Klementina Batina | Croatian Academy of Sciences and Arts (original) (raw)

Uploads

Papers by Klementina Batina

Klementina Batina u doktorskoj radnji ''Aspekti ženskog autorstva: komparativna analiza etnološke... more Klementina Batina u doktorskoj radnji ''Aspekti ženskog autorstva: komparativna analiza etnološke i folklorističke građe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU)'' nastoji komparativnom analizom rukopisnih zbirki iz arhiva Akademijina Odsjeka za etnologiju utvrditi doprinose žena ranoj hrvatskoj etnologiji i folkloristici primjenom triju konstrukata: žena-zapisivačica, žena-istraživačica i žena-kazivačica. U Hrvatskoj je organiziran etnološki i folkloristički rad započeo u posljednjoj trećini 19. stoljeća u okrilju dviju središnjih kulturnih i znanstvenih institucija: Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas: Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti) i Matice ilirske (danas: Matice hrvatske). Ženska zapisivačka praksa u sklopu Matičine književne djelatnosti podrazumijevala je bilježenje folklorističke građe prema naputku Matice hrvatske (Poziv za sabiranje spomenika tradicionalne literature, 1877.). Pregled rukopisnih zbirki Matice hrvatske otvorio je prostor za rekonstrukciju uloge i značaja žena kazivačica u okviru hrvatske usmenoknjiževne tradicije. Urednici Matičine desettomne antologije Hrvatske narodne pjesme (1896.-1942.) su posebno istaknuli značaj žena kazivačica u tradiranju usmenih pjesama junačkog sadržaja te značaj balada i romanci kao žanra koji se najviše oblikovao pod utjecajem ženskog kazivačkog diskursa i prevladavajuće ženske recepcije. S druge strane, u ženskim rukopisnim zbirkama Matice hrvatske, tradicionalna se društvena binarna podjela uloga u kojoj muškarci djeluju u javnoj sferi, a žene pripadaju privatnoj sferi preslikala i na ''žanrovsku'' podjelu usmenih pjesama (muške ili junačke pjesme-ženske pjesme). Takva podjela usmenoknjiževnih oblika tek djelomično korespondira s osnovnim genološkim modelom književne teorije (epskolirsko). Ženska zapisivačka i istraživačka praksa u sklopu Akademijine etnološkofolklorističke djelatnosti odvijala se kroz bilježenje građe na terenu prema naputku Antuna Radića (Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu, 1897.) prema istom obrascu kao i muška praksa. Rodna perspektiva hrvatskog patrijarhalnog društva utjecala je na pisanje ženskih etnoloških radova. Žene autorice u svoje tekstove upisuju različitost. Razlike se očituju u fokusu na ženske teme (ženski poslovi, ženski razgovori, žensko odijelo, svadbeni običaji) i žensku svakodnevicu, odabir ženskih kazivača, pretežitu uporabu folklorističkog naspram etnografskog diskursa te nedosljedno i nekonzistentno etnografsko (subjektivno) opisivanje i bilježenje s obzirom na zadanu konvenciju. Komparativna analiza etnološke i folklorističke građe Odsjeka za etnologiju HAZU pokazala je u cjelini kako je žensko zapisivačko, kazivačko i istraživačko autorstvo u početcima hrvatske etnologije i folkloristike bilo obilježeno rodnom (ženskom) perspektivom i zaokretom prema ''ženskim temama''. Rodne su se razlike očitovale u praksi i poetici sabiranja. Posao sabiranja iziskivao je odlazak na teren (javnu sferu) i to u pučki milje koji nije bio primjeren obrazovanim ženama. Skupljanje je uz interakciju s kazivačima iziskivalo i komuniciranje s kolegama i nadređenima koji su u slučaju žena učiteljica u pravilu bili muškarci. Zapisivačice se s obzirom na svoje muške autoritete u obitelji i u profesionalnom okuženju poticalo na skupljačke aktivnosti ili im se to skupljanje, najčešće nakon udaje, onemogućivalo. Više uspjeha imale su one žene-zapisivačice koje su si osigurale mušku podršku u procesu skupljanja i objavljivanja građe. Suradnja s muškim skupljačima bila je nerijetko obilježena mizoginijom, nepravednim optužbama i omalovažavanjem. Ključne riječi: žensko autorstvo, ženska izvedba, hrvatsko patrijarhalno društvo, Antun Radić, narodni život i običaji, Matica hrvatska, usmena književnost women narrators, also implied a communication with colleagues and superiors, who, in the case of women teachers, were mostly men. Depending on their male authorities in the family or in their work environment, women recorders were either encouraged to collect material or, mostly after getting married, they were not allowed any more to conduct those activities. Women recorders who ensured male support in the process of collecting and publishing were more successful; however, cooperation with male collectors was often characterized by misogyny, unfair accusations and contempt. The gender perspective of Croatian patriarchal society influenced the writings of female ethnological and folkloristic works. Women authors wrote a difference in their texts. The differences are evident in the following aspects: the focus on female topics (women activities, discussions, clothes, and wedding customs) and on everyday life of women, the choice of women narrators, and prevalent use of folkloristic in comparison with ethnographic discourse, as well as inconsistent ethnographic (subjective) description and recording, depending on the set convention. Since the questions of female authorship and female oral literary performance are still insufficiently researched topics in Croatian literary theory, and female manuscripts of the Department of Ethnology (HAZU) were unjustly neglected in the context of gender studies, ethnology and folkloristics, we hope that further research and publishing of these works will contribute to new findings about Croatian traditional culture. A special critical review of the relationship of female culture/ male culture will enable a new reconsideration of the concepts of "female identity" and "female perspective."

Zbornik za narodni život i običaje, 2012

Istraživanjem tradicijske kulture bistranskog kraja, kao i pregledom životnih, godisnjih i gospod... more Istraživanjem tradicijske kulture bistranskog kraja, kao i pregledom životnih, godisnjih i gospodarskih obicaja istog kraja, pokusala se dati njihova sinteza, zatim uvid u život kakav je ''nekada'' bio (razdoblje do drugog svjetskog rata) i kakav je ''danas'', s kratkim osvrtom na inicijative udruga građana za ocuvanje specificne materijalne i duhovne bastine bistranskog Podgorja

Informatica museologica, Dec 1, 2020

Etnološka tribina : Godišnjak Hrvatskog etnološkog društva, 2020

Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, Apr 7, 2015

Svrha ovog rada je da se na temelju dosadasnjih rezultata povijesnog, etnoloskog i kulturno antro... more Svrha ovog rada je da se na temelju dosadasnjih rezultata povijesnog, etnoloskog i kulturno antropoloskog istraživanja tradicijske kulture sela bistranskog Podgorja kao i visegodisnjim promatranjem i bilježenjem inicijativa lokalnih udruga građana koje unutar svoje zajednice djeluju kao interpretatori i komunikatori bastine, iznesu postavke za mogucnost osnivanja Ekomuzeja Bistra koji bi na primjeren nacin podržavao bastinske akcije lokalne zajednice te sudjelovao u upravljanju identitetom u svrhu kontinuiteta i održivog razvoja.

Etnološka tribina : Godišnjak Hrvatskog etnološkog društva, Dec 20, 2005

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, 2020

Brill | Schöningh eBooks, Oct 21, 2019

Etnološka istraživanja, Dec 9, 2009

The "museum boom" is the phenomenon of rapid growth in the number of museums over the last severa... more The "museum boom" is the phenomenon of rapid growth in the number of museums over the last several decades. I will try to find the reasons for the progressive growth of the number of museums from the standpoint of the discourse of cultural studies, explain the meaning of the role of museums in contemporary society and in the context of various relations of power through the analysis of texts of the several most prominent cultural theorists (R. Williams, S. Hall, R. Johnson, T. Bennett, T. Eagleton). Through the questioning of the terms "lived"/'recorded" culture, the culture of the "selective tradition', 'documentary', "ideal" and 'social" culture, the 'structure of feelings", identity /"identification", I will try to answer the question whether museums really meet the needs they create and whether we need them at all.

Zbornik sadrži pregled i detaljan opis etnoloske i folkloristicke građe koja je pohranjena u Odsj... more Zbornik sadrži pregled i detaljan opis etnoloske i folkloristicke građe koja je pohranjena u Odsjeku za etnologiju HAZU. Obrađene su rukopisne zbirke Matice hrvatske, Stare zbirke, Nove zbirke, Zbirke korespodencije i Zbirke fotografija. Pregledu građe pridodane su studije Tanje Peric-Polonijo, urednice zbornika, Jakse Primorca i Klementine Batine. Zbornik je opremljen i prilozima.

Arhiv Odsjeka za etnologiju djeluje u sastavu Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (AH... more Arhiv Odsjeka za etnologiju djeluje u sastavu Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (AHAZU). Arhivski fond sastoji se od pet arhivskih zbirki koje su nastajale u periodu od kraja 19. stoljeca do danas kontinuiranim prikupljanjem vrijedne etnoloske i folkloristicke rukopisne građe s podrucja Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U radu se opisuju provedeni zastitni postupci kao i ostali postupci vezani uz djelatnost arhiva i zadatke znanstvenoistraživackog suradnog projekta Instituta za etnologiju i folkloristiku i HAZU koji ukljucuju cuvanje, evidentiranje, obradu i koristenje arhivskog gradiva Odsjeka za etnologiju.

Kako žive seljaci? Identitet, reprezentacije, kulturne prakse suvremenog seljaštva, 2010

Klementina Batina u doktorskoj radnji ''Aspekti ženskog autorstva: komparativna analiza etnološke... more Klementina Batina u doktorskoj radnji ''Aspekti ženskog autorstva: komparativna analiza etnološke i folklorističke građe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU)'' nastoji komparativnom analizom rukopisnih zbirki iz arhiva Akademijina Odsjeka za etnologiju utvrditi doprinose žena ranoj hrvatskoj etnologiji i folkloristici primjenom triju konstrukata: žena-zapisivačica, žena-istraživačica i žena-kazivačica. U Hrvatskoj je organiziran etnološki i folkloristički rad započeo u posljednjoj trećini 19. stoljeća u okrilju dviju središnjih kulturnih i znanstvenih institucija: Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas: Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti) i Matice ilirske (danas: Matice hrvatske). Ženska zapisivačka praksa u sklopu Matičine književne djelatnosti podrazumijevala je bilježenje folklorističke građe prema naputku Matice hrvatske (Poziv za sabiranje spomenika tradicionalne literature, 1877.). Pregled rukopisnih zbirki Matice hrvatske otvorio je prostor za rekonstrukciju uloge i značaja žena kazivačica u okviru hrvatske usmenoknjiževne tradicije. Urednici Matičine desettomne antologije Hrvatske narodne pjesme (1896.-1942.) su posebno istaknuli značaj žena kazivačica u tradiranju usmenih pjesama junačkog sadržaja te značaj balada i romanci kao žanra koji se najviše oblikovao pod utjecajem ženskog kazivačkog diskursa i prevladavajuće ženske recepcije. S druge strane, u ženskim rukopisnim zbirkama Matice hrvatske, tradicionalna se društvena binarna podjela uloga u kojoj muškarci djeluju u javnoj sferi, a žene pripadaju privatnoj sferi preslikala i na ''žanrovsku'' podjelu usmenih pjesama (muške ili junačke pjesme-ženske pjesme). Takva podjela usmenoknjiževnih oblika tek djelomično korespondira s osnovnim genološkim modelom književne teorije (epskolirsko). Ženska zapisivačka i istraživačka praksa u sklopu Akademijine etnološkofolklorističke djelatnosti odvijala se kroz bilježenje građe na terenu prema naputku Antuna Radića (Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu, 1897.) prema istom obrascu kao i muška praksa. Rodna perspektiva hrvatskog patrijarhalnog društva utjecala je na pisanje ženskih etnoloških radova. Žene autorice u svoje tekstove upisuju različitost. Razlike se očituju u fokusu na ženske teme (ženski poslovi, ženski razgovori, žensko odijelo, svadbeni običaji) i žensku svakodnevicu, odabir ženskih kazivača, pretežitu uporabu folklorističkog naspram etnografskog diskursa te nedosljedno i nekonzistentno etnografsko (subjektivno) opisivanje i bilježenje s obzirom na zadanu konvenciju. Komparativna analiza etnološke i folklorističke građe Odsjeka za etnologiju HAZU pokazala je u cjelini kako je žensko zapisivačko, kazivačko i istraživačko autorstvo u početcima hrvatske etnologije i folkloristike bilo obilježeno rodnom (ženskom) perspektivom i zaokretom prema ''ženskim temama''. Rodne su se razlike očitovale u praksi i poetici sabiranja. Posao sabiranja iziskivao je odlazak na teren (javnu sferu) i to u pučki milje koji nije bio primjeren obrazovanim ženama. Skupljanje je uz interakciju s kazivačima iziskivalo i komuniciranje s kolegama i nadređenima koji su u slučaju žena učiteljica u pravilu bili muškarci. Zapisivačice se s obzirom na svoje muške autoritete u obitelji i u profesionalnom okuženju poticalo na skupljačke aktivnosti ili im se to skupljanje, najčešće nakon udaje, onemogućivalo. Više uspjeha imale su one žene-zapisivačice koje su si osigurale mušku podršku u procesu skupljanja i objavljivanja građe. Suradnja s muškim skupljačima bila je nerijetko obilježena mizoginijom, nepravednim optužbama i omalovažavanjem. Ključne riječi: žensko autorstvo, ženska izvedba, hrvatsko patrijarhalno društvo, Antun Radić, narodni život i običaji, Matica hrvatska, usmena književnost women narrators, also implied a communication with colleagues and superiors, who, in the case of women teachers, were mostly men. Depending on their male authorities in the family or in their work environment, women recorders were either encouraged to collect material or, mostly after getting married, they were not allowed any more to conduct those activities. Women recorders who ensured male support in the process of collecting and publishing were more successful; however, cooperation with male collectors was often characterized by misogyny, unfair accusations and contempt. The gender perspective of Croatian patriarchal society influenced the writings of female ethnological and folkloristic works. Women authors wrote a difference in their texts. The differences are evident in the following aspects: the focus on female topics (women activities, discussions, clothes, and wedding customs) and on everyday life of women, the choice of women narrators, and prevalent use of folkloristic in comparison with ethnographic discourse, as well as inconsistent ethnographic (subjective) description and recording, depending on the set convention. Since the questions of female authorship and female oral literary performance are still insufficiently researched topics in Croatian literary theory, and female manuscripts of the Department of Ethnology (HAZU) were unjustly neglected in the context of gender studies, ethnology and folkloristics, we hope that further research and publishing of these works will contribute to new findings about Croatian traditional culture. A special critical review of the relationship of female culture/ male culture will enable a new reconsideration of the concepts of "female identity" and "female perspective."

Zbornik za narodni život i običaje, 2012

Istraživanjem tradicijske kulture bistranskog kraja, kao i pregledom životnih, godisnjih i gospod... more Istraživanjem tradicijske kulture bistranskog kraja, kao i pregledom životnih, godisnjih i gospodarskih obicaja istog kraja, pokusala se dati njihova sinteza, zatim uvid u život kakav je ''nekada'' bio (razdoblje do drugog svjetskog rata) i kakav je ''danas'', s kratkim osvrtom na inicijative udruga građana za ocuvanje specificne materijalne i duhovne bastine bistranskog Podgorja

Informatica museologica, Dec 1, 2020

Etnološka tribina : Godišnjak Hrvatskog etnološkog društva, 2020

Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, Apr 7, 2015

Svrha ovog rada je da se na temelju dosadasnjih rezultata povijesnog, etnoloskog i kulturno antro... more Svrha ovog rada je da se na temelju dosadasnjih rezultata povijesnog, etnoloskog i kulturno antropoloskog istraživanja tradicijske kulture sela bistranskog Podgorja kao i visegodisnjim promatranjem i bilježenjem inicijativa lokalnih udruga građana koje unutar svoje zajednice djeluju kao interpretatori i komunikatori bastine, iznesu postavke za mogucnost osnivanja Ekomuzeja Bistra koji bi na primjeren nacin podržavao bastinske akcije lokalne zajednice te sudjelovao u upravljanju identitetom u svrhu kontinuiteta i održivog razvoja.

Etnološka tribina : Godišnjak Hrvatskog etnološkog društva, Dec 20, 2005

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, 2020

Brill | Schöningh eBooks, Oct 21, 2019

Etnološka istraživanja, Dec 9, 2009

The "museum boom" is the phenomenon of rapid growth in the number of museums over the last severa... more The "museum boom" is the phenomenon of rapid growth in the number of museums over the last several decades. I will try to find the reasons for the progressive growth of the number of museums from the standpoint of the discourse of cultural studies, explain the meaning of the role of museums in contemporary society and in the context of various relations of power through the analysis of texts of the several most prominent cultural theorists (R. Williams, S. Hall, R. Johnson, T. Bennett, T. Eagleton). Through the questioning of the terms "lived"/'recorded" culture, the culture of the "selective tradition', 'documentary', "ideal" and 'social" culture, the 'structure of feelings", identity /"identification", I will try to answer the question whether museums really meet the needs they create and whether we need them at all.

Zbornik sadrži pregled i detaljan opis etnoloske i folkloristicke građe koja je pohranjena u Odsj... more Zbornik sadrži pregled i detaljan opis etnoloske i folkloristicke građe koja je pohranjena u Odsjeku za etnologiju HAZU. Obrađene su rukopisne zbirke Matice hrvatske, Stare zbirke, Nove zbirke, Zbirke korespodencije i Zbirke fotografija. Pregledu građe pridodane su studije Tanje Peric-Polonijo, urednice zbornika, Jakse Primorca i Klementine Batine. Zbornik je opremljen i prilozima.

Arhiv Odsjeka za etnologiju djeluje u sastavu Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (AH... more Arhiv Odsjeka za etnologiju djeluje u sastavu Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (AHAZU). Arhivski fond sastoji se od pet arhivskih zbirki koje su nastajale u periodu od kraja 19. stoljeca do danas kontinuiranim prikupljanjem vrijedne etnoloske i folkloristicke rukopisne građe s podrucja Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U radu se opisuju provedeni zastitni postupci kao i ostali postupci vezani uz djelatnost arhiva i zadatke znanstvenoistraživackog suradnog projekta Instituta za etnologiju i folkloristiku i HAZU koji ukljucuju cuvanje, evidentiranje, obradu i koristenje arhivskog gradiva Odsjeka za etnologiju.

Kako žive seljaci? Identitet, reprezentacije, kulturne prakse suvremenog seljaštva, 2010