Charles Hard Townes (original) (raw)

Charles Hard Townes
Rođenje 28. srpnja 1915.Greenville, Južna Karolina, SAD
Smrt 27. siječnja 2015.Oakland, Kalifornija, SAD
Državljanstvo Amerikanac
Polje Fizika
Institucija Sveučilište u Berkeleyu, Laboratorij Bell Telephone, Sveučilište Columbia u New Yorku Massachusettski tehnološki institut u Cambridgeu, Sveučilište u Berkeleyu
Alma mater Sveučilište Duke Kalifornijskom tehnološkom institutu Caltech u Pasadeni
Poznat po Maser Laser
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku (1964.) Član Kraljevskog društva (1976.)
Portal o životopisima

Charles Hard Townes (Greenville, 28. srpnja 1915. – Oakland, 27. siječnja 2015.), američki fizičar. Već kao student radio je u Laboratorijima Bell Telephone (od 1933. do 1947.). Na Kalifornijskom tehnološkom institutu Caltech u Pasadeni doktorirao (1939.) tezom o odvajanju izotopa i nuklearnim vrtnjama na Kalifornijskom tehnološkom institutu (Caltech) u Pasadeni. Za Drugog svjetskog rata bavio se razvojem mikrovalnih radara. Od 1948. radio kao profesor fizike na Sveučilištu Columbia u New Yorku, od 1961. u Massachusettskom tehnološkom institutu u Cambridgeu, a od 1967. na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu. Zamislio je i konstruirao (od 1951. do 1954.) prvi maser. S A. L. Schawlowom teorijski je dokazao (1958.) mogućnost rada masera u vidljivom i infracrvenom području spektra elektromagnetskih valova (poslije nazvanim laser). Za temeljne radove na području kvantne elektronike koji su doveli do konstrukcije oscilatora i pojačala na temelju načela masera i lasera dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1964., s N. G. Basovom i A. M. Prohorovom.[1]

Podrobniji članak o temi: Maser

Prvi prototip amonijevog masera i njegov izumitelj C. H. Townes. Mlaznica s amonijakom nalazi se lijevo u kutiji, četiri mjedene šipke u sredini je izvođenje kvadrapolnog stanja, a rezonantna šupljina je s desne strane. 24 GHz mikrovalovi izlaze kroz okomiti valovod (Townes ih prilagođava). Na dnu su vakuumske pumpe.

Maser (akronim od engl. Microwave Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje mikrovalova stimuliranom emisijom zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje mikrovalova, a u suvremenoj inačici i za stvaranje i pojačavanje radiovalova i infracrvenoga zračenja. Rad masera temelji se na stimuliranoj emisiji zračenja koja nastaje zbog obrata (inverzije) napučenosti energijskih razina atoma aktivne tvari, kao i kod lasera. Kod plinskih masera (aktivna tvar: amonijak, vodikovi atomi, rubidijeve pare) inverzija napučenosti postiže se reflektiranjem zračenja u rezonantnoj šupljini, a kod čvrstih masera (aktivna tvar ima paramagnetska svojstva) to se postiže rezonantnim zračenjem izvana. Zračenje masera je monokromatsko i odgovara razlici energijskih razina. Titranje se podržava rezonatorom. Energijske razine plina ne ovise o vanjskim silama, pa se zato plinski maser, kao i laser, upotrebljava za točno mjerenje vremena (na primjer atomski sat). Energijske razine čvrstog (paramagnetskog) masera ovise o magnetskom polju, pa se mogu po volji mijenjati; zato se takav maser upotrebljava kao pretpojačalo koje se može regulirati. Takav se uređaj na primjer primjenjuje u astronautici i radioastronomiji kod vrlo osjetljivih detektora elektromagnetskoga zračenja koji još mogu detektirati snagu reda veličine 10–21 W, i manju. Prvu demonstraciju rada masera izveo je 1953. C. H. Townes sa suradnicima.[2]

  1. Townes, Charles Hard. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2020.
  2. maser. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2020.
vruDobitnici Nobelove nagrade za fiziku
1900-ih 1901. Wilhelm Conrad Röntgen · 1902. Hendrik Antoon Lorentz i Pieter Zeeman · 1903. Antoine Henri Becquerel, Pierre Curie i Marie Curie · 1904. John William Strutt Rayleigh · 1905. Philipp Lenard · 1906. Joseph John Thomson · 1907. Albert Abraham Michelson · 1908. Gabriel Lippmann · 1909. Guglielmo Marconi i Carl Ferdinand Braun
1910-ih 1910. Johannes Diderik van der Waals · 1911. Wilhelm Wien · 1912. Nils Gustaf Dalén · 1913. Heike Kamerlingh Onnes · 1914. Max von Laue · 1915. William Henry Bragg i William Lawrence Bragg · 1917. Charles Glover Barkla · 1918. Max Planck · 1919. Johannes Stark
1920-ih 1920. Charles Edouard Guillaume · 1921. Albert Einstein · 1922. Niels Bohr · 1923. Robert Andrews Millikan · 1924. Karl Manne Georg Siegbahn · 1925. James Franck i Gustav Ludwig Hertz · 1926. Jean Baptiste Perrin · 1927. Arthur Holly Compton i Charles Thomson Rees Wilson · 1928. Owen Willans Richardson · 1929. Louis de Broglie
1930-ih 1930. Čandrasekara Venkata Raman · 1932. Werner Heisenberg · 1933. Erwin Schrödinger i Paul Adrien Maurice Dirac · 1935. James Chadwick · 1936. Victor Franz Hess i Carl David Anderson · 1937. Clinton Joseph Davisson i George Paget Thomson · 1938. Enrico Fermi · 1939. Ernest Orlando Lawrence
1940-ih 1943. Otto Stern · 1944. Isidor Isaac Rabi · 1945. Wolfgang Pauli · 1946. Percy Williams Bridgman · 1947. Edward Victor Appleton · 1948. Patrick Maynard Stuart Blackett · 1949. Hideki Jukava
1950-ih 1950. Cecil Frank Powell · 1951. John Douglas Cockcroft i Ernest Thomas Sinton Walton · 1952. Felix Bloch i Edward Mills Purcell · 1953. Frits (Frederik) Zernike · 1954. Max Born i Walther Bothe · 1955. Willis Eugene Lamb · 1956. William Bradford Shockley, John Bardeen i Walter Houser Brattain · 1957. Čen Ning Jang i Cung-Dao Li · 1958. Pavel Aleksejevič Čerenkov, Ilja Mihajlovič Frank i Igor Jevgenijevič Tamm · 1959. Emilio Gino Segre i Owen Chamberlain
1960-ih 1960. Donald Arthur Glaser · 1961. Robert Hofstadter i Rudolf Ludwig Mössbauer · 1962. Lev Davidovič Landau · 1963. Eugene Paul Wigner, Maria Goeppert-Mayer i J. Hans D. Jensen · 1964. Charles Hard Townes, Nikolaj Genadijevič Basov i Aleksandar Prohorov · 1965. Sin-Itiro Tomonaga, Julian Schwinger i Richard P. Feynman · 1966. Alfred Kastler · 1967. Hans Albrecht Bethe · 1968. Luis Walter Alvarez · 1969. Murray Gell-Mann
1970-ih 1970. Hannes Olof Gösta Alfvén i Louis Eugene Félix Néel · 1971. Dennis Gabor · 1972. John Bardeen, Leon Neil Cooper i John Robert Schrieffer · 1973. Leo Esaki, Ivar Giaever i Brian David Josephson · 1974. Martin Ryle i Antony Hewish · 1975. Aage Niels Bohr, Ben Roy Mottelson i Leo James Rainwater · 1976. Burton Richter i Samuel Čao Čung Ting · 1977. Philip Warren Anderson, Nevill Francis Mott i John Hasbrouck van Vleck · 1978. Pjotr Leonidovič Kapica, Arno Penzias i Robert Woodrow Wilson · 1979. Sheldon Lee Glashow, Abdus Salam i Steven Weinberg
1980-ih 1980. James Watson Cronin i Val Logsdon Fitch · 1981. Nicolaas Bloembergen, Arthur L. Schawlow i Kai Manne Siegbahn · 1982. Kenneth G. Wilson · 1983. Subrahmanjan Čandrasehar i William A. Fowler · 1984. Carlo Rubbia i Simon van der Meer · 1985. Klaus von Klitzing · 1986. Ernst Ruska, Gerd Binnig i Heinrich Rohrer · 1987. Johannes Georg Bednorz i Karl Alexander Müller · 1988. Leon Max Lederman, Melvin Schwartz i Jack Steinberger · 1989. Norman Foster Ramsey, Hans Georg Dehmelt i Wolfgang Paul
1990-ih 1990. Jerome Isaac Friedman, Henry Way Kendall i Richard Edward Taylor · 1991. Pierre-Gilles de Gennes · 1992. Georgij Harpak · 1993. Russell Alan Hulse i Joseph Hooton Taylor Jr. · 1994. Bertram N. Brockhouse i Clifford Shull · 1995. Martin Lewis Perl i Frederick Reines · 1996. David Morris Lee, Douglas Dean Osheroff i Robert Coleman Richardson · 1997. Steven Chu, Claude Cohen-Tannoudji i William Daniel Phillips · 1998. Robert B. Laughlin, Horst Ludwig Störmer i Daniel Či Cui · 1999. Gerardus 't Hooft i Martinus J.G. Veltman
2000-ih 2000. Žores Ivanovič Alfjorov, Herbert Kroemer i Jack S. Kilby · 2001. Eric Allin Cornell, Wolfgang Ketterle i Carl Edwin Wieman · 2002. Raymond Davis Jr., Masatoši Košiba i Riccardo Giacconi · 2003. Aleksej Aleksejevič Abrikosov, Vitalij Lazarevič Ginzburg i Anthony James Leggett · 2004. David J. Gross, H. David Politzer i Frank Wilczek · 2005. Theodor Hänsch, John Hall i Roy Glauber · 2006. John C. Mather i George F. Smoot · 2007. Albert Fert i Peter A. Grünberg · 2008. Yoichiro Nambu, Makoto Kobayashi i Toshihide Maskawa · 2009. Charles K. Kao, Willard Boyle i George E. Smith
2010-ih 2010. Andre Geim i Konstantin Novoselov · 2011. Saul Perlmutter, Adam Riess i Brian Schmidt · 2012. David J. Wineland i Serge Haroche · 2013. François Englert i Peter Higgs · 2014. Isamu Akasaki, Hiroshi Amano i Shuji Nakamura · 2015. Takaaki Kajita i Arthur B. McDonald · 2016. David J. Thouless, Duncan Haldane i J. Michael Kosterlitz · 2017. Rainer Weiss, Kip Thorne i Barry Barish · 2018. Artur Ashkin, Gérard Mourou i Donna Strickland · 2019. James Peebles, Michel Mayor i Didier Queloz
2020-ih 2020. Roger Penrose, Reinhard Genzel i Andrea Ghez · 2021. Syukuro Manabe, Klaus Hasselmann i Giorgio Parisi · 2022. Alain Aspect, John Clauser i Anton Zeilinger · 2023. Pierre Agostini, Ferenc Krausz i Anne L'Huillier • 2024. John Hopfield i Geoffrey Hinton