljubić može poslužiti kao katalizator ustavnih promjena u BiH. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 11. 07. 2018)

Uloga Vrhovnog kasacionog suda Republike Srbije u ujednačavanju sudske prakse i njene kontroverze – slučaj Nacionalne službe za zapošljavanje

Predmet analize Radomira Zekavice je uloga Vrhovnog kasacionog suda Srbije u ujednačavanju sudske prakse. U radu se pojašnjavaju normativne osnove i analizira se na koji način srbijanski pravni sistem sprečava normativno-institucionalna rješenja koja dovode do divergentnih sudskih odluka. Ključni mehanizam je nadležnost van suđenja koju autor sa stanovišta različitih evropskih izvora dovodi u pitanje. Jer, Vrhovni kasacioni sud ovim se dovodi u poziciju nadzorno-vaspitnog djelovanja na rad nižeinstancnih sudova. Autor smatra da pravni stavovi ne predstavljaju formalno-obavezujuća pravila, a da u suprotnom Vrhovni kasacioni sud kao nadzorno-vaspitno tijelo ostvaruje efikasnu kontrolu nad radom nižih sudova. Ako bi se – kako ocjenjuje autor – uspostavio politički utjecaj nad sastavom Vrhovnog kasacionog suda doći će do političke kontrole nad cijelim sudskim sistemom. Rad se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 09. 07. 2018)

Komentar Nacrta Kodeksa ponašanja i odijevanja na Univerzitetu u Sarajevu

Senat Univerziteta u Sarajevu je u organizacione jedinice uputio Nacrt Kodeksa ponašanja i odijevanja na Univerzitetu u Sarajevu. Fondacija tim povodom donosi komentar profesora Filozofskog fakulteta u Sarajevu Nenada Veličkovića.

(objavljeno 05. 07. 2018)

Novi broj Sveski za javno pravo broj 32

Fondacija Centar za javno pravo je nedavno objavila analizu Zaključaka VSTV-a povodom Informacije “Centra za istraživanje rata i ratnih zločina i traženje nestalih lica RS-a”. Analizirani su uslovi donošenja, razlozi i procedure iniciranja zaključaka i uloga predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije. Pokazalo se da je aktuleni predsjednk VSTV-a pod direktnim utjecajem političkog vrha RS-a i da provodi njegove političke odluke i planove. Njegova je zasluga da se najviše pravosudno tijelo stavilo u funkciju nacionalističkih politika iz RS-a. On u svom praktičnom radu i djelovanju ne izlazi u susret zakonskim obavezama nego zahtjevima političkih struktura RS-a. Analiza je pokazala da predsjednik VSTV-a radi na diskreditiranju i deligitimiranju Suda i Tužilaštva BiH kao i na cijepanju pravosuđa po entitetskim i etničkim linijama. Predloženo je da se prema članu 6 Zakona o VSTV-u pokrene jedan od raspoloživih mehanizama za prestanak njegovog mandata u VSTV-u. Prema procjeni iz analize, njegovo zadržavanje na istom mjestu bitno će utjecati na nedgovoran rad većine članova VSTV-a i na urušavanje dostignutih standarda nezavisnosti bosanskohercegovačkih sudova. Saznajte više...

(objavljeno 27. 06. 2018)

Afirmativna akcija – kvote za pripadnike manje zastupljenog pola u izbornom pravu Srbije

Kvote za pripadnike manje zastupljenog spola uvedene su u srpsko izborno pravo 2011. godine izmjenama Zakona o izboru narodnih poslanika. Riječ je o mjerama tzv. afirmativne akcije koja je u Srbiji imala za cilj da se poveća prisustvo osoba ženskog spola u parlamentu. U analizi Miroslava Đordevića se objašnjava sadržaj ovog instituta i ukazuje na njegove nedostatke u srbijanskom političkom sistemu. Autor zastupa tezu da mjere afirmativne akcije u vidu spolnih kvota, na jednoj strani, nisu teorijski opravdane, jer ne odgovaraju smislu poluneposredne demokratije i parlamentu kao uzorku naroda u pogledu artikulacije političkog mišljenja i da, na drugoj strani, ustavni preduslovi za primjenu mjera afirmativne akcije u Srbiji nisu ispunjeni. Analiza se može preuzeti na ovom linku.

(objavljeno 21. 06. 2018)

Zaključci sa stručne rasprave sa inozemnim učešćem Vrednovanje rada sudija i tužilaca u BiH

Zaključke možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 09. 06. 2018)

Zaključci stručne rasprave o prvom izboru na pravosudnu funkciju u Srbiji i pregled problema

Stručna rasprava o prvom izboru na pravosudne funkcije održana je u Beogradu 09. februara 2018. godine. Fondacija Centar za javno pravo donosi zaključke sa ovog skupa i još jednom naglašava delikatnost problema prvog upošljavanja na pravosudnu funkciju u Republici Srbiji. Radom Lazara Lazovića Fondacija ujedno podsjeća na sadržaj i na historiju problema prvog izbora na tužilačku ili pravosudnu funkciju i ukazuje na judikate Ustavnog suda Srbije koji uobličavaju ovu materiju. Zaključci se mogu preuzeti ovdje, a rad Lazara Lazovića na ovom linku.

(objavljeno 09. 06. 2018)

Javno predavanje "Odgovornost članova uprave društva kapitala za štetu pričinjenu društvu i članovima društva – građansko-pravni aspekti i zaštitne mjere"

Tekst predavanja se može preuzeti pod ovim linkom.

Fondacija Centar za javno pravo i Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine pozivaju na javno predavanje pod nazivom “Odgovornost članova uprave društva kapitala za štetu pričinjenu društvu i članovima društva – građansko-pravni aspekti i zaštitne mjere”. Predavač je potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Jakša Barbić. Predavanje će se održati u četvrtak, 07. juna/lipnja 2018. godine u 12 sati, u amfiteatru ANUBiH, Bistrik 7, Sarajevo.

(objavljeno 26. 05. 2018)

Novi model naplate RTV takse

Fondacija Centar za javno pravo sa analizom Lejle Ramić skreće pažnju na nezakonitost novog modela naplate RTV takse putem Elektroprivrede BiH. Nezakonitost ovog modela ogleda se u činjenici da ne postoje prethodne afirmativne odluke Odbora sistema o povjeravanju naplate RTV takse drugom preduzeću na temelju ugovora, kao i u činjenici da se aktuelnim modelom krše potrošačka prava pristupa osnovnim potrebama i uslugama, pravo izbora, te jednakost u pristupu i tretmanu. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 23. 05. 2018)

Zabrane negiranja genocida u EU, BiH i regionu: komparativno-pravni pregled

Zabrana negiranja genocida i drugih ekstremnih oblika govora mržnje predstavlja za BiH međunarodno-pravnu obavezu i ima posebnu težinu u društvu u kojem se počinjeni genocid i drugi najteži ratni zločini svakodnevno negiraju. Negiranje genocida, kao i govor mržnje općenito, predstavlja problem sa kojim se bosanskohercegovačko društvo susreće svakodnevno, a još uvijek ne postoji ujednačen pristup zabrani negiranja genocida. U radu saradnice FCJP Lamije Muftić prikazuje se pristup problemu negiranja genocida u zemljama regiona i u izabranim zemljama EU. Autorica naglašava da će na svom putu ka EU-članstvu BiH morati uskladiti vlastito zakonodavstvo sa obavezom inkriminiranja negiranja genocida i drugih zločina, kao i da je pored zakonodavnog rješenja potrebno uspostaviti sistematsko prikupljanje podataka o incidentima i krivičnim djelima počinjenim iz mržnje. Rad se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 20. 05. 2018)

Pravna priroda ugovora o javnoj nabavi u hrvatskom pravnom poretku

U hrvatskoj dogmatici i pravnoj praksi već je nekoliko godina problematična pravna priroda ugovora o javnoj nabavci: da li se radi o upravnom ugovoru ili o ugovoru građanskog prava? Marko Turudić, autor analize koju možete preuzeti ovdje, zastupa tezu da je ugovor o javnoj nabavci u hrvatskom sistemu upravni ugovor, a da nesistematsko uređenje instituta u pravu javnih nabavki Hrvatske ne utječe na njegovu javnopravnu prirodu. Javnopravni karakter, prema ovom mišljenju, slijedi iz zakonske odredbe kojom je propisano da se ugovor o javnoj nabavi izvršava u skladu sa uslovima iz dokumentacije o nabavci i odabranom ponudom kao i iz činjenice da je privredni subjekt potčinjen naručitelju. Iako je propisano da se na ispunjenje obaveza iz ugovora o javnoj nabavci primjenjuje Zakon o obligacionim odnosima, autor smatra da se time ne mijenja njegova javnopravna priroda, jer se ovim ne uspostavlja nadležnost redovnih sudova za sporove proizišle iz ugovora o javnoj nabavci.

(objavljeno 19. 05. 2018)

Sistem normiranja rada tužilaca u Bosni i Hercegovini

U analizi bosanskohercegovačkog sistema normiranja rada tužilaca autor Demirel Delić polazi od teze da je najveći problem procesuiranje zahtjevnih krivičnih djela. Pri tom se organizovani i privredni kriminal i korupcija uzimaju kao najzahtjevnija djela koja pod pritiskom rigoroznih standarda orijentacione norme i vremenskih okvira neće motivirati tužioce da se temeljito pozabave inkriminiranim radnjama. Autor kao pozitivan primjer prevazilaženja ovog problema ističe slovenački model vrednovanja i predlaže da se u bosanskohercegovački model inkorporiraju slovenačka rješenja. Rad se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 18. 05. 2018)

Stručna rasprava "Vrednovanje rada sudija i tužilaca u BiH"

Fondacija Centar za javno pravo u saradnji sa Pravnim fakultetom u Sarajevu organizira stručno savjetovanje o vrednovanju rada sudija i tužilaca u BiH. Riječ je o drugom savjetovanju kojim se nastavlja rasprava o ovoj temi u Srbiji novembra 2016. godine (Visoki savet sudstva Srbije). Razmotriće se postojeći BiH-model u vezi sa slovenačkim rješenjima i iznijeće se zapažanja i preporuke koje se odnose na ocjenjivanje rada sudija i tužilaca. Posebna pažnja biti će posvećena identifikaciji slabosti u postojećim sistemima. Navedena pitanja su od centralnog značaja za nosioce pravosudnih funkcija jer se uspostavljanjem uravnoteženog sistema vrednovanja fokus pomjera sa dnevnopolitičkih ocjena na stručne kriterije. Uravnoteženi sistem podrazumijeva optimiranje odnosa između broja i težine obrađenih predmeta (kvantieta i kvaliteta) i osigurava napredovanje u karijeri koje favorizira stručnost svakog sudije. Saznajte više...

(objavljeno 06. 05. 2018)

Uspostavljeni sistem vrednovanja rada tužilaca u Bosni i Hercegovini i njegove posljedice

Tužilac Tužilaštva BiH, Džermin Pašić, u analizi koja se može preuzeti ovdje, utvrđuje da se uspostavljeni sistem vrednovanja rada tužilaca mora izmijeniti. Njegova je teza da se u formiranju novog modela treba uzeti u obzir promijenjena uloga tužioca u aktuelnom krivičnopravnom sistemu BiH. U tom smislu individualno vrednovanje tužilačkog rada mora biti zasnovano na objektivnim kriterijima koji sveobuhvatno odgovaraju procesnoj ulozi tužioca. U radu se zastupa stav da je nužno isključiti bilo kakvu zavisnost od faktora na koje tužilac ne može utjecati i da se primat mora staviti na osiguranje efikasnosti u radu tužilaca i tužilaštava.

(objavljeno 06. 05. 2018)

Oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela u srpskom pravnom poretku – manjkavosti zakonske regulative i praktični efekti

U centru analize saradnice FCJP, zamjenice javnog tužioca u Drugom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu, Gordane Krstić, nalazi se ključni mehanizam u radu pravosudnih organa usmjeren na suzbijanje kriminala: oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog djela. Autorica ukazuje na manjkavosti zakonske regulative koje su uočene u praktičnom radu i analizira praksu javnih tužilaštava u primjeni srbijanskog Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela iz 2016. godine. Uz isticanje spornih zakonskih rješenja zahtjeva se autonomno uobličavanje spornih mjesta, monitoring i koordinacija sa nadležnim organima kao uslov poboljšanja zakonskih rješenja. Rad se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 02. 05. 2018)

Zaštita ljudskih prava: Kako to rade ombudsmani Bosne i Hercegovine

U okviru FCJP je objavljeno više analiza rada Institucije ombudsmana BiH. Rezultati su sabrani u knjizi „Ombudsmani za ljudska prava: Bilans jednog neuspjeha“ (Sarajevo 2017). Knjiga dokumentira da nakon prvobitnog uspjeha, Institucija zadnjih godina bilježi značajan pad u nivou zaštite ljudskih prava. To se jednako odnosi na sadržaj i vrstu konkretnih mjera kao i na stručnu i blagovremenu obradu predmeta. Pokazalo se da trenutna struktura Institucije i njeni rukovodioci nemaju potreban kapacitet da ombudsmane dovedu u funkciju zbog koje su uspostavljeni, a da Instituciji vrate status koji je imala u prvoj fazi postojanja. U okviru Fondacije nastavljamo sa praćenjem rada ombudsmana na rješavanju konkretnih predmeta i prikazom predmeta Aide Hunček-Pita, koji se može preuzeti ovdje, ponovo skrećemo pažnju na skoro skandaloznu površnost i nestručnost u obradi jednog predmeta iz područja diskriminacije.

(objavljeno 24. 04. 2018)

Bosna i Hercegovina i približavanje EU – perspektiva i izazov

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine organizuje javno predavanje Nj. E. gđe Christiane Hohmann, ambasadorice Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini na temu „Bosna i Hercegovina i približavanje EU – perspektiva i izazov“. Predavanje će se održati 24. aprila 2018. godine s početkom u 14:00 sati u sali ANUBiH (Bistrik 7, Sarajevo). Predavanje će biti na engleskom jeziku. Ambasadorica Hohmann će predstaviti neka od očekivanja Savezne Republike Njemačke i Evropske unije u pogledu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

(objavljeno 22. 04. 2018)

Sudbina neustavnih odredaba Zakona o krivičnom postupku BiH (Ogled o jednom neuspjelom usaglašavanju)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na sjednici od 01. juna 2016. godine odlučio da odredbe više članova Zakona o krivičnom postupku BiH nisu u skladu sa Ustavom BiH. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku BiH Ministarstvo pravde je nakon isteka roka od šest mjeseci objelodanilo tek u januaru 2018. Nakon dostavljanja u parlamentarnu proceduru Zastupnički dom Parlamentarne skupštine nije prihvatio prijedlog da se o izmjenama ZKP odlučuje po hitnom postupku. Odluka Ustavnog suda otvorila je niz problema praktične prirode: kako u praksi tumačiti i primjenjivati odluku Ustavnog suda na krivične slučajeve koji su u toku; trebalo je zauzeti stav o rješavanju pitanja imuniteta svjedoka i posebnih istražnih radnji u krivičnim slučajevima koji se tek otvaraju. Stručnih rasprava u profesionalnoj zajednici nije bilo. Pravosudne institucije su se prema otvorenim problemima odnosile kao da se ništa nije dogodilo. Sa analizom saradnika CJP, Branka Perića, donosimo analizu procesa usaglašavanja osporenih odredbi ZKP sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, kao i domet koji je dostignut u tom procesu. Analizu možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 17. 04. 2018)

Novi broj Sveski za javno pravo, broj 31

U Srbiji će prije štampanja ovog broja biti okončana javna rasprava o ustavnim amandmanima. Analize amandmanskog teksta iz ovog broja pokazuju kako međunarodno pravo ulazi u prostor nacionalnog zakonodavstva i privodi ga jednom standardu koji spaja regionalnost i univerzalnost. Sama činjenica da su ustavne izmjene inspirirane procesom evropskih integracija, a da su konkretna rješenja formulirana prema zahtjevima evropskih standarda, dokazuje da internacionalno pravo prodire u ekskluzivno nacionalnu nadležnost, naime u ustavotvorstvo. U toj proceduri dolazi do svojevrsne (međunarodno)pravne intervencije kojom se “civilizira” nacionalni ustav. Saznajte više...

(objavljeno 06. 04. 2018)

Posebni pritvorski razlog „uznemirenje javnosti“ kroz praksu Ustavnog suda BiH

U analizi Ene Gotovuše razmatra se mjera pritvora prema osumnjičenom ili optuženom u odlukama Ustavnog suda BiH. Autorica obrazlaže da je potrebno intervenisati u zakonske odredbe kojima je propisan posebni pritvorski razlog „uznemirenje javnosti.“ U prilog ovoj tvrdnji, analiziraju se i odluka Saveznog ustavnog suda Jugoslavije, kao i odluka Ustavnog suda Crne Gore, kojim je ovaj posebni pritvorski osnov proglašen neustavnim. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 30. 03. 2018)

Kritičko razmatranje Radnog teksta amandmana Ministarstva pravde na Ustav Republike Srbije (stranputice u tumačenju međunarodnih dokumenata)

Radni tekst amandmana na Ustav Republike Srbije prema mišljenju predsednika Udruženja javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije i zamenika predsednika Državnog veća tužilaca, Gorana Ilića, najvećim dijelom ne odražava ideju o depolitizaciji javnog tužilaštva. U analizi koju donosimo autor obrazlaže da Radni tekst ustavnih amandmana Ministarstva pravde upravo osigurava politički utjecaj na tužilaštvo. Težište kritike je na prijedlogu sastava Visokog saveta javnog tužilaštva, na pozicioniranju institucije za obuku u pravosuđu i na ovlaštenjima Vrhovnog tužioca. Autor zastupa tezu da u Radnom tekstu amandmana dominira ideja da je tužilaštvo zastupnik vlasti i sredstvo u rukama političke većine, a ne zastupnik pravde i javnog interesa. Javna rasprava o amandmanima je okončana 08. marta 2018. godine istekom roka za dostavu pismenih primjedbi, slijedi pribavljanje mišljenja Venecijanske komisije. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 20. 03. 2018)

Zapažanja o Radnom tekstu amandmana na Ustav Republike Srbije sa obrazloženjima (referencama Venecijanske komisije) u delu koji se odnosi na sudstvo

Radni tekst amandmana na Ustav Republike Srbije je Ministarstvo pravde kao vlastiti prijedlog stavilo na javnu raspravu do 08. marta 2018. godine. Fondacija Centar za javno pravo sa analizom predsednice Društva sudija Srbije, Dragane Boljević, skreće pažnju na niz nedosljednosti u proceduri i na konkretne manjkavosti u sadržaju predloženih amandmana. U analizi se kritički propituju teze koje je Ministarstvo pravde ustanovilo kao polazište amandmanskih promjena i pokazuje se da je glavni motiv promjena uspostavljanje političke kontrole nad pravosuđem koje se prema procjeni aktuelnog Ministarstva pravde otuđilo u nekontrolabilnu i nezavisnu vlast. Autorica obrazlaže da se predloženim amandmanima umanjuju postojeće garancije nezavisnosti sudova i da se dostignuti nivo samostalnosti sudova snižava potčinjavanjem Visokog saveta sudstva pod kontrolu parlamentarne većine. Nezavisnost se dalje ograničava izmještanjem stvarne odluke o izboru sudija u Pravosudnu akademiju iako ona nije politički neovisan organ, zatim nejasnom definicijom inkompatibilnosti sudske funkcije sa drugim funkcijama, kao i uvođenjem pravila precedentnog prava u sistem sudovanja. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 20. 03. 2018)

Ustavne promene u Republici Srbiji sa osvrtom na radni tekst amandmana Ministarstva pravde na Ustav Republike Srbije u delu koji se odnosi na pravosuđe

Javna rasprava o Radnom tekstu amandmana na Ustav Republike Srbije okončana je 08. marta 2018. godine. Do ovog datuma su se mogli dostavljati pisani komentari na radni tekst amandmana. Fondacija Centar za javno pravo sa radom Maje Prelić, koji se može preuzeti ovdje, donosi opšti pregled aktuelnih ustavnih promjena u Republici Srbiji. Rad uglavnom opisuje predložene amandmane i donosi informacije o argumentima koji su opredjelile Ministarstvo pravde za konkretna rješenja. Autorica zastupa mišljenje da radni tekst amandmana predstavlja dobru osnovu za ustavne promjene i da će zakoni, koji će se donijeti po usvajanju amandmana, osigurati njihovu kvalitetnu konkretizaciju.

(objavljeno 20. 03. 2018)

Zaštita korisnika financijskih usluga u Bosni i Hercegovini - uloga Ombudsmena za bankarski sustav

U analizi koju donosimo fokus je stavljen na problem neadekvatne zaštite korisnika financijskih usluga u Bosni i Hercegovini. Uočljiv je porast nenaplativih kredita, odnosno nastajanje prezaduženog stanovništva kao posebnog socijalnog sloja. Ne treba isticati da su se financijske institucije koristile nepoštenim praksama poput valutne klauzule u švicarskom franku, ili promjenjive kamatne stope po vlastitoj odluci i da su na taj način direktno generirale stvaranje dodatnog glavnog dužnika u punom smislu te riječi. Pod pritiskom javnosti i ugroženih kategorija stanovništva u bosanskohercegovačkim entitetima je uspostavljen normativni okvir zaštite korisnika financijskih usluga uspostavljanjem i institucija Ombudsmena za bankarski sustav. Njegov osnovni zadatak je da štiti i promovira prava i interese korisnika na financijskom tržištu. U ovoj analizi se bavimo prevencijom prezaduženosti kao glavnim ciljem reguliranja zaštite korisnika financijskih usluga i, u tom smislu, će biti analizirani adekvatni pravni instituti kao i položaj, ovlasti i domet Ombudsmena za bankarski sustav. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 19. 03. 2018)

Autonomija univerziteta

Centar za javno pravo poziva vas na naučni skup sa inostranim učešćem o problemu autonomije univerziteta. Detalje o skupu možete preuzeti ovdje.

(objavljeno 29. 02. 2018)

Neefikasno pravosuđe i mjere za uspješno vođenje krivičnog postupka (kako je mjera zabrane napuštanja boravišta postala kazna)

Mjere zabrane uvedene su u BiH 2003. godine Zakonom o krivičnom postupku koji je nametnuo visoki predstavnik. Među mjerama za „obezbjeđenje prisutnosti optuženog i za uspješno vođenje krivičnog postupka“, našla se i zabrana napuštanja boravišta. Branko Perić ovom analizom ukazuje najprije na nelogičnost u pogledu vezivanja trajanja zabrane napuštanja boravišta za trajanje krivičnog postupka i pokazuje da sudska praksa izricanje ove mjere nije stavila u zakonit okvir. Zbog toga ova mjera predstavlja ograničenje ljudskih prava. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 28. 02. 2018)

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske U-II-6111/2013 – jurisdikcijski voluntarizam?

U analizi Frane Staničića problematizira se nadležnost Ustavnog suda Republike Hrvatske u pogledu apstraktne kontrole propisa. Autor smatra da Ustavni sud kazuističnošću vlastitih judikata doprinosi pravnoj nesigurnosti tako da podnositelji zahtjeva ne mogu ni približno ocijeniti da li će njihov zahtjev biti dopušten i da li će moći započeti postupak ocjene ustavnosti nekog opšteg akta. Razlozi prema mišljenju autora leže u činjenici da je Ustavni sud umjetno stvorio razliku između „drugih propisa“ i „općih akata“, koja u supstancijelnom smislu ne postoji, i da u svakom konkretnom slučaju, zavisno od samog predmeta, mijenja svoju nadležnost. Rad se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 23. 02. 2018)

Pravni i ekonomski aspekti dijalize u Federaciji Bosne i Hercegovine

U Federaciji BiH usluge dijalize se obavljaju isključivo u okviru javnih zdravstvenih ustanova. O brojnim problemima od kojih su neki uzrokovani samom organizacijom sistema zdravstva, a drugi su posljedica nedostatka finansijskih sredstava u radu Ervina Mujkića. Autor ukazuje na značajne razlike u obimu i načinu ostvarivanja prava pacijenata na dijalizi iz oblasti socijalne zaštite u zavisnosti od toga u kojem kantonu žive. U tom smislu izlaže nove modele pružanja usluga dijalize. Model javno-privatnog partnerstva ima realna ograničenja u ustavnom uređenju Federacije BiH. Za dalji razvoj transplantacijske medicine neophodno je da BiH postane članica Eurotransplanta. Za ovo je neophodno postojanje zakonodavnog okvira na državnom nivou. Rad se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 13. 02. 2018)

Politička instrumentalizacija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH na primjeru oktobarskih zaključaka Vijeća

Fondacija Centar za javno pravo donosi detaljnu i zaokruženu analizu Zaključaka VSTV-a povodom Informacije „Centra za istraživanje rata i ratnih zločina i traženje nestalih lica RS-a“. Analizirani su uslovi donošenja, razlozi i procedure iniciranja zaključaka i uloga predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije. Iz analize se vidi da je aktuleni predsjednik VSTV-a pod direktnim utjecajem političkog vrha RS-a i da provodi njihove političke odluke i planove. Zasluga je Milana Tegeltije da se putem ovih zaključaka najviše pravosudno tijelo stavilo u funkciju nacionalističkih politika iz RS-a. Kako on u svom praktičnom radu i djelovanju ne izlazi u susret zakonskim obavezama nego zahtjevima političkih struktura RS-a, očigledno je da predsjednik VSTV-a radi na diskreditiranju i deligitimiranju Suda i Tužilaštva BiH kao i na cijepanje pravosuđa po entitetskim i etničkim linijama. U toj se činjenici sažimaju razlozi zbog kojih se u skladu sa članom 6 Zakona o VSTV-u mora pokrenuti jedan od raspoloživih mehanizama za prestanak njegovog mandata u VSTV-u. U suprotnom će njegovo zadržavanje na istom mjestu bitno utjecati na nedgovoran rad većine članova VSTV-a i na urušavanje dostignutih standarda nezavisnosti bih-sudova. Analiza se može preuzeti ovdje.

(objavljeno 04. 02. 2018)

Stručna rasprava Izbor na pravosudne funkcije u Republici Srbiji

Stručnu raspravu Izbor na pravosudne funkcije u Republici Srbiji, organizuje Fondacija Centar za javno pravo u saradnji sa Alumni klubom Pravosudne akademije i Udruženjem sudijskih i tužilačkih pomoćnika. Stručna rasprava će biti održana u petak, 9. februara 2018. godine, u Hotelu Palas (na adresi Topličin venac 23), sa početkom u 9:30. Saznajte više...

Opća uredba Europske unije o zaštiti osobnih podataka sa osvrtom na kompatibilnost bosanskohercegovačkog sustava zaštite osobnih podataka sa novim europskim okvirom

Opća uredba EU o zaštiti ličnih podataka i o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom ličnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka određuje EU kao prostor slobodnog protoka ličnih podataka. Njome se štiti najviša razina poštivanja prava na privatnost uz uzimanje u obzir interesa EU-građana, nacionalne sigurnosti i ekonomije. U radu Petra Mrkonjića se nakon prikaza osnovnih pojmova i podataka o donošenju Uredbe analiziraju nova rješenja u pogledu prava nositelja i obaveza kontrolora i obrađivača podataka. Analiza problematizira pojedine aspekte primjene Uredbe, uz poseban osvrt na stanje zaštite ličnih podataka u Bosni i Hercegovini. Autor pokazuje da zakonodavac BiH ne prati standarde uspostavljene Uredbom i da se zbog toga ne može očekivati izvoz ličnih podataka u BiH. To će se odraziti i na „evropski put“ BiH. Analiza se može preuzeti ovdje.

Pravosuđe BiH: Smetnja ili podstrek napretku

Fondacija Centar za javno pravo krajem svake poslovne godine u krugu saradnika i prijatelja raspravlja o temi koja učesnike suočava sa jednim aktuelnim javnopravnim problemom. Ove godine je na završnom skupu u prisustvu šezdeset i četiri učesnika o temi “Pravosuđe BiH: Smetnja ili podstrek napretku” govorio Goran Nezirović. Dvosatna diskusija i dinamična razmjena argumenata u kojojoj su učestovali advokati, sudije, profesori univerziteta i državni službenici svjedoči o iznimno visokoj samokritici učesnika i o nedvosmislenoj spremnosti da se odgovorno učestvuje u reformi BiH-pravosuđa. Diskusiju je usmjerio i potakao uvodni govor Gorana Nezirovića koji se može preuzeti ovdje.

O šutnji pravnika

Uz kraj 2017. godine podsjećamo na uvodnik iz Sveski za javno pravo broj 13. Uvodnik možete pročitati ovdje.

Mere bezbednosti medicinskog karaktera prema neuračunljivim licima u sistemu krivičnih sankcija - nedostaci u srpskom zakonodavstvu i moguća alternativa

U srpskom zakonodavstvu mjere bezbjednosti spadaju u krivične sankcije i zauzimaju u postojećem sistemu jako uporište. Autorica rada iz najave Anđela Bogojević analizira mjere bezbjednosti prema neuračunljivim licima u sistemu krivičnih sankcija i predlaže da se one izdvoje iz krivičnog zakonodavstva, jer su u suprotnosti sa svrhom krivičnog prava i sa svrhom izricanja krivičnih sankcija. Ona utvrđuje da je srpsko zakonodavstvo daleko od regulisanja liječenja neuračunljivih lica u domenu socijalnih mjera i predlaže niz intervencija u odgovarajućim propisima.

Promene u položaju visokoškolskih ustanova i perspektive univerzitetske autonomije u Republici Srbiji prema novom Zakonu o visokom obrazovanju

U Srbiji je krajem septembra 2017. godine usvojen novi Zakon o visokom obrazovanju. Zakon je donešen po hitnom postupku, po prijedlogu Vlade Republike Srbije. Usvajanje zakona je pravdano i podizanjem standarda za izbore u nastavna i naučna zvanja. Vladimir Mikić analizira zakonska rješenja s obzirom na autonomiju univerziteta. Autor obrazlaže da se novim zakonom u značajnoj mjeri odstupa od principa autonomije univerziteta i u tome vidi tihu dekonstrukciju jednog važnog ustavnog principa. Rad se može preuzeti ovdje.

Novi broj Sveski za javno pravo, broj 30

Postojeći modeli verske nastave u državama regiona i dalje izazivaju oprečne stavove, potkrepljene prevashodno argumentima načelnog karaktera. Izostaju sveobuhvatna empirijska istraživanja koja bi razjasnila dilemu o efektima i posledicama uvođenja verske nastave u postsocijalističkom periodu. Otuda, rasprave o opravdanosti uvođenja veronauke u javni obrazovni sistem često se zasnivaju na proizvoljno plasiranim poluistinama. Saznajte više...

Sveske za javno pravo broj 29

Fondacija CJP je povodom desetogodišnjice uspostavljanja VSTV-a BiH objavila zbornik ekspertiza (Ko bira sudije redovnih sudova, Sarajevo 2014) o izboru i kontroli rada sudija i tužilaca. Uz preporuku da se razdvoje sudsko i tužilačko vijeće, postignuta je saglasnost i o nizu konkretnih promjena koje se moraju ugraditi u novi model institucionalne zaštite nezavisnosti i stručnosti sudija i tužilaca. Personalna strukutra VSTV-a je, između ostalog, identificirana kao osnovni problem. Preporučena je izmjena dosadašnje prakse izbora članova VSTV-a. Ona je “pokazala niz slabosti i nanijela instituciji dosta štete”. Jer, u VSTV su umjesto nesumnjivih autoriteta “dolazili mariginalni članovi profesionalne zajednice od kojih je institucija često imala više štete nego koristi”. Naši eksperti su, naime, 2014. godine zahtijevali da se izbor članova zasniva na jasnim principima: visok moralni ugled u profesionalnoj zajednici i društvu, profesionalni kredibilitet i sposobnost strateškog razmišljanja i donošenja odluka. Saznajte više...

Novi broj 28 časopisa Sveske za javno pravo

Négationnisme u Francuskoj, nešto rjeđe Negationism u Engleskoj i, vrlo rijetko, Negationismus u Njemačkoj označavaju poricanje genocida. Pojam se pripisuje francuskom povjesničaru, specijalisti za historiju 20. stoljeća Henryju Roussou koji je sadržaj definirao nešto drukčije od njemačkog pojma Holocaustleugnung (poricanje holokausta): negiranje se ne odnosi više samo na poricanje, grubo obezvređivanje ili relativiranje holokausta nego i na poricanje i minimiranje svih genocida i democida. U evropskim zemljama su negacija genocida nad Armenima i genocid u Srebrenici predmet sudskih odluka i krivičnog gonjenja. Saznaj više...

Novi broj 27 časopisa Sveske za javno pravo

Zabrana nošenja hidžaba u Sudovima BiH bila je predmet rasprava koje su pokazale da se bosanskohercegovačka javnost ne zna nositi sa pravnom perspektivom isticanja vjerskih obilježja u prostoru koji pripada državi (sve je dokumentirano u publikaciji Vjerski simboli u sudovima?, Sarajevo 2016). Upravo je Evropski sud u dva odvojena slučaja presudio o religijski motiviranom nošenju marame u privatnim preduzećima i time utvrdio kriterije za ocjenu isticanja vjerskih simbola u privatnom sektoru. Saznaj više...

Usluge od općeg gospodarskog interesa u Europskom pravu

Pojmom usluge od općeg privrednog interesa u Evropskom pravu su obuhvaćene usluge u čiju je isporuku involviran javni interes. U analizi Desanke Sarvan razmatra se značaj ovakvih usluga i pitanje na koji način relevantne odredbe evropskog prava utječu na hrvatsko zakonodavstvo. Autorica istražuje sadržajni aspekt sektora javnih službi u Hrvatskoj i njegovu usklađenost s pravnim konceptom usluga od općeg privrednog interesa u evropskom pravu. U hrvatskom zakonodavstvu pojam usluga od općeg interesa sadržajno odgovara pojmu javne službe. Zakonom o uslugama implementirana je u hrvatsko zakonodavstvo Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. decembra 2006. godine o uslugama na unutarnjem tržištu. Ovim zakonom je u pravni sistem Hrvatske uveden pojam usluga od općeg gospodarskog interesa, koje su izuzete od slobode pružanja usluga. Autorica zaključuje da će se u narednom razdoblju u zakonodavstvu Hrvatske postepeno implementirati pojam ovih usluga u zakonima koji pravno uređuju pojedine privredne djelatnosti kao javne službe. Rad se može preuzeti ovdje.

Pravosuđe BiH: smetnja ili podstrek napretku

Poštovane koleginice i kolege,

prijatelji i saradnici Fondacije Centar za javno pravo,

kraj poslovne godine obilježavamo razgovorom o temi u krugu prijatelja i saradnika Fondacije Centar za javno pravo. Za ovu priliku će sudija Vrhovnog suda Federacije BiH i član VSTV-a BiH Goran Nezirović govoriti o situaciji u bosanskohercegovačkom pravosuđu. Najavljujemo temu za koju vjerujemo da je u stručnom i opštem smislu podsticajna za diskusiju:

„_Pravosuđe BiH: smetnja ili podstrek napretku_“.

Skup će se održati 13. decembra 2017. od 18 do 21 sati u sali Atrium hotela Evropa (Vladislava Skarića br. 5, Sarajevo).

Radovali bismo se Vašem dolasku, posebno učešću u razgovori o ovoj aktuelnoj pravnoj i socijalnoj temi.

S obzirom da je broj mjesta ograničen, molimo Vas da učešće najavite do subote 09. 12. 2017. na email: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili putem faxa br. 033 262 717.

Uslovne kazne – pitanje kaznene politike ili politike procesuiranja

Statistički pregled izrečenih krivičnih sankcija između 2003. i 2012. godine pokazuje nesrazmjerno visok udio uslovnih kazni. Na osnovu analize uslovnih osuda i strukture krivičnih djela u Sudu BiH, sudija ovog suda Branko Perić, utvrđuje da problem nije u blagoj kaznenoj politici, nego u naslijeđenom tradicionalnom modelu procesuiranja svakodnevnog kriminala koji generiše dobru statistiku, a loše rezultate. Autor se zalaže za novu radnu filozofiju u tužilačkom dijelu pravosudnog sistema, koja bi se zasnivala na analizama stanja kriminaliteta i strategijama procesuiranja. Na osnovu njih bi se planirale istrage i donosili godišnji planovi rada. Njihovo provođenje bi bilo mjerljivo i ocjenjivano u skladu sa konkretnim rezultatima. Analiza se može preuzeti ovdje.

Šta traže srpski tužioci u sklopu promena Ustava Republike Srbije?

U analizi saradnice CJP, Smilje Spasojević, predstavljaju se prijedlozi za izmjenu Ustava Republike Srbije koje su Ministarstvu pravde podnijela četiri strukovna udruženja. Prijedlog je podnešen kako bi se javnom tužilaštvu obezbijedila puna nezavisnost i funkcionisanje kao pravosudnom, a ne državnom organu i on ide u tri pravca: izmjena Ustava u dijelu koji se odnosi na položaj Narodne skupštine, izmjena u dijelu koji se odnosi na Javno tužilaštvo i izmjena koja se odnosi na Državno veće tužilaca. Autorica utvrđuje da se predloženim izmjenama, osim proširenja nadležnosti u pravcu zaštite ustavnosti i zakonitosti, ljudskih prava i građanskih sloboda tužilaštvo zajedno sa sudstvom želi uspostaviti u novi vid vlasti koja se više ne bi nazivala sudska, nego pravosudna vlast. Kako ovakve intervencije predstavljaju suštinsko odstupanje od dosadašnjeg ustavnog uređenja u analizi se ukazuje na slabosti ovog prijedloga. Oni su prema mišljenju autorice neutemeljeni i neobrazloženi, jer se poboljšanje funkcionisanja tužilaštva može ostvariti i bez radikalne intervencije u ustavni tekst. Analizu možete preuzeti ovdje.

Pravni aspekt isključenja iz političke stranke - slučaj Vuka Jeremića

Savo Manojlović isključenje iz političke stranke analizira u korelaciji odnosa unutrašnje autonomije političkih stranaka i javnog poretka Republike Srbije. On provjerava da li na temelju pozitivnopravnih propisa političke stranke mogu suvereno odlučivati o isključenju svojih članova ili su ipak ograničene javnim poretkom. Zatim, provjerava gdje su postavljene granice eventualnim ograničenjima. Autor zastupa tezu da je slobodan poslanički mandat neodvojiva vrijednost modernog parlamentarizma, ali da je ona u Srbiji ustanovljena nekom vrstom tihog ustavnog udara. Upravo zbog toga je, prema njegovom mišljenju i protivpravan. Rad se može preuzeti ovdje.

Ustavna revizija i manjinska prava - u kojoj meri je reviziona vlast slobodna da menja posebna prava manjina u ustavu Republike Srbije?

Vezivanje ustavnih izmjena za ispunjenje određenih pretpostavki ili određivanje nepromjenjivih ustavnih principa predstavlja stvarno ograničenje revizione vlasti. U analizi Tamás Korhecza se zastupa teza da reviziona vlast u Republici Srbiji nema slobodu da mijenja postojeće garancije manjinskih prava. Autor utvrđuje da u osnovne ustavne vrijednosti koje su programirane kao „klauzula vječnosti“ ulaze manjinska prava i da su prava nacionalnih manjina dio ustavnog identiteta Republike Srbije. Upravo zbog toga ona predstavljaju materijalno ograničenje svakoj ustavnoj reviziji i obrazuju nedodirivo jezgro prava koja reviziona vlast ne smije mijenjati. Analiza se može preuzeti ovdje.

Krivično djelo nesavjestan rad u službi i načela zakonitosti i pravne sigurnosti

U analizi Branka Perića razmatraju se kontroverze koje prate krivično djelo nesavjesnog rada u službi. Autor prikazuje probleme koji se pojavljuju u praktičnoj primjeni i obrazlaže da su pojmovi iz zakonske definicije, koji konstituišu bitno obilježje krivičnog djela („očigledna nesavjesnost“) do te mjere neodređene da definicija djela predstavlja najgrublje kršenje načela lex certa i načela zakonitosti i pravne sigurnosti. Visok stepen neodređenosti krivične norme otvorio je prostor za proizvoljnu sudsku praksu, što je neminovno vodilo pravnoj nesigurnosti. Analiza pokazuje da primjer inkriminacije nesavjesnog rada u službi opterećuje postojeće krivično zakonodavstvo ideološkim naslagama sa kojim se sudska praksa ne uspijeva izboriti. Autor predlaže da se sistem krivičnog zakonodavstva, koji je uspostavljen prije više od pola vijeka, očisti od inkriminacija koje su primarno imale za cilj zaštitu ideološke države i njene (državne) svojine. Analizu možete preuzeti ovdje.

Uticaj na ishode pravosudnih postupaka kroz primenu instituta odloženog krivičnog gonjenja i korelacija sa drugim alternativnim načinima rešavanja krivičnih postupaka

Institut odloženog krivičnog gonjenja je u Srbiji našao široku primjenu u krivičnom postupku i ostvario je snažan uticaj na ishod pravosudnih postupaka. U analizi Milovana Nikolića ovaj institut se razmatra u korelaciji sa drugim alternativnim načinima rješavanja krivičnih postupaka. Autor zaključuje da se moraju ispraviti zakonodavne greške u normiranju alternativnih načina rješavanja krivičnih postupaka. Rad se može preuzeti ovdje.

Uloga i položaj predsjednika sudova: mišljenje Savjetodavnog vijeća europskih sudaca, komparativna iskustva i stanje u Republici Hrvatskoj

Ustavnim promjenama iz 2010. imenovanje predsjednika sudova u hrvatskom pravnom poretku postalo je ustavna kategorija. Na međunarodnoj razini je Savjetodavno vijeće europskih sudaca 10. studenog 2016. usvojilo Mišljenje br. 19 (2016) o ulozi predsjednika sudova. U analizi Jasne Gažić Ferenčina analizira se uloga, pozicija i utjecaj predsjednika sudova unutar suda, sudbene vlasti i pravnog sustava u cjelini, kroz prizmu Mišljenja br. 19, komparativnih primjera i rješenja hrvatskog zakonodavstva. U zaključku se identificiraju područja na kojima je hrvatsko zakonodavstvo moguće unaprijediti i približiti europskim standardima. Analizu možete preuzeti ovdje.

Iz prakse Evropskog suda za ljudska prava o primeni Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u vreme ekonomske krize

Pred Evropskim sudom za ljudska prava donešene su brojne odluke povodom žalbi koje su usmjerene na mjere štednje kojima su države pribjegle zbog ekonomske krize. U radu Verice Jakovljević se prikazuju izabrani judikati Evropskog suda iz kojih se vidi da je sud dosljedno utvrđivao da države uživaju veoma široko polje slobodne procjene u pogledu određivanja prioriteta o raspodjeli ograničenih državnih sredstava. Pregled se može preuzeti ovdje.

Načelo ne bis in idem i disciplinski postupak – prije i nakon presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu A. i B. protiv Norveške

Disciplinska odgovornost posebni je oblik radnopravne odgovornosti koja je predviđena za pojedine kategorije zaposlenika, posebno zaposlenika javnog sektora i pripadnika reguliranih profesija. U analizi Alena Rajka iznose se novija stajališta iz prakse Europskog suda za ljudska prava vezana za primjenu načela ne bis in idem kao i primjeri iz hrvatske pravne prakse. Analizirane su i novosti koje u tom pogledu donosi presuda ESLJP-a u predmetu A. i B. protiv Norveške. Autor predlaže adekvatan interpretativni pristup kod primjene navedenog načela u disciplinskom postupku. Rad se može preuzeti ovdje.

Desekularizovanje javnog prostora i verska nastava u Republici Srbiji

Analiza našeg saradnika, Darka Simovića, otvara pitanje položaja crkve i domašaja slobode vjeroispovijesti u Srbiji. Analiza polazi od nalaza da u Srbiji nije jasno izdiferenciran i izgrađen model sekularne države, ali da je sa Ustavom iz 1990. uz afirmaciju liberalno-demokratskih vrijednosti afirmisana i sloboda ispovijedanja vjere. U taj kontekst je smješteno i uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem Srbije. Autor pokazuje nedostatke srbijanskog modela i ističe da je u Srbiji uspostavljen konzervativni model vjerske nastave koji upravo crkvi i vjerskim zajednicama daje centralno mjesto u njegovom sprovođenju. Njegov prijedlog se koncentriše na zahtjev da se vjerska nastava koncipira kao opšteobrazovni, nekonfesionalni predmet koji doprinosi integracionim procesima. Analiza se može preuzeti ovdje.

Ustavne promene u Republici Srbiji – proceduralni aspekti

Povod je Akcioni plan za poglavlje 23 u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji koji predviđa promenu Ustava u sferi pravosuđa do kraja 2017. godine. Trenutne okolnosti dovode u pitanje ostvarenje tog cilja u predviđenom roku. Postsocijalističko iskustvo Republike Srbije ukazuje na izrazitu ustavnu rigidnost koja nije primerena državama u tranziciji. U Srbiji od 1990. godine, izuzev donošenja novog Ustava iz 2006. godine, nije bilo drugih pokušaja ustavne revizije. Zbog toga se pitanje o stvarnim razlozima za odgađanje revizije ustava postavlja najpre u području proceduralnih aspekata. Saznajte više...

Opravdanost postojanja Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH na primjeru korištenja nadležnosti u upravnom postupku i upravnom sporu

Saradnik Centra za javno pravo, Harun Išerić, analizira učešće Institucije ombudsmena za ljudska prava u pravnim postupcima i upravnim sporovima. Autor polazi od toga da su izričite zakonske nadležnosti najmoćnije oružje koje Institucija ombudsmena BiH ima u pogledu zaštite ljudskih prava. On utvrđuje da su se reakcije ombudsmena, ipak, ograničile na izdavanje preporuka povodom žalbi građana i na posredovanje između njih i organa uprave. Izričita zakonska ovlaštenja se ne koriste. Zatim se analiziraju pojedinačni razlozi koji opravdavaju restriktivno korištenje zakonskih ovlaštenja. Zaključak je da ombudsmeni BiH ne koriste raspoloživa zakonska sredstva zaštite ljudskih prava i da je u tom pogledu neozbiljno insistiranje ombudsmena da se mogu obraćati Ustavnom sudu zahtjevima za ocjenu ustavnosti. Preporuka je da se novim zakonom na jedinstven način uredi nadležnost ombudsmena u BiH i da se otkloni postojeća neujednačenost u upravnim postupcima i sporovima. Analiza se može preuzeti ovdje.

Uslovi i zakonska regulativa za izbor na najviše pravosudne funkcije u Republici Srbiji

U Republici Srbiji je u kratkom vremenu došlo do dvostrukog preokreta u pogledu uslova i zakonske regulative za izbor na najviše pravosudne funkcije. Prvo je 2009. godine donešen Zakon o pravosudnoj akademiji koji je u skladu sa zahtjevom za pristup Evropskoj uniji, predvidio jedinstven edukativni sistem izbora na pravosudne funkcije. Odlukom Ustavnog suda Republike Srbije iz 2014. godine, proglašene su neustavnim odredbe ovog zakona kojima je pri izboru data prednost korisnicima početne obuke Pravosudne akademije. Odredbe Zakona o sudijama i Zakona o javnom tužilaštvu paralelno sa Zakonom o pravosudnoj akademiji, propisuju uslove za izbor na sudijsku i tužilačku funkciju. Izmjenama i dopunama ovih zakona koje su uslijedile nakon presude Ustavnog suda svi potencijalni nosioci pravosudnih funkcija su u pogledu budućeg izbora, stavljeni u isti položaj. Ovim se izgubila institucijalna prednost kandidata koji su završili Pravosudnu akademiju. Izmjenama zakona koji uređuju izbor sudija i tužilaca propisana je obaveza donošenja posebnih Pravilnika koji će urediti postupke provjere znanja budućih vršilaca sudijskih funkcija. Od ove obaveza su izuzeti kandidati koji su završili obuku na Pravosudnoj akademiji. Državno veće tužilaca Republike Srbije preko godinu dana primjenjuje novi sistem izbora kroz testiranje dok u proceduri Visokog saveta sudstva, koji prema slovu zakona novi Pravilnik o izboru primenjuje od 01. septembra 2016. godine, još uvek nije sproveden ni jedan izbor u postupku testiranja kandidata. Donosimo dvije analize na otvorene probleme i nedosljednosti u procedurama izbora na pravosudne funkcije.

U jednoj analizi, koja se može preuzeti ovdje, koautori Gordana Krstić, Lazar Lazović i Jelena Gajić analiziraju stvarni i pravni položaj sudijskih i tužilačkih pomoćnika. Njihova je teza da za sada Pravosudna akademija ne može predstavljati jedini institucionalno osiguran pristup pravosudnim funkcijama, a da je obuka kadra njena inherentna djelatnost. Oni su mišljenja da svi kandidati u postupku za izbor imaju jednak tretman i da podliježu objektivnoj, identičnoj i transparentnoj proveri stručnosti i osposobljenosti. Automatsko pošteđivanje polaznika Pravosudne akademije od ispita za evaluaciju teorijskog i praktičnog znanja narušava konzistentnost izbornog postupka.

U drugoj analizi autor Siniša Trifunović analizira modelska rješenja za izbor pravosudnih funkcionera i polazi od neophodnosti izmjene srbijanskog ustava kao uslova za ulazak u posljednju fazu uspostavljanja nezavisnih pravosudnih saveta. Oni bi po jasnoj proceduri i u transparentnom postupku koristili objektivne i mjerljive kriterije i odlučivali o izboru pravosudnih funkcionera. Autor obrazlaže da je neophodno isključiti parlamentarno tijelo iz izbora pravosudnih funkcionera. Tako bi se uspostavila njihova politička nezavisnost i nepristrasnost. Njegova je teza da su danas procedure nejasne i netransparentne, a da su pravosudni saveti, kojima je povjereno reguliranje najvažnijih normativnih elemenata u izboru pravosudnih funkcionera, skloni neopravdanom uvećanju svojih diskrecionih prava. Ovim pravni sistem ostaje bez garancija objektivnosti izbora i autor predlaže ustavnu regulaciju novih uslova za izbor na prvu pravosudnu funkciju. Ova analiza se može preuzeti ovdje.

Bosanskohercegovačko uređenje i većinsko odlučivanje

Većinsko odlučivanje, koje je sama bit demokratije, samo u Bosni i Hercegovini sistematski se naziva “preglasavanjem”, i zamjenjuje drugim postupcima donošenja opšteobavezujućih odluka kao što je konsenzus predstavnika konstitutivnih naroda, zbog čega su institucije često u blokadi, a država ne uspijeva da ispuni neke od svojih najvažnijih funkcija. Prvi stvarni koraci na putu ka euroatlantskim integracijama pokazali su neodrživost postojećeg modela. U ovom radu Tarik Haverić podsjeća na prednosti i ograničenja pravila većine, koje je kao element pravne stečevine Evropske unije neodvojivo od zapadne političke kulture; uz još neke nosive koncepte liberalne demokratije, kao što su “narod” ili “legitimitet”, i većinsko odlučivanje je u bosanskohercegovačkoj političkoj praksi pretrpjelo izvrtanje izvornog smisla, kako bi se sačuvao sistem etničkog korporativizma zbog kojeg Bosna i Hercegovina nazaduje već decenijama. Rad možete preuzeti ovdje.

Autonomija univerziteta u svjetlu Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini

Usvajanje Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo izazvalo je u univerzitetskim krugovima izrazito negativne reakcije. Centrala primjedba se odnosila na ograničavanje finansijske i akademske autonomije sarajevskog Univerziteta. U analizi Sifeta Kukuruza se ovaj problem otvara opisom internacionalnih dokumenata i nacionalnih propisa. Autor zastupa tezu da je u bosanskohercegovačkom akademskom prostoru pristup pojmu autonomije institucija visokog obrazovanja i akademskih sloboda pravno, naučno i akademski neutemeljen. Nakon uporedne rekonstrukcije različitih modela u analizi se ukazuje na nacionalna rješenja u pogledu izbora i imenovanja tijela univerziteta. Utvrđuje se da kritika koja dolazi iz univerzitetskih krugova nema ni pravni ni socijalni osnov. Prema njegovom mišljenju negativni stavovi su produkt subjektivne poizvoljnosti i predlaže provođenje stručne rasprave o sadržaju pojma autonomije akademskih institucija i akademskih sloboda. Na taj način bi se otklonio „metodološki voluntarizam“ kritičara, a diskusija bi se vratila u racionalne okvire. Nova zakonska rješenja su, prema tezi autora, u skladu sa postojećim zakonskim rješenjima višeg ranga, koja obavezuju kantonalnog zakonodavca i on ih novim zakonom nije prekršio. Rad se može preuzeti ovdje.

Osvrt na ulogu institucije pučkog pravobranitelja u zaštiti i promociji ljudskih prava u Hrvatskoj

U analizi Gordana Bosanca prikazuje se uloga institucije pučkog pravobranitelja u hrvatskom društvu. Autor analizira tri aspekta: institucionalni položaj u hrvatskom sistemu zaštite ljudskih prava, neovisnost i učinkovitost pučkog pravobranitelja. Posebno se ističe problem komplementarnosti pučkog pravobranitelja sa ostalim institucijama za zaštitu ljudskih prava i problem postojanja četiri pravobraniteljstva u Hrvatskoj. Autor zaključuje da se pučki pravobranitelj razvio u najučinkovitiju instituciju za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj, u instituciju koja uživa statusnu zaštitu vlastite nezavisnosti. Izvjesni deficiti, odnosno, mogućnosti za poboljšanje statusa vide se u nepostojanju sankcija i mehanizmima političkog pritiska. Podrška javnosti i intenzivna saradnja sa nevladinim sektorom su prema mišljenju autora pretpostavka za uspješno djelovanje pučkog pravobranitelja metodom političkih pritisaka. Rad se može preuzeti ovdje.

Ljudsko pravo na vodu u hrvatskom zakonodavstvu – de lege lata i de lege ferenda

Pravo na vodu nije formulirano kao neposredno važeće ljudsko pravo, ni u međunarodnim dokumentima, ni u nacionalnim pravnim sistemima. Desanka Sarvan ovo pravo izvodi iz međunarodnih izvora i utvrđuje da se ono derivira iz niza drugih ljudskih prava iako nije prihvaćeno kao samostalno ljudsko pravo sa neposrednim pravnim učinkom. Uvođenje prava na vodu u listu ustavom zagarantiranih ljudskih prava nije bilo predmet ustavotvornih akata u Hrvatskoj. Autorica smatra da se ono ipak derivira iz pojedinih prava zajamčenih hrvatskim ustavom. Nakon prikaza i interpretacije važećega hrvatskog zakonodavstva autorica iznosi prijedloge za uređenje mjera ograničenja/obustave isporuke vodnih usluga, kao i sadržaja buduće ustavne odredbe, kojom bi ljudsko pravo na vodu bilo konstitucionalizirano u Republici Hrvatskoj. Rad se može preuzeti ovdje.

Zakon o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona: adekvatan pravni osnov za realizaciju akademskih sloboda i principa univerzitetske autonomije?

Prošle godine je oblast visokog obrazovanja na području Tuzlanskog kantona pretrpjela niz bitnih normativnih promjena: u junu 2016. godine donešen je Zakon o visokom obrazovanju. Reforma je u akademskim krugovima dočekana kao napad na samoupravu, autonomiju i akademske slobode univerziteta pri čemu je isticano da se stvaraju zakonske pretpostavke za nejednak tretman javnih i privatnih visokoobrazovnih ustanova. U analizi Dženete Omerdić upravo se ističu tipični argumenti protiv aktuelnog zakonskog rješenja. Osloncem na međunarodne dokumente, koji prema mišljenju autorice stvaraju neposredne pravne obaveze, dokazuje se da Zakon o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona nije u skladu sa principima autonomije, samouprave i akademske slobode i da sadrži nedosljedna i kontradiktorna rješenja kojima se uređuje pitanje studijskih programa, izbora i angažman akademskog osoblja, kao i upisna politika i status studenata. Autorica utvrđuje da se ovakvim zakonom ne olakšava proces uključivanja u Evropski prostor visokog obrazovanja. Analiza se može preuzeti ovdje.

Institucija pučkog pravobranitelja u Republici Hrvatskoj

Pučki pravobranitelj je institucija koja u Hrvatskoj, analogno Instituciji ombudsmana BiH i Zaštitnika građana u Srbiji, radi na zaštiti ljudskih prava. Ove godine je institucija Pučkog pravobranitelja napunila dvadeset i pet godina postojanja u Hrvartskoj. U radu Dijane Kesonje, koji se može preuzeti ovdje, prikazani su pravni osnovi, mehanizam izbora, djelokrug djelovanja, stvarne nadležnosti, status u sudskom postupku i problemi sa kojima se suočava institucija Pučkog pravobranitelja.

Mogućnosti intervencije ombudsmana u upravnim postupcima na primjeru Zakona o slobodi pristupa informacijama

Predmet analize Selme Horić i Emira Mehmedovića je stvarna uloga Institucije ombudsmana BiH u ostvarivanju prava na slobodan pristup informacijama. Autori na osnovu izvješaja institucija za 2016. godinu ukazuju na nužnost redefiniranja odnosa između ombudsmana i javnih organa. Na osnovu uvida u komentare o načinu realizacije preporuka sumnjaju u tačnost i pouzdanost prezentovanih podataka i zaključuju da je stvarni utjecaj Institucije ombudsmana u ostvarivanju prava na slobodan pristup informacijama beznačajan. U prilog takvom zaključku govori činjenica da ombudsmani ne koriste sva pravna sredstva koja su im na raspolaganju u predmetima ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama i da nikada ne nastupaju ni u svojstvu stranke u prvostepenim i drugostepenim postupcima, ni u svojstvu tužitelja u upravnom sporu. Preporuke ombudsmana su osim toga rijetko upućene drugostepenim organima ili sudu prije okončanja (drugostepenog ili sudskog) postupka. Blagovremeno izdate preporuke, koje su po svojoj pravnoj prirodi neobavezujuće, mogle bi biti od koristi u donošenju zakonitih i pravičnih odluka. Analiza se može preuzeti ovdje.

Institut zastare u hrvatskome poreznom pravu - dugogodišnja otvorena pitanja i mogući odgovori na njih

U analizi Vlahe Bassegli Gozzea analiziraju se specifičnosti instituta zastare u hrvatskom poreznom pravu. Autor institut analizira izvan definicija nastalih u javnom ili privatnom pravu i utvrđuje da njegove specifičnosti počivaju u činjenici da zastara u poreznom zakonodavstvu, na strani porezne uprave, sadrži sve ograničavajuće elemente kojeg taj institut ima u javnom pravu, dok se na strani poreznog obveznika kao vjerovnika porezno-dužničkog odnosa, javlja kao institut bliži privatnom pravu. U analizi se utvrđuje da je novim hrvatskim zakonodavstvom uspostavljeno nekoliko nelogičnosti, ali da je učinjen iskorak u smislu tačnijeg definiranja sporne situacije i jasnije razrade postupanja javnopravnih tijela u situacijama u kojima nastupa zastara za porezno-dužničke odnose. Bez obzira na pozitivan iskorak autor ističe da zakonodavac nije sadržajno jasno normirao prijelazno razdoblje. Rad se može preuzeti ovdje.

Pozicija Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine u upravnom postupku i upravnom sporu

Institucija ombudsmana BiH ima posebna ovlaštenja prema zakonima koji reguliraju upravni postupak. Pored Zakona o ombudsmanu i Pravila postupka Institucije ombudsmana relevantni su zakoni o upravnom postupku i zakoni o upravnom sporu koji se primjenjuju na različitim nivoima bosanskohercegovačke vlasti. U analizi Nurke Pobrića se sumiraju relevantni propisi o ombudsmanu iz upravnog postupka i upravnog spora. Autor ukazuje na razlike i nekonzistentnost propisa koji reguliraju status ombudsmana kao i na niz nepreciznosti koje su, prema njegovom mišljenju, uzrok za neuvjerljivo djelovanje Institucije ombudsmana BiH. Rad se može preuzeti ovdje.

Analiza sistema visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini

Reguliranje visokog obrazovanja u BiH predstavlja neuralgičnu tačku u kojoj se prepliću akademski, privredni i politički interesi. Ulazak privatnog kapitala u sferu obrazovanja nije donio samo konkurenciju nego i jednoznačan pad nivoa potrebnog znanja za stjecanje akademskih zvanja. Problem je usložnjen rascjepkanošću zakonodavnih nadležnosti u području obrazovanja i uzajamnom konkurencijom kantona i entiteta. Dva su kantona u Federaciji BiH (sarajevski i tuzlanski) otvorili niz pitanja novom regulativom visokog obrazovanja. Sporni su obim kompetencija, jednak tretman privatnih i javnih obrazovnih ustanova, akademska sloboda i upravljanje institucijama obrazovanja. U pravilu se suprotstavljaju argumenti akademskih krugova praksi vladajućih kantonalnih politika.

Dvije analize FCJP donose precizan pregled regulativnih kompetencija u BiH i u Kantonu Sarajevo i ističu konkretne probleme sa rješenjima:

Analiza Mehmeda Bećića prikazuje institucionalni okvir i relevantna normativna rješenja. Normativni partikularizam je identificiran kao najvažniji problem i autor insistira na strogom pridržavanju načela Okvirnog zakona i Bolonjskog procesa. Pri tom zahtijeva jednak tretman privatnih i javnih obrazovnih institucija.

U drugoj se analizi Mirza Hebib koncentrira na sistem obrazovanja u Kantonu Sarajevo i na Univerzitet u Sarajevu. On polazi od nužnosti reforme normativnog okvira, ukazuje međutim na akademsku slobodu, autonomiju i samoupravu kao ključne elemente reforme. Njegov prijedlog je da se umjesto jednog zakona, koji je u proceduri usvajanja, donesu dva zakona: jedan za područje kantonalnog visokog obrazovanja, a drugi za Univerzitet u Sarajevu.

Ugovor o radu na određeno vrijeme i pravo na otpremninu – europska, hrvatska i regionalna perspektiva (povodom presude Suda EU u predmetu C-596/14)

Uređivanje instituta ugovaranja rada na određeno vrijeme u EU-državama se oslanja na Direktivu iz 1999. godine. Ona je utvrdila opšta načela i minimalne zahtjeve u vezi sa radom na određeno vrijeme. Direktiva služi kao generalni okvir za osiguranje jednakog postupanja s radnicima zaposlenima na određeno vrijeme. Problem se pojavljuje sa pravom na otpremninu i različitim postupanjem prema radnicima koji su zaposleni na određeno i neodređeno vrijeme. Nataša Novaković u ovoj analizi prikazuje praktičan značaj EU-Direktive, zatim hrvatsko zakonodavstvo u pogledu ugovora na određeno vrijeme i prava na otpremninu kao i relevantna rješenja u BiH, Crnoj Gori i Srbiji. U zaključku pojašnjava zbog čega se u nacionalnom pravu moraju krajnje oprezno tumačiti i primjenjivati pravne stečevine EU. Rad se može preuzeti ovdje.

Pozicija ombudsmena u upravnom postupku i postupcima pred sudovima BiH, obim i vrsta ovlaštenja i mogućnosti koje mogu koristiti

U analizi Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, saradnice FCJP, Amre Ohranović, postavlja se pitanje u kojoj mjeri se Institucija ombudsmena BiH koristi ovlaštenjima koja su zakonom zagarantirana. Posebno su važna ovlaštenja u odnosu na upravne i sudske postupke. Analiza pokazuje, na jednoj strani, da godišnji izvještaji ne sadrže sve podatke koje su ombudsmeni dužni obraditi i staviti na uvid i, na drugoj strani, da se pored niza nadležnosti i ovlaštenja koja su Instituciji ombudsmena data, posebno u upravnom postupku i upravnom sporu, uobičajena aktivnost svodi na izdavanje pravno neobavezujućih preporuka. Zaključak je da se zakonske mogućnosti pokretanja, odnosno učešće ombudsmena u tekućim postupcima nedovoljno koriste i da se visok procenat neiskorištenih zakonskih ovlaštenja mora ocijeniti krajnje nezadovoljavajućim. Analizu možete preuzeti ovdje.

Institucija ombudsmana BiH – centralna institucija za zaštitu od diskriminacije ili zadovoljena forma bez suštine

U analizi rada Institucije ombudsmana BiH, Aida Hunček Pita donosi lična iskustva u području zaštite od diskriminacije i pokazuje kako praktično funkcionira obrada konkretnog slučaja. Rad ukazuje na uočene nedostatke: na sporu i neadekvatnu obradu predmeta koja uključuje odugovlačenje, formalno postupanje, nekompetentnu obradu i bespotrebne savjete. Iako postoje i pravni osnov i mehanizam zaštite od diskriminacije Institucija ombudsmana je, u prikazanom slučaju, formalno slijedila propisanu proceduru i nakon prikupljanja potrebne dokumentacije nije poduzela ništa, iako je formalno pokrenuta istraga. Institucija ombudsmana se na osnovu svega ne može ocijeniti kao promotor dobre uprave i pravne države, a finansijska sredstva koja joj stoje na raspolaganju zasigurno nadilaze smisao i potrebu ovakve institucije. Rad možete preuzeti ovdje.

Zakonski okvir i modelska rješenja Zaštitnika građana u Republici Srbiji

Analize srbijanskih saradnika FCJP, Jasmine Minić i Marija Reljanovića uvode nas u zakonski okvir i modelska rješenja srbijanskog omudsmena. Institucija ombudsmena u Srbiji je organizovana pod imenom „Zaštitnik građana“. Osim državnog, postoje pokrajinski i lokalni zaštitnici građana. Njihove nadležnosti su određene ustavom i zakonom, a zadaci su korektivne prirode. Zaštitnik ne ulazi u konflikt sa državnom upravom nego ukazuje na nedostatke u njenom radu i u cjelini kontroliše da li se poslovi iz državne nadležnosti obavljaju u skladu sa najboljim interesom građana. U radu Jasmine Minić predstavlja se srbijanski model Zaštitnika i ocjenjuje se njegov rad u posljednjih deset godina. Iako je rad Zaštitnika građana pozitivno ocijenjen autorica predlaže zakonska poboljšanja: preciziranje sintagme zapaženo iskustvo i visoki moralni i stručni kvaliteti, prilagođavanje broja zamjenika oblastima koje kontrolišu, osiguranje finansijske nezavisnosti, sankcije za nesaradnju sa Zaštitnikom i mogućnost suspenzije Zaštitnika. Rad Marija Reljanovića se koncentriše na opis ustavne i zakonske pozicije Zaštitnika i na identifikaciju nedostataka u postojećem sistemu. Autor smatra problematičnim prenormiranost nadležnosti ombudsmena, zatim preklapanja nadležnosti sa srodnim institucijama (Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, Predsednik Republike, predsednika i članove Vlade itd), prilagođavanje upravne prakse preporukama Zaštitnika. Budući da ne postoji izgled da će ova institucija biti obuhvaćena reformom srbijanskog Ustava osnovna preporuka je da se zakonom detaljno urede sporna pitanja.

Dvadeset godina djelovanja institucije ombudsmana u Bosni i Hercegovini

Enesa Mrkaljević je na osnovu godišnjih izvještaja Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH i izvještaja o napretku Evropske komisije provela analizu uspješnosti ombudsmena BiH u promicanju zaštite ljudskih prava zadnjih dvadeset godina. Rezultat pokazuje da Institucija ombudsmena BiH od svog osnivanja nije evoluirala, da se pretvorila u neinventivnu administrativnu jedinicu koja osim zahtjeva za većim budžetskim sredstvima i širom teritorijalnom zastupljenošću nema inventivnih ideja. Autorica predlaže niz mjera koje bi učinile smislenim trošenje budžetskih sredstava na plaće osoblja. One se uglavnom svode na zahtjev kompetentne i kvalitetne obrade predmeta, na profesionalnost i nepristranost i na aktivno učešće u sudskim procesima. Ni jedan od ovih zahtjeva Institucija ombudsmena u sadašnjoj formi ne zadovoljava. Analiza se može preuzeti ovdje.

Vrednovanje rada sudija u Republici Sloveniji

U Republici Sloveniji se za vrednovanje rada sudija od 2016. godine koristi formalni sistem: napušten je princip prema kojem se dugi niz godina provjeravalo da li je sudija u toku godine riješio propisan broj predmeta. U novi sistem su ugrađene preporuke međunarodnih institucija, prije svega Mišljenje br. 17 (2014) Konsultativnog vijeća evropskih sudija (CCJE). U prošloj godini je ostvaren određen napredak u vrednovanju jer su ukinute „orijentacione norme“, a već ranije je napušten princip prema kojem je određeni dio plate bio vezan za uspješnost rada koja se u pretežnom djelu mjerila brojem riješenih predmeta. Procijenjeno je da je sistem ocjene uspješnosti rada predstavljao ozbiljnu prijetnju principima nezavisnosti sudske funkcije. O slovenačkom sistemu u radu Marjana Pogačnika.

Raspodjela nadležnosti prema Ustavu BiH

Iza zahtjeva za „povratak izvornom Dejtonu“ stoji zamisao da se postojećom raspodjelom kompetencija u Bosni i Hercegovini izigrao ustavni koncept koji je ugovoren Aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Navodno je Republika Srpska oštećena neustavnim prenosom kompetencija na državu, a „povratkom izvornom Dejtonu“ osiguralo bi se ugovoreno stanje i samo pod tim uslovima političko rukovodstvo Republike Srpske će osigurati poštovanje ugovorenog ustavnog uređenja. U analizi Haruna Išerića, koja se može preuzeti ovdje, objašnjavaju se državnopravne i političke kategorije i predstavlja se sistem rapodjele nadležnosti prema Aneksu 4 (Ustavu BiH). Analiza pokazuje da je državno uređenje prema „izvornom Dejtonu“ zamišljeno kao dinamični oblik centralizacije, a da država ni približno nije izišla u susret regulativnim kompetencijama koje su programirane ustavnim tekstom kao njena isključiva nadležnost.

Ograničenje naplate u izvršnom postupku na teret budžeta u BiH

Naplata javnih dugova je u BiH-entitetima usložnjena različitim ograničenjima naplate potraživanja protiv entiteta, kantona, gradova, opština, pa čak i javnih preduzeća. U analizi Igora Popovića se objašnjavaju pravne i stvarne dimenzije ovog problema i insistira se na njegovom rješavanju poboljšanjem zakonodavstva, kao i poboljšanjem javnih finansija smanjenjem duga i izdvajanjem dovoljno novca za isplatu tih dugova. U centru analize se nalaze prijedlozi za poboljšanje propisa koji su relevantni za ovu materiju. Analiza se može preuzeti ovdje.

Zaštita žrtve u krivičnom postupku

U analizi problema zaštite svjedoka u krivičnom postupku Ivan Duzlevski utvrđuje da su svjedoci i oštećeni do uvođenja tužilačke istrage u Srbiji imali podršku stručne Službe pri posebnim odeljenjima Višeg suda u Beogradu. Nakon uvođenja koncepta tužilačke istrage prekinut je kontinuitet u pružanju profesionalne podrške u fazi istrage. Autor obrazlaže zbog čega bi se trebalo nastaviti sa formiranjem službi pri javnim tužilaštvima i sudovima Srbije uz jačanje stručnih, tehničkih i infrastrukturnih kapaciteta koji bi stajali u službi zaštite svjedoka i oštećenih u krivičnom postupku. Analizu možete preuzeti ovdje.

Novine koje donosi Zakon o opštem upravnom postupku u Republici Srbiji

Od 1. juna 2017. godine u Srbiji se primjenjuje novi Zakon o upravnom postupku. Ovim zakonom se želi pravna sigurnost podići na viši stepen, unaprijediti poslovno okruženje i kvalitet pružanja javnih usluga, kako to predviđa Akcioni plan za sprovođenje Strategije reforme javne uprave. Inicijalna ideja je da se donošenjem novog ZUP poboljšaju odnosi uprave sa građanima i privredom, da se djelovanje uprave modernizuje i da se izvrši transformacija uprave u servis građana i privrede. Milica Adamović svojom analizom ukazuje na pozitivna i moderna rješenja novog ZUP Republike Srbije. Ona istovremeno ističe da donošenje novog ZUP neće samo po sebi donijeti ni efikasniju, ni jeftiniju upravu, kao ni upravu po mjeri građana. Prijedlog je šira reforma javne uprave. Rad se može preuzeti ovdje.

Republika Hrvatska kao dio Zapadno-balkanske rute: tri mjeseca na tri lokacije s izbjeglicama i migrantima u Hrvatskoj

Položaj Republike Hrvatske u izbjegličkoj krizi iz 2015. godine tema je rada Jasne Barberić. Rad nas uvodi u stvarne razmjere problema s kojima se susrela Hrvatska i prikazuje nedostatke zajedničkog evropskog sistema azila. Rad se može preuzeti ovdje.

Izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine: Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U-23/14 od 1. decembra 2016.

U komentaru odluke Ustavnog suda BiH o ustavnosti pojedinih odredbi Izbornog zakona BiH, Nurko Pobrić pokazuje da je sud utemeljio odluku na pogrešnim pretpostavkama. On je umjesto organskog spora provjeravao ustavnost zakonskih odredbi u postupku apstraktne kontrole ustavnosti normi. Autor je mišljenja da je sam zahtjev pogrešno postavljen i da Ustavni sud nije postupio u skladu sa Pravilima Ustavnog suda budući da nije tražio preciziranje zahtjeva, nego se upustio u provjeru apstraktne ustavnosti. Rad se može preuzeti ovdje.

Analiza Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama grada Zenice (put ka blagostanju ili srljanje u propast?

U pogledu određivanja iznosa godišnje komunalne takse Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama Gradskog vijeća Zenice kriterij vrste djelatnosti zamijenjen je kriterijem akumulativnosti djelatnosti pravnog ili fizičkog lica. Kriterij vrste djelatnosti odlukom Ustavnog suda F BiH proglašen je neustavnim. O kriteriju akumulativnosti Ustavni sud FBiH do sada nije in concreto zauzeo stav ali je u ranijoj odluci potvrdio da je ovaj kriterij pogodan i objektivan za određivanje visine komunalnih taksi. U radu Demirela Delića se osloncem na raniju odluku Ustavnog suda F BiH ukazuje na niz slabosti aktualne odluke Gradskog vijeća Zenica, kao i na propuste gradske legislative u pogledu korištenja ovog kriterija. Rad se može preuzeti ovdje.

Obrazovanje u zakonopisnom žanru: teze za studiju slučaja

Prijedlog Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo predstavlja klasičan primjer površno pripremljenog, materijalno nekompetentnog i jezički nepismenog zakonskog teksta. Na pravne i pedagoške nedostatke u ovom zakonu pažnju skreće analiza Nenada Veličkovića. Ona nas suočava sa stvarnim razmjerima zakonodavnog nemara i sa pitanjem, u kojoj mjeri se na svim zakonodavnim nivoima produciraju zakonski tekstovi koji produciraju i reproduciraju propise sa istim ili sličnim nedostacima. Rad se može preuzeti ovdje.

Etnizacija politike (bivša Jugoslavija: od nacional-komunizma do „nacional-socijalizma“)

Pod naslovom „Etnizacija politike“ švajcarski etnopsihoanalitičar Paul Parin je 1995. godine objašnjavao tokove srbijanske politike pod režimom Slobodana Miloševića. Njegov zaključak je da etnizacija politike ima svoje korijene u proizvodnji mitske stvarnosti i da obrazuje psihoanalitički objašnjive reakcije kolektiva na spoj propagande i etno-tradicije. On zaključuje da etnizacija politike vodi do razvoja fašističke ideologije koja se u srbijanskom društvu formirala u okrilju realpolitike velike Srbije i utvrđuje pod kakvim okolnostima etnizacije politike vodi fašiziranju jednog društva. Uz podsjećanje na stogodišnjicu rođenja jednog od osnivača etnopsihoanalize ovim radom želimo skrenuti pažnju na etnizaciju politike u BiH koja posljednju deceniju dobija na snažnom zamahu, posebno na pretpostavke i posljedice ovog trenda. Analiza se može preuzeti ovdje.

Predsjednik Republike Austrije odlikovao Predsjednika Saveznog ustavnog suda SR Njemačke

Predsjednik Republike Austrije je odlukom od 8. septembra 2016. godine odlikovao Predsjednika Saveznog ustavnog suda SR Njemačke, prof. dr. Andreasa Voßkuhlea sa velikom zlatnom medaljom časti na lancu za zasluge Republici Austriji. Odlikovanje je predsjednik austrijskog Ustavnog suda, prof. dr. Gerhart Holzinger, na posebnoj svečanosti upriličenoj na Ustavnom sudu uručio u Beču 17. marta 2017. godine. Tekst na njemačkom jeziku možete preuzeti ovdje.

Kako pratiti i ocjenjivati rad pravosuđa, ili: zašto treba napustiti sistem normiranja rada sudija

Centar za javno pravo radom sudije Suda BiH, Branka Perića, stavlja na diskusiju prijedlog jednog modela kojim bi se rad sudija vrednovao bez (detaljnog) normiranja. Autor afirmiše novi kriterij koji bi bio fokusiran na individualne sposobnosti sudija i predsjednika sudova i zastupa tezu da bi se na taj način razvila nova radna filozofija, a da se pravosudni sistem ne bi bavio normama i ne bi trošio vrijeme na statistike koje nemaju praktičnu vrijednost. Autor prognozira da bi se po prirodi stvari postojeći sistem razvijao u profesionalan, efikasan i odgovoran sistem. VSTV se prema njegovom mišljenju treba posvetiti ovom strateškom zadatku. Rad se može preuzeti ovdje.

Nešto novo, nešto staro, nešto posuđen - pregled novog hrvatskog Zakona o javnoj nabavi

Novi hrvatski Zakon o javnoj nabavi predmet je analize Ivana Šprajca, saradnika FCJP-a. Novi zakon predstavlja mješavinu normi i instituta. Neki od njih izraz su obaveze hrvatskog zakonodavca da u svoj pravni sistem prenese EU-propise. Druga grupa normi predstavlja izvoran doprinos hrvatskog zakonodavca pravu javne nabave, a posljednju grupu čine norme i instituti koji su preuzeti iz prethodnog zakona. Autor tipizira normativna rješenja i obrazlaže uočene normativne novine, ističe nepreciznosti i ukazuje na simbolički značaj pojedinih rješenja. Rad se može preuzeti ovdje.

Uredba Europske Unije 883/2004 i ugovori o socijalnom osiguranju s državama nasljednicama SFR Jugoslavije

Razdoblja mirovinskog staža, navršena u Hrvatskoj, Sloveniji, drugim državama nastalim iza SFR Jugoslavije kao i u ostalim državama članicama EU predstavljaju danas očekivana prava iz socijalnog osiguranja za sve osobe koje su se iz Jugoslavije zapošljavale i radile u državama koje su danas članice EU. Od presudne važnosti je, da im se pri odlasku u mirovinu ili u drugim situacijama uračunaju sva razdoblja osiguranja koja su navršile u svim državama njihova rada i da im se prizna pravo na davanje prema zakonodavstvu države u kojoj su radili i bili osigurani. Sustav ostvarivanja ovih prava za osobe koje su radile i bile podvrgnute zakonodavstvima dvije ili više država članica EU uspostavljen je Uredbom o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i u funkciji je ostvarivanja i osiguranja slobode kretanja osoba u EU (883/2004 od 2. travnja 2004). U radu suradnika CJP, Mihovila Rismondo, ispituju se pravne mogućnosti za realiziranje prava navedenih osoba u novonastalim uvjetima primjenom Uredbe 883/2004 i ugovora o socijalnom osiguranju, koji su ostali na snazi i dalje su u primjeni.

Usklađenosti zakonodavstva Bosne i Hercegovine u području kulture: osvrt na GAP-analizu iz maja 2012. godine

U radu saradnika CJP Bedrudina Nurikića se pokazuje niz nedostataka GAP-analize usklađenosti zakonodavstva Bosne i Hercegovine u području kulture. Ova analiza je uslijedila kao rezultat trogodišnjeg programa „Kultura za razvoj“ koji su implementirale tri organizacije Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP, UNICEF i UNESCO) u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova BiH i entitetskim ministarstvima kulture i obrazovanja. Međutim, GAP-analiza sadrži nepotpune i netačne informacije, ona počiva na pogrešno utvrđenim činjenicama i proizvoljnim ocjenama. U cjelini uzev GAP-analiza predstavlja potpuno nekompetentno štivo koje ne može poslužiti kao osnov za bilo kakav rad u području kulture. Detaljnije u radu koji se može preuzeti ovdje.

Institut razrješenja sudije Ustavnog suda BiH

Razrješenje kao jedan od načina prestanka funkcije sudije ustavnog suda je prisutan u BiH i zemljama regiona. Međutim, razlozi razrješenja i sam postupak se razlikuju od države do države. Saradnik FCJP, Harun Išerić, u analizi koja se može preuzeti ovdje, prikazuje postupak razrješenja Krstana Simića sa pozicije sudije Ustavnog suda BiH, te postupke koji su se tim povodom vodili pred Sudom BiH i Evropskim sudom za ljudska prava. Autor pokazuje da trenutno postoji pravna praznina budući da nema odredbe o proceduri razrješenja i predlaže konkretne dopune Pravila Ustavnog suda BiH kako bi se izbjegle pravne nedoumice.

Sistem alternativnih krivičnih sankcija u pravnom sistemu Republike Srbije

Alternativne krivične sankcije nisu novina u pravnom sistemu Republike Srbije. Njihova primjena zavisi i od upućenosti u postojanje i u kapacitete ovih sankcija. U analizi Nikole Pantelića promovišu se alternativne sankcije jer se one primjenjuju uglavnom u upotrebi instituta odlaganja krivičnog gonjenja, uslovne osude i kućnog zatvora. Autor je mišljenja da razlog ograničene upotrebe leži u činjenici da službeni akteri krivičnog postupka nedovoljno poznaju ovaj tip sankcija. Rad se može preuzeti ovdje.

Koordinativni kapacitet Vlade Republike Hrvatske: aktualno stanje i preporuke za poboljšanje

U radu Tea Giljevića, koji se može preuzeti ovdje, razmatra se koordinacija javnih politika i upravnog djelovanja u Republici Hrvatskoj. Autor pokazuje da Vladi Republike Hrvatske nedostaju upravni kapacitet za praćenje stanja i za oblikovanje rješenja društvenih problema. Prijedlog je da se centar vlade koncentrira u jedinstveni središnji policy ured Vlade. Zadatak takvog ureda bi bio provođenje sustavne evaluacije prijedloga linijskih ministarstava, povezivanje prijedloga resornih ministarstava s temeljnim smjernicama i ciljevima Vlade, kao i davanje resornim ministarstvima vertikalnih smjernica za primjenu određene politike.

Strukturalni dijalog o reformi pravosuđa u BiH: pregled

Pregled stavova i hronologiju Strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa u BiH pripremila je saradnica CJP Kristina Čuturić. Pregled obuhvata vremenski period juni/lipanj 2011 – maj/svibanj 2016. godine. Pregled možete preuzeti ovdje.

Primjena pravnih shvaćanja Europskog suda za ljudska prava o pravu na mirno uživanje vlasništva u postupcima izdavanja lokacijskih dozvola

U području upravnog prava na imovinska prava i interese subjekata može se utjecati aktima prostornog uređenja. Samim donošenjem prostornih planova i određivanjem može li se na nekom zemljištu graditi, a zatim i aktima provedbe prostornih planova se direktno ili indirektno odlučuje i o imovinskim pravima fizičkih i pravnih lica. U radu Antuna Žagara iznose se pravna shvaćanja o pitanju zaštite imovinskih prava stranaka u postupcima izdavanja lokacijskih dozvola radi gradnje zahvata od javnog interesa. Problem se obrađuje s obzirom na praksu Evropskog suda za ljudska prava iz predmeta zaštite prava na mirno uživanje vlasništva (odnosno iz postupaka izvlaštenja), kao i s obzirom na praksu Upravnog suda u Rijeci. Rad možete preuzeti ovdje.

Tradicionalna sopstvena sredstva EU – ocena spremnosti Srbije za primenu regulative EU

Za Republiku Srbiju proces pregovaranja o pristupu EU je organizovan u 35 pregovaračkih poglavlja pravnih tekovina EU. Posebno je značajno Poglavlje 33 - Finansijske i budžetske odredbe. Ono pokriva pravila o finansijskim resursima koji su neophodni za finansiranje budžeta EU. Dio ovih resursa se zasniva na tradicionalnim sopstvenim sredstvima. U radu Milice Adamović se predstavlja sistem tradicionalnih sopstvenih sredstava, zatim relevantan pravni okvir EU koji se odnosi na navedena sredstva, kao i ocjenjuje se spremnost Srbije za primenu EU regulative u trenutnoj fazi procesa pristupanja Evropskoj uniji. Rad se može preuzeti ovdje.

Pravni status gradonačelnika Grada Mostara poslije isteka mandata

U analizi Nurke Pobrića o pravnom statusu gradonačelnika Grada Mostara problematizira se status gradonačelnika i pravna valjanost akata koje on donosi zajedno sa Vijećem Grada Mostara. Autor pokazuje da se u ovom slučaju radi o nepostojećim pravnim aktima i utvrđuje da se aktualnom praksom uspostavlja pravilo prema kojem je dopušteno neustavno ponašanje javne vlasti. Rad se može preuzeti ovdje.

Zaključci stručne rasprave Vrednovanje rada sudija u Srbiji i regionu

Vrednovanje rada sudija je u sve tri zemlje regiona regulirano zakonom i podzakonskim aktima. U njima je razrađena procedura i institucionalni okvir za ocjenjivanje sudijskog rada. Svaka od zemalja posjeduje specifičan sistem i uočljive su međusobe sličnosti i razlike. U Bosni i Hercegovini se primjenjuje formalni model vrednovanja rada sudija. Ovdje su osnovna pravila i parametri utvrđeni podzakonskim aktima čime se odstupa od utvrđenih minimalnih standarda: u BiH nedostaju zakonom uređena i definirana osnovna pravila iz oblasti vrednovanja rada sudija, a postojeći zakonski okvir na nivou entiteta, odnosno distrikta Brčko, nije harmoniziran. Preporuka je da se BiH-sistem regulira zakonom na nivou države. Zaključke preuzmite ovdje.

Stručna rasprava Radni odnosi uposlenika u institucijama BiH

Fondacija Centar za javno pravo organizuje stručnu raspravu o radnim odnosima uposlenika u institucijama BiH. Rasprava će se održati u ponedjeljak 19. 12. 2016. u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Radni odnosi u institucijama BiH su specifičan spoj privatnog i javnog prava, uz primjetno stvaranje sopstvenih pravnih instituta. U ovom sistemu postoji niz posebnosti koje proizilaze iz činjenice da je stepen državne intervencije (javnog prava) mnogo veći od onog kojim se uređuju prava na radu i/ili u vezi s radom u privredi (odluke o pravima, obavezama i odgovornostima donose se primjenom pravila Zakona o upravnom postupku). Posebnosti se ogledaju u zasnivanju radnog odnosa, u pravima i obavezama, disciplinskoj odgovornosti, prestanku radnog odnosa te u postupku odlučivanja o pravima, obavezama i odgovornostima.

Rasprava će se održati na osnovu analiza koje su pripremili prof. dr. Jasminka Gradaščević-Sijerčić (Pravni fakultet Sarajevo), doc. dr. Mehmed Hadžić (Pravni fakultet Sarajevo) i Emir Mehmedović (glavni upravni inspektor, Ministarstvo pravde BiH).

Učešće na raspravi uz prethodnu najavu e-mailom Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili faksom na 033 262717. Program stručne rasprave možete preuzeti ovdje.

Povodom ustavnosudskog ukidanja članka 79. hrvatskog Zakona o upravnim sporovima – prijedlog novog uređenja troškova upravnog spora

Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske ukinuta je odredba čl. 79 Zakona o upravnim sporovima kojom je bilo propisano da u upravnim sporovima svaka stranka podmiruje svoje troškove. U analizi Alena Rajka iznose se glavni razlozi ustavnosudskog ukidanja druge verzije odredbe čl. 79 ZUS-a i predlažu osnovni elementi buduće (treće) legislativne verzije reguliranja ovog instituta u ZUS-u. Rad se može preuzeti ovdje.

Vrednovanje rada sudaca: iskustva iz prakse u Republici Hrvatskoj

Proces vrednovanja rada sudija u Hrvatskoj je usklađen sa postavljenim evropskim standardima. Zakonom i podzakonskim aktima u potpunosti je uređen postupak vrednovanja, a organi zaduženi za sprovođenje ovog postupka u svom radu se ne susreću sa većim problemima. Svaki segment pravosuđa se u procesu pridruživanja Evropskoj uniji usklađivao sa unaprijed predviđenim standardima tako da je oblast vrednovanja rada sudija sistemski i institucionalno privedena optimalnim rješenjima. O hrvatskom modelu vrednovanja u radu Damira Kontreca.

Vrednovanje rada sudija u Bosni i Hercegovini

Osnovni nedostatak u sistemu vrednovanja rada sudija u Bosni i Hercegovini je neujednačenost postupka vrednovanja što je uslovljeno paralelnim sudskim sistemima. Bez obzira na činjenicu specifičnog uređenja sudskog sistema, ne vidi se opravdan razlog da sistem vrednovanja rada svih sudija u BiH ne bude ujednačen. O bosanskohercegovačkom sistemu vrednovanja rada sudija u radu Božidarke Dodik.

Vrednovanje rada sudija i predsednika sudova u Republici Srbiji

U postupku vrednovanja rada sudija u Srbiji uspješno su konstituisane Komisije za sprovođenje postupka vrednovanja i utvrđivanje ocene rada. One su premostile situacije koje nisu u potpunosti regulisane Zakonom i Pravilnikom o vrednovanju i došle su do rezultata kroz koje se na najbolji način mogao vrednovati rad sudija. O srbijanskom sistemu vrednovanja u radu Miroljuba Tomića.

Održana stručna rasprava Vrednovanje rada sudija u Srbiji i regionu

Jučer je, u biblioteci Visokog saveta sudstva u Beogradu, održana stručna rasprava Vrednovanje rada sudija u Srbiji i regionu, u organizaciji Fondacije Centar za javno pravo i Visokog saveta sudstva Republike Srbije.

Skup je otvoren uvodnim rečima gospodina Edina Šarčevića, predsednika Fondacije Centar za javno pravo, i predsednika Visokog saveta sudstva i Vrhovnog kasacionog suda Republike Srbije, sudije Dragomira Milojevića, koji su istakli važnost pitanja vrednovanja rada sudija za nosioce pravosudnih funkcija u Republici Srbiji i regionu. Saznajte više...

Proces imenovanja ambasadora u Bosni i Hercegovini

Centar za javno pravo donosi analizu procedure imenovanja ambasadora BiH sa konkrektnim primjerima iz diplomatske prakse koji devalviraju ugled BiH-diplomata. Budući da u BiH ne postoji odgovarajući zakon, procedura imenovanja ambasadora se odvija prema odluci Predsjedništva BiH koja ostavlja širok prostor proizvoljnom odlučivanju. Ministarstvo vanjskih poslova pri tom nema nikakve nadležnosti, čak ni konsultativnu ili kontrolnu funkciju. Analizom se ukazuje na ozbiljne slabosti u praksi imenovanja bosanskohercegovačkih diplomata i predlažu se mjere poboljšanja postojećeg modela. Analiza se može preuzeti ovdje.

Monitoring uređivačke politike TVRS-a

CJP donosi evaluaciju 28 emisija TV Dnevnika 2 RTRS-a. Prvi evaluirani Dnevnik je od 7. januara 2016, a posljednji od 4. avgusta 2016. godine. U evaluaciji se analiziraju uređivačka politika RTRS-a s obzirom na njen odnos prema predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku, i s obzirom na odnos prema političkoj opoziciji u programskim sadržajima RTRS-a. Monitoring je proveden po tri osnova: praćenjem 10 emisija u kontinuitetu, osvrtom na 11 Dnevnika emitiranih na indikativne datume i uvidom u 7 centralnih informativnih emisija povodom značajnih događaja. Monitoring je proveden neposrednim praćenjem Dnevnika i višestrukim pregledom svih emisija iz arhive RTRS-a. Za analizu su uzeti u obzir sadržaji iz Dnevnika koji su relevantni iz perspektive monitoringa. Tekst se može preuzeti ovdje.

Stručna rasprava sa inostranim učesnicima Vrednovanje rada sudija u Srbiji i regionu

Fondacija Centar za javno pravo sa Visokim savetom sudstva Republike Srbije organizira stručno savjetovanje o vrednovanju rada sudija. O vrednovanju rada sudija u Bosni i Hercegovini uvodni referat će podnijeti sudinica Vrhovnog suda Federacije BiH, Božidarka Dodik, o vrednovanju u Republici Hrvatskoj sudija Vrhovnog suda i član Državnog sudbenog vijeća Republike Hrvatske, Damir Kontrec, a o vrednovanju u Republici Srbiji sudija, član i predsjednik Visokog saveta sudstva Republike Srbije, Miroljub Tomić. Saznajte više...

Besplatna pravna pomoć u Republici Srbiji

Jedan od strateških ciljeva reforme pravosuđa u Republici Srbiji je afirmacija materijalne dostupnosti pravde. U skladu s tim potrebno je preispitati postojeću mrežu pružalaca besplatne pravne pomoći i garancije uživanja prava bez naknade u Srbiji. Zatim je potrebno revidirati nacrt Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći tako što će biti definisani korisnici, koji će moći direktno da zahtijevaju dobijanje pravnih usluga. Prema tome, važno je zakonom ustanoviti autonomni sistem pružalaca besplatne pravne pomoći u kom će biti omogućena participacija nevladinim organizacijama. O problemima i putu na kojem Srbija nastoji ispuniti ovaj uslov iz Poglavlja 23, u analizi saradnice CJP, Gordane Krstić. Analiza se može preuzeti pod ovim linkom.

Međunarodna i privremena zaštita (azil i supsidijarna zaštita) u Republici Hrvatskoj

Saradnica FCJP, sutkinja Upravnog suda u Zagrebu, Tamara Bogdanović razmatra pitanje opravdanosti specijalizacije sudaca za pitanje azila i pitanje značaja sudske prakse upravnih sudova za primjenu standarda pravne zaštite u postupku dodjele azila. U radu se zaključuje da specijalizacija u azilnim predmetima na Upravnom sudu u Zagrebu za sada nije provedena i da se ne može utvrditi da li je općenito provodiva. Razlog je moguće povećanje broja azilskih predmeta. Autorica je mišljenja da se vidi doprinos upravno-sudske prakse u uspostavljanju standarda pravne zaštite koji su u skladu sa judikatima viših hrvatskih sudova i standardima EU. Rad se može preuzeti ovdje.

Revizija rješenja o pravima iz oblasti branilačko-invalidske zaštite i povoljnijeg penzionisanja

Saradnik FCJP, Nurko Pobrić u analizi revizije rješenja o pravima iz oblasti boračko-invalidske zaštite i povoljnijeg penzionisanja ispituje pravne mogućnosti revizije u području ostvarenih stečenih prava. Autor objašnjava razloge zbog kojih je revizija u oblasti boračko-invalidske zaštite bila nepotrebna i ukazuje na nezakonito donošenje Uputstva o primjeni člana 52 Zakona o pravima branilaca kojim je dodatno regulisana revizija. Rad se može preuzeti ovdje.

Sprječavanje nereda na športskim natjecanjima u zakonodavstvu i praksi Republike Hrvatske

U Hrvatskoj je 2003. godine donešen Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima. Zakon je mijenjan i dopunjavan tri puta (2006, 2009. i 2011. godine). U radu Damira Jurasa predstavljen je spektar pravnih problema u vezi sa neredima na ovakvim natjecanjima. Autor obrazlaže da je zakonodavac pravnom regulativom u bitnome stvorio pretpostavke za kažnjavanje i preveniranje protupravnih ponašanja. On ističe učinkovitost preventivne mjere zabrane prisustvovanja sportskom natjecanju i predlaže dopune Zakona kako bi se mogli sankcionirati svi oblici ugrožavanja reda i sigurnosti na sportskim natjecanjima. Rad se može preuzeti ovdje.

Prilog pitanju javnosti rada Ustavnog suda

U radu Bojana Jovića prikazuju se argumenti koji su izneseni na beogradskom savjetovanju o javnosti rada ustavnih sudova (FCJP i Pravni fakultet u Beogradu, novembar 2015). Autor se fokusira na otvorenost sjednica Ustavnog suda Srbije opštoj javnosti i još jednom podsjeća na pravnohistorijske i normativne osnove isključenja javnosti sa sjednica Ustavnog suda Srbije. On zastupa tezu da bi zbog podizanja kvaliteta odlučivanja u fazi vijećanja bilo preporučljivo uvesti javne sjednice. Rad se može preuzeti ovdje.

„Milenković v. Serbia“ - poštovanje načela ne bis in idem ili „pravda“ na bis?

U radu Zorke Pantelić analiziraju se uzroci koji doprinose povredi načela ne bis in idem. Rad se koncentrira na praksu srbijanskih sudova i inspiriše se odlukom ESLJP od 1. marta 2016. godine u sporu Milenković protiv Srbije. U osnovi, radi se o pitanju odnosa prekršajnog i krivičnog postupka, dakle o pitanju, da li će svaki put prekršajno kažnjavanje isključivati mogućnost krivičnog gonjenja i vođenja krivičnog postupka. Autorica analizira iskustva iz regiona i zaključuje da je osnovni problem u kršenju načela ne bis in idem nepostojanje jasnih kriterijuma za razgraničenje prekršaja od krivičnih djela. Rad se može preuzeti ovdje.

Odluka Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine o neustavnosti Zakona o notarima

Ustavni sud F BiH je proglasio neustavnim više odredbi Zakona o notarima F BiH i time je na nekoliko kritičnih mjesta doveo u pitanje projekt notarijata kao javne službe. Odluka je izazvala burne reakcije u medijima, ali je izostala ozbiljnija stručna valorizacija argumenata, razloga i samog jezika odluke Ustavnog suda F BiH. Prikazom saradnika FCJP Demirela Delića pokušavamo nadomjestiti ovaj nedostatak i pokrenuti stručnu diskusiju o utemeljenosti i dometima odluke Ustavnog suda F BiH o notarijatu. Prikaz odluke se može preuzeti ovdje.

Sudska kontrola dužine trajanja pritvora u Republici Srbiji u svetlosti primene člana 5 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda

Vladimir Mikić, saradnik FCJP iz Beograda analizira probleme na koje Srbija nailazi u (stalnom) procesu primjene EKLJP u pogledu poštovanja pojedinačnih prava koja su ugrožena neosnovanim određivanjem i produžavanjem pritvora. On je posebno ispitao sadržaj presuda ESLJP kojima je utvrđena povreda ovih prava od strane Srbije, a zatim je posebnu pažnju posvetio ulozi sudova u postupku kontrole dužine trajanja pritvora. U zaključku iznosi više prijedloga za poštovanje pravnog režima pritvora i za poboljšanje pravnog okvira i prakse u Srbiji. Rad se može preuzeti ovdje.

Nadzor parkiranja i kažnjavanje– komunalna djelatnost?

U BiH se ustalila praksa da komunalna preduzeća naplaćuju parkiranja na javnim površinama. Ova praksa je prerasla u praksu naplate visokih kazni zbog neplaćenog parkiranja, u pojedinim općinama (Sanski Most) u proizvoljno blokiranje vozila i naplatu deblokiranja na licu mjesta bez ikakve mogućnosti pogođene osobe da kontrolira zakonitost ovakvog postupka. Očigledno je da se radi o nezakonitim postupcima komunalnih preduzeća. Oni im donose odgovarajuće prihode i provode se uz saglasnost općinskih vlasti. O jednoj varijanti koja se primjenjuje u Jajcu u radu Blaženke Vojnović.

Osvrt na prvu novelu hrvatskog Zakona o pravu na pristup informacijama

Regulacija prava na pristup i ponovnu upotrebu informacija u mnogim zemljama, osobito ponovna upotreba u zemljama članicama Europske unije, doživjela je prilagodbe u pojedinim pravilima i standardima. Tako je u Republici Hrvatskoj od 2003. godine došlo do nekoliko izmjena u zakonskom uređenju materije pristupa i ponovne upotrebe informacija. Posljednja je iz 2015. godine. U radu Dubravke Bevandić, koji se može preuzeti ovdje, analiziraju se odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama iz 2015. godine koji je stupio na snagu 9. kolovoza 2015. godine i koji je donio određene izmjene u području pristupa i ponovne upotrebe informacija.

Dan općine Prozor: Kako urediti političke odnose prizivom na prošlost?

U tipično javnopravna obilježja komunalnog života ulazi određivanje dana općine. U članku Ivana Šarčevića koji se može preuzeti ovdje, razmatra se određivanje dana općine Prozor. Autor u pogledu povijesnog pamćenja obrazlaže značenja koja Povelji bana Tvrtka „pod Prozorom u Rami“ (1366) ima za razumijevanje graničnog i korelacijskog identiteta iz povijesti Rame i utvrde/naselja/grada/općine Prozora. Razmatraju se geografske, političke, kulturne, međuetničke i crkveno-religijske perspektive, a rad završava kao pledoaje za promjenu dana općine Prozora-Rame, s 8. rujna (blagdana Male Gospe) na 11. kolovoza, na dan izdavanja Tvrtkove povelje i prvog povijesnoga spominjanja „Prozora u Rami“. Autor utvrđuje da se obilježavanje jednog općinskog praznika mora uspostaviti kao identifikacija sa historijskim događajem koji ne dokida pojedinačne identitete, nego ih, posredstvom historijski verifikovanog krovnog simbola, artikulira kao jedinstven kolektivni identitet koji u uslovima konkurencije identiteta ne privilegira ni jedan od njih.

Specijalizacija sudija Upravnog suda u materiji azila – uvođenje specijalizovanih veća kao faktor unapređenja efikasnosti?

Dosadašnja praksa Upravnog suda Srbije u materiji azila umnogome je zavisila od načina na koji su relevantni propisi i pojedini instituti tumačeni, od upotrebljenih formulacija, minucioznosti obrazloženja i sveobuhvatnog kvaliteta sudskih odluka. Zbog toga razvoju sistema azila u Srbiji doprinosi novija sudska praksa u kojoj se odustalo od dugogodišnjeg potvrđivanja uglavnom loše prakse nadležnih upravnih organa. Potencijal koji odluke Upravnog suda imaju u ovoj materiji nedovoljno je iskorišten. Bojana Todorović, u radu koji se može preuzeti ovdje, pokazuje da je neophodno uvesti specijalizaciju sudija u materiji azila. Tako bi se iskoristila ova praksa i uveo bi se neophodan nivo ekspertskog znanja u oblasti prava koja je veoma složena, promjenljiva i iziskuje konstantno usavršavanje i praćenje izvještaja međunarodnih organizacija, kao i kretanja sudske prakse ESLjP-a i ESP-a.

Antikoruptivne mjere u novom javnonabavnom regulatornom okviru Europske unije

Korupcija u procedurama javnih nabavki na isti način pogađa sve države. Analiza Marka Turudića se bavi negativnim učincima korupcije u području javnih nabavki i prikazuje mjere EU koje su u funkciji suzbijanja korupcije u Hrvatskoj. Autor je mišljenja da će EU-mjere samo djelimično osigurati suzbijanje korupcije u hrvatskom sistemu javnih nabavki, budući da naručitelji prema pravilima diskrecije odlučuju o obaveznosti njihove primjene. U radu se ukazuje na propuštanje roka za nacionalnu implementaciju nove evropske javnonabavne direktive i posljedicama ovog propusta. Analiza se može preuzeti ovdje.

Upravnosudski nadzor zakonitosti općih akata u Hrvatskoj – potreba širenja aktivne legitimacije

Aktivna legitimacija podrazumijeva utvrđivanje veze između opšteg akta i pojedinačne odluke koja ga konkretizira sa pravima i interesima pogođene osobe. Saradnik FCJP-a, Alen Rajko, u radu koji se može preuzeti ovdje, obrađuje ovaj problem s obzirom na pravnosudski nadzor zakonitosti općih akata u Hrvatskoj. Sistem je uspostavljen početkom 2012. godine, ali se u pogledu proceduralnih pretpostavki uočavaju značajna ograničenja dometa zaštite prava građana i pravnih osoba putem upravnosudskog nadzora zakonitosti opštih akata. Autor predlaže model djelomičnog širenja aktivne legitimacije za pokretanje postupka ocjene zakonitosti opštih akata u Hrvatskoj i noveliranje relevantnih odredbi hrvatskog ZUS-a.

Razrešenje sudija i predsednika sudova u Republici Srbiji

Saradnica CJP za Srbiju, Smilja Spasojević, u radu koji se može preuzeti ovdje, daje pregled postupka razrješenja sudija i opisuje početak postupka razrješenja predsjednika sudova u Srbiji. Postupci su u Srbiji u potpunosti zaživjeli, a autorica u radu rezimira pozitivne i negativne efekte oba postupka.

Federalizam i konsocijacija za BiH – osvrt na jednu studiju

U prilogu Nurke Pobrića je prikazana dvojezična studija Instituta za društveno-politička istraživanja Mostar koja je ove godine objavljena pod naslovom: Bosna i Hercegovina, federalizam, ravnopravnost i održivost: Studija preustroja BiH u cilju osiguranja institucionalne jednakopravnosti konstitutivnih naroda (studija). Publiciranje je finansirao Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Autor ukazuje na niz materijalnih grešaka, na uzak izbor fundamentalne literature i verbalni ekshibicionizam kao osnovne karakteristike studije i zaključuje da je riječ o publikaciji koja pokušava opravdati zahtjeve za uspostavu trećeg entiteta u kojem bi se u ime Hrvata kontrolirao jedan zaokružen teritorij. Studija počiva na izmišljenim konstrukcijama i apstraktnim formulacijama, dijelom je pogrešna i izvan je ustavnopravnih, socijalnih, historijskih i politoloških činjenica i u tom smislu, prema mišljenju autora prikaza, ne može poslužiti ni za ozbiljniju raspravu o ustavnim promjenama u BiH. Prikaz se može preuzeti ovdje.

Izvještaj britanske sutkinje Joanne Korner o procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH

Misija OSCE u BiH je predstavila izvještaj britanske sutkinje Joanne Korner o procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH. Izvještaj se odnosi na državni nivo i osim analitičkog dijela sadrži i prijedloge za unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina. U izvještaju je istaknuto negativnu poziciju dobilo Tužilaštvo BiH. U osnovi jasno su istaknute slabosti na koje je već ranije pažnju skretala predsjednica Suda BiH i koje su isticane u dijelu bh-medija. Radna verzija prevoda se može preuzeti ovdje.

Andrej Abramović izabran za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske

Predsjednik Upravnog suda u Zagrebu i suradnik Centra za javno pravo Andrej Abramović izabran je za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Desetero novih hrvatskih ustavnih sudaca izabrano je na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 3. lipnja/juna 2016. Ovim je okončana višegodišnja kriza koja je prijetila blokadom rada Ustavnog suda Republike Hrvatske. Problem je detaljno opisan u analizi Petra Bačića O izboru sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Sudac Abramović je bio jedan od dvoje kandidata izabranih s najvećim brojem glasova. Rezultate glasovanja možete vidjeti ovdje.

Kolega Abramović je saradnik FCJP i sudjelovao je u dvjema stručnim raspravama, posvećenim pravnim načelima u pravnoj teoriji i sudskom odlučivanju (Rijeka, listopad/oktobar 2014. - Općeprihvaćena načela kao kriterij za tumačenje pravne norme, te vjerskim obilježjima u sudovima u BiH (Sarajevo, travanj/april 2106. - Vjerska obilježja u sudovima, da ili ne?).

Fondacija Centar za javno pravo, uvjerena u uspješno obavljanje ustavnosudske dužnosti u predstojećem osmogodišnjem mandatu, ovim putem čestita sucu Abramoviću na izboru.

Sukob mišljenja institucija zaštite kulturnog naslijeđa (na primjeru rekonstrukcije/rehabilitacije Saračevića kuće u Jajcu)

Zaštita nacionalnih spomenika BiH je raslojena na četiri nivoa vlasti: državni, entitetski, kantonalni i općinski. Na državnom nivou djeluje Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika sa mandatom da odlučuje o prijedlozima za proglašenje pokretnih ili nepokretnih dobara nacionalnim spomenicima BiH. Provedba odluka Komisije, odnosno utvrđenih mjera zaštite je u nadležnosti entiteta i Distrikta Brčko. U Federaciji je za izdavanje odobrenja za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnih spomenika nadležno Ministarstvo prostornog uređenja. U analizi Bedrudina Nurikića se, na primjeru „Saračevića kuće“ iz Jajca, pokazuje kako Ministarstvo u proceduri rješavanja zahtjeva za rehabilitaciju ili rekonstrukciju objekata pod zaštitom, krši upravne propise. Analiza se može preuzeti ovdje.

Poslovna infrastruktura u Republici Srbiji - pravni aspekt i doprinos ujednačavanju razvoja

U radu saradnice CJP iz Beograda, Milice Adamović, analiziraju se strateški okviri koji su relevantni za razvoj poslovne infrastrukture Srbije. Pod tim se podrazumijevaju različiti prostorno-organizacioni modaliteti koji pružaju podršku poslovanju preduzeća. Analiza pokazuje da ni jedan nadležni organ ne pristupa poslovnoj strukturi sveobuhvatno i jedinstveno na nacionalnom nivou. Autorica pokazuje da se zakonski okvir, sa izuzetkom normiranja slobodnih zona, poslovno-tehnoloških inkubatora i naučno-tehnoloških parkova, s obzirom na privlačenje investicija u Srbiji ne može ocijeniti pozitivno. Ona predlaže da nadležno ministarstvo utvrdi zakonski okvir poslovne infrastrukture. Rad se može preuzeti ovdje.

Vjerska obilježja u sudovima, da ili ne?

U analizi Jasmina Muratagića razmatraju se posljedice zaključka VSTV o zabrani isticanja vjerskih simbola u prostorijama sudova. Autor obrazlaže da je zaključak u okvirima sekularnog koncepta državne neutralnosti u vjerskim stvarima, ali da VSTV nije imalo normativnu osnovu da u odnosu na stranke „dozvoli nosiocima pravosudnih funkcija pažljivo ispitivanje i eventualno ograničenje“ vjerskih sloboda. Rad se može preuzeti ovdje.

Perspektive implementacije Seveso III Direktive u zakonodavstvo Republike Srbije

Industrijsku bezbednost u pravnom krugu EU-a reguliše nekoliko direktiva od kojih Seveso III Direktiva sada predstavlja relevantan pravni okvir za sprečavanje i kontrolu udesa nastalih delovanjem opasnih materija u procesu industrijske proizvodnje. Seveso III zamenila je do sada važeću Seveso II Direktivu. Osnovni pravci izmena odnose se na pojačanu transparentnost procesa proizvodnje u postrojenjima koja su označena kao seveso postrojenja. Srbijansko zakonodavstvo je Izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine iz 2009. godine značajno unapređeno u području bezbednosti industrijskih postrojenja. O problemima sa kojima se susretalo srbijansko zakonodavstvo u provedbi Direktive Seveso II i sa kojim će se susresti u predstojećoj provedbi Direktive Seveso III detaljnije u radu saradnika CJP Mihajla Vučića. Rad se može preuzeti ovdje.

Religijski simboli u sudovima u Republici Srbiji

Isticanje vjerskih simbola u ustanovama sudova u Republici Srbiji je riješeno ustavnim opredjeljenjem za svjetovnu državu. Problem se iz te perspektive pojavljuje samo kao pitanje polaganja zakletve. Izgled prostorija, odjevanje i izgled osoblja se ne postavlja kao problem, budući da je propisano nošenje službene i zabrana nošenja sportske odjeće. U Srbiji nije poznat praktičan slučaj spornog isticanja vjerskih simbola u zgradama suda. O aspektima vjerskih simbola u srbijanskim sudovima u radu Dragića Radovanovića i Miloša Stanića.

Primjena načela in dubio pro conventione u rješenjima Vijeća za državnu pomoć Bosne i Hercegovine

Zakon o sistemu državne pomoći u BiH je donešen 2012. godine i od posebnog je značaja za pristup BiH evropskim integracijama. On pokazuje da se BiH opredijelila da prihvati standarde EU u oblasti državnog intervencionizma, ali i namjeru BiH da reformira oblast subvencija u industriji. Osnivanjem Vijeća za državnu pomoć, BiH je uspostavila sistem državne pomoći i unijela nove elemente u pravni sistem BiH, poput doktrine učinka i posrednog dejstva pravnih propisa. U analizi Samira Sabljice se sistem državne pomoći prikazuje s obzirom na tri rješenja Vijeća za državnu pomoć Bosne i Hercegovine u kojima se koristila interpretativna harmonizacijska klauzula iz PS/SSP-a tako što je Vijeće kao nadležni državni organ u postupku rješavanja podnijetih zahtjeva za odobrenje državne pomoći uzimalo u obzir i propise EU. Analiza se može preuzeti ovdje.

O izboru sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske

Krajem 2015. godine istekao je mandat petorici sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Četvorici od pet sudaca mandat je produžen za još šest mjeseci i definitivno istječe početkom juna 2016. godine. Osim toga, jedno mjesto ustavnog suca upražnjeno je još od 2010, odnosno 2011. godine, a početkom ove godine je definitivno istekao i (produženi) mandat još jednog suca. Ustavni sud, dakle, trenutno funkcionira s deset umjesto s trinaest sudaca, kako je predviđeno Ustavom RH, a ukoliko Hrvatski sabor ubrzo ne izabere nove suce, taj će broj pasti na šest sudaca. Za donošenje odluka u većini ustavnosudskih postupaka potrebna je minimalna većina od sedam sudaca. Neizbor novih sudaca će voditi do blokade rada Ustavnog suda Hrvatske. O problemu i opcijama za rješenje u analizi Petra Bačića koja se može preuzeti ovdje.

Sudjelovanje javnosti u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata

U analizi Igora Vidačaka razmatra se održivost reformi pokrenutih u Hrvatskoj proteklih godina na području razvoja standarda sudjelovanja javnosti u postupcima oblikovanja javnih politika. Autor pokazuje da uspjeh ovisi o daljnjem ulaganju u osvještavanje političkih dužnosnika o koristima blagovremenog uključivanja javnosti, ali i o nastavku stvaranja poticajnog okruženja za razvoj aktivnog i snažnog civilnog društva, uključujući i provedbu građanskog odgoja u školama. Rad se može preuzeti ovdje.

Izborni zakon BiH – izmjenama korak naprijed ili unazad

Izborni zakon BiH se unatoč mnogim slabostima i preporukama Venecijanske komisije ne mijenja. U analizi Ane Jakšić i Aide Hunček-Pita se zastupa mišljenje da nema potrebe za izmjenama postojećih rješenja u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, osim u slučaju normi kojima se regulira sastav Centralne izborne komisije. Autorice utvrđuju da izmjene u izbornom zakonu ne bi bile u duhu demokracije i izražavanja volje glasača. Rad se može preuzeti ovdje.

Zakon o privremenom uređivanju načina isplate penzija u svetlosti Ustavnog suda Srbije

Saradnik FCJP, Darko Simović, u radu koji objavljujemo, analizira odluku Ustavnog suda Srbije, koja je donešena povodom inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija. Autor uglavnom slijedi argumente sudija koje su ostale u manjini i ističe kao problematična mjesta politički karakter odluke, zaobilaženje problema pravne prirode prava na penziju i obrazloženje privremenog karaktera osporenog zakona. S obzirom da Ustavni sud nije osporavani zakon proglasio neustavnim preporučuje ponovno pokretanje ustavnog spora. Analizu možete preuzeti ovdje.

Uredba o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije BiH

Na primjeru usvajanja Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (juni 2015), saradnica CJP Amra Ohranović, ukazuje na niz nezakonitih postupaka Vlade F BiH. Iz analize se vide konkretni primjeri koji ilustriraju faktičku samovolju Vlade F BiH i svojevrsno političko nasilje kojim se Vlada F BiH služi kako bi, izvan zakona, sprovela vlastitu politiku. Rad se može preuzeti ovdje.

Izbor nosilaca javnotužilačke funkcije u Republici Srbiji

Pravilnik o kriterijumima i merilima za ocenu stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti kandidata u postupku predlaganja i izbora nosilaca javnotužilačke funkcije donešen je u Srbiji polovinom maja 2015. godine. Time je zaokružen pravni okvir ključnih reformskih aktivnosti Državnog veća tužilaca. U analizi saradnice CJP iz Beograda, Gordane Krstić, prikazani su uslovi za izbor i mjerila za ocjenu stručnosti kao i značaj stručne kompetencije za ulazak u javnotužilačku organizaciju i način njenog provjeravanja u postupku izbora i raspodjele funkcija. Rad se može preuzeti ovdje.

Vjerska obilježja u sudovima, da ili ne?

U analizi zabrane isticanja vjerskih obilježja u sudovima BiH profesor Fakulteta islamskih nauka, Dževad Hodžić, utvrđuje da se religiozni i nereligiozni građani danas nalaze u javnom političkom prostoru pred temeljnim društvenim izazovom, naime, pred zahtjevom da se uzajamno priznaju, upoznaju i uvažavaju u svojim (vjerskim) razlikama. On javni prostor raščlanjuje na politički i institucionalni prostor i zaključuje pledoajeom da se razlikama prizna pravo da postoje, a da se u institucionalnom javnom prostoru odriče pravo da se ističu. Analiza se može preuzeti ovdje.

Vjerska obilježja u sudovima, da ili ne?

U analizi saradnice CJP, Sevime Sali-Terzić, problem isticanja vjerskih obilježja u sudskim zgradama analiziran je kao pravni problem. On obuhvata pitanje pravne prirode zaključka VSTV-a, pitanje ograničavanja prava na slobodu ispovijedanja vjere zaključkom, pitanje opravdanosti ograničenja garantiranih sloboda i pitanje eventualne diskriminacije. Autorica detaljno raččlanjuje pravno relevantne propise i činjenice. Pri tom se koristi sudskom praksom ESLJP i Ustavnog suda BiH. Rad nudi pravne orijentire prema kojima se mora donositi odluka o isticanju vjerskih obilježja u zgradama sudova i ujedno upućuje na precizne parametre za primjenu odgovarajućih propisa EKLJP. Analiza se može preuzeti ovdje.

Osvrt na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o neusklađenosti člana 3 b) Zakona o praznicima Republike Srpske sa Ustavom Bosne i Hercegovine

U prikazu odluke Ustavnog suda o neustavnosti dana Republike Srpske, saradnik CJP Nurko Pobrić ističe elemente integralne teorije prava i upućuje na značaj samog pristupa problemu ustavnosti jednog propisa. Naime, Ustavni sud fenomen prava ovdje ne poima kao skup socijalno neovisnih normi, pravila ponašanja. On pravo uzima kao kompleksan socijalni fenomen koji predstavlja normativnu reakciju na socijalni odnos i provjerava ustavnost jedne norme upravo s obzirom na socijalnu reakciju koju proizvodi i na efekte koje pravo ostvaruje u stvarnom ljudskom odnosu. Prikaz se može preuzeti ovdje.

Vjerska obilježja u sudovima, da ili ne?

Povodom debate koju je pokrenuo zaključak VSTV-a i negativnih reakcija iz Islamske zajednice, iz intelektualnih krugova i iz dijela nevladinih organizacija, CJP objavljuje niz analiza otvorenog problema. Doktor teologije i direktor IMIC-a, Drago Bojić, u prilog ovoj debati problematizira odnos vjerskih prava i ljudskih prava u sekularnom društvu. Analizu možete preuzeti ovdje.

Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o neustavnosti 9. januara ,,Dana Republike Srpske”

Odluka Ustavnog suda BiH o neustavnosti Dana Republike Srpske usvojena je uz dva izdvojena mišljenja većinom glasova sudija Ustavnog suda BiH. U analizi saradnika CJP Demirela Delića uspoređuju se stavovi Evropskog suda za ljudska prava sa stavovima Ustavnog suda, posebno sa primjedbama koje su istakli autori izdvojenog mišljenja. Analiza pokazuje da je primjedba o “preglasavanju” u Ustavnom sudu neutemeljena i s obzirom na argumente u izdvojenim mišljenjima, jer počivaju na selektivnoj, pa prema tome, i netačnoj interpretaciji izabranih odluka Evropskog suda za ljudska prava. Analiza se može preuzeti ovdje.

Vjerska obilježja u sudovima, da ili ne?

Sve u svemu pitanje otvara definiranje bosanskohercegovačke sekularnosti i, inače, simboličkog značaja vjerske prisutnosti u sudovima sekularne države. Fondacija CJP želi svojim analizama unijeti više svijetla u pravnu dimenziju isticanja vjerskih obilježja u sudnicama i zgradama suda. Nakon analize predsjednika Upravnog suda u Zagrebu, Andreja Abramovića, objavljujemo analizu sudije Suda BiH Branka Perića i mišljenje advokata Emira Kovačevića.

Presuda Ustavnog suda BiH: Zakona o praznicima entiteta RS

Presuda Ustavnog suda BiH o neustavnosti praznika Republike Srpske, devetog januara, u političkim krugovima, posebno iz RS-a, izazvala je reakcije koje se moraju razumijevati kao opšti poziv na kršenje ustavnog sistema i dobrim dijelom kao nacionalističko orgijanje. To najbolje ilustrira kratki pregled citata koji se može preuzeti ovdje. Istovremeno, objavljujemo prikaz saradice CJP, Kristine Čuturić, koji će čitaoce orijentirati u pogledu argumenata Ustavnog suda i spornih detalja. Prikaz se može preuzeti ovdje. Centar za javno pravo je ranije objavio izabrane stavove klubova Vijeća naroda RS-a i stručno mišljenje Dine Abazovića, a odluka ustavnog suda se može preuzeti pod ovim linkom.

Neopravdana diskriminacija sudija prekršajnih sudova u Republici Srbiji

Sudije prekršajnih sudova rade u Srbiji pod jednakim uslovima kao i sudije koje sude druge materije, imaju podjednako ili možda čak i veću potrebu za poznavanjem velikog broja zakona i podzakonskih odredbi. Oni vode „skuplji“ postupak u pogledu angažiranih branilaca, pokazuju izuzetnu efikasnost u radu i razvijenu mogućnost sopstvenog izdržavanja. Saradnica CJP iz Beograda, Ana Stevanović, u analizi koja se može preuzeti ovdje, pokazuje da su sudije prekršajnih sudova diskriminirani u svom statusu i pokazuje da ne postoji nijedan opravdani razlog za nastavak ovakvog statusa i diskriminacije. Ona predlaže što hitniji pristup izmjeni odredaba srbijanskog Zakona o sudijama.

Vjerska obilježja u sudovima, da ili ne?

Pitanje se postavilo u BiH nakon zaključka VSTV-a kojim je od rukovodioca pravosudnih institucija zahtijevano da se svim zaposlenim skrene pažnja na zabranu nošenja vjerskih obilježja. VSTV je de facto naložio da se sudske instance pridržavaju pozitivnih zakonskih propisa kako bi se osiguralo da se u sudnicama ne ističu vjerska, etnička ili politička obilježja. Negativne reakcije su uslijedile iz Islamske vjerske zajednice, zatim u pojedinačnim stavovima intelektualaca i javnih radnika i iz dijela nevladinih organizacija. Iza njih su slijedili analogni zahtjevi Predstavničkog doma federalnog parlamenta i niza političkih stranaka da VSTV odustane od zaključka. Sarajevski otvoreni centar se obratio žalbom instituciji ombudsmena zbog toga što u zaključku VSTV-a vide indirektnu diskriminaciju muslimanki koje nose hidžab/maramu. U biti radi se o pitanju mjere bosanskohercegovačke sekularnosti i, inače, simboličkog značaja vjerske prisutnosti u sudovima sekularne države. Fondacija CJP želi unijeti više svijetla u pravnu dimenziju isticanja vjerskih obilježja u sudnicama i i zgradama suda. Analiza predsjednika Upravnog suda u Zagrebu, Andreja Abramovića, donosi uvide u problem i specifičan pristup suca jednog hrvatskog suda. Rad se može preuzeti ovdje.

Pravni i društveni aspekti krivičnog dela nasilje u porodici u Republici Srbiji

Nasilje u porodici je tema kojom se, inače, intenzivno bavi nevladin sektor. Ono je sankcionirano i propisima krivičnog prava. U analizi Nikole Pantelića nasilje u porodici se posmatra iz ugla krivičnopravne zaštite u Srbiji: formalnopravna zaštita zaštićenog objekta, porodice, započela je 2002. godine, a zaštita nasilnika u okviru porodice je rasuta širom Krivičnog zakonika Srbije. Pre inkriminisanja posebnog krivičnog dela, nasilje u okviru porodice, nasilje je također bilo inkriminisano, s tim što okrivljenom, koji je ispoljavao različite vidove agresije, na teret stavljalo najčešće neko od konkretnih krivičnih dela. U radu, koji se može preuzeti ovdje, autor analizira pet stavova člana 194 Krivičnog zakonika Srbije i akcesorne propise koji su relevantni za krivična dela protiv braka i porodice. On prikazuje relevantnu sudsku praksu sa podacima o procesuiranju ovog krivičnog dela i zaključuje da je Srbija na „dobrom putu da se suprotstavi nasilju u porodici“.

Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske – kritički pogled

U analizi prijedloga Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske, saradnika CJP Sretena Jugovića, ukazuje se na nomotehničke nedostatke i na sadržinske manjkavosti i propuste. Teza je da zakon predstavlja djelotvoran pravni okvir za policijske poslove, ali da je uočljiva ozbiljna slabost: policijski poslovi se obavljaju na osnovu utvrđenih ovlaštenja čija je primjena samo djelimično uređena zakonom. Iz ove antinomije slijedi niz konkretnih nedostataka koje autor detaljno obrazlaže. Rad se može preuzeti ovdje.

Načela dobre uprave – primena u upravno-procesnom pravu Republike Srbije

U radu Bojane Todorović iz Beograda razmatra se primjena jednog evropskog načela, naime načela dobre uprave, u upravnom pravu Srbije. Iako je ovo načelo sastavni dio srbijanskog Ustavnog prava i tamo je normativno osigurano, rad je koncentriran na pojedine strukturne principe upravnog procesnog prava i pokazuje da su temeljni standardi dobre uprave integrirani u srbijanski pravni sistem. Rad se može preuzeti ovdje.

Novi zakon o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini: Postupak dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II. Dio B

Novi zakon o javnim nabavkama u BiH donešen je dva mjeseca nakon objave evropskih smjernica o javnim nabavkama. Postupak dodjele ugovora o uslugama reguliran je u članu 8. Saradnica CJP, Enesa Mrkaljević, pokazuje da regulacija postupka nabavke ovih usluga nije u skladu sa principima transparentnosti, ekonomičnosti, pravične konkurencije i sprečavanja korupcije u javnom sektoru. Određeni propisi ostavljaju dovoljno prostora za proizvoljne i netransparentne odluke. Rad se može preuzeti ovdje.

Neustavnost odredbe o prazniku iz Zakona o praznicima Republike Srpske

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 26. novembra 2015. godine utvrdio da član 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH zato što krši više ustavnih odredbi i čl. 1 Protokola broj 12 uz EKLJP. Ustavni sud je primjenjujući čl. 61 st. 4 Pravila Ustavnog suda odredio rok u kojem Narodna skupština Republike Srpske mora usaglasiti neustavni propis. Reakcije na odluku su, kao što je to npr. bio slučaj i sa odlukom o državnoj imovini (U-1/11) tipične: političari Republike Srpske su optuživali Ustavni sud da je donio političku odluku, da je izigrao Ustav i najavili su opstrukciju njene provedbe; podnosilac zahtjeva je isticao njen značaj i naglašavao nezavisnost Ustavnog suda. Sama odluka do 2. januara 2016. nije objavljena, a u javnosti se, zahvaljujući između ostalog i izjavama sudaca Ustavnog suda, zamaglio njen pravni značaj i okviri njene primjene. Centar za javno pravo nastoji unijeti više svjetla u predmet spora i njegove pravne aspekte. Zbog toga objavljujemo stručno mišljenje Dine Abazovića koje se oslanja na ocjene iznešene u okviru javne rasprave pred Ustavnim sudom i stavove Kluba delegata iz reda Ostalih u Vijeću naroda Republike Srpske i klubova delegata iz reda srpskog i hrvatskog naroda. Stručno mišljenje Dine Abazovića se može preuzeti ovdje, a stavovi klubova iz Vijeća naroda Republike Srpske ovdje.

Sud Bosne i Hercegovine i reforma pravosuđa – opstanak ili nestanak?

Uvodni govor predsjednice Suda BiH, Meddžide Kreso, održanog na ”Razgovoru o temi”, završnom skupu FCJP za 2015. godinu (Sarajevo, 18. decembar 2015. godine). Kompletan govor možete preuzeti ovdje.

Dileme o domašaju načela javnosti u radu Ustavnog suda Srbije

Stručna rasprava o javnosti sjednica Ustavnog suda Srbije (Beograd, 6. novembar 2015) i referati Marije Draškić i Dragiše B. Slijepčevića potakli su živu usmenu raspravu među pravnicima i sudijama Ustavnog suda Srbije. CJP objavljuje prvu pisanu reakciju na restriktivno (protiv otvaranja sjednica) tumačenje relevantnih odredbi Zakona o Ustavnom sudu i Poslovnika o radu Ustavnog suda Srbije. Autor Darko Simović u radu koji se može preuzeti ovdje, zastupa tezu da restriktivnije poimanje domašaja načela javnosti narušava princip stečenih prava i da, sve u svemu, pretežu argumenti za prihvatanje ekstenzivnog tumačenja domašaja javnosti rada Ustavnog suda Srbije.

Europska regulacija ponovne uporabe informacija

Evropska Unija je uočila da informacije nose poseban potencijal za razvoj informacijskog, a zatim i digitalnog europskog društva. Ona je svojom pravnom regulacijom potakla države članice da na svim razinama vlasti omoguće upotrebu informacija javnog sektora, najprije Direktivom o ponovnoj upotrebi informacija 2003. godine, a zatim izmjenama PSI Direktive 2013. godine. Novi sistem ponovne upotrebe informacija u EU i državama članicama zahtijeva aktivniji pristup država politici ponovne upotrebe i otvorenih podataka, zatim osiguravanje zaštite prava građana na ponovnu upotrebu, on uklanja ograničenja nametanja troškova građanima, i u cjelini nudi efikasan pravni okvir za realizaciju ciljeva Europa 2020 i digitalnog društva. U radu Anamarije Musa se prikazuje evropska regulacija ponovne upotrebe informacija i primjena relevantnih direktiva u hrvatskom pravu. Rad se može preuzeti ovdje.

VSTV BiH o mišljenju Radne grupe za ocjenu izvodljivosti ostvarivanja krivične nadležnosti Suda BiH kroz materijalne norme

VSTV BiH je u Akcionom planu za 2015 - 2016. godinu predvidjelo niz mjera i rokove za njihovo provođenje. Sve su mjere u funkciji unapređenja integriteta pravosuđa, upravljanja i odgovornosti kao i izgradnje povjerenja javnosti. U Akcioni plan nije uvršten novi koncept Zakona o Sudu BiH. Kompletan tekst možete preuzeti ovdje.

Nasilje u porodici - strateški pravci djelovanja u Bosni i Hercegovini

Nasilje u porodici je fenomen koji se može razumijevati samo iz društvenog konteksta. Zakoni koji regulišu ovu oblast najčešće su represivni i u tom smislu ne mogu dugoročno pokazati značajnije rezultate. Pojava nasilja u porodici se u BiH tretira kao javni problem - ono predstavlja krivično djelo i oblik je društvenog ponašanja na koje država pokušava sveobuhvatno da djeluje. U radu Zlatana Hrnčića zastupa se teza da je neophodno usaglašavanje normativnih rješenja i njihove primjene i da taj proces mora pratiti sveobuhvatna edukacija kako počinioca, tako profesionalaca i porodica. Rad se može preuzeti ovdje.

Postupak izvršenja presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava s posebnim osvrtom na presude donesene u predmetima protiv Republike Hrvatske

U radu Lare Barberić, više savjetnice u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (Odjelu za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju), opisuje se postupak izvršenja presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava i objašnjava se nadzorna uloga koju u tom postupku ima Odbor ministara Vijeća Europe. Prikazani su pravni temelji za nadzor nad izvršenjem i ovlasti nadležnog odbora u izvršenju presuda i odluka ESLJP. Uz to, navedene su mjere izvršenja i analizirane su radne metode koje Odbor ministara Vijeća Europe primjenjuje u postupku nadzora izvršenja. Također je prikazan rad međuinstitucionalnog tijela za izvršenje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava osnovanog u Republici Hrvatskoj i navedeni su primjeri postupaka izvršenja nekih presuda ESLJP donesenih u predmetima protiv Republike Hrvatske. Rad se može preuzeti ovdje.

Nepotpuni monizam u ustavnom poretku Republike Srbije: zašto je a posteriori potvrđivanje međunarodnih ugovora loše rešenje?

U analizi ustavnog modela Republike Srbije, koji se može preuzeti ovdje, saradnik CJP Vladimir Mikić problematizira inkorporaciju internacionalnih ugovora u nacionalno pravo i zaključuje da je u Srbiji na djelu nepotpuna monistička koncepcija. Ovakvo rješenje optimira izlazak u susret internacionalnim obavezama Srbije. Autor polazi od pretpostavke da se Srbija priprema za EU-članstvo i u tom smislu utvrđuje da ustavna rješenja ne osiguravaju efektivnu primjenu zaključenih internacionalnih ugovora. To se ne može opravdati poštovanjem domaćih normi najvišeg ranga. Prijedlog je da se na putu izmjene važećeg Ustava unese mogućnost prethodne kontrole internacionalnih ugovora pred Ustavnim sudom Srbije.

Rješavanje sporova pred hrvatskim regulatornim tijelom u elektroničkim komunikacijama

Zakon o elektroničkim komunikacijama je najvažniji zakon koji uređuje tržište elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj. On uređuje rješavanje sporova i određeno je da se svi sporovi moraju rješavati pred Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti. U radu Marka Turudića, koji se može preuzeti ovdje, uspoređuje se hrvatski model sa regulatornim okvirom za elektroničke komunikacije Evropske unije i provjerava se da li su evropske odredbe na najoptimalniji način primijenjene u hrvatskoj praksi. Autor je mišljenja da je hrvatski model u potpunosti usklađen sa EU-okvirom, ali predlaže izvjesne dopune.

Integrisana kontrola i sprečavanje zagađenja životne sredine u pravnom sistemu i društvenoj zbilji Republike Srbije

U radu Mihajla Vučića se analiziraju propisi o sprečavanju i kontroli zagađenja životne sredine u Srbiji, ukazuje se na probleme njihove primjene u praksi i provjerava se odgovor zakonodavca na uočene probleme. Analiza se koncentriše prije svega na pitanje da li su pomenuti propisi normativno riješili praktične probleme koji su postojali u ovoj oblasti prije njihovog donošenja. Rad se može preuzeti ovdje.

Kategorije zaposlenih u institucijama BiH

Različite kategorije uposlenika u institucijama BiH podrazumijevaju različite pravne statuse u sistemu državne uprave. U radu Nevena Akšamije se prikazuju sve kategorije uposlenika u institucijama BiH i ukazuje se na relevantne propise i rješenja u pogledu njihovih statusnih pitanja. Rad se može preuzeti ovdje.

Sprovođenje Ustava Republike Srbije u oblasti ujednačavanja razvoja - trenutno stanje i izazovi na putu ka Evropskoj uniji

U radu Milice Adamović prikazuju se zakonski i podzakonski okvir u oblasti regionalnog razvoja Srbije. Autorica pokazuje da postoji zadovoljavajući pravni okvir koji obezbjeđuje primarne pretpostavke za pripremu i usvajanje dokumenta za uobličenje regionalne politike Republike Srbije u budućnosti. Rad se može preuzeti ovdje.

Politika i javna uprava: aspekti politizacije državne službe u Bosni i Hercegovini, trendovi politizacije versus reformska opredjeljenja

U radu Seada Masle problematizira se fenomen političke uprave i ukazuje se na izazove sa kojima se suočavaju različiti nivoi javne uprave u BiH. Riječ je o političkom utjecaju na rad državne uprave. Autor identificira mjesta na kojima se javlja najveći jaz između postavljenih ciljeva reforme javne uprave i stvarne prakse u upravljanju kadrom koji je uposlen u državnoj službi. Rad se može preuzeti ovdje.

Neke specifičnosti primjene radnog zakonodavstva na nivou Bosne i Hercegovine

U Bosni i Hercegovini se može govoriti o četiri radna zakonodavstva (na nivou države Bosne i Hercegovine, oba entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine). Posebno i specifično je radno zakonodavstvo na nivou države Bosne i Hercegovine. O njegovim specifičnostima u radu saradnika CJP Emira Mehmedovića.

Stručna rasprava o statusu uposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine

Radno zakonodavstvo u BiH obuhvata jedva pregledan skup propisa koji dijelom sistematski, dijelom punktualno reguliraju materiju upošljavanja i rada. U organima uprave i drugim državnim organima uposlenici pripadaju, nominalno i pravno, različitim kategorijama. Reformska Agenda za BiH je, između ostalog, predvidjela i reformu službeničkog i zaposleničkog sistema na svim nivoima BiH, kao i favoriziranje principa stručnosti. Ovim skupom želimo identificirati eventualne nedorečenosti u propisima i ukazati na neharmoniziranost zakona koji reguliraju radnopravni satus uposlenih u institucijama BiH. Također želimo identificirati otvorena pitanja u primjeni propisa i ponuditi rješenja. Poziv sa satnicom možete preuzeti ovdje.

Osvrt na referendumsko pitanje o (ne)podržavanju pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine

Saradnik CJP, Nurko Pobrić, analizira referendumsko pitanje najavljeno uz referendum u RS-u. Sadržaj pitanja se provjerava s obzirom na zahtjeve ustavne i političke teorije i teorijski uspostavljene standarde. Rad se može preuzeti ovdje.

Zaštita prava iz radnih odnosa uposlenika u institucijama BiH

U analizi Jasminke Gradaščević-Sijerčić prikazuju se pravni mehanizmi zaštite prava iz radnog odnosa u institucijama BiH: zaposlenika, državnih službenika, policijskih službenika i vojnih osoba u oružanim snagama BiH. Posebno se analiziraju rješenja u Zakonu o radu u institucijama BiH i Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH. Ocjena rješenja u odredbama o zaštiti prava iz radnog odnosa u oba zakona oslonjena je na dvije vrste standarda: na minimalne obaveze koje nalažu ljudska prava u svjetlu prava na djelotvoran pravni lijek i pravično suđenje, te na otvorena pitanja u njegovoj primjeni. Rad se može preuzeti ovdje.

Stručna rasprava o javnosti sjednica ustavnih sudova

Centar za javno pravo organizira na Pravnom fakultetu u Beogradu stručnu raspravu o javnosti sjednica ustavnih sudova. Uvodničari su sudije Ustavnog suda Srbije prof. dr. Marija Draškić i dr. Dragiša B. Slijepčević i zamjenica predsjednice Ustavnog suda Hrvatske dr. Snježana Bagić. Poziv sa satnicom se može preuzeti ovdje, a radni materijal pod ovim linkom.

Ovlasti hrvatske Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u slučajevima obiteljskog nasilja – slučajevi i praksa

Unatoč različitim zabranama nasilje nad ženama, posebno u vlastitoj kući/domu, predstavlja čest oblik nasilja. U hrvatskoj postoji institucija Pravobranitelja za ravnopravnost spolova koja prati područje porodice, porodičnih odnosa pa tako i nasilja nad ženama, porodičnog i partnerskog nasilja. U analizi Višnje Ljubičić, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u Republici Hrvatskoj, prikazuju se obim ovlaštenja, način rada i tipični problemi u području zaštite nasilja nad ženama. Rad se može preuzeti ovdje.

Javnost sjednica ustavnih sudova

U Srbiji se posljednjih godina vodila kampanja protiv Ustavnog suda zbog toga što svakodnevne sjednice na kojima se odlučuje o prijedlozima odluka sudija izvjestilaca, dakle, sjednice o vijećanju i glasanju nisu dostupne javnosti. Rasprava je u medijskoj javnosti Srbije najprije buknula, a zatim je nestala sa naslovnih strana novina i medijskih portala; pratila ju je disonantna polemika u stručnim krugovima. U analizama sudija Ustavnog suda Srbije, Marije Draškić i Dragiše Slijepčevića se razjašnjava kako je javnost rada ustavnih sudova uopšte postala sporna i odgovara se na pitanje, da li se ovakve sjednice moraju otvoriti za opštu javnost.

Pravosudna akademija u Republici Srbiji u raskoraku između proklamovanog i stvarnog

Pravosudna akademija je ustanova koja bi u Srbiji trebala da pruža početnu i stalnu obuku za buduće i postojeće sudije i javne tužioce i njihove zamjenike. U radu Ane Brkić i Ane Stevanović analiziraju se pitanja primjene Zakona o Pravosudnoj akademiji i usklađenosti sa uporednim pravom i evropskim standardima. Najprije se prikazuje normativna regulativa, zatim se ističu sporne činjenice u samoj primjeni Zakona, ispituju se različiti stavovi i upoređuje postignuto sa željenim. Posebno se analizira dvostruki način izbora za nosioce pravosudnih funkcija. Rad se može preuzeti ovdje.

Princip vladavine prava u kontekstu najavljenih promjena: Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu za period 2015-2018. godine

Agenda za BiH 2015-2018. godine je naslov dokumenta kojeg su usvojili svi nivoi državne vlasti u BiH i njime se obavezali na reforme koje bi u konačnici BiH privele standardu potrebnom za članstvo u EU. Sam dokument predstavlja spisak principa i smjernica koje bi trebale obuhvatiti privredu, javne financije, sistem osiguranja i javnopravni sektor. CJP je objavio tekst Agende pod ovim linkom, a sa ovim radom donosi četvrtu stručnu reakciju saradnice CJP na mjere Agende koje su predviđene za područje vladavine prava. Mišljenje Dženete Miraščić se može preuzeti ovdje.

Pravna priroda arbitražnog rešenja u radnom sporu u Republici Srbiji

U Republici Srbiji su u nekoj vrsti žalbene kontrole podvrgnute odluke svih državnih ili nedržavnih organa ili organizacija koje odlučuju o pravu pojedinca. Sve, osim rešenja arbitra u radnopravnom sporu pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova. Izvor problema je činjenica da ni teorija ni praksa (a zakon je nejasan), nisu dale odgovor na pitanje šta je arbitar u radnom sporu u pravu Republike Srbije i u kakvom je odnosu prema Agenciji - da li je u pitanju državni službenik zaposlen u institucionalnoj arbitraži čiji je osnivač Republika Srbija, ili je arbitar u radnopravnoj arbitraži samostalan i nezavisan organ. U analizi Anje Bezbradice se identificiraju problemi i nude rešenja. Analiza se može preuzeti ovdje.

Nastavak aktivnosti unutar strukturiranog dijaloga o pravosuđu između EU i BiH u svjetlu briselskog Protokola (10. 09. 2015)

Agenda za BiH 2015 - 2018. godine je naslov dokumenta kojeg su usvojili svi nivoi državne vlasti u BiH i njime se obavezali na reforme koje bi u konačnici BiH privele standardu potrebnom za članstvo u EU. Nakon usvajanja Agende uslijedilo je potpisivanje briselskog Protokola i oba dokumenta zajedno donose spisak principa i smjernica koje bi trebale obuhvatiti privredu, javne financije, sistem osiguranja i javnopravni sektor. CJP je objavio tekst Agende pod ovim linkom, a sa ovim radom donosi stručnu reakciju saradnice CJP na reforme koje je najavila Agenda i briselski Protokol u području pravosuđa. Mišljenje Maše Alijević se može preuzeti ovdje.

Reformska agenda za BiH za period 2015-2018. i njene potencijalne implikacije na zdravstveni sistem

Agenda za BiH 2015-2018. godine je naslov dokumenta kojeg su usvojili svi nivoi državne vlasti u BiH i njime se obavezali na reforme koje bi u konačnici BiH privele standardu potrebnom za članstvo u EU. Sam dokument predstavlja spisak principa i smjernica koje bi trebale obuhvatiti privredu, javne financije, sistem osiguranja i javnopravni sektor. CJP je objavio tekst Agende pod ovim linkom, a sa ovim radom donosi drugu stručnu reakciju saradnika CJP na mjere Agende koje su predviđene za reformu zdravstvenog sistema. Mišljenje Ervina Mujkića se može preuzeti ovdje.

Pravo Europske unije u svjetlu početnih hrvatskih iskustava u članstvu Unije

Poznavanje prava Unije, njegovih osnovnih pojmova, koncepta i posebnosti, njegovog odnosa prema nacionalnom zakonodavstvu, te načina komunikacije nacionalnih sudova i Suda Europske unije postale su teme od iznimne važnosti, kako za stanovnike i institucije država članica, tako i za sve one koji se spremaju uskoro to postati. Za razumijevanje ideje europskog prava, važno je razumjeti u kojem su međusobnom odnosu elementi navedenog prava i shvatiti njihovu isprepletenost. U radu Nevenke Baran se sažimaju osobna i institucionalna iskustva koja su skupljena u proceduri pristupa Hrvatske europskim integracijama. Takva iskustva su podsticajna za zemlje iz okruženja koje namjeravaju pristupiti Europskoj uniji. Rad se može preuzeti ovdje.

Doprinos Ustavnog suda Republike Hrvatske u definiranju okvira za tumačenje ustavne odredbe o nezastarijevanju ratnog profiterstva i kaznenih djela počinjenih u vrijeme pretvorbe i privatizacije

Povodom odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske u predmetu Hypo (također Ina-MOL ili Fimi-Media), kojom se utvrđuje povreda prava na pravično suđenje u postupku protiv bivšeg hrvatskog premijera dr. Ive Sanadera, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, Davor Derenčinović, analizira institut zastare kaznenog progona. Unatoč činjenici da je u vrijeme počinjenja krivičnog djela krivični progon bio u zastari, tužilaštvo je kao pravni osnov primijenilo Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije koji je donesen radi primjene ustavne novele iz 2010. godine. Njome je određeno da ne zastarijevaju krivična djela ratnog profiterstva i djela iz procesa pretvorbe i privatizacije počinjena u vrijeme domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države, djela koja su propisana zakonom, ili ona koja ne zastarijevaju prema međunarodnom pravu. O relevantnim aspektima produbljivanja zastarnih rokova, posebno s obzirom na poruke upućene ustavotvorcu, u radu koji se može preuzeti ovdje.

Tužilački pomoćnici u Republici Srbiji – pravni položaj i perspektive

U analizi tužilačkog pomoćnika u Tužilaštvu za organizovani kriminal Republike Srbije, Gordane Krstić, prikazan je pravni položaj tužilačkih pomoćnika u srbijanskom pravnom poretku. Riječ je o području na kojem je potrebno poduzeti značajniju zakonsku nadogradnju i institucionalnu podršku. Analiza ukazuje na nedostatke postojećih legislativnih rješenja i na najvažnije pravce normativne aktivnosti koje bi osigurale odgovarajući status u službi, odgovarajući obračun primanja i transparentnu proceduru prijema najboljih kandidata. Rad se može preuzeti ovdje.

Nepotizam – poseban oblik sukoba interesa javnih funkcionera (Mali osvrt na ustavni i zakonski okvir za sprečavanja nepotizma u zemljama zapadnog Balkana i praksu Agencije za borbu protiv korupcije u Srbiji)

Nepotizam je pojam koji se u kolokvijalnom govoru koristi bez pune svijesti o njegovom stvarnom značenju. Misli se u pravilu na favoriziranje ili privilegiranje bliskih srodnika u strukturama javne vlasti. U analizi Dejana A. Milića se fenomen nepotizma analizira kao poseban oblik kvalificiranog sukoba interesa. Autor prikazuje tipove nepotizma u regiji i u Srbiji, analizira razloge njegove rasprostranjenosti i utvrđuje pozitivnopravne propise u Srbiji koji osiguravaju pravni okvir suzbijanju nepotizma. Rad se može preuzeti ovdje.

Reformska agenda za BiH 2015 – 2018: nekoliko primjedbi i prijedloga

Agenda za BiH 2015 - 2018. godine je kolokvijalni naziv dokumenta kojeg su usvojili svi nivoi državne vlasti u BiH i njime se obavezali na reforme koje bi u konačnici BiH privele standardu potrebnom za članstvo u EU. Sam dokument predstavlja spisak principa i smjernica koje bi trebale obuhvatiti privredu, javne financije, sistem osiguranja i javnopravni sektor. CJP je objavio tekst Agende pod ovim linkom, a sa ovim radom donosi prvu stručnu reakciju saradnika CJP na mjere Agende koje su predviđene za osnaživanje vladavine prava. Mišljenje Nurke Pobrića se može preuzeti ovdje.

Partijske koalicije i formiranje vlade

Sklapanje koalicija u Bosni i Hercegovini sa svakim novim izborima otvara problem uspostavljanja parlamentarne većine koja je sposobna obrazovati vladu. Biračko tijelo se politički usitnjava i odlučuje za političke partije koje nisu u stanju da samostalno formiraju parlamentarne većine i vlade. U radu saradnika CJP, Nurke Pobrića, prikazani su osnovni principi političkog koaliranja i pravila koja važe za formiranje vlada. Rad se može preuzeti ovdje.

Elektronska uprava u Republici Srbiji – Izazovi modernizacije javne uprave

Prema posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku Republike Srbije u oblasti informacionog društva i e-uprave ostvaren je “umjereni napredak”. Od koraka ka unapređenju stanja u ovoj oblasti, Izvještaj navodi usvajanje nacionalnog okvira interoperabilnosti i uvođenje novih usluga e-uprave, dok se kao slabe tačke ističu zakonodavni okvir, kojem predstoji dalje usaglašavanje sa propisima EU, kao i to da su “nedovoljni administrativni i inspekcijski kapaciteti resornog ministarstva i njegovih organizacionih jedinica nadležnih za IKT i digitalnu administraciju”. O aspektima modernizacije u području srbijanske e-uprave u radu saradnice CJP, Bojane Todorović. Rad se može preuzeti ovdje.

Prikaz Izvještaj o reviziji zbirnih finansijskih izvještaja Ministarstva pravde Republike Srpske za period 01. 01 - 31. 12. 2014. godine

Prekršaji na koje je ukazao revizorski izvještaj o Ministarstvu pravde Republike Srpske za 2014. godinu podsjećaju na sistematsko kršenje zakona. Poseban problem slijedi iz činjenice da ministarstvo koje mora osigurati zakonit rad državnih organa u području pravosuđa sistematski krši zakone. Izvještaj dovodi u sumnju kompetencije ovog ministarstva i generalno sistem zakonitosti entitetskog organa i suočava čitaoce sa pitanjem preoblikovanja Daytonskog modela u novi ustavni model koji bi na nivou države osigurao zakonitost pravosuđa. Entitetska ministarstva pravde, kako to pokazuje ovaj izvještaj, nisu garancije zakonitosti.

Kratak prikaz najvažnijih podataka iz izvještaja može se preuzeti ovdje, a cijeli izvještaj pod ovim linkom.

Analiza instituta minimalne plaće u Hrvatskoj i drugim zemljama Europske unije

Rasprave koje se odnose na minimalnu plaću često se svode na rasprave o međunarodnoj konkurentnosti. U analizi saradnice CJP Nataše Novaković pokazuje se, u usporedbi minimalne plaće sa zemljama u široj regiji, da Hrvatska ima jednu od najviših propisanih minimalnih plaća, a jedine zemlje sa višom minimalnom plaćom bile bi Slovenija i Malta. Pokazujući konkretna rješenja u nizu evropskih zemalja, autorica zaključuje da je nemoguće utvrditi opšte kriterije za obračun minimalne plaće na nacionalnoj razini i postavlja pitanje opravdanosti nacionalnog utvrđivanja minimalne plaće. Kao poseban problem obrađen je njemački model obračuna minimalnih plaća za vrijeme tranzita kroz ovu zemlju. Rad se može preuzeti ovdje.

Sporna pitanja u ozakonjenju bespravno sagrađenih zgrada u Republici Hrvatskoj

Nezakonita gradnja u cijeloj regiji predstavlja poseban problem. U Hrvatskoj je pojava nezakonite gradnje prisutna desetljećima tako da ga je zakonodavac pokušao riješiti novim Zakonom o postupanju s nezakonito sagrađenim zgradama koji je donesen 27. srpnja 2012. godine, a počeo se primjenjivati 6. kolovoza 2012. godine. O konkretnim aspektima primjene ovog zakona, posebno o problemima legalizacije nezakonite gradnje, u analizi saradnice CJP Bosiljke Britvić Vetma koja se može preuzeti ovdje.

Poslovne tajne javnih poduzeća u hrvatskoj legislativi i pravnoj praksi

Poslovna tajna je područje dodira i uzajamnog preplitanja javnopravnih i privatnopravnih propisa. Ona u pravnoj praksi predstavlja ograničenje prava na pristup informacijama i obuhvata i javna preduzeća. U analizi stalnog saradnika CJP za Hrvatsku, Alena Rajka, prikazani su tipovi poslovnih tajnih, a zatim su sistematizirani relevantni propisi u nacionalnom i evropskom pravu. Centralna tema je analiza poslovne tajne u funkciji ograničavanja prava na pristup informacijama. U toj funkciji poslovna tajna donosi rizik zloupotrebe koji je značajan zbog transparentnosti javnog sektora i kontrolne funkcije prava na pristup informacijama. Autor obrazlaže da je regulacija poslovne tajne u Hrvatskoj dijelom zastarjela, a dijelom u fazi provizorija koji je uspostavljen 2007. godine. Nova zakonodavna regulacija ovog područja mora uspostaviti balans između poslovne i privatne tajnosti na jednoj, i javnopravnog normiranja i samoregulacije pogođenih partnera, na drugoj strani. Ujedno se mora povesti računa o primjeni ovog modela na ostvarivanje prava na pristup informacijama iz javnog sektora. Rad se može preuzeti ovdje.

Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu za period 2015-2018. godina

Nakon mjeseci izrade i konsultacija sa međunarodnim institucijama, bh. vlasti su usaglasile i usvojile Reformsku agendu za Bosnu i Hercegovinu za period 2015-2018. godina. Kompletan dokument možete preuzeti ovdje.

Izborna reforma u Srbiji – kako i zašto?

Izborni sistem Srbije se u analizi Save Manojlovića predstavlja kao problem koji počiva na nizu društvenih slabosti. One govore u korist promjene ovog sistema iz modela proporcionalnog u model većinskog predstavljanja. Autor, međutim, pokazuje zbog čega treba ostati pri modelu proporcionalnog predstavljanja uz izvjesne njegove korekture. One su uslovljene partijskim sistemom koji je povezan sa partijskim kandidovanjem, a sam autor brani tezu da je neophodno uniformno rješenje na lokalnom, pokrajinskom i državnom nivou. Rad se može preuzeti ovdje.

Mišljenje o razgraničenju BiH i CG u području Sutorine

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je održala javne rasprave o razgraničenju BiH i Crne Gore u području Sutorine (sjednice od 24. februara 2015. i 9. aprila 2015. godine). Centar za javno pravo donosi prikaz javne rasprave saradnice CJP Merime Mujanović i stručno mišljenje predsjednika CJP Edina Šarčevića koje je dostavljeno Ustavnopravnoj komisiji u pisanoj formi. Prikaz javne rasprave se može preuzeti ovdje, a stručno mišljenje ovdje.

Odnos državne vlasti prema medijima

Policijski pretres web-portala Klix.ba i inspekcijsko pečaćenje studija lokalne televizije TV-101 u Sanskom Mostu predstavljaju povod za tri analize FCJP. Riječ je o odnosu državne vlasti prema medijima koji objavljuju prikrivene ili tajne informacije, odnosno, o problemu otkrivanja novinarskih izvora, tzv. informanata.

Najprije upućujemo na opšti pregled pravne zaštite novinarskih izvora u kojem su prikazani internacionalni mehanizmi za zaštitu informanata, zatim izabrane odluke Evropskog suda za ljudska prava, represivne mjere u zemljama iz regiona, kao i praksa u BiH. Ovaj prikaz se može preuzeti ovdje.

Zatim na analizu Edina Šarčevića koja se bavi pitanjem ustavnosti zahtjeva da se otkriju informanti i problemom uslova pod kojima državni organi mogu u ustavnim okvirima zahtijevati otkrivanje novinarskih izvora. Ovdje se provjeravaju pravni argumenti koji su u medijima iznošeni povodom slučaja Klix.ba i propituje se primjena pojedinih ustavnih garancija kao i njihov pravni značaj za slične slučajeve. Iako je analiza orijentirana na konkretan slučaj portala Klix.ba, njome se uspostavljaju poopćivi kriteriji koji mogu poslužiti za razjašnjenje pravnih pitanja u analognim ili približno sličnim situacijama. Ova analiza se može preuzeti ovdje.

Konačno, upućujemo na analizu Amera Džihane koja pokazuje da se sloboda medija mora dovesti u pitanje iz perspektive slobode izražavanja. Autor objašnjava da se ideja slobode medija u BiH pervertirala u slobodu vlasnika medijskih kuća da neodgovorno i, često pamfletski, plasiraju informacije koje su u funkciji manipuliranja javnošću i stvaranja pogrešnih slika koje pogoduju tačno odredivim političkim strukturama. U analizi se najprije objašnjavaju pojmovi slobode izražavanja i slobode medija, zatim se rezimiraju argumenti koji nose kritiku liberalne medijske teorije unutar koje je razvijen koncept slobode medija i opisuju se glavni trendovi na bih-medijskom tržištu koji sprečavaju razvoj koncepta slobode medija i njegovo stavljanje u službu cijelog društva. Rad se može preuzeti ovdje.

Reforma izbornog sistema u Republici Srbiji

Centar za javno pravo u saradnji sa Institutom za uporedno pravo iz Beograda organizira naučni skup o reformi izbornog sistema u Srbiji. Skup će se održati 3. jula 2015. godine u Beogradu i biće fokusiran na probleme koje donosi srazmjerno predstavljanje (trenutno na snazi) i većinski sistem (koji je primjenjivan između 1990. i 1992. godine). Skup će raditi na osnovu uvodnih analiza pravnika i politologa iz Srbije. Poziv sa satnicom i listom uvodničara se može preuzeti ovdje. Radovi za skup se mogu preuzeti ovdje.

Pitanje povrata imovine oduzete Katoličkoj Crkvi i problema tumačenja Ugovora o pravnim pitanjima između Republike Hrvatske i Svete Stolice – pouke za budućnost u rješavanju odnosa crkve i države

Pitanje povrata imovine oduzete Katoličkoj Crkvi od samoga početka predstavljalo je jedno od osjetljivijih pitanja koje je opterećivalo odnose Republike Hrvatske i Katoličke Crkve. Ovo pitanje je uređeno najprije Ugovorom o pravnim pitanjima između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Docent Pravnog fakulteta zagrebačkog sveučilišta Frane Staničić prikazuje probleme koji proizilaze iz ovog ugovora i analizira pojedine aspekte iz područja primjene Zakona o finansijskom poslovanju na Katoličku Crkvu. Postojeće uređenje je postavilo Katoličku Crkvu u poseban, sui generis status u odnosu na sve ostale vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj. Autor pokazuje da je Katolička crkva stavljena u povoljniji položaj u odnosu na ostale vjerske zajednice, da je ostalo neriješeno pitanje radne nedjelje, da je u poreskom smislu crkva privilegirana prema ostalim neprofitnim organizacijama, i da su prostori Katoličke crkve nepovredivi, donosno da država u pravilu ne može uredovati u prostorima koji se koriste za obavljanje vjerskog obreda. Rješenje nabrojanih problema, smatra autor, nije moguće bez otvaranja novog dijaloga između države i Katoličke Crkve. Rad se može preuzeti ovdje.

Problem pravne prirode poslaničkog mandata u Republici Srbiji

Republiku Srbiju očekuju pregovori o pridruživanju EU. Ovaj proces će i reformu izbornog sistema dovesti u centar pažnje. Naime, u Republici Srbiji je još uvek na snazi Zakon o izboru narodnih poslanika iz 2000. godine, koji nije usklađen sa važećim ustavom i koji predviđa da je cijela teritorija Srbije jedna izborna jedinica. Od više nacrta novog izbornog zakona ni jedan nije ušao u formalnu proceduru. U analizi Miloša Stanića ukazuje se na aktuelne probleme poslaničkog mandata u Srbiji i na mogućnost zaštite volje birača od prebjega izabranih poslanika. Rad se može preuzeti ovdje.

U potrazi za autentičnim autoritetom (uz Dan neovisnosti BiH)

U govoru uz Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine katolički teolog i profesor na Franjevačkoj teologiji, dr. Ivan Šarčević pledira za obnovu političke slobode i političkog subjektiviteta svakog građanina. CJP podsjeća ovim govorom na premise bosanskohercegovačke samostalnosti i materijalne vrijednosti koje treba osigurati. Rad se može preuzeti ovdje.

Zapošljavanja u državnu službu: zloupotrebe stručnog ispita i kako ih otkloniti

Zapošljavanje u javnim službama je osjetljivo područje jer se od uposlenika očekuje stručnost, neutralnost i politička nezavisnost, a proces izbora kandidata bi morao biti u toj funkciji. U analizi saradnice CJP Delile Klovo Kajić, ukazuje se na niz slabosti koje karakterišu bosanskohercegovačke procedure izbora kandidata za mjesta u javnim službama, posebno na rad komisija za izbor i na žalbenu proceduru. Prikazani problemi zahtijevaju ubrzanu reformu postojećeg modela. Prijedlozi za promjene se odnose na obavezu raspisivanja javnog konkursa, na smanjenje roka uposlenosti na određeno vrijeme, na upotrebljivost internog oglasa za slučaj prekobrojnosti, na detaljno uređenje pravila o izuzeću članova komisije i na karakteristike stručnog ispita. Analiza se može preuzeti ovdje.

Disciplinska odgovornost sudija u Republici Srbiji u regulativi i praksi: prikaz zakonskih rešenja, najčešćih razloga odgovornosti i okolnosti koje su dovele do povećanog broja procesuiranja disciplinskih prekršaja

Disciplinski postupak i disciplinska odgovornost sudija u Republici Srbiji predmet je višestepenog postupka koji se vodi na osnovu različitih propisa. U radu Smilje Spasojević su prikazani detalji ovog postupka i iznešeni su statistički podaci od 2011. do 2014. godine. Analiza statističkih podataka ukazuje na snažno povećanje broja disciplinskih postupaka, ali i na uspješnost procedure u smislu discipliniranja sudija i njihovog odgovornijeg i stručnijeg rada. Sve u svemu, vidljivo je da je precizno zakonsko reguliranje ove materije u uskoj ovisnosti sa promjenom svijesti i nezadovoljstvom građana/stranaka i da oboje utječe na spremnost najviših pravosudnih struktura da se pozabavi rješavanjem sudijske odgovornosti. Analiza također ilustrira da discplinska odgovornost postaje stup odgovornog pravosuđa kada se zakonskim propisima reguliraju svi instituti, od disciplinskog prekršaja i disciplinskog organa do disciplinske sankcije i pravila postupka. Rad se može preuzeti ovdje.

Disciplinska odgovornost sudija u Republici Srbiji u regulativi i praksi: prikaz zakonskih rešenja, najčešćih razloga odgovornosti i okolnosti koje su dovele do povećanog broja procesuiranja disciplinskih prekršaja

Kritički osvrt na Zakon o javnom redu i miru Republike Srpske (ZJRM RS)

Skupštinska većina na čelu sa koalicijom SNSD/SP/DNS je na sjednici Skupštine Republike Srpske 5. februara 2015. godine, bez prisustva poslanika opozicije, usvojila Zakon o javnom redu i miru. Stupanjem na snagu ovog zakona, prestao je da važi Zakon o javnom redu i miru RS iz 2007. godine. U Obrazloženju prijedloga novog zakona navodi se da su nedostaci uočeni u praksi, te nedorečenosti i prevaziđenost pojedinih odredbi koje su dovele do poteškoća u njihovoj primjeni, jedan od glavnih razloga donošenja novog ZJRM RS. Nevladine organizacije, mediji i predstavnici međunarodne zajednice u BiH su upozoravali da ovaj zakon može voditi ograničenju slobode izražavanja. Detalji o sadržaju i kritikama novog zakona u radu saradnika CJP Jasmina Muratagića. Rad se može preuzeti ovdje.

Primjena europskog prava u tumačenju domaćih propisa u razdoblju prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji

Ulaskom Republike Hrvatske u EU pravne stečevine Unije postale su obavezne za sve nivoe hrvatske vlasti (državna upravna tijela i sudove svih grana), jer one, po principu hijerarhije, uživaju primat nad nacionalnim pravom. Pitanje je, međutim, kakav su učinak imale pravne stečevine EU prije pristupa Hrvatske EU, naime, u fazi koja je uslijedila po potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica. Ovo je faza u kojoj se nalaze zemlje iz regije kojima hrvatsko iskustvo može i mora biti od višestruke koristi. U radu Darie Pugel, sutkinje Upravnog suda u Rijeci, ukazuje se na značaj evropske pravne stečevine u interpretaciji domaće pravne norme, posebno, značaj koji je stečevina imala za pravo tržišnog natjecanja. Iako pravo Unije u hrvatskom pravnom poretku općenito nije predstavljalo formalni izvor prava, ono je počev od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju predstavljalo važnu smjernicu za interpretaciju nejasnih ili nedorečenih domaćih propisa, kao i podlogu za popunjavanje pravnih praznina u domaćoj normi kako bi ova bila usklađena sa smislom i duhom europske pravne stečevine. Rad se može preuzeti ovdje.

Financiranje Katoličke crkve u Hrvatskoj

Ana Benačić je za CJP napisala rad o finansiranju Katoličke crkve u Hrvatskoj. Riječ je o svojevrsnom rezimeu rezultata zajedničkog novinarskog istraživanja sa Jelenom Miloš u kojem autorica prikazuje model finansiranja crkve u Hrvatskoj, ukazuje na tip hrvatske sekularnosti i rekonstruira detalje financiranja crkve iz državnog proračuna. Rad se može preuzeti ovdje.

Vjerske slobode u praksi Ustavnog suda BiH – konkretizacija modela sekularnog uređenja Bosne i Hercegovine

Sa radom Jasmina Muratagića donosimo pregled odluka Ustavnog suda BiH o položaju vjerskih zajednica u BiH. Radi se, sve u svemu, o sedam odluka. Iz njih se može definirati tip sekularizma koji je projeciran u današnjem ustavnom sistemu BiH. Rad se može preuzeti ovdje.

Vrednovanje rada javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca u Republici Srbiji

Državno veće tužilaca je 29. maja 2014. godine, nakon pribavljenog pozitivnog mišljenja Evropske komisije i održanih stručnih rasprava, donelo Pravilnik o kriterijumima i merilima vrednovanja rada javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca u Republici Srbiji. On je rezultat sveobuhvatnog rada radne grupe angažovane na ovom projektu, koja je, na osnovu predloga i sugestija svih javnih tužilaštava u Srbiji, ekspertiza OEBS-a i uz učešće predstavnika strukovnih udruženja, izradila nacrt Pravilnika sa uputstvom za njegovo tumačenje i primenu. U radu Gordane Krstić, iz Beograda, predstavljeno je vrednovanje rada nosilaca javnotužilačke funkcije sa posebnim osvrtom na kriterijume i merila za vrednovanje rada zamenika javnih tužilaca i javnih tužilaca, na postupak donošenja odluke o vrednovanju rada i postupak po prigovoru protiv takve odluke. Rad se može preuzeti ovdje.

Vrednovanje rada sudaca u Republici Hrvatskoj: prikaz Metodologije izrade ocjene sudaca

Temelj za ocjenjivanje rada sudaca u Republici Hrvatskoj je odredba čl. 97 Zakona o sudovima. U radu Dražena Jakovine prikazan je sistem bodovanja kao sistem ocjenjivanja rada sudaca u Hrvatskoj. Osnovni problem je pitanje može li se rad sudaca iskazati matematički, putem bodova ili njegova kreativnost ne trpi takav način ocjenjivanja. Osim toga, postavlja se pitanje je li za ocjenu rada sudaca važnija kvantiteta ili kvaliteta, odnosno je li važniji broj donesenih odluka ili njihova kvaliteta. Stoga i praktična vrijednost propisa na temelju kojega se provodi ocjenjivanje (bodovanje) sudačkog rada ovisi i o pravilnom postizanju ravnoteže između ovih mjerila. Konačno, bitno je odrediti i u kojoj mjeri druge okolnosti rada sudaca (izvansudske aktivnosti suca) mogu utjecati na ocjenu obnašanja sudačke dužnosti. Detaljnije u radu koji se može preuzeti ovdje.

Prikaz presude Vrhovnog suda o segregaciji u javnom obrazovanju

OSCE je 2002. godine dobila zadatak „da pomogne u sređivanju sektora obrazovanja“ u BiH. Rješenje koje je ova internacionalna organizacija ponudila poznato je kao „dvije škole pod jednim krovom“. Ono je, navodno, trebalo biti put ka ujedinjavanju škola u BiH. Rješenje „dvije škole pod jednim krovom“ učvrstilo je praksu prema kojoj učenici različite etničke pripadnosti formalno idu u istu školu, ali prate različite programe, predaju im različiti nastavnici, sjede odvojeni u učionicama, pa čak ulaze na različite ulaze ili pohađaju nastavu u različitim smjenama kako se ne bi ni sretali u školskom dvorištu ili prilikom bilo kakvih školskih aktivnosti. Ovakva praksa je nastavljena i nakon što je donesen Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju 2003. godine i postala je predmet sudskog postupka na osnovu Zakona o zabrani diskriminacije u BiH (2009) koji je rješavao Vrhovni sud F BiH. Presuda Vrhovnog suda F BiH sadrži nekoliko važnih odluka u pogledu računanja rokova kod sistemske diskriminacije, kao i u pogledu aktivne legitimacije i mogućnosti podizanja kolektivne tužbe. No, ostala su otvorena pitanja koja su u praksi problematična: uzajamno isključivanje sudskog postupka i postupka pred ombudsmenima, primjena pravila o prebacivanju tereta dokazivanja i odredbi o hitnosti postupka u tužbama po osnovu diskriminacije. Detaljnije o svemu u prikazu presude Vrhovnog suda BiH o segregaciji u javnom obrazovanju, saradnice CJP Sevime Sali-Terzić. Prikaz se može preuzeti ovdje.

Uloga centra za socijalni rad i suda kao nosilaca javnih ovlašćenja u postupku lišenja poslovne sposobnosti u Republici Srbiji

U radu Uroša Novakovića iz Beograda razmatra se uloga centara za socijalni rad i suda u postupku lišenja poslovne sposobnosti u Srbiji. Autor daje uopšten pogled zakonskih odredbi o lišenju poslovne sposobnosti i skreće pažnju na nedosljednosti u samom postupku: odredbe o lišenju poslovne sposobnosti nalaze se u dva zakona, materijalnopravne odredbe u Porodičnom zakonu, a proceduralne u Zakonu o vanparničnom postupku, cjelokupan proces se odvija na osnovu pravila dva odvojena postupka - vanparničnog (lišenje poslovne sposobnosti) i upravnog (stavljanje pod starateljstvo). O potrebi promjena zakonskih odredbi povodom lišenja poslovne sposobnosti, svjedoči podatak da se najveći dio izmjena Zakona o vanparničnom postupku odnosi upravo na postupak lišenja poslovne sposobnosti. Neophodno je, međutim, izmijeniti i Porodični zakon u dijelu koji se tiče starateljske zaštite. Samo paralelne izmjene oba zakona, prema mišljenju autora, mogu dovesti do otklanjanja propusta u praksi lišenja poslovne sposobnosti. Rad se može preuzeti ovdje.

Kritički osvrt na Zakon o azilu i njegovu primenu od strane upravnih i sudskih organa Republike Srbije

Analiza Zakona o azilu Republike Srbije, saradnice CJP Bojane Čučković, ima za predmet prvostepenu i drugostepenu praksu kao i praksu nadležnih organa u trećem stepenu, zajedno sa odlukama koje je, u vezi sa pravom na utočište, donio Ustavni sud Republike Srbije. U Srbiji je broj zahtjeva za dobijanje utočišta sa 275 iz 2009. godine porastao na 8.498 izraženih namjera u prvoj polovini 2014. godine. Ovaj broj upućuje na potrebu provjere adekvatnosti rješenja sadržanih u Zakonu o azilu. Pitanje je da li su institucionalna rješenja i proceduralni mehanizmi usklađeni sa narastajućim brojem zahtjeva. Autorica je mišljenja da je donošenje novog zakona uslovljeno u drugoj vrsti statistike i pogrešnom tumačenju i primjeni pojedinih propisa. Osnovni problem autorica ne vidi u lošim zakonskim rešenjima, nego u specifičnom tumačenju pojedinih odredaba koje je pustilo korjenje u praksi, kao i u nepoznavanju i neprimjenjivanju međunarodnog prava i međunarodnih standarda koji postoje u oblasti azila. Rad se može preuzeti ovdje.

Liberalizam prije liberalizma?

Analiza Tarika Haverića ima za predmet komentar Dejana Jovića iz septembarskog broja Političke misli. Pogledi Dejana Jovića se ovdje analiziraju kao stavovi političke znanosti, a Haverić pokazuje da su njegova uopštavanja znanstveno nedopustiva i da počivaju na pokojoj terminološkoj zloupotrebi. Osnovna teza glasi da je vrednovanje liberalnog sadržaja („liberalnosti“) referenduma koji su prethodili osamostaljenju jugoslovenskih republika politološka besmislica. Analizu možete preuzeti ovdje.

Institut agencija za privremeno zapošljavanje: zakonodavni okvir u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini

U Hrvatskoj je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavljivalo da će izmjenama Zakona o radu osnažiti fleksibilne oblike zapošljavanja, a rad preko agencija za privremeno zapošljavanje upravo je jedan od tih oblika. Agencijski rad u Srbiji i Bosni i Hercegovini nije reguliran, zakonski ne postoji, iako se u realnosti prakticira. Nepostojanje zakonskog okvira uvijek je poticaj za razvoj sive ekonomije te za iskorištavanje sudionika u takvom nelegalnom odnosu. Iako se u BiH i Srbiji intenzivno razmišlja o uvođenju ovog instituta, čini se da iz nekog razloga zakonodavac nema snage da tu reformu iznese. Stav sindikata je, vjerojatno kao i u Hrvatskoj, da takav rad treba što više ograničiti. O institutu agencija za privremeno zapošljavanje u radu naše saradnice Nataše Novaković. Analiza se može preuzeti ovdje.

Vrednovanje rada sudija u Republici Srbiji

U radu Sane Čengić (Ocjenjivanje sudija u BiH) prikazan je sistem ocjenjivanja sudija u Bosni i Hercegovini. Sa radom Smilje Spasojević, koji se može preuzeti ovdje, donosimo prikaz sistema po kojem se vrednuje rad sudija u Republici Srbiji.

Reforma prava na starosnu penziju u Srbiji: između čekića budžetskog deficita i nakovnja socijalne pravde

Sredinom prošle godine je Narodna Skupština Republike Srbije po hitnom postupku usvojila Izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. U obrazloženju uz izmjene istaknut je poseban značaj ovog zakona. U radu našeg saradnika Filipa Bojića, koji se može preuzeti ovdje, prikazuju se konkretna rješenja, izdvajaju se problematične konstelacije i prognostički se razmatra održivost projeciranog sistema penzijskog i invalidskog osiguranja u Srbiji.

Kritički osvrt na novi hrvatski Zakon o radu

U ranijoj analizi naša suradnica Nataša Novaković (Hrvatska) detaljno je predstavila inicijativu hrvatske vlade za donošenje novog Zakona o radu (Novi hrvatski Zakon o radu - analiza inicijative Vlade i pregovora socijalnih partnera). U analizi koja se može preuzeti ovdje donosimo kritički osvrt na ovaj zakon. U njegovom centru je predstavljanje glavnih problema u radnom zakonodavstvu: fleksibilnih oblika zapošljavanja, radnog vremena i radnih odnosa i prestanka ugovora o radu. Kao problematične istaknute su odredbe o zastari potraživanja iz radnog odnosa, produžena primjena pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru i otkaz iz kolektivnog ugovora.

Reorganizacija hrvatskog pravosudnog sustava

U Hrvatskoj je u toku reorganizacija i racionalizacija pravosuđa. Osim reorganizacije i smanjenja broja sudova, predviđena je nadležnost određenih županijskih sudova za odlučivanje o žalbama protiv odluka općinskih sudova u sporovima iz radnih odnosa, u obiteljskim predmetima i zemljišnoknjižnim predmetima. S obzirom na novu nadležnost županijskih sudova ZPSS određuje da će se predmeti u rad županijskim sudovima dodjeljivati elektroničkom nasumičnom dodjelom, primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama Sudskog poslovnika. Uz neravnomjernu radnu opterećenost sudova i sudaca, dugotrajnost sudskih postupaka i povećanje zaostataka u radu, neujednačene sudske prakse i slabe mogućnosti specijalizacije sudaca kao razlog je istaknuta i nedovoljna pokretljivost sudskog osoblja, dugotrajnost postupka premještanja sudaca i službenika te ukupna neracionalna iskorištenost postojećih resursa. Uz to se ističu i ostali razlozi koji se odnose na problem nemogućnosti objektivnog i pravednog ocjenjivanja sudaca i sudova s obzirom na neravnomjernu radnu opterećenost, na nemogućnost obavljanja godišnjeg neposrednog nadzora nad radom sudaca, predsjednika sudova i sudova, kao i složenost postupaka imenovanja velikog broja predsjednika sudova. Ovim se opterećuje rad Državnog sudbenog vijeća i svih drugih koji sudjeluju u tom postupku. U radu saradnika CJP iz Hrvatske Dr. Jadranka Juga se donosi pregled predloženih promjena kao i uvid u prednosti i nedostatke koji bi se mogli pokazati u pogledu provedbe ovakve reforme. Analiza se može preuzeti ovdje.

Diskriminacija religijskih manjina u Bosni i Hercegovini

U radu Irine Terzić, koji se može preuzeti ovdje, donosimo analizu pravnog okvira BiH, unutar kojeg je moguća diskriminacija religijskih manjina. Autorica polazi od pretpostavke da je pravni sistem napravljen za velike vjerske zajednice pravoslavnu, katoličku i islamsku, zajedno sa jevrejskom, i ističe elemente iz kojih se može zaključiti da je BiH-sistemu imanentna diskriminacija vjerskih manjina.

Ustavni okvir i Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH: Normativna projekcija bosanskohercegovačkog sekularizma

U radu Nedima Begovića, koji se može preuzeti ovdje, donosimo opšti pregled relevantnih propisa o slobodi vjere i pravnom položaju vjerskih zajednica u BiH. Autor prikazuje tip bosankohercegovačkog sekularizma i ukazuje na mogućnosti suradnje vjerskih zajednica i države pod pretpostavkom zabrane povlašćivanja jedne vjerske zajednice.

Izbori u Bosni i Hercegovini 2014: ko je za, a ko protiv jačanja države

U izbornoj kampanji su bosanskohercegovačke stranke koristile stavove o državnim institucijama i slali su političke poruke o vlastitoj projekciji ustavnog uređenja BiH. U pregledu Zije Dizdarevića donosimo uvid u izborne programe i političke poruke sa izbornih skupova bosanskohercegovačkih političkih stranaka zajedno sa ocjenom izbornih rezultata u smislu zaključka za što su birači konačno glasali. Pregled se može preuzet ovdje.

Neustavnost Odluke o vršenju provjere tačnosti i istinitosti podataka prilikom prijave prebivališta na teritoriji Republike Srpske (Odluka Ustavnog suda BiH broj U 10/14)

U prikazu odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U 10/14, saradnica CJP, Ena Gotovuša, problematizira kriterije kojima se rukovodi Ustavni sud pri ocjeni ustavnosti podzakonskih akata. Analizu možete preuzeti ovdje.

Tajnost komunikacija i zaštita bezbednosti Republike - povodom jedne odluke Ustavnog suda Srbije

U analizi ocjene ustavnosti srbijanskog Zakona o Bezbednosno informativnoj agenciji autorica Nataša Rajić upućuje na razloge zbog kojih je dvanaestogodišnji postupak pred Ustavnim sudom Srbije okončan odlukom koja, ne baš konsekventno, proglašava neustavnim tri člana ovog zakona. Osim što se radilo o „nezgodnom“ predmetu, autorica pokazuje da je sud odlučivao bojažljivo i da je nekonsekventno primjenjivao ustavno pravo na provjeru ustavnosti spornih odredbi. Analiza se može preuzeti ovdje.

Uredbe Vlade FBiH u periodu 2011-2014.

Donesenim uredbama Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je bliže uređivala odnose za sprovođenje zakona, osnivanja stručnih i drugih službi. Pregled svih uredbi možete preuzeti ovdje.

Analiza člana 19 Zakona o radu FBiH u odnosu na Direktivu Vijeća Europske unije 1999/70/EC o Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme

U analizi Jasmina Muratagića se pokazuje zbog čega Zakon o radu FBiH nije usklađen sa Direktivom 1999/70/EC. Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Bosna i Hercegovina je deklarativno preuzela obavezu da svoje zakonodavstvo uskladi sa pravnim poretkom EU. Zakonom o radu FBiH mora se predvidjeti okvir za ostvarivanje principa i postizanje ciljeva predviđenih Direktivom. Iako je na prvi pogled zakonodavac FBiH uskladio svoje propise sa Direktivom 1999/70/EC i Okvirnim sporazumom, analiza člana 1 Zakona o radu FBiH pokazuje da zakonodavac FBiH nije uspostavio pravni okvir koji bi onemogućio praksu zloupotrebe ugovora o radu na određeno vrijeme. Analiza se može preuzeti ovdje.

Zastarijevanje potraživanja naknade štete prouzrokovane krivičnim djelom zločina

Sudovi su u Bosni i Hercegovini posljednjih godina suočeni sa velikim brojem tužbi protiv Republike Srpske i Federacije BiH. Tužbe se podnose za dosuđivanje odštete zbog ratnih zločina počinjenih u BiH (tzv. logoraši) i usmjereni su na isplatu naknade nematerijalne štete zbog neosnovanog lišenja slobode i držanja u zarobljeništvu, kao i drugih zločina, a oni su bili žrtve. Odštetni postupci nanovo su aktuelizirali primjenu odredbi člana 377 ZOO i više nego ikada do sada obnovili su pravne dileme o zakonskoj odredbi i njenoj primjeni. Vrhovni sud Republike Srpske i Vrhovni sud FBiH različito su riješili primjenu ovog propisa, uspostavljajući na taj način neujednačenu sudsku praksu na teritoriji Bosne i Hercegovine. Posljedica je pravna nesigurnost i neravnopravnost građana pred zakonom. Ustavni sud BiH je, mijenjajući svoju dosadašnju praksu, odlukom iz 2013. godine odbio kao neosnovanu apelaciju protiv presuda Vrhovnog suda RS-a potvrđujući odluke redovnih sudova kojima je odbijen apelantov zahtjev za naknadu štete. Razlog je zastara potraživanja, zbog toga što apelant u postupku pred redovnim sudovima nije prezentirao pravosnažnu krivičnu presudu, na šta je, radi primjene dužeg zastarnog roka, bio obavezan u skladu sa pravilom o teretu dokazivanja iz člana 123 ZPP-a. Stav je Ustavnog suda da se u konkretnom slučaju radi o apelantovom propustu da svoje ponašanje prilagodi važećim propisima i da u rokovima utvrđenim ZOO podnese zahtjev za naknadu štete.

U analizi sudije Vrhovnog suda FBiH Gorana Nezirovića prikazan je problem i iznešeni su razlozi koji bi morali opredijeliti sudove da primjenjuju druge standarde u računanju rokova zastare. Analiza se može preuzeti ovdje.

Stručna mišljenja o članu 112 Zakona o prostornom uređenju Unsko-sanskog kantona

Zakon o prostornom uređenju i građenju Unsko-sanskog kantona primjenjuje se u verziji prečišćenog teksta od 5. jula 2013. godine. Najkraći propis ovog zakona je član 112: ”Stranka u postupku izdavanja odobrenja za građenje je investitor”. U područjima za koja su donešeni regulacioni planovi nadležne opštinske službe i kantonalno Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline Bihać u konkretnim upravnim stvarima samo investitoru priznaju status stranke. Zainteresirana lica koja se pokušavaju, radi zaštite vlastitih prava ili nteresa, uključiti u postupak kao uzgredna stranka (zainteresirano lice) ostaju bez uspjeha. Opštinske službe i kantonalno Ministarstvo odbijaju ovakve zahtjeve tvrdeći da je samo investitor stranka u postupku i da je relevantan propis, član 112 kantonalnog Zakona o građenju lex specialis u odnosu na federalni Zakon o upravnom postupku, tako da se aktivna legitimacija osigurava samo investitorima. Budući da se ovakvom praksom bez pravne zaštite ostavlja neodređen krug lica postavlja se pitanje da li je ovakvo tumačenje i primjena člana 112 zakonito, odnosno, da li je sam propis ustavan.

Centar za javno pravo donosi dva stručna mišljenja o opisanom problemu i njihovim objavljivanjem skreće pažnju na praksu organa uprave Unsko-sanskog kantona koja nije u skladu sa opštim upravnim postupkom. Istovremeno obje ekspertize pokazuju da je član 112 u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Stručna mišljenja su napisana na osnovu dva rješenja, jednog Opštinske službe za prostorno uređenje, građenje i stambene poslove Opštine Sanski Most i drugog, Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline Bihać, koje je donešeno u žalbenom postupku. Prva ekspertiza se može preuzeti ovdje, a druga ekspertiza ovdje.

Prisilno zadržavanje i prisilni smještaj osoba sa duševnim smetnjama u zdravstvene ustanove - medicinski i pravni aspekti

Prisilna hospitalizacija osoba sa duševnim smetnjama je složeno medicinsko i pravno pitanje koje otvara niz etičkih dilema. Društvo ima legitimno pravo da se zaštiti od osoba koje ugrožavaju društveni poredak, uključujući i one koje to čine usljed bolesti. Stoga se prisilna hospitalizacija osoba sa duševnim smetnjama smatra dopuštenom i prihvatljivom metodom društvene zaštite i nadzora nad tim osobama. S obzirom da se na ovaj način značajno ograničavaju neka osnovna ljudska prava, neophodno je osigurati da se postupak za prisilnu hospitalizaciju odvija na zakonit način. Autori u ovom radu ističu najvažnije medicinske i pravne aspekte prisilne hospitalizacije, ukazuju na nedorečenosti u važećim propisima koje dovode do određenih dilema u praksi, te daju prijedloge de lege ferenda. Analiza se može preuzeti ovdje.

Ocjenjivanje sudija u BiH

Rad Sane Čengić donosi detaljan prikaz sistema ocjenjivanja sudija u Bosni i Hercegovini. Centralna tema je analiza kriterija za ocjenjivanje, a rezultat je prijedlog za detaljniju preradu kriterija, kako bi se dobio korektan uvid u stvarne učinke svakog sudije. Rad se može preuzeti ovdje.

Izborni sporovi - odnos Upravnog i Ustavnog suda Srbije

Rješavanje izbornih sporova u pravnom sistemu Republike Srbije povjereno je visokim pravosudnim institucijama: Upravnom i Ustavnom sudu. Uopšte uzevši odnos Upravnog i Ustavnog suda, radi se o paralelnim nadležnostima. Ustavni sud se ne pojavljuje kao ’’nadređen’’ u odnosu na Upravni sud. Međutim, odlučivanje Ustavnog suda po ustavnim žalbama stvara drugačiju perspektivu odnosa dva suda i dovodi Ustavni sud u poziciju da preispituje stavove Upravnog suda u postupku povodom zaštite izbornog prava, kao Ustavom garantovanog prava. Osnovni nedostaci koji se prepoznaju u ovako utvrđenom institucionalnom okviru odnose se na nedovoljnu preciznost pravila po kojima nadležni organi postupaju, uz nedovoljno poštovanje principa audiatur et altera pars i nedostatak javnosti u rješavanju sporova. To se, prije svega, odnosi na odsustvo javne rasprave u postupku pred Upravnim sudom. O problemu i njegovim dimenzijama u analizi Maje Nastić koja se može preuzeti ovdje.

Pravna zaštita građana od prekograničnog onečišćenja zraka

U analizi Lane Ofak i Paule Jelčić otvara se zanimljivo pravno pitanje odgovornosti za onečišćenje zraka u situaciji koja pogađa više država. Povod je onečišćenje zraka u Slavonskom brodu do kojeg je došlo radom rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. Pitanje je, postoji li pravna zaštita građana od prekoračenog onečišćenja zraka kada se izvor onečišćenja nalazi u drugoj državi. Rad daje pregled mogućnosti pravne zaštite koja stoji na raspolaganju građanima u situacijama prekograničnog onečišćenja zraka. Takve mogućnosti proizlaze iz prava Europske unije i tri međunarodne konvencije koje se primjenjuju na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Rad se može preuzeti ovdje.

Azil u Republici Hrvatskoj godinu dana nakon ulaska u Europsku uniju

U analizi Jasne Barberić sažet je i dat okvirni pregled trenutne situacije u području sustava azila u Hrvatskoj. Analiza dolazi godinu dana nakon pristupa Hrvatske EU, deset godina od stupanja na snagu hrvatskog Zakona o azilu i ona donosi presjek aktivnosti vlade RH kao i prikaz problema koji postoje u praksi integracije stranaca u hrvatsko društvo. Analiza se može preuzeti ovdje.

Pravna zaštita od nezakonitog postupanja u djelatnosti obrane od poplava u Republici Hrvatskoj

U radu Antuna Žagara je prikazana pravna zaštita od postupanja u području obrane od poplava u Republici Hrvatskoj kroz odgovornost za štetu prema pravilima odštetnog prava i upravnopravnu zaštitu od postupanja pružatelja javnih usluga. Autor najprije opisuje djelatnost obrane od poplava, a potom prikazuje pravna pravila koja su izvor prava na zaštitu od nezakonitog i nepravilnog obavljanja djelatnosti. Analiza pravnih pravila se koncentrira na pretpostavke za postojanje i ostvarenje prava na zaštitu i na neujednačena pitanja u pravnoj praksi. Na osnovu interpretacije općih načela upravnog prava dolazi se do teze o opsegu zaštite na koji korisnici imaju pravo. Autor pokazuje da zbog neujednačene i siromašne pravne prakse i niske razine svijesti o pravu na zaštitu ova tema dobija na važnosti jer su posljednje poplave na najgori način pokazale koliko je ovo pitanje aktualno. Rad se može preuzeti ovdje.

O nekim otvorenim pitanjima primjene hrvatskog Zakona o ustanovama

O kvaliteti obavljanja djelatnosti javnih ustanova u velikoj mjeri ovisi kvaliteta života stanovnika pojedine zemlje. Dijelovi javnog sektora s najviše zaposlenih (obrazovanje svih stupnjeva i zdravstvo) organizirani su kroz javne ustanove. Tako se javne ustanove javljaju i kao jedan od najvažnijih poslodavaca, ali i kao veliki potrošači javnog novca. Njihovo racionalno poslovanje indirektno utječe na financijsko opterećenje građana i gospodarstva. Zakon o ustanovama je jedan od dugovječnijih i najstabilnijih sistemskih zakona u Hrvatskoj. Njegovu dosadašnju primjenu prati više interpretacijskih poteškoća. U analizi saradnika CJP dr. Rajka Alena prikazuju se poteškoće u pogledu proporcije ovlasti i odgovornosti direktora ustanova, u pogledu postojanja obaveze popunjavanja funkcije direktora, pravne prirode radnog odnosa, uzajamnog odnosa hrvatskog Zakona o ustanovama i Zakona o pravu na pristup informacijama. Autor ukazuje na otvorena pitanja i nudi odgovore na neka od njih. Rad se može preuzeti ovdje.

Prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o Vladi Federacije BiH

CJP je na vlastitu inicijativu izradio obrazložen prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Federacije BiH. Motiv za ovaj prijedlog je permanentna kriza u kojoj se od svoga izbora nalazio aktuelni saziv Vlade FBiH. Nacrt sa detaljnim obrazloženjem se može preuzeti ovdje.

Kako funkcioniše institucija ombudsmana u Bosni i Hercegovini

Trenutno je u parlamentarnoj proceduri Zakon o dopunama Zakona o ombudsmanu Bosne i Hercegovine. Ovom dopunom zakona se proširuje nadležnost ombudsmana i uvodi Odjel za prevenciju i zaštitu od torture i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih kazni i postupaka u BiH. CJP je svojim analizama ranije skretao pažnju na nestručan rad ombusmana i na izbjegavanje da se koristi izričitim zakonskim ovlaštenjima u upravnom postupku (usp. A. Ohranović, Ombudsmen za ljudska prava u izvještaju za 2012. godinu, Sveske za javno pravo broj 13). Analizom saradnice FCJP, Enese Mrkaljević, ponovo skrećemo pažnju na ozbiljne strukturne slabosti u koncepciji bosanskohercegovačkog ombudsmana: nestručan rad, izbjegavanje političkih konflikta, zaostajanje za standardima koji su postignuti na međunarodnom planu, kao i nesposobnost da se iskoriste postojeća ovlaštenja u punom kapacitetu neće biti otklonjene posljednjom zakonskom novelom. Ukratko, institucija ombudsmana u sadašnjoj formi predstavlja nepotreban nakit bosanskohercegovačkoj institucionalnoj pretrpanosti, smislena je potpuno nova koncepcija sa preciznim ovlaštenjima i kaznenim mehanizmima. Analizu možete preuzeti ovdje.

Odgovornost države za štetu uzrokovanu pogrešnom presudom - praksa Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u svjetlu prakse Suda Evropske unije

Odgovornost države za štetu nastalu usljed pogreške suda u BiH je utemeljena na čl. 172 ZOO-a FBiH i čl. 172 ZOO RS-a, koji uređuju odgovornost pravne osobe za štetu koju prouzrokuju njeni organi. Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine je u dvije vremenski bliske odluke utvrdio kriterije koji moraju biti ispunjeni kako bi se uspostavila državna odgovornost za štetu koja nastaje kada sud pogrešno primijeni materijalno pravo. Sud je utvrđujući kriterije koristio komparativnu analizu prakse Suda Evropske unije. Presudu su za CJP prikazali Zlatan Meškić i Maja Čolaković i može se preuzeti ovdje.

Lišenje života iz samilosti u Krivičnom zakoniku Srbije – odredba koja nije dobila svoje otelotvorenje u sudskoj praksi

U analizi naše saradnice iz Beograda, Dragane Kolarić, tematiziran je problem eutanazije i njene inkriminacije u Krivičnom zakonu Srbije. Ona ukazuje na nedorečenosti krivičnopravnih rješenja i upućuje na želju da zakonodavac naglasi razliku između običnog ubistva i lišenja života iz samilosti. Niko nema prava da uzme tuđi život ma koliko on „nekvalitetan“ bio, ali ako se to učini zbog teškog zdravstvenog stanja i na ozbiljan i izričit zahtev samog nosioca prava na život, krivica je manja. U analizi se zastupa teza da inkriminacija eutanazije kao privilegovanog ubistva treba da postoji u krivičnom zakonodavstvu i ukazuje se na uporednopravna rješenja koja mogu biti instruktivna u cijeloj regiji kod reguliranja pitanja eutanazije. Rad se može preuzeti ovdje.

U radu Ivana Đokića se sistem novčane kazne u srpskom krivičnom pravu razmatra s obzirom na model dani/novčana kazna. On utvrđuje da taj sistem sudska praksa uopšte ne koristi, iako mu Krivični zakon Srbije daje prednost. Uz oslonac na uporedna rješenja autor predlaže napuštanje ovog modela dok se ne steknu uslovi za jednostavno utvrđivanje elemenata na osnovu kojih funkcionira sistem dani-novčana kazna. Rad se može preuzeti ovdje.

Ugovori o socijalnom osiguranju između država sljednica bivše SFR Jugoslavije i stjecanje mirovine zbrajanjem staža iz više država sljednica

Migracije u svrhu zapošljavanja u sklopu bivše federalne države imale su za posljedicu da je nemali broj osoba radio i bio osiguran u tri ili više njezinih bivših republika i pokrajina. To je izazvalo problem zbrajanja staža osiguranja iz trećih država zbog sadržaja i prirode dvostranih ugovora o socijalnom osiguranju sklopljenih između država sljednica nastalih iza bivše SFRJ. O problemu i njegovom rješenju u analizi sardanika CJP iz Zagreba, Mihovila Rismonda. Analiza se može preuzeti ovdje.

Osvrt na zakonodavni postupak u Republici Srbiji i predlozi za njegovo unapređenje

Igor Gvozdić u osvrtu na zakonodavni postupak u Republici Srbiji pokazuje da se zakonodavne procedure u Srbiji ne razlikuju značajno od uobičajenih tekovina evropskog parlamentarizma. Njegova analiza ipak utvrđuje da postoje nedostaci koji se mogu i moraju otkloniti. O prostoru za poboljšanje u radu koji se može preuzeti ovdje.

Doprinos Visokog saveta sudstva (ne)zavisnosti pravosuđa u Republici Srbiji

Saradnik CJP iz Beograda, Đorđe Marković, pokazuje da je trenutno stanje u srbijanskom pravosuđu poražavajuće i utvrđuje da je za takvo stanje odgovoran Visoki savet sudstva. Osnovni razlog za negativnu ocjenu pravosuđa je njegovo potčinjavanje izvršnoj vlasti i “potpuno gašenje” pravosudne nezavisnosti. O elementima ovog stanja i ulozi Ustavnog suda Srbije detaljno u analizi koja se može preuzeti ovdje.

Novo maloljetničko zakonodavstvo Bosne i Hercegovine

U analizi saradnice CJP Rialde Ćorović maloljetničko krivično zakonodavstvo se promatra iz perspektive restorativne pravde. Autorica polazi od stava da je restorativna pravda najznačajniji element savremenih krivičnopravnih dostignuća i provjerava u kojoj je mjeri krivično zakonodavstvo BiH, u području maloljetničke delikvencije, usklađeno sa zahtjevima restorativne pravde. Ona skroman rezultat usklađivanja objašnjava tradicionalnim mehanizmima koje poznaje naše maloljetničko krivično pravo i upozorava nedostatkom teorijske reakcije, odnosno nepoznavanjem same suštine koncepta restorativne pravde. Rad se može preuzeti ovdje.

Zakon o političkim strankama pred Ustavnim sudom Srbije

Pravo na političko udruživanje predstavlja jedno od osnovnih prava, koje nije apsolutno, što znači da njegova zaštita može naići na opravdana ograničenja, pobrojana u ustavnom aktu. Stoga, potrebno je analizirati argumente koji se nalaze pred Ustavnim sudom Srbije. Ovaj rad posvećen je ispitivanju tih argumenata, odnosno analiziranju da li je, iz materijala dostupnog javnosti, osnovano pretpostaviti da je osporenim normama Zakona o političkim strankama Srbije sloboda udruživanja ograničena preko mjere koja je dopuštena ustavnim propisom. Analiza se može preuzeti ovdje.

Pravni režim javnih okupljanja u Republici Srbiji

Javno okupljanje građana je eminentno javnopravna tema. U Republici Srbiji postoji uočljiva diskrepanca između ustavnih i zakonskih odredbi o javnom okupljanju. Analiza saradnika CJP iz Beograda, Sretena Jugovića, ukazuje na pravni i praktični značaj uočenih razlika i argumentira u prilog osavremenjivanja odredbi o razvrstavanju i prijavljivanju skupova prema njihovim tipovima. Autor zastupa tezu da je najbitnije objediniti trenutno prisutna dva posebna režima (privremene i trajne) zabrane skupova u jedan jedinstven režim. Rad se može preuzeti ovdje.

Nacrt Zakona o sudovima BiH - pravno mišljenje CJP

Ministarstvo pravde BiH je u 2013. godini finaliziralo Nacrt Zakona o sudovima BiH. Nacrt je u aprilu 2013. bio postavljen na web stranicu Ministarstva i na taj način je predstavljen radi eventualnog učešća stručne javnosti u procesu javnih konsultacija. Nacrt zakona zavređuje pažnju iz više razloga. Prije svega, radi se o izuzetno važnom zakonskom tekstu kojim se definišu nadležnost, organizacija, struktura, finansiranje te način rada dva jedina redovna suda na državnom nivou. To su Sud BiH i Viši sud BiH - kako je budući novi sud nazvan u Nacrtu. Njegovo osnivanje je odgovor na jasno izražene potrebe za reformom u oblasti organizacije sudstva u BiH. Zbog same činjenice da se uspostavlja još jedan redovni sud na državnom nivou, Nacrt se mora posmatrati kao prvi korak ka kreiranju budućeg Vrhovnog suda BiH. Međutim, osim što se Nacrtom ne daje takav značaj novome sudu, njegove pojedinačne odredbe su u mnogome problematične i sa aspekta postignutih rezultata reforme pravosuđa u BiH. One zapravo mogu predstavljati korak nazad u njenom punom ostvarenju. Ekspertiza Centra za javno pravo upravo ukazuje na problematična mjesta Nacrta i daje konkretne preporuke za poboljšano reguliranje materije povezane sa još jednom sudskom instancom na državnom nivou. Ekspertiza se može preuzeti ovdje.