 |
-iz knjige "ZAGREBA�KA �OKADIJA" �okac jesam, �oka�ko mi tilo, Samo nosim gospodsko odilo. �okica sam, govor me izdaje, Po govoru svatko me poznaje.Ta koliko poruka o �okcima, tomu narodu hrvatskome, slavonskom nose ova dva distiha. I zar treba i�ta vi�e tra�iti za sliku osje�aja, neki bi se usudili re�i, naravi na�ih. Od ro�enja na slavonskoj crnici, do posljednjeg daha, ma gdje �okac bio. Mnogi, u Zagrebu.Upravo njima: u gospodskim odilima, s ri�i svojom �oka�kom -ikavicom otegnitom, njima koji se nikada i nigdje nisu postidili svojega i svojih, njima kojima je na Zrinjevcu mirisala Slavonija a na Trgu svirala tambura, njima koji su pokazivanjem na�tirkanih rubina i zlatom izvezenih marama Esplanade hotel pretvorili u svoj cintor i nedjeljnu prijepodnevnu svetkovinu - zagreba�kim �okcima posve�ena je, njima je na spomen ova monografija.A odakle su do�li? Koji je dio Slavonije "prava" �okadija? Ma, kakvi bi mi bili �okci kad bi se oko toga pitanja mogli slo�iti?Jesu li �okci samo Vinkov�ani i cvelferi? Neki bi od njih u nju primili i mje�tane isto�no brodskih sela. �to �e na to re�i �akov�ani? A �to svi oni drugi koji na to ime pola�u pravo jer su im pradjedovi bili kraji�nici Marije Terezije? Jesmo li zaboravili Valpov�ane, i sve one druge isto�nije od Ilove, sjevernije od Save i ju�nije od Drave? I nije to jo� sve. Jer �okci su i u Baranji i u Ba�koj.Iz svih tih krajeva dolazili smo u Zagreb, i u njemu uvijek ostajali - �okci.A kad nas pitaju: �to vam je to �okac? �to im odgovaramo?Kratko i nejasno ili op�irno i neprecizno. Mnogi tek tada ni�ta ne razumiju jer slo�it �emo se: te�ko je to pitanje.O etimolo�kom zna�enju imena �okac mnogo je napisano. Teorija -malo manje od autora.Povijesni dokumenti govore da se etnik �okac javlja po�etkom XVII. stolje�a. U fermanu sultana Ahmeda I. �okcima se naziva pu�anstvo latinske vjere �ija je "sljedba od vjere Srba, Grka i Vlaha sasvim razli�ita". �okci se spominju i u ispravama u kojima katolici iz Bosne i Slavonije tra�e za biskupa fra Jeronima Lu�i�a, te u fermanu sultana Ahmeda IL i u dokumentima iz doba prodora Eugena Savojskog do Sarajeva 1697. Tim imenom ozna�avaju autori: Hrvate, katolike.�OKCI I NJIHOVO PODRIJETLO U SLAVONIJIDrugi �e pak ustvrditi da je �okac zapravo jedan vid interpretacije albanskog naziva za Slavene "Shqa", s tim da je oblik �okac ostao oznaka za Hrvate a �op ili �ijak za Srbe.Tre�i taj naziv vezuju uz ime planine Succus, koja je u dalekoj pro�losti dijelila Tra�ane od na�ih starosjedilaca Ilira. Kako Ilire tada zovu Succi, otud se glasovnim mijenama tog imena - preko Sukci -do�lo, smatraju neki istra�itelji, i do naziva �okci.I naposljetku, tuma�enje naziva �okac vi�e je istra�iva�a poku�alo prona�i, tako�er, u razdoblju kad su Hrvati bje�ali pred Turcima iz srednjovjekovne Bosne, ali su korijen potra�ili u jeziku na�ih sjevernih susjeda.Za navala izbjeglica na savske i dunavske skele ma�arski skeled�ija im je stalno vikao "sok az" (�ok az), �to grubo prevedeno zna�i "mnogo (vas) je". Taj ma�arski korijen imena �okac ima jo� jedno identi�no tuma�enje.Kad bi Slavonci i�li tra�iti pomo� od ma�arskog kralja Matija�a on im je gotovo uvijek odgovarao, kao i one skeled�ije, "sok az", odnosno "mnogo je" (to �to tra�ite).Navedene izvedenice, tvrde autori ovih istra�ivanja, nastale su u drugoj polovici XV. st. (pad Bosne pod Turke 1463. i doba vladavine ugarsko-hrvatskog kralja Matija�a Korvina, 1458. do 1490.).Jo� jedno etimolo�ko tuma�enje korjena rije�i �okac potje�e iz ma�arskog jezika.Naime, povijesno je znano da je Bela IV. ju�no od Save, u srednjovjekovnoj Bosni, organizirao pograni�nu oblast Soli. Ona se protezala izme�u rijeka Drine i Bosne, a za kralja Matije Korvina postala je i banovinom. Ta je oblast bila naseljena katolicima a Ma�ari su je zvali "Soi - bansag" - banovina soli (hrvatski: sol, ma�arski: �o). Sam slani rudnik Ma�ari su zvali "So - kut". I sad se opet vra�amo na turska osvajanja i bijeg katolika na sjever. Te izbjeglice Ma�ari su zvali "soiember" a oni su, identificirav�i se s mjestom "So - kut" (�okut) prozvali "�okutac" odakle je, pak, glasovnim promjenama nastalo ime �okac.Jednu od etimolo�kih varijanti nastanka imenica �okac i �okadija navodi i autor ove monografije. On spominje istra�ivanje na�eg Bro�anina Andrije Torkvata Brli�a koji za postanak tog imena rabi korijen glagola sko�iti a �okcima, tako�er, ozna�ava bosanske izbjeglice u Slavoniju naseljene pred turskim osvaja�ima Bosne.Kako vidite, radoznalcima imamo mnogo toga re�i. Mnogi se sla�u daje dokazivanje imena �okac iz ma�arske varijante povijesno, a onda i jezi�no-znanstveno najprimjerenije.Prva slu�bena uporaba imena �okac u Slavoniji zabilje�ena je u Popisu kotara �akovo 1702. godine.U prvom dijelu ove monografije profesor Mirko Markovi� daje temeljiti prikaz povijesti na�ih pradjedova koji su pred turskim sabljama, iz srednjovjekovne Bosne, spas potra�ili u sjevernijim krajevima. Kada su jednom do�li u njih, to nije zna�io kona�ni mir. U to doba, a dokazalo se to i kroz kasniji slijed povijesnih doga�anja, �ivot je bio toliko okrutan da su se mnoge izbjeglice ponovno na�le u dr�avi iz koje su morali pobje�i. U tim burnim. povijesnim mijenama asimilacija je mnogima bila usud. Jedni su joj se priklonili, drugi se nisu uspjeli othrvati. Islamizacija, ma�arizacija, germanizacija, srbijanizacija. Na sre�u, mnogi na�i su se oduprli tim zlodusima.Narod koji se osje�a �okcima �ivi i danas od Rumunjske preko Vojvodine i Ma�arske do Hrvatske.Pa, zar je cijelo to podru�je onda �okadija?Svi znamo da nije, no te�ko �emo se svi slo�iti �to, odnosno gdje jest. Je li to samo stari dio Granice i ravni Srijem kako je kazivao Julije Bene�i� ili mali, bogati, pusti i obijesni kraj oko Vinkovaca i Broda do �upanje i Srijema kako je ustvrdio Josip Bogner? Ili pak �okadija s Vinkov�anima, �upanjcima i mje�tanima isto�no-bosanskih sela grli i �akov�ane, Na�i�ane, Donjomiholj�ane, Valpov�ane, Posavce iz novogradi�kog kraja i iz cijele Bosanske Posavine, zapadne i isto�ne Srijemce, pa �ak i stanovnike Erduta, Aljma�a i djelomice Dalja, �to je dokazivao Vladoje Ivaki�.Ma, tko mari za te knji�evno-znanstvene rasprave kad u kolu cikne sna�a, kad grlo pusti baja, kad se zemlja raznje�i od egeda i gajdi, kad tambura srca razgali, kad vino ubije bol a pjesma izlije�i du�u! Ta, tko bi nama koji se di�imo tim imenom, ri�i na�om5 slavonskom, ruvom i obi�ajima, koji oslu�kujemo zvono pastirsko, koji miri�emo Pei�evu crnicu, koji udi�emo Kozar�eve �ume, koji se sladimo iz papu�kih i krndijskih vinograda, koji ne bri�emo sje�anja na na�e bake i blagoslov �ita, koji stalno gledamo sliku majke iza tkala�kog stana, koji i danas �ekamo dadina kola i konje, koji ju slavimo i kojoj se di�imo - zar svi mi nismo �okci i �okice koji su �okadiju obranili od svih nasrtljivaca na njezino hrvatstvo.Martin Vukovi� predsjednik �okadije Zagreb |
|
