Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (original) (raw)

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Zgrada NSK
Zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Država Republika Hrvatska
Vrsta ustanove: Javna ustanova
Osnovana: 1607.
Adresa: Ul. Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb
Ravnateljica: prof. dr. sc. Ivanka Stričević
Mrežna stranica: www.nsk.hr
Društvene mreže: Stranica NSK na Facebooku Profil NSK na Twitteru Kanal NSK na Youtubeu Profil NSK na Pinterestu Blog NSK Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. siječnja 2016. (Wayback Machine)

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu. Kao stožerna ustanova hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja javna je ustanova od nacionalnoga značaja čiji je vlasnik i osnivač Republika Hrvatska. Knjižnica obavlja knjižnične i informacijske djelatnosti nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu te znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi izgradnje i razvoja knjižničnog sustava Republike Hrvatske.

Mnogi su nadnevci u povijesti hrvatske »čuvarice pismenosti« – Nacionalne i sveučilišne knjižnice – vrijedni spomena. Nekoliko ih je, pak, koji obvezuju biti izdvojeni uz atribut međašnih. Početak imovine današnje riznice znanja seže u godinu 1607. kada su se isusovci smjestili na Gradecu sa svojom rezidencijom i gimnazijom, od 1611. kolegijem.

Iz iste godine datiraju podatci o prvim upisanim knjigama, a poznato je da je već prije 1645. Knjižnica imala posebnu dvoranu, knjižničara te pravila o čuvanju i posuđivanju knjiga. Poveljom cara Leopolda I. iz 1669. Gimnazija sa studijem filozofije postiže akademski stupanj i dobiva naziv Academia Zagrabiensis.

Prvo je njezino mjesto stalnoga boravka bilo u staroj zgradi napuštenoga dominikanskoga samostana na današnjem Trgu svete Katarine 5. Ukinućem isusovačkoga reda 1773., kolegij nastavlja privremenim radom do 1776. kada Knjižnica prelazi u sastav Kraljevske zagrebačke akademije znanosti (Regia Academia Zagrabiensis) kao visoke škole za pravo, filozofiju i teologiju. Godine 1777. obogaćena je velikim oporučnim darom povijesnoga sadržaja kanonika Adama Baltazara Krčelića koji u svojoj darovnici nalaže da knjige budu dostupne široj javnosti.

Zgrada knjižnice i stepenište pred ulazom.

Nacionalno je značenje Knjižnica službeno počela stjecati odredbama o obveznom primjerku (1816. i 1837.). Antun Kukuljević pridijeva joj 1837. latinsko ime Nationalis Academica Bibliotheca, kojim ističe dvojnost njezinih zadaća (kao obrazovne i nacionalne knjižnice), koje do danas sukladno razvija i ističe u svojem nazivu.

Godine 1816. stječe pravo besplatnoga primjerka tiskovina iz tiskare Sveučilišta u Pešti, a od 1837. i iz cijele Hrvatske i Slavonije.

Utemeljenjem Sveučilišta Franje Josipa I., Akademijina knjižnica (Bibliotheca Regiae Academiae Zagrabiensis) 1874. prestaje djelovati te dobiva naziv Sveučilišna, čime joj se, kao sastavnom dijelu Sveučilišta, pojačava važnost i uloga u visokoškolskoj nastavi.

Godine 1892. u Knjižnicu iz Beča stiže za 12 000 forinti otkupljena vrijedna zbirka knjiga hrvatskoga bana Nikole Zrinskog iz 17. stoljeća, poznata pod nazivom Bibliotheca Zriniana.

Godine 1913. Knjižnica ponovno mijenja smještaj. Iz zgrade današnjega Rektorata s približno 110 000 svezaka knjižnične građe seli u secesijsku zgradu, na Trg Marka Marulića 21, u prvu zgradu koja je podignuta samo za potrebe knjižnice. Knjižnica na Marulićevu trgu ubrzo je nadmašila svoje potrebe i postala pretijesnom za pohranu 2 500 000 svezaka – knjiga, časopisa, novina te posebno vrijednoga fonda svojih zbiraka.

Od 1914. u prostorijama Sveučilišne knjižnice nalazi se i Metropolitana, bogata zbirka knjiga i dokumenata Kaptolske prvostolne crkve. Usprkos osiguranim prostorima u novoj zgradi, Metropolitana je zadržala staru lokaciju na Marulićevu trgu.

Izgradnja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice započela je, nakon višegodišnjih priprema, polaganjem kamena temeljca (akademici Andre Mohorovičić i Ivan Jurković) 5. svibnja 1988. »Panteon hrvatske knjige« svečano je otvoren 28. svibnja 1995., u sklopu proslave pete obljetnice Dana državnosti Republike Hrvatske.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica prikuplja te čuva pisano i tiskano kulturno dobro Hrvatske, oslanjajući se ponajprije na obvezni primjerak koji omogućuje pripremu hrvatske bibliografije. Nabavom knjižnične građe, čiji je autor Hrvat (neovisno o tome gdje je izašla i na kojem jeziku), te one napisane hrvatskim jezikom (bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja i narodnost autora), kao i inozemne literature o Hrvatskoj i Hrvatima nadograđuje svoju ulogu nacionalne knjižnice Hrvata.

Opća i posebne informacijske zbirke obogaćuju se najvrjednijim djelima svjetske literature, dok Knjižnica dio svoje sveučilišne uloge ispunjava nabavom inozemne znanstvene i stručne literature, uvažavajući potrebe svih sveučilišta u Hrvatskoj.[1]

Sredinom 2019. započeti su radovi na uređenju južnoga dijela zgrade te opća obnova vanjštine knjižnice te nekih unutrašnjih dijelova. Obnovu je potaknula odluka da se u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice održava dio aktivnosti vezanih uz predsjedanje Republike Hrvatske Europskom unijom. Radovi su dovršeni u 2019. godini[2] i obnovljeni prostori svečano su predstavljeni 20. prosinca 2019. godine.[3]

Aula Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Čitaonice periodike.

Ukupni fond Knjižnice broji približno 3,5 milijuna jedinica različite vrste građe.

Priljev građe za 2018. godinu preko nabave i obveznog primjerka:

Važnije zadaće Knjižnice su:

  1. izgradnja i organizacija hrvatske nacionalne zbirke knjižnične grade i usklađivanje nabave inozemne znanstvene literature na nacionalnoj razini i na razini Sveučilišta u Zagrebu,
  2. očuvanje i obnova knjižnične grade u sklopu međunarodnog programa Preservation and Conservation (PAC),
  3. promicanje hrvatskih tiskanih i elektroničkih publikacija,
  4. bibliografska i informacijska djelatnost u sklopu međunarodnih programa,
  5. izgradnja i organizacija Knjižnice kao središta knjižničnog sustava Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu,
  6. znanstvena istraživanja na polju knjižnične i informacijske znanosti,
  7. izdavačka, izložbena i promotivna djelatnost.

Zbirka rukopisa i starih knjiga.

Portal starih hrvatskih časopisa.

Zbirka s čitaonicom.

Zbirke građe posebne vrste

Digitalne zbirke

Zbirke u čitaonicama

  1. Povijest Knjižnice Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. veljače 2021. (Wayback Machine) (pristupljeno 7. studenoga 2012.)
  2. OTKRIVAMO: JOŠ 33 MILIJUNA ZA ZAGREBAČKO SJEDIŠTE EU! Napetost uoči hrvatskog predsjedanja: Radovi na NSK produljeni, troškovi skočili za više od 50% - Jutarnji List. Pristupljeno 21. prosinca 2019.
  3. Predstavljena preuređena Nacionalna i sveučilišna knjižnica za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU. Pristupljeno 23. prosinca 2019.
  4. https://digitalna.nsk.hr/pb/
  5. http://dnc.nsk.hr/newspapers/
  6. http://dnc.nsk.hr/journals/
  7. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. studenoga 2020. Pristupljeno 21. listopada 2020.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  8. https://dr.nsk.hr/
  9. https://zir.nsk.hr/
  10. http://virtualna.nsk.hr/
  11. https://www.nsk.hr/zvuci-proslosti/
  12. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. listopada 2012. Pristupljeno 1. listopada 2012. CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  13. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. listopada 2020. Pristupljeno 21. listopada 2020. CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  14. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. listopada 2020. Pristupljeno 21. listopada 2020. CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  15. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. listopada 2020. Pristupljeno 21. listopada 2020. CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  16. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. rujna 2012. Pristupljeno 27. rujna 2012. CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  17. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. listopada 2012. Pristupljeno 27. rujna 2012. CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
vuSveučilište u Zagrebu
fakulteti prirodne znanostiPMFtehničke znanostiarhitekturaFERFKITprometFSBgeodezijageotehnikagrađevinagrafikametalurgija (Sisak) • RGNFTTFbiomedicinske znanostiFBFMEFstomatologijaVEFbiotehničke znanostiagronomijaPBFFŠDTdruštvene znanostiERFEFZGFOI (Varaždin) • FPZKIFPFZGučiteljstvohumanističke znanostiFFRZFFZGKBFFHS amblem Sveučilišta u Zagrebuamblem Sveučilišta u Zagrebu
akademije ADUALUMUZA
NSK • Konfucijev institut • Botanički vrtSRCE • [Botanički vrt ljekovitoga bilja](/wiki/Botani%C4%8Dki%5Fvrt%5Fljekovitoga%5Fbilja%5F%22Fran%5FKu%C5%A1an%22 "Botanički vrt ljekovitoga bilja "Fran Kušan"")Studentski centri (Zagreb • Varaždin • Sisak) SKUD Ivan Goran KovačićHAŠK MladostZUK Borongaj
vuZagreb
povijest biskupijažupanija (1201. – 1924.)Zlatna bula 1204.GradecKaptolKrvavi mostBitka na Medveščaku 1667.kapucinski samostansamostan klarisaSrpanjske žrtve 1845.gospodarska izložba 1864.nadbiskupijapotres 1880.posjet cara Josipa 1895.Prosinačke žrtve 1918.oblastDrugi svjetski ratbombardiranjeOslobođenje Zagrebapartizanski zločini (Gračani) • tramvajska nesreća 1954.Finale Kupa velesajamskih gradova 1963.poplava 1964.Finale Kupa velesajamskih gradova 1967.željeznička nesreća 1974.nogometni Euro 1976.zrakoplovna nesreća 1976.Ljetna univerzijada 1987.Pjesma Eurovizije 1990.Dinamo – Crvena zvezda 1990.utakmica Hrvatska – SAD 1990. Raketiranje Banskih dvoraraketiranje 1995Zagrebačka krizaatentat na Ivu PukanićaSto posto za HrvatskuEuropske sveučilišne igre 2016.superbolid 2020.Potres u Zagrebu 2020.poplava 2020.Potres kod Petrinje 2020.pad letjelice 2022. Grb ZagrebaGrb Zagreba
gradske četvrti Donji gradGornji grad – MedveščakTrnjeMaksimirPeščenica – ŽitnjakNovi Zagreb – istokNovi Zagreb – zapadTrešnjevka – sjeverTrešnjevka – jugČrnomerecGornja DubravaDonja DubravaStenjevecPodsused – VrapčePodsljemeSesveteBrezovica
građevine i znamenitosti Banski dvoriCibonin toranjDržavni arhivEurotowerGrički topHotel EsplanadeHOTO Business TowerIlički neboderKuća KallinaKuća TurkovićKula LotrščakKulmerovi dvoriManduševacMedvedgradDom hrvatskih likovnih umjetnika (Meštrovićev paviljon)MirogojNarodni domPrizemljeni Sunčev sustavRudolfova vojarnaSusedgradTunel GričSavski mostoviSky OfficeStara gradska vijećnicaVila RebarZagrepčanka
ulice i trgovi Avenija DubrovnikBogovićeva ulicaBritanski trg (Britanac)DolacEuropski trgIlicaKaptolNova VesNovakova ulicaPantovčakStrossmayerov trgSveti DuhTkalčićeva ulicaTrešnjevački trgTrg bana JelačićaKvaternikov trgTrg hrvatskih velikanaTrg kralja Petra SvačićaTrg kralja TomislavaTrg Petra Preradovića (Cvjetni trg)Trg Republike HrvatskeTrg sv. MarkaKatarinin trgTrg žrtava fažizmaVukovarska ulicaZrinjevac
parkovi, vrtovi i rekracija Botanički vrtBundekDotrščinaJarunLenucijeva potkovaMedvednicaMaksimirZoološki vrt
park-šume CmrokČulinečinaDankovečka šumaDubravkin putGrmoščicaJelenovacJurjevskaKraljevecLisičinaMagdalenaMaskimirMirogojMiroševčinaNovoselecOporovecPantovčakPrekrižjeRemeteRokov perivojSavska opatovinaSusedgradŠestinski dolTuškanacZamorski breg – Šestinski vrtZelengaj
svetišta i bogomolje Bazilika sv. AntunaBazilika Srca IsusovaCrkva Sveta Mati SlobodeCrkva sv. BlažaCrkva sv. KatarineCrkva sv. MarkaEvangelička crkvaSaborna crkva Preobraženja Gospodnjegdžamijagrkokatolička konkatedralakatedralasinagoga
kultura AdventfilharmonijaGavellaHNKKomedijaKravat pukovnijaLisinskiMala scena • NSK • pijanistička školaŠestinski kišobranškola crtanog filmaZagrebački solisti
galerije i muzeji arheološkiarhitektureetnografskiGliptoteka HAZUgrada ZagrebaKlovićevi dvoriLaubaMimaramoderne umjetnostiMSUnaivne umjetnostipovijesniprirodoslovniStrossmayerova galerija starih majstoraškolskišportskitehničkitiflološkiUmjetnički paviljonumjetnost i obrtželjeznički
obrazovanje HAZUsrednje škole i gimnazijeSveučilište (Akademije: ADUALUMUZA • Fakulteti: arhitekturaEFZGERFFBFFERFFRZFFZGFHSFKITFOIFPZFSBgeodezijagrađevinagrafičkiGTFKBFKIFMEFmetalurškiPFZGPMFprometRGNFstomatološkiTTFučiteljskiVEF)
promet Autobusni kolodvorGlavni kolodvorjavni gradski promet (autobusne linijetramvajiuspinjačažičara) • prigradska željeznicaZapadni kolodvorzračna luka
događaji AnimafestINmusic festivalInterliberMeđunarodna smotra folkloraMuzički biennale ZagrebPasionska baštinaZagrebački filmski festivalZagrebački velesajamZagrebDox
ostalo biskupi i nadbiskupiGradska skupštinagradonačelniciEphemerides Zagrabiensesimepočasni građaniPurgeriurbanizam u 19. stoljećuZagiZagrebačka filološka školaZagrebački denarZagrebačka mumija