Godišnji dodatak neće biti istog iznosa kao mjesečna mirovina (original) (raw)

Najveća novina Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) je uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu čija će prva isplata biti krajem godine, no iako se kolokvijalno naziva 13. mirovina, taj dodatak umirovljenicima neće donijeti puni iznos mjesečne mirovine i ovisit će o godinama staža.

Zakon, koji je trenutačno u javnom savjetovanju, predlaže
uvođenje godišnjeg dodatka uz redovitu isplatu mirovine, tako da
se isplata osigura svim umirovljenicima neovisno o visini
njihovih mirovinskih primanja.

Visina godišnjeg dodatka vezat će se uz pune godine mirovinskoga
staža koji se uzima u obzir za izračun visine mirovine, a za one
kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskoga staža,
određuje se minimalno razdoblje od 15 godina za određivanje
dodatka.

Kako bi se odredio konačan iznos dodatka, te godine mirovinskog
staža potom će se umnožiti s vrijednosti godišnjeg dodatka za
jednu godinu mirovinskog staža.

Još nije moguće napraviti izračun jer se zakonom propisuje da će
Vlada svake godine do 31. listopada donijeti odluku o vrijednosti
godine staža, pri čemu predstavnici umirovljenika traže da ta
vrijednost bude zakonski definirana i vezana uz aktualnu
vrijednost mirovine (AVM), koja iznosi 13,57 eura, pa je potrebno
pričekati i konačni prijedlog zakona.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) godišnji dodatak
isplaćivat će u prosincu svake godine.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ističe kako će ova novina
povećati ukupna mirovinska primanja sadašnjih i budućih
umirovljenika, dok način određivanja visine dodatka doprinosi
socijalnoj pravednosti uvažavajući isključivo duži rad, kako bi
se uspostavio svojevrsni balans između korisnika s višim i nižim
mirovinama.

Ministar Marin Piletić je istaknuo kako je ideja takvog dodatka
došla iz 11 jednokratnih novčanih dodataka koje je Vlada
umirovljenicima isplaćivala u sklopu paketa pomoći tijekom krize,
ukupne vrijednosti 773,5 milijuna eura.

Nova formula

Piletić je rekao kako je prosječna sveukupna neto mirovina s
354 eura iz 2015. porasla na trenutačnih 642 eura, što je
povećanje od gotovo 82 posto, a na to je utjecalo i šest izmjena
ZOMO-a u tom periodu.

Osim godišnjeg dodatka koji je potpuna novina, ostale izmjene
zakona nadovezuju se na te prethodno uvedene mjere pa će do
promjena opet doći i u formuli za usklađivanje mirovina kako bi
se osigurao njihov primjereniji rast.

Prema važećem zakonu mirovine se usklađuju dvaput godišnje – od
1. siječnja i od 1. srpnja, a u obzir se uzimaju rast plaća svih
zaposlenih u Hrvatskoj te rast potrošačkih cijena.

Formula za usklađivanje promijenit će se sa 70:30 na 85:15,
ovisno o tome koji indeks više raste i donosi veću korist. U
većini slučajeva, plaće su te koje više rastu.

Planirano je da novi ZOMO na snagu stupi u srpnju pa
je predviđeno da već od 1. srpnja svi umirovljenici u
Hrvatskoj primaju usklađenu mirovinu po povoljnijem modelu.

Povećanje invalidskih i penaliziranih mirovina

Korisnici invalidske mirovine ubrajaju se u kategoriju korisnika
s niskim mirovinskim primanjima s prosječnom mirovinom koja je u
siječnju iznosila svega 419 eura pa je namjera osigurati
uvjete za dodatno povećanje mirovine ove osjetljive kategorije
umirovljenika.

Predlaže se povećanje mirovinskog faktora za izračun visine
invalidske mirovine i to za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog
gubitka radne sposobnosti sa sadašnjih 0,8 na 0,9, a za
invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti sa
sadašnjih 1,0 na 1,1 od 1. siječnja 2026.

Time će se osigurati uvjeti za dodatno povećanje invalidske
mirovine za oko 10 posto, a obuhvatili bi se svi sadašnji i
budući korisnici mirovine. To će za 218.000 korisnika donijeti
prosječno povećanje mirovine za 74 eura.

Oni koji su u mirovinu otišli ranije po sadašnjem su propisu
trajno penalizirani za 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja,
no sada je predloženo ukidanje penalizacije za korisnike koji
navrše 70 godina.

Predlaže se obuhvatiti i korisnike koji su starosnu dob navršili
prije stupanja zakona na snagu, a mirovina bez smanjenja odredila
bi im se počevši od 1. siječnja 2026. To će u prosjeku donijeti
povećanje mirovine od 57 eura za 127.000 korisnika.

Osim toga, u cilju poticanja duljeg ostanka u svijetu rada,
predlaže se redefiniranje povećanja polaznog faktora tzv.
bonifikacije od 0,45 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja
tako da se više ne uvjetuje s navršenim mirovinskim stažem od 35
godina i da se ne ograničava na najviše pet godina, odnosno
maksimalno na 27 posto.

To će u prosjeku donijeti povećanje od 40 eura.

Povećava se i najniža mirovina, koja je u siječnju iznosila
396 eura, sa 103 posto AVM-a na 106, a to za više od 319.000
korisnika znači povećanje od oko 12 eura.

Širenje kruga umirovljenika koji mogu raditi

Ministarstvo ističe kako su nepovoljni demografski uvjeti i
stanje na tržištu rada rezultirali kontinuiranim širenjem kruga
umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine,
ali još uvijek relativno mali broj koristi takvu mogućnost – tek
32.441 prema podacima iz prosinca.

Za razliku od sadašnjeg prava na isplatu mirovine u punom iznosu
uz rad do polovice punog radnog vremena, predlaže se da se rad uz
mirovinu omogući i u punom radnom vremenu, no uz isplatu pola
mirovine nakon navršenih 65 godina života, a to će sada
uključivati i obrtnike i samostalne profesionalne
djelatnosti.

Time im se osigurava isplata mirovine u istom opsegu kao i
vatrogascima, vojnicima i policajcima.

Priliku za povećanje staža dobivaju i majke koje će za svako
rođeno ili posvojeno dijete sada umjesto šest, dobiti 12 mjeseci
staža kako bi se dodatno neutralizirao utjecaj korištenja
rodiljnog dopusta i bolovanja zbog njege djeteta na mirovinu te
smanjile rodne nejednakosti, a s obzirom na to da je prosječna
mirovina za žene za 17,3 posto manja nego za muškarce.

Ako je umjesto majke otac koristio pretežni dio dodatnog
rodiljnog dopusta, onda on ostvaruje taj dodatni staž.
Ostvarivanje staža isključeno je u slučaju oduzimanja roditeljske
skrbi.

Očekivani fiskalni učinak na proračun za sve ove mjere je nešto
manji od dvije milijarde eura do 2028. godine.

Analiza stanja

Prema podacima HZMO-a, u siječnju je bilo 1.228.522 korisnika
mirovina naspram 1.705.216 osiguranika, što čini omjer od 1:1,39.
Prosječna mirovina iznosila je 625 eura, a njezin udio u
prosječnoj plaći 45,9 posto.

Ministarstvo je također u prijedlogu zakona navelo zaključke
radne skupine nakon provedene analize stanja mirovinskog sustava
– unatoč negativnim demografskim trendovima, koji predviđaju pad
stanovništva za 22 posto do 2070., ali i povećanje životnog
vijeka, mirovinski sustav je dugoročno održiv pod pretpostavkom
zadržavanja postojećih zakonskih okvira u pogledu propisane dobi
za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.

Ipak, navodi se i kako su hrvatske mirovine manje adekvatne u
usporedbi s drugim EU članicama, primarno zbog kratkog prosječnog
mirovinskog staža od oko 31 godinu. Prosječna mirovina za 40 i
više godina staža iznosi 918 eura, ali tih je korisnika
svega 94.405.

Zaključak Ministarstva je kako povećanje adekvatnosti mirovina
predstavlja jedan od najvećih izazova hrvatskog mirovinskog
sustava.

Marina Hudoletnjak