Glavna stranica (original) (raw)

Istaknuti članak

Patuljasti troprsti ljenjivac

Patuljasti troprsti ljenjivac (Bradypus pygmaeus), također poznat kao ljenjivac monah ili patuljasti ljenjivac, kritično je ugrožena vrsta ljenjivaca iz porodice Bradypodidae. Vrsta je endemska za Isla Escudo de Veraguas, malo ostrvo uz karipsku obalu Paname. Vrstu su prvi opisali Robert P. Anderson sa Univerziteta u Kansasu i Charles O. Handley Jr. iz Smithsonian Institutiona 2001. godine. Patuljasti troprsti ljenjivac je znatno manji od ostala tri člana svog roda, ali inače podsjeća na smeđegrlog troprstog ljenjivca. Prema Andersonu i Handleyju Jr., dužina glave i tijela je između 48 i 53 cm, a tjelesna masa se kreće od 2,5 do 3,5 kg.

Ovaj ljenjivac, kao i drugi postojeći ljenjivci, živi na drveću i hrani se lišćem. Ima tijelo prilagođeno za vješanje udovima; velike zakrivljene kandže pomažu ljenjivcu da se čvrsto drži za grane drveća. Živi visoko u krošnjama, ali se jednom sedmično spušta na šumsko tlo kako bi obavio nuždu. Simbiotski je povezan sa zelenim algama, koje mu mogu pružiti kamuflažu. Detalji o ponašanju pri parenju i reprodukciji nisu dokumentovani. Nekada se smatralo da se patuljasti troprsti ljenjivac nalazi isključivo u crvenim mangrovama Isla Escudo de Veraguas, ograničenim na područje od 4,3 km2. Procjena populacije iz 2012. godine, ograničena na obalne mangrove ostrva, prvobitno je pronašla populaciju od oko 79 jedinki; međutim, istraživanje iz 2015. godine sugerira da je ta procjena znatno manja. Procjenjuje se da stvarna populacija broji između 500 i 1500 jedinki, s gornjom procjenom od 3.200 jedinki, od kojih su mnoge pronađene dalje u unutrašnjosti. IUCN navodi patuljastog troprstog ljenjivca kao kritično ugroženu vrstu i nalazi se na listi 100 najugroženijih vrsta na svijetu.

Cijeli članak 486 istaknutih članaka

Dodatne opcije

Jeste li znali...

Mogući izgled sudara Mliječnog puta i Andromede

Razgovor

Dodatne opcije

Aktualni događaji

Elon Musk

Nedavne smrti:

Razgovor

Dodatne opcije

Na današnji dan

Cijeli članak

Dodatne opcije

Slika sedmice

Prahistorijska tehnologija obuhvata tehnička znanja, vještine i materijalne izume razvijene prije pojave pisane historije. Njeni najraniji tragovi povezani su s izradom i upotrebom kamenog oruđa, obradom prirodnih materijala, korištenjem vatre, lovom, pripremom hrane, izradom odjeće i gradnjom skloništa. Takve tehnologije nisu bile samo praktična pomagala, nego i važan dio prilagođavanja ljudskih zajednica različitim okolišima.

U neolitiku, s razvojem poljoprivrede, stočarstva i trajnijih naselja, tehnološki razvoj dobio je nove oblike. Ljudi su usavršavali obradu kamena, izrađivali keramiku, tkali, gradili od drveta, kamena i opeke, te postupno razvijali rane oblike obrade metala. Te promjene omogućile su složeniju proizvodnju hrane, trajniji način života i veće oblike društvene organizacije.

Jedan od najpoznatijih primjera prahistorijskog tehničkog i organizacijskog umijeća je Stonehenge u južnoj Engleskoj. Njegova gradnja zahtijevala je planiranje, prenošenje i postavljanje velikih kamenih blokova, kao i poznavanje prostora i sezonskih promjena. Spomenik je povezan s promatranjem kretanja Sunca: u vrijeme ljetnog solsticija izlazak Sunca poravnava se s glavnom osi kompleksa. Zbog toga Stonehenge predstavlja jedan od najpoznatijih primjera veze između prahistorijske gradnje, društvene organizacije i arheoastronomije.

Izvor: Andrew Dunn, 21. juni 2005.

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 67.644.124 članka, od čega je 461.676 na srpskohrvatskom.

Dosad su na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradila 364.762 korisnika, od čega je 321 aktivan (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Cijela stranica

Dodatne opcije

Novosti na Wikipediji

Razgovor

Dodatne opcije

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza mnogih drugih projekata: