Stipica Grgic | Croatian Institute of History (Zagreb) (original) (raw)
Papers by Stipica Grgic
Pilar, Dec 31, 2021
Rad flDruπtveno-politiËke prilike u ivaniÊkom kraju izmeu dva svjetska rata« u prvom redu nastoj... more Rad flDruπtveno-politiËke prilike u ivaniÊkom kraju izmeu dva svjetska rata« u prvom redu nastojat Êe prikazati dogaaje koji su obiljeaeili meuratno razdoblje u tri opÊine ivaniÊkog kraja (IvaniÊ-Grad, Kloπtar IvaniÊ, Kriae). Uz demografski, druπtveni i gospodarski razvoj, posebna Êe se paaenja posvetiti okolnostima dina-miËnih politiËkih zbivanja u tom kraju, koja su obiljeaeila razdoblje od 1918. do 1941. godine. KljuËne rijeËi: druπtveni razvoj, politiËke prilike, IvaniÊ-Grad, Kloπtar IvaniÊ, Kriae, hrvatsko meuraÊe (1918.-1941.). Uvod Glavni istraaeivaËki cilj ovoga rada bit Êe izrada kraÊe rekonstrukcije vaaenijih dogaanja na podruËju tadaπnjih opÊina Kloπtar IvaniÊ, IvaniÊ-Grad i Kriae od ujedinjenja u monarhistiËku Jugoslaviju 1918. 1 1 pa do izbijanja Drugoga svjetskog rata na teritoriju te draeave 1941. godine. Rad Êe nastojati dokazati kako su se izmjene politiËkih prilika na draeavnoj razini prenosile i na lokalnu politiku, druπtvo i gospodarstvo, pri Ëemu Êe primjer triju tadaπnjih opÊina biti svojevrsna studija sluËaja. Pri pisanju rada koriπtena je mnogobrojna objavljena literatura, razni statistiËki, novinski, memoarski i drugi izvori. 2 2 Uz 1 1 Od kraja 1918. do sredine 1921. sluaebeni je naziv draeave bio Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Nakon donoπenja tzv. Vidovdanskog ustava 1921. draeava je promijenila ime u Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, da bi u listopadu 1929. opet promijenila ime-ovaj put u Kraljevina Jugoslavija. Da izbjegnemo konfuziju u ovom radu Êemo tu draeavnu zajednicu navoditi kao monarhistiËku Jugoslaviju. 2 2 Uz objavljene sluaebene popise stanovniπtva iz 1921. i 1931., kao i druge statistiËke publikacije upravnih tijela iz toga vremena (npr. Savske banovine te Banovine Hrvatske), prije svega istaknuo bih radove, navedene kroz biljeπke koje slijede, autora po
Časopis za suvremenu povijest, May 31, 2013
Članak će pratiti djelovanje najnižih samoupravnih jedinica na prostoru Savske banovine u doba še... more Članak će pratiti djelovanje najnižih samoupravnih jedinica na prostoru Savske banovine u doba šestosiječanjske diktature kralja Aleksandra I. Karađorđevića. Kao samoupravna jedinica, općina je u razdoblju od 1929. do 1934. bila podvrgnuta usustavljivanju u uske okvire rada od strane diktatorskog režima. Već početkom diktature režim je preko organa državne uprave ukinuo svaki pravi oblik samouprave i supsidijarnosti u općinama, zamijenivši ga sustavom komesarijata i protežiranja njemu sklonih ljudi.
Acta Histriae, 2015
This article explains the process of creating the inner borders of the Kingdom of Yugoslavia and ... more This article explains the process of creating the inner borders of the Kingdom of Yugoslavia and their consequences in the Croatian-Slovenian border area. Banovinas, as the largest units created during this time, are used as an example. In determining their borders in 1929 and 1931, the regime of the royal dictatorship allegedly used a variety of geographic, traffic and economic principles. After the creation of the border between the banovinas some places were shifted from one cultural-historical and administrative environment to another. To this change, various settlements reacted differently. Only after the creation of the Croatian Banovina in 1939 was there an open discussion about where the residents of various municipalities wanted to belong.
Nakon razdoblja sestosijecanjske diktature, u kojem je HSS bila zabranjena te njeni pristase nisu... more Nakon razdoblja sestosijecanjske diktature, u kojem je HSS bila zabranjena te njeni pristase nisu participirali u vlasti, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini, situacija se mijenja poslije smrti kralja Aleksandra. Vec su petosvibanjski izbori za Narodnu skupstinu 1935. pokazali da se stranka može organizirano i dobro suprotstaviti se vladajucem režimu. U nemogucnosti ostvarenja volje njihove glasacke baze na najvisoj razini, bliženjem opcinskim izbora 1936. HSS pocinje sve otvorenije težiti ostvarivanju vlasti na nižoj, lokalnoj razini. Nakon uvjerljive pobjede na opcinskim izborima u Savskoj banovini 1936. HSS se okrece boljem povezivanju opcina u kojima su na vlasti te odvajanju istih od volje sredisnjih državnih vlasti, kako bi one doista mogle raditi za potrebe svojih građana, a ne, kao do tada, slijepo slijediti volju režima. Vodstvo stranke je, između ostalog, raznim okružnicama te kasnijim stvaranjem Zajednice upravnih opcina, nastojalo stvoriti hrvatski monolitni blok samouprava koji se trebao oduprijeti vladajucem vrhu. Kao modalitete otpora istome do 1939. opcine su koristile razne metode, a njihova proturežimska djelatnost isla je i za time da jace razvije skucenu samoupravnu djelatnost jedinica kojima su bili na celu te obnovi posebnosti hrvatske upravnopravne tradicije. Stoga su odbijali provoditi mnoge poslove prenesenog djelokruga koje je državna vlast raznim zakonima i uredbama stavila u nadležnost financijski ionako slabostojecih samouprava te su nastojali umanjiti moc cinovnistva koje im je visa vlast u proteklom razdoblju nametnula u opcinama. Sve je to pratio i otpor na simbolickoj razini, koji se ocitovao u skidanju dvopismenih (latinicno-cirilicnih) tabla sa zgrada samouprava, povratak stare hrvatske nomenklature u poslovanje (npr. „obcinski nacelnik“ umjesto zakonom propisanog „opstinski predsednik“), micanje državnih zastava, grbova te slika vladara iz opcinskih ureda, itd.
Časopis za suvremenu povijest, Jun 4, 2010
After the fall of the old and mighty Austro-Hungary new borders were drawn. Some of them were sta... more After the fall of the old and mighty Austro-Hungary new borders were drawn. Some of them were state-borders, others were mere borders between various local and regional administrative units that became a part of the newly created, unitary Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes/Yugoslavia. The border that divided regions populated mostly by Croats and mostly by Slovenes for the most part followed the previous border between the Lower Austrian provinces and the autonomous Kingdom of Croatia-Slavonia. But in the Međimurje and Prekmurje regions, that were formerly a part of the Zala and Vas Counties, until the creation of a common South Slavic country there was no clear national and political division between Slovenians and Croats. After they were incorporated into Kingdom of Yugoslavia Slovenian and Croatian administrative centers began the bidding for this territory. Over the next few decades the north-western part of Međimurje, which was apparently not yet affected by the processes of Sloveno-Croatian national differentiation, proven itself as a particularly disputable territory. This paper will demonstrate how the residents of Strigova and Razkrižje microregion, today divided between modern Croatia and Slovenia, accepted changes of borders and identities. We can observe that various political, regional and municipal border changes that were made in the first half of the 20 th century affected this area greatly in many different ways. The changes of the both administrative and national border lines in this microregion were frequent and the great deal of the local population often felt that most of them were imposed by the political centres that they didn’t perceive as their own. At the end we will notice how the locals defined the border and what shaped their preferences in terms on which side of the border they wanted to work, live and receive different services from.
Predavanje je nastojalo obuhvatiti povijest sakralnog objekta u Pescenici, njegovu gradnju, prvot... more Predavanje je nastojalo obuhvatiti povijest sakralnog objekta u Pescenici, njegovu gradnju, prvotni izgled i promjene nastale do danasnjih dana.
Prikaz skupa održanog u lipnju 2012. na Institutu Ivo Pilar. Tematika skupa bila je odnos prema m... more Prikaz skupa održanog u lipnju 2012. na Institutu Ivo Pilar. Tematika skupa bila je odnos prema manjinama u Hrvatskoj, manjine u proslosti te Hrvati kao manjine u drugim europskim zemljama.
Časopis za suvremenu povijest, 2013
Uprava je grana izvrsne djelatnosti u cijoj je zadaci, prvenstveno, da brine o izvrsavanju važeci... more Uprava je grana izvrsne djelatnosti u cijoj je zadaci, prvenstveno, da brine o izvrsavanju važecih zakona. Organizacijski ona je skup organa autoriteta vlasti, pozvanih da u ime države osiguravaju mnogobrojne zadace od opceg interesa koji padaju na državu. Centralna državna vlast je ta koja određuje kako ce uprava izgledati organizacijski i funkcionalno, a s te strane vrlo je jasno da se sve potrebe stanovnistva u državi ne mogu rjesavati u centru države, pogotovo jer postoje određene razlike u potrebama stanovnistva između razlicitih teritorija. Iz tih i drugih razloga centralna državna vlast cesto priznaje da lokalne samoupravne i upravne jedinica bolje obavljaju određene poslove u interesu građanstva, pa cak i prebacuju dio svojih odgovornosti na neke od njih. Od takvih lokalnih jedinica one hijerarhijski najniže, povrsinom svog teritorija male, u pogledu financiranja i mogucnostima rada ponekad najskucenije, ali unatoc svemu najbliže potrebama građana - upravo su opcine.
Ovaj rad pokusaj je rasciscavanja mnogobrojnih pitanja vezanih uz razdoblje Drugog svjetskog rata... more Ovaj rad pokusaj je rasciscavanja mnogobrojnih pitanja vezanih uz razdoblje Drugog svjetskog rata kroz perspektivu malog mjesta između Zagreba i Siska – Pescenice. Pritom ce se promatrati razni demografski, geografski, kulturni, vojni i mnogi drugi aspekti koji su se odrazili na samo mjesto u navedenom razdoblju.
Historijski zbornik, 2015
Časopis za suvremenu povijest, Dec 17, 2010
Na kraju valja naglasiti kako je knjiga Znanost i svjetonazor jedno od vrijednih interdisciplinar... more Na kraju valja naglasiti kako je knjiga Znanost i svjetonazor jedno od vrijednih interdisciplinarnih istraživanja jer daje pogled na obrazovne napore u prošlosti iz perspektive barem dviju znanosti, tj. povijesti i etnologije, a treba se usuditi reći i pedagogije, sociologije, politologije i mnogih drugih disciplina. Suzana Leček i Tihana Petrović Leš uspješno su pokazale u čemu je bila bit prosvjetne reforme u Banovini Hrvatskoj te su kroz svoju analizu revalorizirale njezine postulate i stavile je u sferu napora za modernijim obrazovanjem u narodnom duhu. Pritom su korišteni mnogi arhivski fondovi različitih provenijencija te tematski raznovrsna stručna literatura. Vrijednost ove knjige leži i u pokazivanju djelovanja mnogih zaslužnih, ali gotovo zaboravljenih osoba u pozadini ove reforme.
Problem odnosa sredisnje državne vlasti i lokalnih samouprava važno je pitanje u oblikovanju mode... more Problem odnosa sredisnje državne vlasti i lokalnih samouprava važno je pitanje u oblikovanju moderne države. Prevelika centralizacija države poka
Ovaj rad pokusaj je rasciscavanja mnogobrojnih pitanja vezanih uz razdoblje Drugog svjetskog rata... more Ovaj rad pokusaj je rasciscavanja mnogobrojnih pitanja vezanih uz razdoblje Drugog svjetskog rata kroz perspektivu malog mjesta između Zagreba i Siska – Pescenice. Pritom ce se promatrati razni demografski, geografski, kulturni, vojni i mnogi drugi aspekti koji su se odrazili na samo mjesto u navedenom razdoblju.
Pilar, Dec 31, 2021
Rad flDruπtveno-politiËke prilike u ivaniÊkom kraju izmeu dva svjetska rata« u prvom redu nastoj... more Rad flDruπtveno-politiËke prilike u ivaniÊkom kraju izmeu dva svjetska rata« u prvom redu nastojat Êe prikazati dogaaje koji su obiljeaeili meuratno razdoblje u tri opÊine ivaniÊkog kraja (IvaniÊ-Grad, Kloπtar IvaniÊ, Kriae). Uz demografski, druπtveni i gospodarski razvoj, posebna Êe se paaenja posvetiti okolnostima dina-miËnih politiËkih zbivanja u tom kraju, koja su obiljeaeila razdoblje od 1918. do 1941. godine. KljuËne rijeËi: druπtveni razvoj, politiËke prilike, IvaniÊ-Grad, Kloπtar IvaniÊ, Kriae, hrvatsko meuraÊe (1918.-1941.). Uvod Glavni istraaeivaËki cilj ovoga rada bit Êe izrada kraÊe rekonstrukcije vaaenijih dogaanja na podruËju tadaπnjih opÊina Kloπtar IvaniÊ, IvaniÊ-Grad i Kriae od ujedinjenja u monarhistiËku Jugoslaviju 1918. 1 1 pa do izbijanja Drugoga svjetskog rata na teritoriju te draeave 1941. godine. Rad Êe nastojati dokazati kako su se izmjene politiËkih prilika na draeavnoj razini prenosile i na lokalnu politiku, druπtvo i gospodarstvo, pri Ëemu Êe primjer triju tadaπnjih opÊina biti svojevrsna studija sluËaja. Pri pisanju rada koriπtena je mnogobrojna objavljena literatura, razni statistiËki, novinski, memoarski i drugi izvori. 2 2 Uz 1 1 Od kraja 1918. do sredine 1921. sluaebeni je naziv draeave bio Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Nakon donoπenja tzv. Vidovdanskog ustava 1921. draeava je promijenila ime u Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, da bi u listopadu 1929. opet promijenila ime-ovaj put u Kraljevina Jugoslavija. Da izbjegnemo konfuziju u ovom radu Êemo tu draeavnu zajednicu navoditi kao monarhistiËku Jugoslaviju. 2 2 Uz objavljene sluaebene popise stanovniπtva iz 1921. i 1931., kao i druge statistiËke publikacije upravnih tijela iz toga vremena (npr. Savske banovine te Banovine Hrvatske), prije svega istaknuo bih radove, navedene kroz biljeπke koje slijede, autora po
Časopis za suvremenu povijest, May 31, 2013
Članak će pratiti djelovanje najnižih samoupravnih jedinica na prostoru Savske banovine u doba še... more Članak će pratiti djelovanje najnižih samoupravnih jedinica na prostoru Savske banovine u doba šestosiječanjske diktature kralja Aleksandra I. Karađorđevića. Kao samoupravna jedinica, općina je u razdoblju od 1929. do 1934. bila podvrgnuta usustavljivanju u uske okvire rada od strane diktatorskog režima. Već početkom diktature režim je preko organa državne uprave ukinuo svaki pravi oblik samouprave i supsidijarnosti u općinama, zamijenivši ga sustavom komesarijata i protežiranja njemu sklonih ljudi.
Acta Histriae, 2015
This article explains the process of creating the inner borders of the Kingdom of Yugoslavia and ... more This article explains the process of creating the inner borders of the Kingdom of Yugoslavia and their consequences in the Croatian-Slovenian border area. Banovinas, as the largest units created during this time, are used as an example. In determining their borders in 1929 and 1931, the regime of the royal dictatorship allegedly used a variety of geographic, traffic and economic principles. After the creation of the border between the banovinas some places were shifted from one cultural-historical and administrative environment to another. To this change, various settlements reacted differently. Only after the creation of the Croatian Banovina in 1939 was there an open discussion about where the residents of various municipalities wanted to belong.
Nakon razdoblja sestosijecanjske diktature, u kojem je HSS bila zabranjena te njeni pristase nisu... more Nakon razdoblja sestosijecanjske diktature, u kojem je HSS bila zabranjena te njeni pristase nisu participirali u vlasti, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini, situacija se mijenja poslije smrti kralja Aleksandra. Vec su petosvibanjski izbori za Narodnu skupstinu 1935. pokazali da se stranka može organizirano i dobro suprotstaviti se vladajucem režimu. U nemogucnosti ostvarenja volje njihove glasacke baze na najvisoj razini, bliženjem opcinskim izbora 1936. HSS pocinje sve otvorenije težiti ostvarivanju vlasti na nižoj, lokalnoj razini. Nakon uvjerljive pobjede na opcinskim izborima u Savskoj banovini 1936. HSS se okrece boljem povezivanju opcina u kojima su na vlasti te odvajanju istih od volje sredisnjih državnih vlasti, kako bi one doista mogle raditi za potrebe svojih građana, a ne, kao do tada, slijepo slijediti volju režima. Vodstvo stranke je, između ostalog, raznim okružnicama te kasnijim stvaranjem Zajednice upravnih opcina, nastojalo stvoriti hrvatski monolitni blok samouprava koji se trebao oduprijeti vladajucem vrhu. Kao modalitete otpora istome do 1939. opcine su koristile razne metode, a njihova proturežimska djelatnost isla je i za time da jace razvije skucenu samoupravnu djelatnost jedinica kojima su bili na celu te obnovi posebnosti hrvatske upravnopravne tradicije. Stoga su odbijali provoditi mnoge poslove prenesenog djelokruga koje je državna vlast raznim zakonima i uredbama stavila u nadležnost financijski ionako slabostojecih samouprava te su nastojali umanjiti moc cinovnistva koje im je visa vlast u proteklom razdoblju nametnula u opcinama. Sve je to pratio i otpor na simbolickoj razini, koji se ocitovao u skidanju dvopismenih (latinicno-cirilicnih) tabla sa zgrada samouprava, povratak stare hrvatske nomenklature u poslovanje (npr. „obcinski nacelnik“ umjesto zakonom propisanog „opstinski predsednik“), micanje državnih zastava, grbova te slika vladara iz opcinskih ureda, itd.
Časopis za suvremenu povijest, Jun 4, 2010
After the fall of the old and mighty Austro-Hungary new borders were drawn. Some of them were sta... more After the fall of the old and mighty Austro-Hungary new borders were drawn. Some of them were state-borders, others were mere borders between various local and regional administrative units that became a part of the newly created, unitary Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes/Yugoslavia. The border that divided regions populated mostly by Croats and mostly by Slovenes for the most part followed the previous border between the Lower Austrian provinces and the autonomous Kingdom of Croatia-Slavonia. But in the Međimurje and Prekmurje regions, that were formerly a part of the Zala and Vas Counties, until the creation of a common South Slavic country there was no clear national and political division between Slovenians and Croats. After they were incorporated into Kingdom of Yugoslavia Slovenian and Croatian administrative centers began the bidding for this territory. Over the next few decades the north-western part of Međimurje, which was apparently not yet affected by the processes of Sloveno-Croatian national differentiation, proven itself as a particularly disputable territory. This paper will demonstrate how the residents of Strigova and Razkrižje microregion, today divided between modern Croatia and Slovenia, accepted changes of borders and identities. We can observe that various political, regional and municipal border changes that were made in the first half of the 20 th century affected this area greatly in many different ways. The changes of the both administrative and national border lines in this microregion were frequent and the great deal of the local population often felt that most of them were imposed by the political centres that they didn’t perceive as their own. At the end we will notice how the locals defined the border and what shaped their preferences in terms on which side of the border they wanted to work, live and receive different services from.
Predavanje je nastojalo obuhvatiti povijest sakralnog objekta u Pescenici, njegovu gradnju, prvot... more Predavanje je nastojalo obuhvatiti povijest sakralnog objekta u Pescenici, njegovu gradnju, prvotni izgled i promjene nastale do danasnjih dana.
Prikaz skupa održanog u lipnju 2012. na Institutu Ivo Pilar. Tematika skupa bila je odnos prema m... more Prikaz skupa održanog u lipnju 2012. na Institutu Ivo Pilar. Tematika skupa bila je odnos prema manjinama u Hrvatskoj, manjine u proslosti te Hrvati kao manjine u drugim europskim zemljama.
Časopis za suvremenu povijest, 2013
Uprava je grana izvrsne djelatnosti u cijoj je zadaci, prvenstveno, da brine o izvrsavanju važeci... more Uprava je grana izvrsne djelatnosti u cijoj je zadaci, prvenstveno, da brine o izvrsavanju važecih zakona. Organizacijski ona je skup organa autoriteta vlasti, pozvanih da u ime države osiguravaju mnogobrojne zadace od opceg interesa koji padaju na državu. Centralna državna vlast je ta koja određuje kako ce uprava izgledati organizacijski i funkcionalno, a s te strane vrlo je jasno da se sve potrebe stanovnistva u državi ne mogu rjesavati u centru države, pogotovo jer postoje određene razlike u potrebama stanovnistva između razlicitih teritorija. Iz tih i drugih razloga centralna državna vlast cesto priznaje da lokalne samoupravne i upravne jedinica bolje obavljaju određene poslove u interesu građanstva, pa cak i prebacuju dio svojih odgovornosti na neke od njih. Od takvih lokalnih jedinica one hijerarhijski najniže, povrsinom svog teritorija male, u pogledu financiranja i mogucnostima rada ponekad najskucenije, ali unatoc svemu najbliže potrebama građana - upravo su opcine.
Ovaj rad pokusaj je rasciscavanja mnogobrojnih pitanja vezanih uz razdoblje Drugog svjetskog rata... more Ovaj rad pokusaj je rasciscavanja mnogobrojnih pitanja vezanih uz razdoblje Drugog svjetskog rata kroz perspektivu malog mjesta između Zagreba i Siska – Pescenice. Pritom ce se promatrati razni demografski, geografski, kulturni, vojni i mnogi drugi aspekti koji su se odrazili na samo mjesto u navedenom razdoblju.
Historijski zbornik, 2015
Časopis za suvremenu povijest, Dec 17, 2010
Na kraju valja naglasiti kako je knjiga Znanost i svjetonazor jedno od vrijednih interdisciplinar... more Na kraju valja naglasiti kako je knjiga Znanost i svjetonazor jedno od vrijednih interdisciplinarnih istraživanja jer daje pogled na obrazovne napore u prošlosti iz perspektive barem dviju znanosti, tj. povijesti i etnologije, a treba se usuditi reći i pedagogije, sociologije, politologije i mnogih drugih disciplina. Suzana Leček i Tihana Petrović Leš uspješno su pokazale u čemu je bila bit prosvjetne reforme u Banovini Hrvatskoj te su kroz svoju analizu revalorizirale njezine postulate i stavile je u sferu napora za modernijim obrazovanjem u narodnom duhu. Pritom su korišteni mnogi arhivski fondovi različitih provenijencija te tematski raznovrsna stručna literatura. Vrijednost ove knjige leži i u pokazivanju djelovanja mnogih zaslužnih, ali gotovo zaboravljenih osoba u pozadini ove reforme.
Problem odnosa sredisnje državne vlasti i lokalnih samouprava važno je pitanje u oblikovanju mode... more Problem odnosa sredisnje državne vlasti i lokalnih samouprava važno je pitanje u oblikovanju moderne države. Prevelika centralizacija države poka
Ovaj rad pokusaj je rasciscavanja mnogobrojnih pitanja vezanih uz razdoblje Drugog svjetskog rata... more Ovaj rad pokusaj je rasciscavanja mnogobrojnih pitanja vezanih uz razdoblje Drugog svjetskog rata kroz perspektivu malog mjesta između Zagreba i Siska – Pescenice. Pritom ce se promatrati razni demografski, geografski, kulturni, vojni i mnogi drugi aspekti koji su se odrazili na samo mjesto u navedenom razdoblju.
Prikaz knjige: Ivan Hrstić, Vrijeme promjena. Makarska 1918.-1929. (Zagreb: Institut društvenih z... more Prikaz knjige: Ivan Hrstić, Vrijeme promjena. Makarska 1918.-1929. (Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Grad Makarska, 2016), 491 str.
Prikaz knjige: Peter Troch, Nationalism and Yugoslavia: Education, Yugoslavism and the Balkans be... more Prikaz knjige: Peter Troch, Nationalism and Yugoslavia: Education, Yugoslavism and the Balkans before World War II, London-New York: I. B. Taurus, 2015., 319 str.
The book analyzes the importance of the municipal elections held in 1940 in Banovina of Croatia. ... more The book analyzes the importance of the municipal elections held in 1940 in Banovina of Croatia. Published by Srednja Europa in early 2023.
Hrvatski velikan Stjepan Radić, 2020
Hrvatski velikan Stjepanu Radić, (Privlačica: Vinkovci, 2020.) je knjižica koja nastoji zaokružit... more Hrvatski velikan Stjepanu Radić, (Privlačica: Vinkovci, 2020.) je knjižica koja nastoji zaokružiti život i djelovanje S. Radića te upoznati čitetelje s njegovim drugim djelovanjem.
VI. KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARA: Kultura, 2021
Međuratno razdoblje u Hrvatskoj obilježio je snažan razvoj građanske kulture i stila života, koji... more Međuratno razdoblje u Hrvatskoj obilježio je snažan razvoj građanske kulture i stila života, koji se širio unatoč izostanku demokratizacije političkog života, snažnijeg gospodarskog razvoja, razvoja prosvjete ili zdravstvene zaštite. To je bila posljedica širenja građanskih oblika života na niže društvene slojeve, naročito radnike. Pri tome se mora naglasiti kako je ovaj proces u istraživanom razdoblju u Hrvatskoj još uvijek primarno bio karakteristika života u urbanim sredinama, gdje se promjena mentaliteta i tradicionalnih obrazaca ponašanja puno brže odvijala u odnosu na ruralne sredine. Promjene su se očitovale u novim oblicima provedbe slobodnog vremena, što je rezultiralo osnivanjem brojnih udruga koje su na dobrovoljnoj bazi brinule za pojedine segmente svakodnevice. Unutar toga širokog polja posebno snažno razvijaju se brojni sportski klubovi i društva, koji mahom nastaju samoinicijativno na čitavom hrvatskom teritoriju. Cilj ovoga izlaganja je analiza osnovnih karakteristika procesa širenja kulture sporta, odnosno njegove popularizacije na prostoru Hrvatske između dva svjetska rata. Pri tome ćemo osobitu pozornost obratiti na dinamiku njegovog razvoja i geografsku raspršenost, organizacijsku strukturu sportskih saveza, kao i socijalnu strukturu sportskih aktivista te razlike u odnosu prema muškom i ženskom sportu.
VI. KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARA: Kultura, 2021
U razdoblju između dva svjetska rata sport postaje globalni fenomen, koji je u narednim desetljeć... more U razdoblju između dva svjetska rata sport postaje globalni fenomen, koji je u narednim desetljećima izrastao u jedan od najvažnijih kulturnih aspekata razvoja modernoga društva. Niz je čimbenika koji je tome pridonio, pri čemu valja naglasiti važnost procesa urbanizacije i industrijalizacije, koji su omogućili razvoj modernih oblika dokolice unutar koje se razvija i sport kao primarno urbani fenomen. S obzirom na po pularnost sporta, koja se brzo širila, istovremeno je rasla i zainteresiranost političkih aktera za njegovim korištenjem kao sredstva za promociju i legitimaciju vlastitih ideja. Ove procese možemo pratiti i na području Hrvatske u međuraću, pri čemu je do sada znanstveni interes uglavnom pridavan razvoju sokolskog pokreta te nogometa, kao najpopularnijeg sporta. S druge strane, niz drugih sportova koje danas poznajemo, a koji svoje korijene u Hrvatskoj bilježe upravo u istraživanom razdoblju, pri tome su u određenoj mjeri zapostavljeni. U tom smislu je izostala i sustavnija analiza fenomena u cjelini koji uključuje i publiku te širi društveni kontekst. Stoga je cilj ovoga izlaganja problematizirati razvoj sporta u Hrvatskoj između dva svjetska rata kroz međuodnos dvije perspektive, one "odozdo" koja sport kroz oči pojedinca vidi kao životni stil, te one "odozgo" koja kroz socijalnu konstrukciju sporta u njemu vidi kanal komunikacije političkih ideja sa širim masama. Pri tome popularnost bavljenja sportom kao oblikom životnog stila interpretiramo kao posljedicu promjene odnosa prema vlastitom tijelu, koje je kroz proces društvene modernizacije od predmeta stida postupno postajalo predmet ponosa. S druge strane, interes političkih aktera za instrumentalizacijom sporta do izražaja u Hrvatskoj dolazi upravo nakon Prvog svjetskog rata širenjem prava glasa u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca te naglašenijoj potrebi za politizacijom ranije pasivne populacije i njihovo uključivanje u procese odlučivanja. Ovaj tip analize doprinijet će novim spoznajama o kulturi hrvatskog društva između dva svjetska rata jer sport uvelike ovisi o njoj, odnosno o dominantnim normama i vrijednostima društva u kojem se razvija.