Bernard Miocic - Academia.edu (original) (raw)
Papers by Bernard Miocic
U radu se istražuje i analizira primjena modela odnosa (komuniciranja) s javnošću na internetu, s... more U radu se istražuje i analizira primjena modela odnosa (komuniciranja) s javnošću na internetu, s naglaskom na dvosmjerno-interaktivnom komuniciranju i ostvarivanju dijaloga na relaciji organizacija – javnost. Rezultati istraživanja provedenog na uzorku zaposlenih u odnosima s javnošću (n=106) pokazuju da se na internet, najviše primjenjuje model javnog informiranja (83%). To pokazuje da službe za odnose s javnostima još nisu potpuno prepoznale najvažniju karakteristiku koju im nudi novo medijsko okruženje – interaktivnost. Provedenom multivarijantnom analizom nije podržana polazna hipoteza prema kojoj je izbor modela komuniciranja internetom povezan s ulogom službe za odnose s javnošću. Ipak, uspostava i vođenje interaktivne dvosmjerne komunikacije i dijaloga ostaje zadatak djelatnika odgovornih za odnose s javnostima. Internet, sam po sebi, ne vodi u nove oblike komunikacije.
Ovaj se clanak bavi doprinosom internetske stranice Hrvatskog centra za razminiranje informiranju... more Ovaj se clanak bavi doprinosom internetske stranice Hrvatskog centra za razminiranje informiranju i edukaciji o opasnostima od mina. Empirijski se dio istraživanja odnosi na analizu sadržaja aktualnosti u kojima se pisalo o razlicitim aktivnostima protuminskog djelovanja. Analizirane su glavne teme i događaji kojima se obilježava mjesec zastite od mina u kontekstu informativne i edukativne vrijednosti objavljenih priloga. Pokazalo se da nisu dovoljno iskoristene mogucnosti novih medija za kvalitetnu prezentaciju svih aktivnosti protuminskog djelovanja. Drugacijim pristupom informiranju i edukaciji stanovnistva posredstvom novih medija moguce je pozitivno djelovati na građansku sigurnost.
U radu se istražuje i analizira primjena modela odnosa (komuniciranja) s javnošću na internetu, s... more U radu se istražuje i analizira primjena modela odnosa (komuniciranja) s javnošću na internetu, s naglaskom na dvosmjerno-interaktivnom komuniciranju i ostvarivanju dijaloga na relaciji organizacija-javnost. Rezultati istraživanja provedenog na uzorku zaposlenih u odnosima s javnošću (n=106) pokazuju da se na internet, najviše primjenjuje model javnog informiranja (83%). To pokazuje da službe za odnose s javnostima još nisu potpuno prepoznale najvažniju karakteristiku koju im nudi novo medijsko okruženje-interaktivnost. Provedenom multivarijantnom analizom nije podržana polazna hipoteza prema kojoj je izbor modela komuniciranja internetom povezan s ulogom službe za odnose s javnošću. Ipak, uspostava i vođenje interaktivne dvosmjerne komunikacije i dijaloga ostaje zadatak djelatnika odgovornih za odnose s javnostima. Internet, sam po sebi, ne vodi u nove oblike komunikacije. Ključne riječi: internet, uloge i modeli odnosa s javnošću, dvosmjerno-interaktivno komuniciranje, dijalog
The emergence of new media has caused changes in peoples’ communication behaviours. Despite their... more The emergence of new media has caused changes in peoples’ communication behaviours. Despite their potential, there is a lack of empirical data on the ways they have been used. This paper presents the findings of a study conducted in 2014 on new media literacy of youth enrolled in secondary schools in Zadar. The purpose of the study was to assess youth’s media exposure, engagement in Web 2.0 services and new media literacy skills. The theoretical framework is a concept of twelve new media literacy skills developed by H. Jenkins (2006). These skills are: play, appropriation, distributed cognition, collective intelligence, judgment, transmedia navigation, networking, negotiation, and visualization. The results of the study showed that the most developed new media literacy skills were visualisation, collective intelligence, play and judgement. The one-way analysis of variance confirmed the hypothesis that gender, type of educational program, exposure to media and engagement in Web 2.0 s...
Ovaj rad imao je za cilj identificirati i opisati modele (praksu) odnosa s javnošću na internetu,... more Ovaj rad imao je za cilj identificirati i opisati modele (praksu) odnosa s javnošću na internetu, ustanoviti stupanj univerzalnosti tradicionalnih modela i utvrditi da li njihov odabir uvjetovan karakteristikama službe za odnose s javnošću. Rezultati provedenog anketnog istraživanja pokazuju da organizacije (n=111) prakticiraju tri modela odnosa s javnošću na internetu: tiskovno-informativni, dvosmjerni asimetrični i dvosmjerni simetrični model odnosa s javnošću. Rezultati ujedno jasno pokazuju da je dvosmjerni simetrični model najčešće korišteni model odnosa s javnošću na internetu što ukazuje da službe za odnose s javnošću ne obraćaju pozornost samo potrebama i težnjama organizacija u kojima rade, nego i javnosti. Provedenom analizom varijance potvrđena je pretpostavka o postojanju razlika u odabiru modela odnosa s javnošću na internetu s obzirom na obilježja službe za odnose s javnošću. Rezultati istraživanja pokazuju da organizacije u kojima službe za odnose s javnošću imaju dov...
U radu se istražuje i analizira primjena modela odnosa (komuniciranja) s javnošću na internetu, s... more U radu se istražuje i analizira primjena modela odnosa (komuniciranja) s javnošću na internetu, s naglaskom na dvosmjerno-interaktivnom komuniciranju i ostvarivanju dijaloga na relaciji organizacija – javnost. Rezultati istraživanja provedenog na uzorku zaposlenih u odnosima s javnošću (n=106) pokazuju da se na internet, najviše primjenjuje model javnog informiranja (83%). To pokazuje da službe za odnose s javnostima još nisu potpuno prepoznale najvažniju karakteristiku koju im nudi novo medijsko okruženje – interaktivnost. Provedenom multivarijantnom analizom nije podržana polazna hipoteza prema kojoj je izbor modela komuniciranja internetom povezan s ulogom službe za odnose s javnošću. Ipak, uspostava i vođenje interaktivne dvosmjerne komunikacije i dijaloga ostaje zadatak djelatnika odgovornih za odnose s javnostima. Internet, sam po sebi, ne vodi u nove oblike komunikacije.
Ovaj se clanak bavi doprinosom internetske stranice Hrvatskog centra za razminiranje informiranju... more Ovaj se clanak bavi doprinosom internetske stranice Hrvatskog centra za razminiranje informiranju i edukaciji o opasnostima od mina. Empirijski se dio istraživanja odnosi na analizu sadržaja aktualnosti u kojima se pisalo o razlicitim aktivnostima protuminskog djelovanja. Analizirane su glavne teme i događaji kojima se obilježava mjesec zastite od mina u kontekstu informativne i edukativne vrijednosti objavljenih priloga. Pokazalo se da nisu dovoljno iskoristene mogucnosti novih medija za kvalitetnu prezentaciju svih aktivnosti protuminskog djelovanja. Drugacijim pristupom informiranju i edukaciji stanovnistva posredstvom novih medija moguce je pozitivno djelovati na građansku sigurnost.
U radu se istražuje i analizira primjena modela odnosa (komuniciranja) s javnošću na internetu, s... more U radu se istražuje i analizira primjena modela odnosa (komuniciranja) s javnošću na internetu, s naglaskom na dvosmjerno-interaktivnom komuniciranju i ostvarivanju dijaloga na relaciji organizacija-javnost. Rezultati istraživanja provedenog na uzorku zaposlenih u odnosima s javnošću (n=106) pokazuju da se na internet, najviše primjenjuje model javnog informiranja (83%). To pokazuje da službe za odnose s javnostima još nisu potpuno prepoznale najvažniju karakteristiku koju im nudi novo medijsko okruženje-interaktivnost. Provedenom multivarijantnom analizom nije podržana polazna hipoteza prema kojoj je izbor modela komuniciranja internetom povezan s ulogom službe za odnose s javnošću. Ipak, uspostava i vođenje interaktivne dvosmjerne komunikacije i dijaloga ostaje zadatak djelatnika odgovornih za odnose s javnostima. Internet, sam po sebi, ne vodi u nove oblike komunikacije. Ključne riječi: internet, uloge i modeli odnosa s javnošću, dvosmjerno-interaktivno komuniciranje, dijalog
The emergence of new media has caused changes in peoples’ communication behaviours. Despite their... more The emergence of new media has caused changes in peoples’ communication behaviours. Despite their potential, there is a lack of empirical data on the ways they have been used. This paper presents the findings of a study conducted in 2014 on new media literacy of youth enrolled in secondary schools in Zadar. The purpose of the study was to assess youth’s media exposure, engagement in Web 2.0 services and new media literacy skills. The theoretical framework is a concept of twelve new media literacy skills developed by H. Jenkins (2006). These skills are: play, appropriation, distributed cognition, collective intelligence, judgment, transmedia navigation, networking, negotiation, and visualization. The results of the study showed that the most developed new media literacy skills were visualisation, collective intelligence, play and judgement. The one-way analysis of variance confirmed the hypothesis that gender, type of educational program, exposure to media and engagement in Web 2.0 s...
Ovaj rad imao je za cilj identificirati i opisati modele (praksu) odnosa s javnošću na internetu,... more Ovaj rad imao je za cilj identificirati i opisati modele (praksu) odnosa s javnošću na internetu, ustanoviti stupanj univerzalnosti tradicionalnih modela i utvrditi da li njihov odabir uvjetovan karakteristikama službe za odnose s javnošću. Rezultati provedenog anketnog istraživanja pokazuju da organizacije (n=111) prakticiraju tri modela odnosa s javnošću na internetu: tiskovno-informativni, dvosmjerni asimetrični i dvosmjerni simetrični model odnosa s javnošću. Rezultati ujedno jasno pokazuju da je dvosmjerni simetrični model najčešće korišteni model odnosa s javnošću na internetu što ukazuje da službe za odnose s javnošću ne obraćaju pozornost samo potrebama i težnjama organizacija u kojima rade, nego i javnosti. Provedenom analizom varijance potvrđena je pretpostavka o postojanju razlika u odabiru modela odnosa s javnošću na internetu s obzirom na obilježja službe za odnose s javnošću. Rezultati istraživanja pokazuju da organizacije u kojima službe za odnose s javnošću imaju dov...