Daniel Patafta - Academia.edu (original) (raw)

Papers by Daniel Patafta

Research paper thumbnail of The Fourth Lateran Council: an event that transformed Europe

Research paper thumbnail of Razvoj štovanja sv. Josipa u Crkvo od otačkog razdoblja do Drugog vatikanskog sabora

Služba Božja, Sep 13, 2019

Research paper thumbnail of Tridentska baština: katolička obnova i konfesionalizacija u hrvatskim zemljama

Služba Božja, Nov 29, 2017

Research paper thumbnail of Marko JERKOVIĆ, Zagrebački kanonici u 14. stoljeću. Institucionalna i društvena povijest katedralne zajednice, Hrvatski studiji, Zagreb, 2018., 545 + IX str

Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu, Jun 27, 2019

Research paper thumbnail of Izidor Kršnjavi, Štefa Iskra i hrvatski franjevci

Research paper thumbnail of 14th century Observance with particurlar stress on the Bosnia type of Observance

Research paper thumbnail of Franjevci u Bačkoj i Srijemu - povijesna perspektiva za budućnost

Research paper thumbnail of Aleksandar Haleški u kontekstu 13. stoljeća

Research paper thumbnail of Conclusions of the Fourth Lateran Council in the Writings of Saint Francis of Assisi

Research paper thumbnail of Abbey of Topusko in the Context of Cistercian Life and Spirituality

Cistercitska opatija Topusko (Toplica) nastala je kao zadužbina ugarsko-hrvatskih kraljeva u vrij... more Cistercitska opatija Topusko (Toplica) nastala je kao zadužbina ugarsko-hrvatskih kraljeva u vrijeme najveceg procvata ovog reda. Pratiti život i razvoj opatije od njezinih pocetaka u 13. stoljecu do njezinog nestanka pocetkom 16. stoljeca, znaci pratiti duhovnost i razvoj Cistercitskog reda. U kontekstu života i duhovnosti cistercita moguce je sagledati uspona i nestanak ove opatije, a na isti nacin može se pratiti i duhovna povezanost Hrvata sa zapadnoeuropskim civilizacijskim krugom tijekom cijeloga srednjeg vijeka. Uspon cistercita i njihovo slabljenje na europskoj razini odražavali su se i u životu opatije Topusko. Stoga je ova opatija eklatantni primjer hrvatske inkorporiranosti u duhovni svijet zapadnog srednjovjekovnog krscanstva, ali i primjer inkorporiranja opatije u feudalni sustav srednjovjekovne Hrvatske, sto je uvelike tijekom 14. stoljeca izmijenilo njezinu prvotnu organizaciju te s vremenom dovelo do opadanja njezina ugleda i broja monaha, da bi s osmanlijskim osvajanjima ona potpuno nestala.

Research paper thumbnail of Historiographical and Archival Legacy of Josip Butorac

Croatica Christiana periodica, May 20, 2017

Josip Buturac ubraja se među poznate crkvene povjesničare i arhiviste 20. stoljeća. Svojim histor... more Josip Buturac ubraja se među poznate crkvene povjesničare i arhiviste 20. stoljeća. Svojim historiografskim djelima i arhivističkim radom Buturac je ostavio velik broj povijesnih i arhivističkih djela koja i danas svojom vrijednošću predstavljaju nezaobilaznu literaturu na spomenutim znanstvenim poljima. Njegov znanstveni interes bio je u prvom redu usmjeren na polje crkvene povijesti, ali u njegovoj historiografskoj ostavštini nalaze se i radovi koji nisu vezani samo uz tu tematiku, što pokazuje njegov iznimno širok historiografski interes. Velik broj znanstvenih radova, što samostalnih što objavljenih u brojnim časopisima s kojima je tijekom života surađivao, pokazuju širinu povijesnog interesa Josipa Buturca. Većinu svoje ostavštine Buturac je ostavio franjevačkom samostanu u Požegi, gdje se u trinaest kutija nalazi sortirano arhivsko gradivo iz njegove ostavštine. Radovi Josipa Buturca značajni su zato što su uglavnom pisani na temelju neobjavljene arhivske građe koja mu je kao dugogodišnjem arhivistu bila lako pristupačna. Uglavnom je proučavao crkvenu povijest sjeverne Hrvatske, hrvatsku nacionalnu povijest od 17. do 19. stoljeća, hrvatska migracijska kretanja, pitanje nataliteta i mortaliteta u Hrvatskoj, imena naselja i mjesna imena, arhivistiku i ostale pomoćne povijesne znanosti. Cilj je ovoga rada da se na temelju te ostavštine valorizira Buturčev doprinos hrvatskoj historiografiji i arhivistici.

Research paper thumbnail of The Reformation in the Croatian Historical Lands. Research results, challenges, perspectives, (ur. Zrinka Blažević – Stanko Jambrek – Nataša Štefanec), Biblijski institut, Zagreb, 2015., 300 str

Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu, May 20, 2017

Research paper thumbnail of Dijecezanske sinode - primjer provođenja posttridentske obnove

Research paper thumbnail of Mirjana POLIĆ-BOBIĆ – Mijo KORADE, Paragvajska pisma, Matica hrvatska, Zagreb, 2015

Croatica Christiana periodica, Jun 22, 2016

Ovo monografsko djelo svjedočanstvo je kako su srednjoeuropski isusovci, u sklopu tzv. stranog ko... more Ovo monografsko djelo svjedočanstvo je kako su srednjoeuropski isusovci, u sklopu tzv. stranog kontingenta, po sudu povijesti i različitih znanstvenih grana, dali velik i presudan doprinos u razvitku misijskih projekata, ali i cjelokupnom doprinosu Družbe Isusove u razvoju književnosti i drugih znanstvenih grana kolonijalne Amerike, ugrađujući se time u kulturno tkivo hispanoameričke kulture. Pisma dvojice isusovaca nekadašnje Austrijske Provincije Družbe Isusove, kojoj je pripadalo i područje Hrvatske, Ivana Krstitelja (Giovannija Battiste) Marchesettija iz Rijeke i Nikole Plantića iz Zagreba živo su svjedočanstvo svakodnevnog života misionara i autohtonih američkih naroda koje su misionari pokrštavali na južnoameričkom kontinentu tijekom 18. stoljeća. Pisma su objavljena u španjolskom izvorniku i hrvatskom prijevodu te popraćena znanstvenim studijama o njihovu životu, radu i utjecaju na njihove suvremenike i kasnije naraštaje. Obojica su djelovala u Paragvajskoj provinciji Družbe Isusove, a u literaturi izvan Hrvatske poznati su pod hispaniziranim imenima, prilagođenima španjolskoj grafiji: Juan Bautista Marqueseti i Nicolás Plantich. Njihova pisma čuvaju se u argentinskom državnom arhivu, pod signaturama koje autori donose uz svako od pisama objavljenih u ovome djelu. Pisma hrvatskih misionara korisna su i zanimljiva za »malu povijest«, povijest svakodnevice u misijama, za povijest Družbe Isusove, a na poseban načina za povijest tzv. stranog kontingenta, odnosno nešpanjolskih misionara u Novome svijetu. Srednjoeuropski su misionari, prema sudu povijesti i drugih srodnih struka, dali presudan obol misijskim projektima, a napose sveukupnom udjelu Družbe Isusove u kolonijalnoj kulturi i književnosti. Među njima nalazili su se i hrvatski misionari Marchesetti i Plantić, stoga je njihova ostavština istražena i predstavljena hrvatskoj znanstvenoj javnosti kroz ovo monografsko djelo. Nakon »Predgovora« (7-8) koji je napisala suautorica Mirjana Polić-Bobić, slijedi prva cjelina posvećena Ivanu Marchesettiju ili Juanu Batisti Marquesetiju. Ta cjelina započinje uvodnom studijom Mirjane Polić-Bobić »Paragvajske misije u okviru opće i kulturne povijesti kolonijalne Amerike« (11-60). Tu autorica u širokom analitičkom rasponu nastoji smjestiti nastanak, razvoj i djelovanje paragvajskih misija Družbe Isusove u povijesni i vremenski kontekst naglašavajući njihovo kulturno značenje u povijesti kolonijalne Amerike, i dajući pritom jedan opći okvir za razumijevanje njihova postanka i djelovanja kao družbinog projekta sustava misija koje će se kasnije nazivati Gvaranskom Republikom. Posebno se bavi pisanom ostavštinom Paragvajske provincije koja ima odjeka u sveukupnoj prirodoznanstvenoj, društvenoj, političkoj i humanističkoj literaturi 18. stoljeća, ali i kasnijih razdoblja sve prikazi i recenzije

Research paper thumbnail of Triplex Confinium (1500. - 1800.): Ekohistorija - Zbornik radova, Književni krug Split, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Biblioteka Knjiga Mediterana 28, Split/Zagreb 2003., 445 str

Ekonomska i ekohistorija : časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša, Jul 25, 2005

Research paper thumbnail of Marijan KARAULA, Franjevci Bosne Srebrene u Albaniji, Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2012., 177 str

Croatica Christiana periodica, Dec 19, 2014

Research paper thumbnail of Croatian Catholic Press on Prosecutions of the Church in Mexico (1926 – 1929)

Croatica Christiana periodica, Jun 18, 2014

Research paper thumbnail of Robert SKENDEROVIĆ, Najstarija matična knjiga brodske župe Presvetog Trojstva (1701. – 1735.), Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje – Franjevački samostan u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2012., 323 str

Croatica Christiana periodica, Jun 18, 2014

Research paper thumbnail of Znanstveni skup prigodom 500. obljetnice osnutka Franjevačke provincije Bosne Hrvatske

Croatica Christiana periodica, Jun 30, 2015

Research paper thumbnail of Povijest Češke. Od seobe Slavena do suvremenog doba, Zagreb, 2014

Croatica Christiana periodica, Jun 30, 2015

Research paper thumbnail of The Fourth Lateran Council: an event that transformed Europe

Research paper thumbnail of Razvoj štovanja sv. Josipa u Crkvo od otačkog razdoblja do Drugog vatikanskog sabora

Služba Božja, Sep 13, 2019

Research paper thumbnail of Tridentska baština: katolička obnova i konfesionalizacija u hrvatskim zemljama

Služba Božja, Nov 29, 2017

Research paper thumbnail of Marko JERKOVIĆ, Zagrebački kanonici u 14. stoljeću. Institucionalna i društvena povijest katedralne zajednice, Hrvatski studiji, Zagreb, 2018., 545 + IX str

Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu, Jun 27, 2019

Research paper thumbnail of Izidor Kršnjavi, Štefa Iskra i hrvatski franjevci

Research paper thumbnail of 14th century Observance with particurlar stress on the Bosnia type of Observance

Research paper thumbnail of Franjevci u Bačkoj i Srijemu - povijesna perspektiva za budućnost

Research paper thumbnail of Aleksandar Haleški u kontekstu 13. stoljeća

Research paper thumbnail of Conclusions of the Fourth Lateran Council in the Writings of Saint Francis of Assisi

Research paper thumbnail of Abbey of Topusko in the Context of Cistercian Life and Spirituality

Cistercitska opatija Topusko (Toplica) nastala je kao zadužbina ugarsko-hrvatskih kraljeva u vrij... more Cistercitska opatija Topusko (Toplica) nastala je kao zadužbina ugarsko-hrvatskih kraljeva u vrijeme najveceg procvata ovog reda. Pratiti život i razvoj opatije od njezinih pocetaka u 13. stoljecu do njezinog nestanka pocetkom 16. stoljeca, znaci pratiti duhovnost i razvoj Cistercitskog reda. U kontekstu života i duhovnosti cistercita moguce je sagledati uspona i nestanak ove opatije, a na isti nacin može se pratiti i duhovna povezanost Hrvata sa zapadnoeuropskim civilizacijskim krugom tijekom cijeloga srednjeg vijeka. Uspon cistercita i njihovo slabljenje na europskoj razini odražavali su se i u životu opatije Topusko. Stoga je ova opatija eklatantni primjer hrvatske inkorporiranosti u duhovni svijet zapadnog srednjovjekovnog krscanstva, ali i primjer inkorporiranja opatije u feudalni sustav srednjovjekovne Hrvatske, sto je uvelike tijekom 14. stoljeca izmijenilo njezinu prvotnu organizaciju te s vremenom dovelo do opadanja njezina ugleda i broja monaha, da bi s osmanlijskim osvajanjima ona potpuno nestala.

Research paper thumbnail of Historiographical and Archival Legacy of Josip Butorac

Croatica Christiana periodica, May 20, 2017

Josip Buturac ubraja se među poznate crkvene povjesničare i arhiviste 20. stoljeća. Svojim histor... more Josip Buturac ubraja se među poznate crkvene povjesničare i arhiviste 20. stoljeća. Svojim historiografskim djelima i arhivističkim radom Buturac je ostavio velik broj povijesnih i arhivističkih djela koja i danas svojom vrijednošću predstavljaju nezaobilaznu literaturu na spomenutim znanstvenim poljima. Njegov znanstveni interes bio je u prvom redu usmjeren na polje crkvene povijesti, ali u njegovoj historiografskoj ostavštini nalaze se i radovi koji nisu vezani samo uz tu tematiku, što pokazuje njegov iznimno širok historiografski interes. Velik broj znanstvenih radova, što samostalnih što objavljenih u brojnim časopisima s kojima je tijekom života surađivao, pokazuju širinu povijesnog interesa Josipa Buturca. Većinu svoje ostavštine Buturac je ostavio franjevačkom samostanu u Požegi, gdje se u trinaest kutija nalazi sortirano arhivsko gradivo iz njegove ostavštine. Radovi Josipa Buturca značajni su zato što su uglavnom pisani na temelju neobjavljene arhivske građe koja mu je kao dugogodišnjem arhivistu bila lako pristupačna. Uglavnom je proučavao crkvenu povijest sjeverne Hrvatske, hrvatsku nacionalnu povijest od 17. do 19. stoljeća, hrvatska migracijska kretanja, pitanje nataliteta i mortaliteta u Hrvatskoj, imena naselja i mjesna imena, arhivistiku i ostale pomoćne povijesne znanosti. Cilj je ovoga rada da se na temelju te ostavštine valorizira Buturčev doprinos hrvatskoj historiografiji i arhivistici.

Research paper thumbnail of The Reformation in the Croatian Historical Lands. Research results, challenges, perspectives, (ur. Zrinka Blažević – Stanko Jambrek – Nataša Štefanec), Biblijski institut, Zagreb, 2015., 300 str

Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu, May 20, 2017

Research paper thumbnail of Dijecezanske sinode - primjer provođenja posttridentske obnove

Research paper thumbnail of Mirjana POLIĆ-BOBIĆ – Mijo KORADE, Paragvajska pisma, Matica hrvatska, Zagreb, 2015

Croatica Christiana periodica, Jun 22, 2016

Ovo monografsko djelo svjedočanstvo je kako su srednjoeuropski isusovci, u sklopu tzv. stranog ko... more Ovo monografsko djelo svjedočanstvo je kako su srednjoeuropski isusovci, u sklopu tzv. stranog kontingenta, po sudu povijesti i različitih znanstvenih grana, dali velik i presudan doprinos u razvitku misijskih projekata, ali i cjelokupnom doprinosu Družbe Isusove u razvoju književnosti i drugih znanstvenih grana kolonijalne Amerike, ugrađujući se time u kulturno tkivo hispanoameričke kulture. Pisma dvojice isusovaca nekadašnje Austrijske Provincije Družbe Isusove, kojoj je pripadalo i područje Hrvatske, Ivana Krstitelja (Giovannija Battiste) Marchesettija iz Rijeke i Nikole Plantića iz Zagreba živo su svjedočanstvo svakodnevnog života misionara i autohtonih američkih naroda koje su misionari pokrštavali na južnoameričkom kontinentu tijekom 18. stoljeća. Pisma su objavljena u španjolskom izvorniku i hrvatskom prijevodu te popraćena znanstvenim studijama o njihovu životu, radu i utjecaju na njihove suvremenike i kasnije naraštaje. Obojica su djelovala u Paragvajskoj provinciji Družbe Isusove, a u literaturi izvan Hrvatske poznati su pod hispaniziranim imenima, prilagođenima španjolskoj grafiji: Juan Bautista Marqueseti i Nicolás Plantich. Njihova pisma čuvaju se u argentinskom državnom arhivu, pod signaturama koje autori donose uz svako od pisama objavljenih u ovome djelu. Pisma hrvatskih misionara korisna su i zanimljiva za »malu povijest«, povijest svakodnevice u misijama, za povijest Družbe Isusove, a na poseban načina za povijest tzv. stranog kontingenta, odnosno nešpanjolskih misionara u Novome svijetu. Srednjoeuropski su misionari, prema sudu povijesti i drugih srodnih struka, dali presudan obol misijskim projektima, a napose sveukupnom udjelu Družbe Isusove u kolonijalnoj kulturi i književnosti. Među njima nalazili su se i hrvatski misionari Marchesetti i Plantić, stoga je njihova ostavština istražena i predstavljena hrvatskoj znanstvenoj javnosti kroz ovo monografsko djelo. Nakon »Predgovora« (7-8) koji je napisala suautorica Mirjana Polić-Bobić, slijedi prva cjelina posvećena Ivanu Marchesettiju ili Juanu Batisti Marquesetiju. Ta cjelina započinje uvodnom studijom Mirjane Polić-Bobić »Paragvajske misije u okviru opće i kulturne povijesti kolonijalne Amerike« (11-60). Tu autorica u širokom analitičkom rasponu nastoji smjestiti nastanak, razvoj i djelovanje paragvajskih misija Družbe Isusove u povijesni i vremenski kontekst naglašavajući njihovo kulturno značenje u povijesti kolonijalne Amerike, i dajući pritom jedan opći okvir za razumijevanje njihova postanka i djelovanja kao družbinog projekta sustava misija koje će se kasnije nazivati Gvaranskom Republikom. Posebno se bavi pisanom ostavštinom Paragvajske provincije koja ima odjeka u sveukupnoj prirodoznanstvenoj, društvenoj, političkoj i humanističkoj literaturi 18. stoljeća, ali i kasnijih razdoblja sve prikazi i recenzije

Research paper thumbnail of Triplex Confinium (1500. - 1800.): Ekohistorija - Zbornik radova, Književni krug Split, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Biblioteka Knjiga Mediterana 28, Split/Zagreb 2003., 445 str

Ekonomska i ekohistorija : časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša, Jul 25, 2005

Research paper thumbnail of Marijan KARAULA, Franjevci Bosne Srebrene u Albaniji, Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2012., 177 str

Croatica Christiana periodica, Dec 19, 2014

Research paper thumbnail of Croatian Catholic Press on Prosecutions of the Church in Mexico (1926 – 1929)

Croatica Christiana periodica, Jun 18, 2014

Research paper thumbnail of Robert SKENDEROVIĆ, Najstarija matična knjiga brodske župe Presvetog Trojstva (1701. – 1735.), Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje – Franjevački samostan u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2012., 323 str

Croatica Christiana periodica, Jun 18, 2014

Research paper thumbnail of Znanstveni skup prigodom 500. obljetnice osnutka Franjevačke provincije Bosne Hrvatske

Croatica Christiana periodica, Jun 30, 2015

Research paper thumbnail of Povijest Češke. Od seobe Slavena do suvremenog doba, Zagreb, 2014

Croatica Christiana periodica, Jun 30, 2015

Research paper thumbnail of Populizam u medijima i politici

U znanstvenoj uredničkoj knjizi ukupno je sakupljeno 21 rad na temu populizma, a podijeljeni su u... more U znanstvenoj uredničkoj knjizi ukupno je sakupljeno 21 rad na temu populizma, a podijeljeni su u tri cjeline. U prvoj cjelini populizam se istražuje kroz teorijsku dimenziju. Autori priloga su Žarko Paić, Nenad Miščević, Božo Kovačević, Jure Vujić, Robert Bošnjak, Robert Kolobara, Helena Popović te Mateja Plenković i Ivan Balabanić. Zatim slijede studije slučaja. Druga cjelina istražuje populizam u suvremenoj europskoj povijesti i politici. Autori priloga su Daniel Patafta, Predrag Haramija, Stjepan Lacković, Fran Jurišić, Nedžma Džananović i Valida Repovac Nikšić te Nataša Ružić. Treća, posljednja cjelina istražuje populizam u hrvatskoj politici i medijima. Autori priloga su Igor Vranić, Boris Beck, Gabrijela Kišiček, Davorka Budimir, Velimir Veselinović, Mislav Miholek te Andrea Pavlović.