Jasminka Pecotić Kaufman | European University Institute (original) (raw)
Papers by Jasminka Pecotić Kaufman
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu
This paper analyzes the new Article 65a of the Competition Act, introduced in 2021, in the light ... more This paper analyzes the new Article 65a of the Competition Act, introduced in 2021, in the light of the ECN+ Directive, which aims to ensure that natural persons, employees of a leniency applicant, are protected from sanctions in connection with their participation in the cartel to which the leniency application is related. It is generally considered that, in the absence of such protection, the use of the leniency programme, which ensures vigorous anti-cartel enforcement at the EU supranational level but also in some Member States, would be jeopardized. In this paper, we argue that there is a mismatch between the Croatian competition law system de lege lata and the way in which Article 23 of the ECN+ Directive was transposed in Article 65a of the Competition Act when it comes to protection from both administrative and criminal sanctions.
e-Competitions Bulletin, Jun 21, 2013
On 21 June 2013 the Croatian Parliament adopted Amendments to the Croatian Competition Act (publi... more On 21 June 2013 the Croatian Parliament adopted Amendments to the Croatian Competition Act (published in Narodne novine no. 80/2013). The Amendments came in force on 1 July 2013, the date of…
e-Competitions Bulletin, Dec 16, 2010
The Croatian Competition Agency decided on 16 December 2010 that the only two publishers of news ... more The Croatian Competition Agency decided on 16 December 2010 that the only two publishers of news and political weekly magazines which are of national relevance in Croatia, Europapress Holding…
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Nov 10, 2007
Traeiπte pomorske kabotaaee liberalizirano je u Europskoj uniji Uredbom (EEZ) 3577/92. Osim naËel... more Traeiπte pomorske kabotaaee liberalizirano je u Europskoj uniji Uredbom (EEZ) 3577/92. Osim naËela slobodnog pruaeanja usluga, na obavljanje pomorske kabotaaee primjenjuju se i pravna pravila iz podruËja traeiπnog natjecanja, draeavnih potpora i javne nabave Europske zajednice. Detaljnom analizom Uredbe 3577/92, prateÊih interpretativnih dokumenata Europske komisije te relevantne sudske prakse Suda Europskih zajednica aeeli se dati sveobuhvatan uvid u ureenje pravnog sustava pomorske kabotaaee u Europskoj zajednici, kako iz perspektive slobodnog pruaeanja usluga, tako i iz perspektive traeiπnog natjecanja i draeavnih potpora. Pokraj toga, analizira se primjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruaeivanju na zakonodavno ureenje obavljanja javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu u Republici Hrvatskoj te primjena propisa Europske zajednice o pomorskoj kabotaaei u domaÊem pravnom poretku. KljuËne rijeËi: pomorska kabotaaea, sloboda pruaeanja usluga, traeiπno natjecanje, draeavne potpore, javne nabave, usluge od opÊeg gospodarskog interesa, pravo EZ, Sporazum o stabilizaciji i pridruaeivanju
e-Competitions Bulletin, Nov 23, 2010
The Annual Report of the Croatian Competition Agency for 2009 summarizes activities of the Agency... more The Annual Report of the Croatian Competition Agency for 2009 summarizes activities of the Agency in the reporting period. It reports both on antitrust and state aid aspects of its enforcement…
e-Competitions Bulletin, Jul 26, 2012
The Croatian Competition Agency adopted on 26 July 2012 a decision finding no concerted practice ... more The Croatian Competition Agency adopted on 26 July 2012 a decision finding no concerted practice between the three telecom companies providing mobile telephony service in Croatia (Hrvatski…
Temeljno pitanje kojim se autorica bavi jest u kojoj se mjeri prilikom iznalaženja temrinoloskih ... more Temeljno pitanje kojim se autorica bavi jest u kojoj se mjeri prilikom iznalaženja temrinoloskih prijevodnih rjesenja pravnih instituta Europske unije treba osloniti na terminologiju domacega prava. Pravni je sustav Unije samosvojan pravni sustav u kojem su se radi ostvarivanja specificnih ciljeva ranijega Ugovora o osnivanju EZ-a, odnosno Ugovora o funkcioniranju EU-a, koji je sada na snazi, razvili zasebni pravni instituti te u kojem autonomnu interpretaciju prava ima Sud EU-a. Dvojbeno je stoga u kojoj se mjeri termini za određene institute koji su se razvili u domacim pravnim porecima mogu rabiti kao prijevodni termini za one razvijene na razini Unije. Ova se problematika razmatra na nekoliko primjera, prije svega s podrucja prava tržisnog natjecanja.
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Jun 1, 2022
Izvorni znanstveni rad Primljeno: prosinac 2021. U ovom se radu, u svjetlu Direktive ECN+, analiz... more Izvorni znanstveni rad Primljeno: prosinac 2021. U ovom se radu, u svjetlu Direktive ECN+, analizira članak 65.a Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, uveden novelom tog propisa iz 2021. godine. Riječ je o odredbi čiji je cilj osigurati zaštitu fizičkih osoba, zaposlenika poduzetnika-pokajnika, od sankcija koje bi im mogle biti izrečene u vezi s njihovim sudjelovanjem u kartelu na koji se odnosi prijava za oslobođenje od novčane kazne. Smatra se da bi, ako takva zaštita ne bi postojala, bilo ugroženo korištenje institutom pokajništva, koji na razini Unije, ali i u pojedinim državama članicama, osigurava visoku razinu borbe protiv kartela. U radu se problematizira pitanje zaštite fizičkih osoba od upravnopravnih i kaznenopravnih sankcija u kontekstu hrvatskog prava tržišnog natjecanja, pri čemu se upozorava na određeni raskorak između hrvatskog sustava zaštite tržišnog natjecanja de lege lata i načina na koji je u članku 65.a Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja transponiran članak 23. Direktive ECN+.
e-Competitions Bulletin, Feb 24, 2011
Croatian Competition Agency rejected on 24 February 2011 as unfounded a claim of an independent m... more Croatian Competition Agency rejected on 24 February 2011 as unfounded a claim of an independent movie theatre in the coastal town of Zadar (Kino Zadar Film d.o.o.) that vertically integrated…
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2010
Identificiranje i definiranje mjerodavnog tržista predstavlja polaznu tocku u analizi koncentraci... more Identificiranje i definiranje mjerodavnog tržista predstavlja polaznu tocku u analizi koncentracije poduzetnika, te je preduvjet za kasniju ispravnu ocjenu njezinih ucinaka na konkurenciju na tržistu. Pri tome se ucinci koncentracije na tržisno natjecanje utvrđuju s obzirom na tržiste proizvoda i na određeno zemljopisno tržiste. Unatoc njezinoj važnosti jos uvijek je u hrvatskoj literaturi prilicno slabo zastupljena ova problematika. Jedan od razloga tome je sto nije moguce usvojiti jedinstvene kriterije za određivanje mjerodavnog tržista. U radu se izlažu temeljna pravna pravila za utvrđivanje mjerodavnog tržista u pravu Europske unije i u hrvatskom pravu. Zatim se analizira cetrnaest odluka Agencije za zastitu tržisnog natjecanja iz podrucja nadzora koncentracija poduzetnika i to s obzirom na nacine i kriterije identificiranja mjerodavnog tržista u proizvodnom i zemljopisnom smislu. Osim toga, uspoređuje se europska praksa s praksom Agencije za zastitu tržisnog natjecanja. Nadalje, identificiraju se osnovni kriteriji za definiranje mjerodavnog proizvodnog i zemljopisnog tržista na temelju analize odluka Agencije na zastitu tržisnog natjecanja. Cilj definiranja granica mjerodavnog tržista je da se prepoznaju stvarni konkurenti i razlikuju od onih koji se ponasaju neovisno o konkurentskim pritiscima. U radu se polazi od hipoteze da, iako postoje određene slicnosti između pojedinih predmeta u hrvatskoj praksi, identificiranje mjerodavnog proizvodnog i zemljopisnog tržista se u najvecoj mjeri temelji na arbitrarnoj procjeni od slucaja do slucaja, a tek u rijetkim slucajevima na kvantitativnim analizama. Test hipotetskog monopoliste (SSNIP-test) u hrvatskoj se praksi ne koristi. Detaljna analiza konkretnih slucajeva pokazuje da se odluke Agencije temelje na procjenjivanju konkurentskih pritisaka kroz analizu zamjenjivosti potražnje, ali ne i na zamjenjivosti ponude i potencijalne konkurencije.
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Oct 27, 2010
Prikazani rezultati proizaπli su iz znanstvenog projekta Hrvatsko pravo nakon reforme nadzora kon... more Prikazani rezultati proizaπli su iz znanstvenog projekta Hrvatsko pravo nakon reforme nadzora koncentracija u Europskoj zajednici (067-0671442-1439), provoenog uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske.
Social Science Research Network, 2013
1 Deša Mlikotin Tomić University of Zagreb, Faculty of Economics, Zagreb, Croatia Hana Horak Univ... more 1 Deša Mlikotin Tomić University of Zagreb, Faculty of Economics, Zagreb, Croatia Hana Horak University of Zagreb, Faculty of Economics, Zagreb, Croatia ... In the case of Commission againstItaly it has been confirmed that charges that Italy imposed on the export of historical ...
Collected papers of the Law Faculty of the University of Rijeka = Recueil des travaux de la Faculte de droit de l'Universite de Rijeka = Raccolta di scritti della Facolta di giurisprudenza dell' Universita di Rijeka = Gesammelte Schriften der Rechtswissen, Dec 20, 2011
Croatian yearbook of European law & policy, Dec 30, 2022
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu
This paper analyzes the new Article 65a of the Competition Act, introduced in 2021, in the light ... more This paper analyzes the new Article 65a of the Competition Act, introduced in 2021, in the light of the ECN+ Directive, which aims to ensure that natural persons, employees of a leniency applicant, are protected from sanctions in connection with their participation in the cartel to which the leniency application is related. It is generally considered that, in the absence of such protection, the use of the leniency programme, which ensures vigorous anti-cartel enforcement at the EU supranational level but also in some Member States, would be jeopardized. In this paper, we argue that there is a mismatch between the Croatian competition law system de lege lata and the way in which Article 23 of the ECN+ Directive was transposed in Article 65a of the Competition Act when it comes to protection from both administrative and criminal sanctions.
e-Competitions Bulletin, Jun 21, 2013
On 21 June 2013 the Croatian Parliament adopted Amendments to the Croatian Competition Act (publi... more On 21 June 2013 the Croatian Parliament adopted Amendments to the Croatian Competition Act (published in Narodne novine no. 80/2013). The Amendments came in force on 1 July 2013, the date of…
e-Competitions Bulletin, Dec 16, 2010
The Croatian Competition Agency decided on 16 December 2010 that the only two publishers of news ... more The Croatian Competition Agency decided on 16 December 2010 that the only two publishers of news and political weekly magazines which are of national relevance in Croatia, Europapress Holding…
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Nov 10, 2007
Traeiπte pomorske kabotaaee liberalizirano je u Europskoj uniji Uredbom (EEZ) 3577/92. Osim naËel... more Traeiπte pomorske kabotaaee liberalizirano je u Europskoj uniji Uredbom (EEZ) 3577/92. Osim naËela slobodnog pruaeanja usluga, na obavljanje pomorske kabotaaee primjenjuju se i pravna pravila iz podruËja traeiπnog natjecanja, draeavnih potpora i javne nabave Europske zajednice. Detaljnom analizom Uredbe 3577/92, prateÊih interpretativnih dokumenata Europske komisije te relevantne sudske prakse Suda Europskih zajednica aeeli se dati sveobuhvatan uvid u ureenje pravnog sustava pomorske kabotaaee u Europskoj zajednici, kako iz perspektive slobodnog pruaeanja usluga, tako i iz perspektive traeiπnog natjecanja i draeavnih potpora. Pokraj toga, analizira se primjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruaeivanju na zakonodavno ureenje obavljanja javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu u Republici Hrvatskoj te primjena propisa Europske zajednice o pomorskoj kabotaaei u domaÊem pravnom poretku. KljuËne rijeËi: pomorska kabotaaea, sloboda pruaeanja usluga, traeiπno natjecanje, draeavne potpore, javne nabave, usluge od opÊeg gospodarskog interesa, pravo EZ, Sporazum o stabilizaciji i pridruaeivanju
e-Competitions Bulletin, Nov 23, 2010
The Annual Report of the Croatian Competition Agency for 2009 summarizes activities of the Agency... more The Annual Report of the Croatian Competition Agency for 2009 summarizes activities of the Agency in the reporting period. It reports both on antitrust and state aid aspects of its enforcement…
e-Competitions Bulletin, Jul 26, 2012
The Croatian Competition Agency adopted on 26 July 2012 a decision finding no concerted practice ... more The Croatian Competition Agency adopted on 26 July 2012 a decision finding no concerted practice between the three telecom companies providing mobile telephony service in Croatia (Hrvatski…
Temeljno pitanje kojim se autorica bavi jest u kojoj se mjeri prilikom iznalaženja temrinoloskih ... more Temeljno pitanje kojim se autorica bavi jest u kojoj se mjeri prilikom iznalaženja temrinoloskih prijevodnih rjesenja pravnih instituta Europske unije treba osloniti na terminologiju domacega prava. Pravni je sustav Unije samosvojan pravni sustav u kojem su se radi ostvarivanja specificnih ciljeva ranijega Ugovora o osnivanju EZ-a, odnosno Ugovora o funkcioniranju EU-a, koji je sada na snazi, razvili zasebni pravni instituti te u kojem autonomnu interpretaciju prava ima Sud EU-a. Dvojbeno je stoga u kojoj se mjeri termini za određene institute koji su se razvili u domacim pravnim porecima mogu rabiti kao prijevodni termini za one razvijene na razini Unije. Ova se problematika razmatra na nekoliko primjera, prije svega s podrucja prava tržisnog natjecanja.
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Jun 1, 2022
Izvorni znanstveni rad Primljeno: prosinac 2021. U ovom se radu, u svjetlu Direktive ECN+, analiz... more Izvorni znanstveni rad Primljeno: prosinac 2021. U ovom se radu, u svjetlu Direktive ECN+, analizira članak 65.a Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, uveden novelom tog propisa iz 2021. godine. Riječ je o odredbi čiji je cilj osigurati zaštitu fizičkih osoba, zaposlenika poduzetnika-pokajnika, od sankcija koje bi im mogle biti izrečene u vezi s njihovim sudjelovanjem u kartelu na koji se odnosi prijava za oslobođenje od novčane kazne. Smatra se da bi, ako takva zaštita ne bi postojala, bilo ugroženo korištenje institutom pokajništva, koji na razini Unije, ali i u pojedinim državama članicama, osigurava visoku razinu borbe protiv kartela. U radu se problematizira pitanje zaštite fizičkih osoba od upravnopravnih i kaznenopravnih sankcija u kontekstu hrvatskog prava tržišnog natjecanja, pri čemu se upozorava na određeni raskorak između hrvatskog sustava zaštite tržišnog natjecanja de lege lata i načina na koji je u članku 65.a Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja transponiran članak 23. Direktive ECN+.
e-Competitions Bulletin, Feb 24, 2011
Croatian Competition Agency rejected on 24 February 2011 as unfounded a claim of an independent m... more Croatian Competition Agency rejected on 24 February 2011 as unfounded a claim of an independent movie theatre in the coastal town of Zadar (Kino Zadar Film d.o.o.) that vertically integrated…
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2010
Identificiranje i definiranje mjerodavnog tržista predstavlja polaznu tocku u analizi koncentraci... more Identificiranje i definiranje mjerodavnog tržista predstavlja polaznu tocku u analizi koncentracije poduzetnika, te je preduvjet za kasniju ispravnu ocjenu njezinih ucinaka na konkurenciju na tržistu. Pri tome se ucinci koncentracije na tržisno natjecanje utvrđuju s obzirom na tržiste proizvoda i na određeno zemljopisno tržiste. Unatoc njezinoj važnosti jos uvijek je u hrvatskoj literaturi prilicno slabo zastupljena ova problematika. Jedan od razloga tome je sto nije moguce usvojiti jedinstvene kriterije za određivanje mjerodavnog tržista. U radu se izlažu temeljna pravna pravila za utvrđivanje mjerodavnog tržista u pravu Europske unije i u hrvatskom pravu. Zatim se analizira cetrnaest odluka Agencije za zastitu tržisnog natjecanja iz podrucja nadzora koncentracija poduzetnika i to s obzirom na nacine i kriterije identificiranja mjerodavnog tržista u proizvodnom i zemljopisnom smislu. Osim toga, uspoređuje se europska praksa s praksom Agencije za zastitu tržisnog natjecanja. Nadalje, identificiraju se osnovni kriteriji za definiranje mjerodavnog proizvodnog i zemljopisnog tržista na temelju analize odluka Agencije na zastitu tržisnog natjecanja. Cilj definiranja granica mjerodavnog tržista je da se prepoznaju stvarni konkurenti i razlikuju od onih koji se ponasaju neovisno o konkurentskim pritiscima. U radu se polazi od hipoteze da, iako postoje određene slicnosti između pojedinih predmeta u hrvatskoj praksi, identificiranje mjerodavnog proizvodnog i zemljopisnog tržista se u najvecoj mjeri temelji na arbitrarnoj procjeni od slucaja do slucaja, a tek u rijetkim slucajevima na kvantitativnim analizama. Test hipotetskog monopoliste (SSNIP-test) u hrvatskoj se praksi ne koristi. Detaljna analiza konkretnih slucajeva pokazuje da se odluke Agencije temelje na procjenjivanju konkurentskih pritisaka kroz analizu zamjenjivosti potražnje, ali ne i na zamjenjivosti ponude i potencijalne konkurencije.
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Oct 27, 2010
Prikazani rezultati proizaπli su iz znanstvenog projekta Hrvatsko pravo nakon reforme nadzora kon... more Prikazani rezultati proizaπli su iz znanstvenog projekta Hrvatsko pravo nakon reforme nadzora koncentracija u Europskoj zajednici (067-0671442-1439), provoenog uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske.
Social Science Research Network, 2013
1 Deša Mlikotin Tomić University of Zagreb, Faculty of Economics, Zagreb, Croatia Hana Horak Univ... more 1 Deša Mlikotin Tomić University of Zagreb, Faculty of Economics, Zagreb, Croatia Hana Horak University of Zagreb, Faculty of Economics, Zagreb, Croatia ... In the case of Commission againstItaly it has been confirmed that charges that Italy imposed on the export of historical ...
Collected papers of the Law Faculty of the University of Rijeka = Recueil des travaux de la Faculte de droit de l'Universite de Rijeka = Raccolta di scritti della Facolta di giurisprudenza dell' Universita di Rijeka = Gesammelte Schriften der Rechtswissen, Dec 20, 2011
Croatian yearbook of European law & policy, Dec 30, 2022
This paper is the national report for Croatia in the project "Mapping Judicial Review of Competit... more This paper is the national report for Croatia in the project "Mapping Judicial Review of Competition Law Decisions", directed by Or Brook and Barry Rodger. This project is the first to undertake a comprehensive empirical study, mapping out the judicial review of decisions by national competition law authorities in the European Union concerning Articles 101 and 102 and their national equivalents. It covers the period from May 2004 until April 2021.
Based on the coding of all relevant judgments collected in a database, the Croatian report provides new and original insights related to the practice of the courts involved in reviewing the decisions of the Croatian Competition Agency.
The report consists of six sections. The first section provides a historical outline and institutional and enforcement framework. The second section describes the role of the High Administrative Court and the Supreme Court in reviewing competition authority's decisions and explains the role of the Constitutional Court. The third section examines prior research in the field. The fourth section provides a quantitative analysis of the relevant dataset, including insights regarding success rates, types of decisions subject to appeal, grounds of appeal, etc. The fifth section offers qualitative analysis, focusing inter alia on the scope and intensity of judicial review, the impact of the Constitutional Court rulings in competition cases, overall enforcement trends and sanctions, the application of EU competition law, and excessive formalism in judicial interpretation. The sixth section provides concluding remarks.
This report will be published as a chapter in the forthcoming book by Kluwer.
Pravo tržišnog natjecanja u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji : okrugli stol održan 1. veljače 2021./ Barbić, Jakša (ur.). Zagreb, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU). str. 19-38 , 2021
Sustav zaštite tržišnog natjecanja uveden je u Hrvatskoj sredinom 1990-tih godina. Usprkos optimi... more Sustav zaštite tržišnog natjecanja uveden je u Hrvatskoj sredinom 1990-tih godina. Usprkos optimizmom ispunjenom početku primjene pravila o nadzoru koncentracija poduzetnika, zabrani zlouporabe vladajućeg položaja i zabrani sporazuma koji ograničavaju tržišno natjecanje, prvi izazovi pojavili su se paralelno s prvim značajnijim odlukama Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Nakon nešto više od dva desetljeća primjene Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja čini se prikladnim svrnuti pogled unatrag i pokušati dati ocjenu dosadašnjih napora za ukorjenjivanje kulture tržišnog natjecanja kao jedne od ključnih karakteristika tržišnog gospodarstva. U prvom dijelu ovog rada ukratko se predstavljaju rezultati empirijskog istraživanja o razvoju sustava zaštite tržišnog natjecanja u Hrvatskoj, tj. identificirane ključne faze razvoja, kao i temeljni izazovi. U drugom dijelu rada, analizira se nekoliko važnih pitanja koja su prepoznata kao relevantna za budući optimalni razvoj sustava (pitanje neovisnosti Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, te pitanje odnosa ekonomske politike i prava odnosno politike tržišnog natjecanja). U zaključnom dijelu rada daje se kratki osvrt na buduće izglede razvoja ovog sustava u Hrvatskoj.
After the Damages Directive: Policy and Practice in the EU Member States and the United Kingdom, Andrea Biondi, Gabriella Muscolo, Renato Nazzini (eds.) Kluwer Law International, 2022 pp. 51-73, 2022
uniji je politika zaštite tržišnog natjecanja ključni instrument za razvoj zajedničkog tržišta, r... more uniji je politika zaštite tržišnog natjecanja ključni instrument za razvoj zajedničkog tržišta, rast konkurentnosti industrije, rast zaposlenosti, učinkovitu alokaciju resursa, zaštitu potrošača i gospodarski rast i razvoj. Svako monopolističko ponašanje subjekata na zajedničkom tržištu ili dijelovima zajedničkog tržišta EU smatra se nedopustivim. Nadnacionalna regulativa EU-a ne propisuje posebna sektorska pravila za trgovinu na malo robom široke potrošnje. Na sektor trgovine odnose se mjere politike zaštite tržišnog natjecanja navedene u općoj regulativi EU-a. Opća pravila ostavljaju dovoljno prostora nacionalnim regulatorima za fleksibilnu primjenu koncepta mjerodavnog tržišta i odabir relevantne metode za izračun tržišnih udjela. Hrvatska je formalno u potpunosti uskladila svoju regulativu zaštite tržišnog natjecanja s europskom. Teret dokaza je u potpunosti na poduzetnicima-sudionicima koncentracije. Stoga bi poduzetnici trebali imati inicijativu u pribavljanju podataka i podnošenju dokaza pred regulatornim tijelom. Preporuka je da maloprodavači koriste što obuhvatnije podatke i koriste što kvalitetnije ekonomske analize.
