Naila Ceribašić / Ceribasic | Institute of Ethnology and Folklore Research (original) (raw)
Papers by Naila Ceribašić / Ceribasic
Spol ili rod jedan je od aspekata drustvena identiteta koji je trajno i snažno utkan u oblike, ža... more Spol ili rod jedan je od aspekata drustvena identiteta koji je trajno i snažno utkan u oblike, žanrove, nacine glazbenog izražavanja i kontekste folklorne glazbe. Neki od njih su tipicni ili cak iskljucivo muski ili ženski ? primjerice, u vecini proljetnih ophoda sjeveroistocne Hrvatske nositeljice su događanja bile mlade djevojke. Istodobno, orijentacija prema tipicnim i reprezentativnim sadržajima i oblicima u znanstvenom i festivalskom predstavljanju folklorne glazbe gotovo je nevidljivima ucinila pojave suprotna predznaka. Najbolji su primjer tomu sviracice narodnih glazbala, koje su u proslosti tek rubno bile prisutne u javnosti seoskih zajednica, no i snažno dodatno marginalizirane znanstvenim i drustvenim kanonima. Uz te dvije sastavnice bastinjene iz proslosti, na rodnu konfiguraciju danasnje folklorne glazbe znatno su utjecali i procesi promjene tijekom posljednjih nekoliko desetljeca. Organizirano glazbovanje, organizirana poduka i mreža raznoliko koncipiranih folklornih priredbi imali su narocita utjecaja na danasnje odnose zastupljenosti žena i muskaraca ? u organiziranim folklornim skupinama pretežu žene, razlicite skole, seminari i radionice narodne glazbe ukljucuju polaznike obaju spolova te su odgojile citav niz vrsnih sviracica i sviraca narodnih glazbala, pojedini specijalizirani festivali pridonijeli su afirmaciji dotad nepoznatnih glazbenica, a ženske su se inacice pojavile i u tradicionalno muskim glazbenim podrucjima, primjerice u klapskom pjevanju.
Until today, the oeuvre of Franjo Ksaver Kuhac has remained indispensable for understanding histo... more Until today, the oeuvre of Franjo Ksaver Kuhac has remained indispensable for understanding historical processes in Croatian traditional music from the end of the 19th century up to now, as well as for comprehending changes within the subject of ethnomusicological research. During the 1920s and 1930s, the influence of Kuhac’s oeuvre was somewhat limited: the public sphere was characterized by the endeavours of the society Seljacka sloga (The Peasants’ Concord) to equate national culture with an autochthonous peasant folk culture, and the cultural- historical approach started to develop within the scholarly sphere. The blending of autochthonous culture and cultural- historical interpretations has been extended up until today, along with a part of Kuhac’s insights and ideas adopted by them. The intention of this paper is to revisit this conventional framework of historical changes in Croatian traditional music and its research, by adding data and views on folk and popular music in Croatian civic press – mostly the journals Svijet and Kulisa – in the formative period of the discourse and practice of the Seljacka sloga society during the 1920s and 1930s. These journals are basic sources on popular music in Croatia between the two world wars, being at the same time important for understanding social dynamics of the folk music of the period. They reported on and advocated a kind of musical cosmopolitanism, in distinction from the musical nationalism of Seljacka sloga. At the same time they implicitly questioned the very opposition between folk and popular (as well as rural vs. urban, Croatian vs. foreign, participational vs. presentational, etc.). Therefore, it seems as if they indicated the future understanding of traditional music, which was established only by the contextual ethnomusicology of the 1970s. In all that, Kuhac’s legacy could have been a foothold and/or inspiration for both cosmopolitans and nationalists. In other words, it is of unquestionable durability in scholarly and broader cultural spheres.
Najavni tekstovi za inozemne folklorne skupine i ansamble koji su sudjelovali na 43. međunarodnoj... more Najavni tekstovi za inozemne folklorne skupine i ansamble koji su sudjelovali na 43. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu: Alžir – Sidi-Bel-Abbes, Bugarska – Bistrica, Crna Gora – Cetinje, Indonezija – Jakarta, Irska – Drogheda i Balbriggan, Japan – Hakodate, Mađarska – Sopron, Makedonija – Ohrid, Portugal – Porto, Velika Britanija – Corscombe, Zambija – Chikuni
Studia ethnologica Croatica, 2013
Nazor o Istri kao regiji istarske ljestvice i baluna, koji je dominirao u hrvatskoj strucnoj i si... more Nazor o Istri kao regiji istarske ljestvice i baluna, koji je dominirao u hrvatskoj strucnoj i siroj kulturnoj javnosti tijekom 20. stoljeca, u posljednjih se dvadesetak godina mijenja prema nazoru o plurietnicnosti i multikulturalnosti istarske glazbene i plesne bastine. I istarski program u okviru 43. međunarodne smotre folklora (koji obuhvaca folklornu priredbu, koncert crkvenog puckog pjevanja, radionice vokalne i instrumentalne glazbe te koncert etnoglazbe) također upucuje na njezinu kulturnu raznolikost, isticuci obje vodece istarske tradicije – tradiciju tijesnih intervala i tonalitetnu tradicija, kao i njihova složena prepletanja. // The view of Istria as the region of the Istrian scale and balun dance, which had dominated Croatian professional and wider cultural circles in the 20th century, has gradually been transformed in the past two decades towards a view of the pluri-ethnicity and multiculturality of Istrian music and dance heritage. The Istrian program at 43rd International Folklore Festival (which includes folklore performance, concert of church folk singing, workshops of vocal and instrumental music, and world music concert) also attempts to represent cultural diversity of the region, emphasizing two leading Istrian traditions – the tradition of narrow intervals and tonal tradition, as well as their complex interweaving.
Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, 2002
Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, Sep 12, 1992
The SAGE International Encyclopedia of Music and Culture, 2019
International Review of The Aesthetics and Sociology of Music, Jan 4, 2015
Autorica donosi pregled hrvatskih nematerijalnih kulturnih dobara ukljucenih u nacionalni popis b... more Autorica donosi pregled hrvatskih nematerijalnih kulturnih dobara ukljucenih u nacionalni popis bastine i UNESCO-v “Reprezentativan popis nematerijalne kulturne bastine covjecanstva”. Upucuje na razvoj programa na međunarodnoj razini, kao i na povijest hrvatskih mjera ocuvanja i zastite, te raspravlja o ucincima prevođenja tradicija u popise bastine. // The author provides an overview of intangible cultural assets that are included in the national inventory of heritage, and in the UNESCO’s “Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity”. She outlines the development of the program on international scale and the history of Croatian measures in safeguarding heritage, and discusses the effects of translating traditions into enlisted heritage.
The Production of Particularity: Public Practice of National Minorities' Folk Music and Dance... more The Production of Particularity: Public Practice of National Minorities' Folk Music and Dance in Croatia
U radu se opisuje djelovanje Drustva perojskih Crnogoraca od pocetka 2003. do potkraj 2005. kad j... more U radu se opisuje djelovanje Drustva perojskih Crnogoraca od pocetka 2003. do potkraj 2005. kad je perojsko pojanje proslo put od nepoznanice do ovjerene bastine. Kljucni su u tome procesu bili pojedini clanovi Drustva, ali jednako je važan bio i rad strucnjaka u proslosti, odnosno građa sto su je prikupili (etnomuzikoloska građa Miodraga Vasiljevica i usmenoknjiževna građa Maje Boskovic-Stulli). Usto su znacajno pridonijeli i danasnji strucnjaci, a skopcano s njima i državne institucije i međudržavni programi. Rijec je o primjeru iz tematskog sklopa javne prakse folklora, primijenjenog rada strucnjaka te identificiranja, dokumentiranja i obnavljanja bastine, cime se mnogo bavi i Zorica Vitez u svojim znanstvenim radovima, a jos vise susrece u svom primijenjenom radu.
U hrvatskoj znanstvenoj i strucnoj literaturi razlikovanje folklora i folklorizma je dvovrsno. Je... more U hrvatskoj znanstvenoj i strucnoj literaturi razlikovanje folklora i folklorizma je dvovrsno. Jedan dio folklorista i etnologa, polazeci od konteksta, izvedbe, komunikacije i procesa kao bitnih odrednica folklornih pojava, dolazi do zakljucka da su folklor i folklorizam prepleteni, da se među njima brisu razlike ili pak da je folklorizam dio folklora. Takva se interpretacija javlja mahom u znanstvenom, a ne i u strucnom diskurzu i nije imala odvise utjecaja na koncepciju suvremenih smotri folklora. Druga skupina folklorista i etnologa, suprotno prvoj, veoma jasno i ostro razlikuje sto je folklor, a sto folklorizam, ali njihov odnos razmatra samo na razini produkata: određene pjesme, plesa ili nosnje. Folklor bi, prema toj interpretaciji, bio ono sto je izvorno, a folklorizam njegova suprotnost – ono sto nije izvorno. U ovom se radu, koji je prviput objavljen 2003. i dijelom je sire monografije o povijesti i etnografiji smotri folklora u Hrvatskoj, potanje analizira hrvatska koncepcija izvornosti iz 1960-ih i poslije, potom se razmatraju njezine kritike u znanstvenoj literaturi iz 1970-ih i 1980-ih, a na kraju se raspravlja o poimanjima izvornosti i/ili autenticnosti iz perspektive suvremenih etnoloskih i folkloristickih teorija.
U radu se razmatra zastupljenost i nacin predstavljanja žena vezanih uz glazbu u jednom opcem lek... more U radu se razmatra zastupljenost i nacin predstavljanja žena vezanih uz glazbu u jednom opcem leksikonu, konkretno u Hrvatskom opcem leksikonu, te poredbeno u jednom specijaliziranom glazbenom leksikonu. Cinjenice o glazbenicama i glazbenicima zastupljenima u opcem leksikonu analizira se na razini strukture ženskih glazbenih profesija u hrvatskoj i drugim glazbama ; posebno se analiziraju glazbenice u odnosu na važne glazbenike popracene portretima ; na posljetku, analizira se nacin na koji se one opisuju, pri cemu se pokazuju određeni obrasci ženskih opisa i vrijednosti, povezani s obrascima opisa i vrijednosti pojedinih glazbenih profesija, podrucja, žanrova i nacionalnih tradicija. Veca je pozornost posvecena cetirima glazbenim profesijama: pjevackoj, skladateljskoj, pijanistickoj te etno/muzikoloskoj i glazbeno-publicistickoj, koje su rodno i spolno razlicito pozicionirane u sustavu vrijednosti visoke kulture.
Ethnologie française, 2013
Autorica slijedi tijek novca na polju tradicijske glazbe u Hrvatskoj u proslosti i danas. Rasclan... more Autorica slijedi tijek novca na polju tradicijske glazbe u Hrvatskoj u proslosti i danas. Rasclanjuje usmjerenost glazbenistva prema dominantno ekonomskom, drustvenom ili simbolickom kapitalu. No, razmatrajuci postsocijalisticko razdoblje, ukazuje na opci trend sve snažnijeg vezivanja glazbenistva kao kulturnog kapitala s ekonomskim. Na kraju zakljucuje da standardno znanstveno bavljenje “politikom i poetikom” treba nadograditi “ekonomijom” koja je trecim kljucnim aspektom glazbenih kultura.
Spol ili rod jedan je od aspekata drustvena identiteta koji je trajno i snažno utkan u oblike, ža... more Spol ili rod jedan je od aspekata drustvena identiteta koji je trajno i snažno utkan u oblike, žanrove, nacine glazbenog izražavanja i kontekste folklorne glazbe. Neki od njih su tipicni ili cak iskljucivo muski ili ženski ? primjerice, u vecini proljetnih ophoda sjeveroistocne Hrvatske nositeljice su događanja bile mlade djevojke. Istodobno, orijentacija prema tipicnim i reprezentativnim sadržajima i oblicima u znanstvenom i festivalskom predstavljanju folklorne glazbe gotovo je nevidljivima ucinila pojave suprotna predznaka. Najbolji su primjer tomu sviracice narodnih glazbala, koje su u proslosti tek rubno bile prisutne u javnosti seoskih zajednica, no i snažno dodatno marginalizirane znanstvenim i drustvenim kanonima. Uz te dvije sastavnice bastinjene iz proslosti, na rodnu konfiguraciju danasnje folklorne glazbe znatno su utjecali i procesi promjene tijekom posljednjih nekoliko desetljeca. Organizirano glazbovanje, organizirana poduka i mreža raznoliko koncipiranih folklornih priredbi imali su narocita utjecaja na danasnje odnose zastupljenosti žena i muskaraca ? u organiziranim folklornim skupinama pretežu žene, razlicite skole, seminari i radionice narodne glazbe ukljucuju polaznike obaju spolova te su odgojile citav niz vrsnih sviracica i sviraca narodnih glazbala, pojedini specijalizirani festivali pridonijeli su afirmaciji dotad nepoznatnih glazbenica, a ženske su se inacice pojavile i u tradicionalno muskim glazbenim podrucjima, primjerice u klapskom pjevanju.
Until today, the oeuvre of Franjo Ksaver Kuhac has remained indispensable for understanding histo... more Until today, the oeuvre of Franjo Ksaver Kuhac has remained indispensable for understanding historical processes in Croatian traditional music from the end of the 19th century up to now, as well as for comprehending changes within the subject of ethnomusicological research. During the 1920s and 1930s, the influence of Kuhac’s oeuvre was somewhat limited: the public sphere was characterized by the endeavours of the society Seljacka sloga (The Peasants’ Concord) to equate national culture with an autochthonous peasant folk culture, and the cultural- historical approach started to develop within the scholarly sphere. The blending of autochthonous culture and cultural- historical interpretations has been extended up until today, along with a part of Kuhac’s insights and ideas adopted by them. The intention of this paper is to revisit this conventional framework of historical changes in Croatian traditional music and its research, by adding data and views on folk and popular music in Croatian civic press – mostly the journals Svijet and Kulisa – in the formative period of the discourse and practice of the Seljacka sloga society during the 1920s and 1930s. These journals are basic sources on popular music in Croatia between the two world wars, being at the same time important for understanding social dynamics of the folk music of the period. They reported on and advocated a kind of musical cosmopolitanism, in distinction from the musical nationalism of Seljacka sloga. At the same time they implicitly questioned the very opposition between folk and popular (as well as rural vs. urban, Croatian vs. foreign, participational vs. presentational, etc.). Therefore, it seems as if they indicated the future understanding of traditional music, which was established only by the contextual ethnomusicology of the 1970s. In all that, Kuhac’s legacy could have been a foothold and/or inspiration for both cosmopolitans and nationalists. In other words, it is of unquestionable durability in scholarly and broader cultural spheres.
Najavni tekstovi za inozemne folklorne skupine i ansamble koji su sudjelovali na 43. međunarodnoj... more Najavni tekstovi za inozemne folklorne skupine i ansamble koji su sudjelovali na 43. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu: Alžir – Sidi-Bel-Abbes, Bugarska – Bistrica, Crna Gora – Cetinje, Indonezija – Jakarta, Irska – Drogheda i Balbriggan, Japan – Hakodate, Mađarska – Sopron, Makedonija – Ohrid, Portugal – Porto, Velika Britanija – Corscombe, Zambija – Chikuni
Studia ethnologica Croatica, 2013
Nazor o Istri kao regiji istarske ljestvice i baluna, koji je dominirao u hrvatskoj strucnoj i si... more Nazor o Istri kao regiji istarske ljestvice i baluna, koji je dominirao u hrvatskoj strucnoj i siroj kulturnoj javnosti tijekom 20. stoljeca, u posljednjih se dvadesetak godina mijenja prema nazoru o plurietnicnosti i multikulturalnosti istarske glazbene i plesne bastine. I istarski program u okviru 43. međunarodne smotre folklora (koji obuhvaca folklornu priredbu, koncert crkvenog puckog pjevanja, radionice vokalne i instrumentalne glazbe te koncert etnoglazbe) također upucuje na njezinu kulturnu raznolikost, isticuci obje vodece istarske tradicije – tradiciju tijesnih intervala i tonalitetnu tradicija, kao i njihova složena prepletanja. // The view of Istria as the region of the Istrian scale and balun dance, which had dominated Croatian professional and wider cultural circles in the 20th century, has gradually been transformed in the past two decades towards a view of the pluri-ethnicity and multiculturality of Istrian music and dance heritage. The Istrian program at 43rd International Folklore Festival (which includes folklore performance, concert of church folk singing, workshops of vocal and instrumental music, and world music concert) also attempts to represent cultural diversity of the region, emphasizing two leading Istrian traditions – the tradition of narrow intervals and tonal tradition, as well as their complex interweaving.
Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, 2002
Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, Sep 12, 1992
The SAGE International Encyclopedia of Music and Culture, 2019
International Review of The Aesthetics and Sociology of Music, Jan 4, 2015
Autorica donosi pregled hrvatskih nematerijalnih kulturnih dobara ukljucenih u nacionalni popis b... more Autorica donosi pregled hrvatskih nematerijalnih kulturnih dobara ukljucenih u nacionalni popis bastine i UNESCO-v “Reprezentativan popis nematerijalne kulturne bastine covjecanstva”. Upucuje na razvoj programa na međunarodnoj razini, kao i na povijest hrvatskih mjera ocuvanja i zastite, te raspravlja o ucincima prevođenja tradicija u popise bastine. // The author provides an overview of intangible cultural assets that are included in the national inventory of heritage, and in the UNESCO’s “Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity”. She outlines the development of the program on international scale and the history of Croatian measures in safeguarding heritage, and discusses the effects of translating traditions into enlisted heritage.
The Production of Particularity: Public Practice of National Minorities' Folk Music and Dance... more The Production of Particularity: Public Practice of National Minorities' Folk Music and Dance in Croatia
U radu se opisuje djelovanje Drustva perojskih Crnogoraca od pocetka 2003. do potkraj 2005. kad j... more U radu se opisuje djelovanje Drustva perojskih Crnogoraca od pocetka 2003. do potkraj 2005. kad je perojsko pojanje proslo put od nepoznanice do ovjerene bastine. Kljucni su u tome procesu bili pojedini clanovi Drustva, ali jednako je važan bio i rad strucnjaka u proslosti, odnosno građa sto su je prikupili (etnomuzikoloska građa Miodraga Vasiljevica i usmenoknjiževna građa Maje Boskovic-Stulli). Usto su znacajno pridonijeli i danasnji strucnjaci, a skopcano s njima i državne institucije i međudržavni programi. Rijec je o primjeru iz tematskog sklopa javne prakse folklora, primijenjenog rada strucnjaka te identificiranja, dokumentiranja i obnavljanja bastine, cime se mnogo bavi i Zorica Vitez u svojim znanstvenim radovima, a jos vise susrece u svom primijenjenom radu.
U hrvatskoj znanstvenoj i strucnoj literaturi razlikovanje folklora i folklorizma je dvovrsno. Je... more U hrvatskoj znanstvenoj i strucnoj literaturi razlikovanje folklora i folklorizma je dvovrsno. Jedan dio folklorista i etnologa, polazeci od konteksta, izvedbe, komunikacije i procesa kao bitnih odrednica folklornih pojava, dolazi do zakljucka da su folklor i folklorizam prepleteni, da se među njima brisu razlike ili pak da je folklorizam dio folklora. Takva se interpretacija javlja mahom u znanstvenom, a ne i u strucnom diskurzu i nije imala odvise utjecaja na koncepciju suvremenih smotri folklora. Druga skupina folklorista i etnologa, suprotno prvoj, veoma jasno i ostro razlikuje sto je folklor, a sto folklorizam, ali njihov odnos razmatra samo na razini produkata: određene pjesme, plesa ili nosnje. Folklor bi, prema toj interpretaciji, bio ono sto je izvorno, a folklorizam njegova suprotnost – ono sto nije izvorno. U ovom se radu, koji je prviput objavljen 2003. i dijelom je sire monografije o povijesti i etnografiji smotri folklora u Hrvatskoj, potanje analizira hrvatska koncepcija izvornosti iz 1960-ih i poslije, potom se razmatraju njezine kritike u znanstvenoj literaturi iz 1970-ih i 1980-ih, a na kraju se raspravlja o poimanjima izvornosti i/ili autenticnosti iz perspektive suvremenih etnoloskih i folkloristickih teorija.
U radu se razmatra zastupljenost i nacin predstavljanja žena vezanih uz glazbu u jednom opcem lek... more U radu se razmatra zastupljenost i nacin predstavljanja žena vezanih uz glazbu u jednom opcem leksikonu, konkretno u Hrvatskom opcem leksikonu, te poredbeno u jednom specijaliziranom glazbenom leksikonu. Cinjenice o glazbenicama i glazbenicima zastupljenima u opcem leksikonu analizira se na razini strukture ženskih glazbenih profesija u hrvatskoj i drugim glazbama ; posebno se analiziraju glazbenice u odnosu na važne glazbenike popracene portretima ; na posljetku, analizira se nacin na koji se one opisuju, pri cemu se pokazuju određeni obrasci ženskih opisa i vrijednosti, povezani s obrascima opisa i vrijednosti pojedinih glazbenih profesija, podrucja, žanrova i nacionalnih tradicija. Veca je pozornost posvecena cetirima glazbenim profesijama: pjevackoj, skladateljskoj, pijanistickoj te etno/muzikoloskoj i glazbeno-publicistickoj, koje su rodno i spolno razlicito pozicionirane u sustavu vrijednosti visoke kulture.
Ethnologie française, 2013
Autorica slijedi tijek novca na polju tradicijske glazbe u Hrvatskoj u proslosti i danas. Rasclan... more Autorica slijedi tijek novca na polju tradicijske glazbe u Hrvatskoj u proslosti i danas. Rasclanjuje usmjerenost glazbenistva prema dominantno ekonomskom, drustvenom ili simbolickom kapitalu. No, razmatrajuci postsocijalisticko razdoblje, ukazuje na opci trend sve snažnijeg vezivanja glazbenistva kao kulturnog kapitala s ekonomskim. Na kraju zakljucuje da standardno znanstveno bavljenje “politikom i poetikom” treba nadograditi “ekonomijom” koja je trecim kljucnim aspektom glazbenih kultura.
Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće: Povijest i etnografija javne prakse narodne glazbe u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2003
Book in Croatian: Croatian, Peasant, Old and Local: History and Ethnography of the Public Practi... more Book in Croatian: Croatian, Peasant, Old and Local: History and Ethnography
of the Public Practice of Folk Music in Croatia,
The history of folk music in Croatia is closely connected with the history of its practice at festivals and other related events. Relation to its key components – Croatian, peasant, old and local – has been discursively configured differently during certain periods, but it has occurred and exemplified itself primarily in the field of public practice. The central contentious questions, up to present times, have been: who are legitimate bearers and connoisseurs of folk music and how a public practice of folk music has relied on a folklore music practice. In answer to these questions a modernistic model in the 1920s, traditionalistic in the 1930s and socialist realism model during the 1950s were shaped.
See full English summary on pp. 403-410 in the book.