Branka Galic - Academia.edu (original) (raw)

Papers by Branka Galic

XVII. Dani psihologije u …, 2010

Abstract: Bez obzira na proklamiranu ravnopravnost, žene i muškarci u Hrvatskoj još uvijek nisu o... more Abstract: Bez obzira na proklamiranu ravnopravnost, žene i muškarci u Hrvatskoj još uvijek nisu ostvarili društvenu rodnu jednakost, pri čemu se čini kako su žene u društveno nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce u različitim životnim područjima. ...

Revija za Sociologiju, Dec 31, 1996

Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, May 15, 2000

18. godišnja …, 2010

Abstract: Jesu li građani/ke Hrvatske svjesni rodne neravnopravnosti u RH danas? Smatraju li da s... more Abstract: Jesu li građani/ke Hrvatske svjesni rodne neravnopravnosti u RH danas? Smatraju li da se položaj muškaraca i žena promjenio u zadnjih 10-ak godina? Koliko su upoznati sa zakonskom regulativom u ovom području? Na koji način percipiraju položaj muškaraca i ...

Rad Rodni identitet, feministicki diskurs i seksizam (B. Galic) na temelju empirijskih rezultata ... more Rad Rodni identitet, feministicki diskurs i seksizam (B. Galic) na temelju empirijskih rezultata kriticki progovara o pitanju rodnog identiteta. Rod je sistem drustvenih praksi koji stvara i održava rodne razlike između žena i muskaraca, tvori razlicite identitete, cini temelj na kojemu su razmjesteni drustvena moc i resursi te na temelju tih razlika organizira odnose nejednakosti. Drustvena konstrukcija roda postiže se pomocu razlicitih mehanizama ucenja i kontrole koja pripisuju ženama i muskarcima određene drustvene uloge te drustvena ocekivanja. Autorica se u svom prilogu usmjerila na utvrđivanje pretpostavljenih oblika « ; tradicionalnog» ; i « ; modernog» ; seksizma prema misljenju dviju glavnih rodnih grupa - muskaraca i žena - i utvrdila povezanosti drugih varijabli (bracnog statusa, regionalne pripadnosti, dobnih i obrazovnih razlika) s ovim konceptima. Rezultati su potvrdili pretpostavke o ustrajno prisutnim patrijarhalnim seksistickim diskursima u svijesti populacije u Hrvatskom drustvu, osobito u njegovu starijem, muskom i niže obrazovanom dijelu.

U radu su izneseni rezultati istraživanja provedenog 2010. godine na reprezentativnom uzorku građ... more U radu su izneseni rezultati istraživanja provedenog 2010. godine na reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske (N=1008). Cilj istraživanja bio je utvrditi empirijske dimenzije seksizma i dovesti ih u vezu sa sklonoscu prema sljedecim socioekoloskim orijentacijama: antropocentrizmom koji predstavlja misljenje da je covjek apsolutni gospodar prirode, tehnocentrizmom koji je operacionaliziran izjavom da suvremena tehnika ima mnogo vise pozitivnih nego negativnih osobina te ekocentrizmom prema kojemu je covjek samo jedno od prirodnih bica i mora se pokoravati zakonima prirode. Rezultati su pokazali da možemo govoriti o tri dimenzije seksizma: androcentrizmu, patrijarhalizmu i deklarativnom egalitarizmu. Prvim dvjema dimenzijama skloniji su muskarci i ispitanici starije dobi, dok su deklarativnom egalitarizmu sklonije žene i mlađi ispitanici. Utvrđeno je da je najzastupljenija socioekoloska orijentacija ekocentrizam i nesto je vise zastupljena među ženama, dok je najmanje zastupljena orijentacija antropocentrizam koji je podjednako zastupljen u obje rodne grupe. Tehnocentristicka orijentacija vise je zatupljena među muskarcima. Rezultati analiza sklonosti pojedinim dimenzijama seksizma s obzirom na socioekolosku orijentaciju pokazuju da su tehnocentristi najmanje skloni androcentrizmu i patrijarhalizmu, dok su tome najvise skloni antropocentristi (sto vrijedi za obje rodne skupine). Ovaj nalaz ukazuje na zanimljiv zakljucak kako je pozitivno vrednovanje moderne tehnologije povezano s nižim stupnjem seksizma.

Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, Mar 28, 2012

Socijalna ekologija, 2006

Stavovi ispitanika/ca u pogledu ženskih reproduktivnih prava u ovom istraživanju (2009., N=1363 i... more Stavovi ispitanika/ca u pogledu ženskih reproduktivnih prava u ovom istraživanju (2009., N=1363 ispitanika/ce) pokazali su određene razlike s obzirom na tradicionalni odnosno moderni pogled na svijet. U tom su smislu žene opcenito pokazale vise svijesti i potrebe za modernijim pristupom vlastitim reproduktivnim pravima i statusu, odlukama o reprodukciji, kao i pristupima reproduktivnim tehnikama bez obzira na to jesu li u braku. Muskarci su opcenito vise skloni zauzimati konzervativnija stajalista kada se radi o reproduktivnim pravima i statusu žena. Razlike u stavovima među dobnim skupinama također ukazuju na najliberalnije stavove srednje generacije populacije kada se radi o odlukama o zadržavanju ili prekidu trudnoce, sto se i poklapa s podacima o najvecem broju poroda i pobacaja žena srednje reproduktivne dobi. Obrazovne razlike ispitanika/ca također odražavaju razlike u modernizaciji stavova, pri cemu su manje obrazovani ispitanici/ce skloniji konzervativnijim pristupima kada se radi o odlukama o reprodukciji.

Socijalna ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, Jan 15, 1999

U tekstu je rijec o suvremenim procesima rodnih nejednakosti na tržistu rada, feminizaciji zanima... more U tekstu je rijec o suvremenim procesima rodnih nejednakosti na tržistu rada, feminizaciji zanimanja i profesija, horizontalnoj i vertikalnoj segregacija rada i zaposlenja, te podjelama rodnih uloga i radnog vremena u neoliberalnoj globalnoj ekonomiji koje svjedoce o dramaticnim promjenama koje se odvijaju u organizaciji i strukturi radnih i obiteljskih obrazaca života.

Polazeci od nacela samodeterminacije žena u reprodukciji (žene-subjekti reprodukcije zbog vlastit... more Polazeci od nacela samodeterminacije žena u reprodukciji (žene-subjekti reprodukcije zbog vlastitih zaloga i rizika tijela i zdravlja trebaju imati najveci udio u odlucivanju o reprodukciji) glavni cilj rada je pokazati da se reproduktivni status žena u Hrvatskoj podcjenjuje, cime se povecavaju rizici reproduktivnog zdravlja žena, stigmatizirajucih etiketa i povecanja diskriminacije. Problem statusa i reproduktivnog zdravlja žena ostvaruje se reproduktivnom politikom koja se u Hrvatskoj pocela prakticirati kroz uskracivanje samodeterminacije žena i parova te derogiranje nekih njihovih vec stecenih prava. Recentna reproduktivna politika u Hrvatskoj pokazuje se tako regresivnom. Nositelji te politike osim nadležnih državnih i zakonodavnih postaju sve vise i nenadležne institucije, osobito Katolicka crkva. Dodatni problem reproduktivne politike u Hrvatskoj je ignoriranje stavova javnog mnijenja od strane institucija nositelja reproduktivnih politika. Na primjeru rezultata istraživanja o percepciji, stavovima i iskustvima rodne diskriminacije u Hrvatskoj, provedenom u Hrvatskoj 2009. godine na reprezentativnom uzorku od 1363 ispitanika/ispitanice, kao i drugih istraživanja, nastojat ce se potkrijepiti podrska ovih istraživanja ženskom pravu izbora o zadržavanju vlastite trudnoce, kao i pravu žena i parova na medicinski potpomognutu oplodnju, bez obzira na njihov bracni status. Također ce se pokazati razlike u gledistima oko reproduktivnih odluka između žena i muskaraca u Hrvatskom drustvu.

Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, May 15, 2000

Socijalna ekologija, 2007

U tekstu se iznosi temeljna struktura opresije žena i degradacije prirode iz ekofeministicke pers... more U tekstu se iznosi temeljna struktura opresije žena i degradacije prirode iz ekofeministicke perspektive. Kljucne teorijske karakteristike ove degradacije utvrdila je Karen Warren pomocu konceptualnog okvira opresivne logike dominacije koji se ocituje u vrijednosnom hijerarhijskom misljenju, opozicijskim vrijednosnim dualizmima, neopravdanoj « ; moci‐ nad» ; te sustavnim drustvenim prednostima nadređene grupe. Logika dominacije svodi se na opravdavanje nepravedne subordinacije te dijeli svijet u dvokraku hijerarhiju, utemeljenu u svim oblicima ‐ « ; izmima» ; dominacije. Konceptualni okviri koji se koriste za opravdavanje rasizma, seksizma i pogresno tretiranje prirode međusobno su isprepleteni i međusobno se pojacavaju. Logika dominacije postaje onda eksplanatorni temelj za opresivna, ponasanja i institucije opresije. Ta logika potice objasnjavajuce elemente kritike ekofeminizma koja usuglasuje sve ekofeministicke pristupe u pogledu ukidanja takve logike. Buduci da su fundamentalna uvjerenja, vrijednosti, stavovi i pretpostavke (konceptualni okvir) patrijarhata dali zamaha usponu vrijednosti misljenja, ponasanja i institucija koji razaraju okolis, ljude, osobito žene i planet, on je postao socijalno i ekoloski disfunkcionalan sustav. Stoga je bilo koja etika koja propusta uzeti ozbiljno međupovezanost svih ʺ izama dominacijeʺ jednostavno promasena.

Zenodo (CERN European Organization for Nuclear Research), Mar 18, 2021

The aim of the paper is to show the power of the Catholic Church as a very influential institutio... more The aim of the paper is to show the power of the Catholic Church as a very influential institution in today's Croatia, which regained its influence especially after the founding of the state of Croatia. The state Vatican was one of the first countries in recognizing the independence of the Republic of Croatia. Croatia thanked to Vatican abundantly for concluding special international Vatican agreements, through which the Catholic Church has secured great influence and financial resources. Very soon, the rise and rush of ever greater influence of the Catholic Church in Croatia has been going on since the beginning of the 1990s with grew of religious education in preschool institutions, schools and at the university level, that is, by introducing religious education at all educational levels in Croatian society. Also is shown the importance of the Catholic Faculty of Theology (CFT) in Croatian higher education system, importance of confessional religious education in schools, influence of the Catholic Church on Croatian Society by Croatian Catholic Medical Society and influence at the University level in wider sense. Behind all lies the clientelistic management and procedures at the University, non-transparent spending of public

XVII. Dani psihologije u …, 2010

Abstract: Bez obzira na proklamiranu ravnopravnost, žene i muškarci u Hrvatskoj još uvijek nisu o... more Abstract: Bez obzira na proklamiranu ravnopravnost, žene i muškarci u Hrvatskoj još uvijek nisu ostvarili društvenu rodnu jednakost, pri čemu se čini kako su žene u društveno nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce u različitim životnim područjima. ...

Revija za Sociologiju, Dec 31, 1996

Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, May 15, 2000

18. godišnja …, 2010

Abstract: Jesu li građani/ke Hrvatske svjesni rodne neravnopravnosti u RH danas? Smatraju li da s... more Abstract: Jesu li građani/ke Hrvatske svjesni rodne neravnopravnosti u RH danas? Smatraju li da se položaj muškaraca i žena promjenio u zadnjih 10-ak godina? Koliko su upoznati sa zakonskom regulativom u ovom području? Na koji način percipiraju položaj muškaraca i ...

Rad Rodni identitet, feministicki diskurs i seksizam (B. Galic) na temelju empirijskih rezultata ... more Rad Rodni identitet, feministicki diskurs i seksizam (B. Galic) na temelju empirijskih rezultata kriticki progovara o pitanju rodnog identiteta. Rod je sistem drustvenih praksi koji stvara i održava rodne razlike između žena i muskaraca, tvori razlicite identitete, cini temelj na kojemu su razmjesteni drustvena moc i resursi te na temelju tih razlika organizira odnose nejednakosti. Drustvena konstrukcija roda postiže se pomocu razlicitih mehanizama ucenja i kontrole koja pripisuju ženama i muskarcima određene drustvene uloge te drustvena ocekivanja. Autorica se u svom prilogu usmjerila na utvrđivanje pretpostavljenih oblika « ; tradicionalnog» ; i « ; modernog» ; seksizma prema misljenju dviju glavnih rodnih grupa - muskaraca i žena - i utvrdila povezanosti drugih varijabli (bracnog statusa, regionalne pripadnosti, dobnih i obrazovnih razlika) s ovim konceptima. Rezultati su potvrdili pretpostavke o ustrajno prisutnim patrijarhalnim seksistickim diskursima u svijesti populacije u Hrvatskom drustvu, osobito u njegovu starijem, muskom i niže obrazovanom dijelu.

U radu su izneseni rezultati istraživanja provedenog 2010. godine na reprezentativnom uzorku građ... more U radu su izneseni rezultati istraživanja provedenog 2010. godine na reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske (N=1008). Cilj istraživanja bio je utvrditi empirijske dimenzije seksizma i dovesti ih u vezu sa sklonoscu prema sljedecim socioekoloskim orijentacijama: antropocentrizmom koji predstavlja misljenje da je covjek apsolutni gospodar prirode, tehnocentrizmom koji je operacionaliziran izjavom da suvremena tehnika ima mnogo vise pozitivnih nego negativnih osobina te ekocentrizmom prema kojemu je covjek samo jedno od prirodnih bica i mora se pokoravati zakonima prirode. Rezultati su pokazali da možemo govoriti o tri dimenzije seksizma: androcentrizmu, patrijarhalizmu i deklarativnom egalitarizmu. Prvim dvjema dimenzijama skloniji su muskarci i ispitanici starije dobi, dok su deklarativnom egalitarizmu sklonije žene i mlađi ispitanici. Utvrđeno je da je najzastupljenija socioekoloska orijentacija ekocentrizam i nesto je vise zastupljena među ženama, dok je najmanje zastupljena orijentacija antropocentrizam koji je podjednako zastupljen u obje rodne grupe. Tehnocentristicka orijentacija vise je zatupljena među muskarcima. Rezultati analiza sklonosti pojedinim dimenzijama seksizma s obzirom na socioekolosku orijentaciju pokazuju da su tehnocentristi najmanje skloni androcentrizmu i patrijarhalizmu, dok su tome najvise skloni antropocentristi (sto vrijedi za obje rodne skupine). Ovaj nalaz ukazuje na zanimljiv zakljucak kako je pozitivno vrednovanje moderne tehnologije povezano s nižim stupnjem seksizma.

Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, Mar 28, 2012

Socijalna ekologija, 2006

Stavovi ispitanika/ca u pogledu ženskih reproduktivnih prava u ovom istraživanju (2009., N=1363 i... more Stavovi ispitanika/ca u pogledu ženskih reproduktivnih prava u ovom istraživanju (2009., N=1363 ispitanika/ce) pokazali su određene razlike s obzirom na tradicionalni odnosno moderni pogled na svijet. U tom su smislu žene opcenito pokazale vise svijesti i potrebe za modernijim pristupom vlastitim reproduktivnim pravima i statusu, odlukama o reprodukciji, kao i pristupima reproduktivnim tehnikama bez obzira na to jesu li u braku. Muskarci su opcenito vise skloni zauzimati konzervativnija stajalista kada se radi o reproduktivnim pravima i statusu žena. Razlike u stavovima među dobnim skupinama također ukazuju na najliberalnije stavove srednje generacije populacije kada se radi o odlukama o zadržavanju ili prekidu trudnoce, sto se i poklapa s podacima o najvecem broju poroda i pobacaja žena srednje reproduktivne dobi. Obrazovne razlike ispitanika/ca također odražavaju razlike u modernizaciji stavova, pri cemu su manje obrazovani ispitanici/ce skloniji konzervativnijim pristupima kada se radi o odlukama o reprodukciji.

Socijalna ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, Jan 15, 1999

U tekstu je rijec o suvremenim procesima rodnih nejednakosti na tržistu rada, feminizaciji zanima... more U tekstu je rijec o suvremenim procesima rodnih nejednakosti na tržistu rada, feminizaciji zanimanja i profesija, horizontalnoj i vertikalnoj segregacija rada i zaposlenja, te podjelama rodnih uloga i radnog vremena u neoliberalnoj globalnoj ekonomiji koje svjedoce o dramaticnim promjenama koje se odvijaju u organizaciji i strukturi radnih i obiteljskih obrazaca života.

Polazeci od nacela samodeterminacije žena u reprodukciji (žene-subjekti reprodukcije zbog vlastit... more Polazeci od nacela samodeterminacije žena u reprodukciji (žene-subjekti reprodukcije zbog vlastitih zaloga i rizika tijela i zdravlja trebaju imati najveci udio u odlucivanju o reprodukciji) glavni cilj rada je pokazati da se reproduktivni status žena u Hrvatskoj podcjenjuje, cime se povecavaju rizici reproduktivnog zdravlja žena, stigmatizirajucih etiketa i povecanja diskriminacije. Problem statusa i reproduktivnog zdravlja žena ostvaruje se reproduktivnom politikom koja se u Hrvatskoj pocela prakticirati kroz uskracivanje samodeterminacije žena i parova te derogiranje nekih njihovih vec stecenih prava. Recentna reproduktivna politika u Hrvatskoj pokazuje se tako regresivnom. Nositelji te politike osim nadležnih državnih i zakonodavnih postaju sve vise i nenadležne institucije, osobito Katolicka crkva. Dodatni problem reproduktivne politike u Hrvatskoj je ignoriranje stavova javnog mnijenja od strane institucija nositelja reproduktivnih politika. Na primjeru rezultata istraživanja o percepciji, stavovima i iskustvima rodne diskriminacije u Hrvatskoj, provedenom u Hrvatskoj 2009. godine na reprezentativnom uzorku od 1363 ispitanika/ispitanice, kao i drugih istraživanja, nastojat ce se potkrijepiti podrska ovih istraživanja ženskom pravu izbora o zadržavanju vlastite trudnoce, kao i pravu žena i parova na medicinski potpomognutu oplodnju, bez obzira na njihov bracni status. Također ce se pokazati razlike u gledistima oko reproduktivnih odluka između žena i muskaraca u Hrvatskom drustvu.

Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, May 15, 2000

Socijalna ekologija, 2007

U tekstu se iznosi temeljna struktura opresije žena i degradacije prirode iz ekofeministicke pers... more U tekstu se iznosi temeljna struktura opresije žena i degradacije prirode iz ekofeministicke perspektive. Kljucne teorijske karakteristike ove degradacije utvrdila je Karen Warren pomocu konceptualnog okvira opresivne logike dominacije koji se ocituje u vrijednosnom hijerarhijskom misljenju, opozicijskim vrijednosnim dualizmima, neopravdanoj « ; moci‐ nad» ; te sustavnim drustvenim prednostima nadređene grupe. Logika dominacije svodi se na opravdavanje nepravedne subordinacije te dijeli svijet u dvokraku hijerarhiju, utemeljenu u svim oblicima ‐ « ; izmima» ; dominacije. Konceptualni okviri koji se koriste za opravdavanje rasizma, seksizma i pogresno tretiranje prirode međusobno su isprepleteni i međusobno se pojacavaju. Logika dominacije postaje onda eksplanatorni temelj za opresivna, ponasanja i institucije opresije. Ta logika potice objasnjavajuce elemente kritike ekofeminizma koja usuglasuje sve ekofeministicke pristupe u pogledu ukidanja takve logike. Buduci da su fundamentalna uvjerenja, vrijednosti, stavovi i pretpostavke (konceptualni okvir) patrijarhata dali zamaha usponu vrijednosti misljenja, ponasanja i institucija koji razaraju okolis, ljude, osobito žene i planet, on je postao socijalno i ekoloski disfunkcionalan sustav. Stoga je bilo koja etika koja propusta uzeti ozbiljno međupovezanost svih ʺ izama dominacijeʺ jednostavno promasena.

Zenodo (CERN European Organization for Nuclear Research), Mar 18, 2021

The aim of the paper is to show the power of the Catholic Church as a very influential institutio... more The aim of the paper is to show the power of the Catholic Church as a very influential institution in today's Croatia, which regained its influence especially after the founding of the state of Croatia. The state Vatican was one of the first countries in recognizing the independence of the Republic of Croatia. Croatia thanked to Vatican abundantly for concluding special international Vatican agreements, through which the Catholic Church has secured great influence and financial resources. Very soon, the rise and rush of ever greater influence of the Catholic Church in Croatia has been going on since the beginning of the 1990s with grew of religious education in preschool institutions, schools and at the university level, that is, by introducing religious education at all educational levels in Croatian society. Also is shown the importance of the Catholic Faculty of Theology (CFT) in Croatian higher education system, importance of confessional religious education in schools, influence of the Catholic Church on Croatian Society by Croatian Catholic Medical Society and influence at the University level in wider sense. Behind all lies the clientelistic management and procedures at the University, non-transparent spending of public