Dario Baričević - Academia.edu (original) (raw)

Uploads

Papers by Dario Baričević

Zbornik Radova 30. Znanstveno Stručno Edukativni Seminar s Međunarodnim Sudjelovanjem DDD i ZUPP 2018. Djelatnost dezinfekcije, dezinsekcije, deratizacije i zaštite uskladištenih, poljoprivrednih proizvoda, Novigrad (Istra), Hrvatska, 3. do 6. travnja 2018, 2018

Sumarski List, Oct 31, 2006

Hacquetia, 2004

Izvleček Asociacija Fraxino-Ulmetum laevis je gozdna združba trdih listavcev, ki uspeva na najviš... more Izvleček Asociacija Fraxino-Ulmetum laevis je gozdna združba trdih listavcev, ki uspeva na najvišjih rastiščih poplavnih območij vzdolž velikih rek jugovzhodne Evrope. Prvič jo je opisal Slavnić leta 1952 v Vojvodini. Prejšnje raziskave so potrdile pojavljanje teh sestojev v Baranji na Hrvaškem, dolvodno ob Donavi do Iloka, fragmentarno razviti so v območju Podravske Slatine in vzdolž reke Save v območju Spačve. Rezultati sinekološko-vegetacijskih raziskav so nakazali obstoj te združbe na celotnem območju Podravine in Podonavja, večinoma na peščenih aluvijih in na oglejenih tleh. Floristična sestava asociacije Fraxino-Ulmetum je prikazana na podlagi 19 relativno heterogenih fitocenoloških popisov iz Podravine in Podonavja. Rezultat multivariatne analize in klasične sintetske analize teh popisov sta dve varianti. Prva, suha, se pojavlja v zgornjem in srednjem toku Drave. Imenujmo jo varianta Prunus padus. Druga, vlažnejša, se pojavlja ob Donavi in jo poimenujemo typicum. Znotraj zadnje se pojavljajo razlike v popisnem gradivu iz Baranje in z otokov Donave v vzhodni Hrvaški, ki so rezultat različnih hidrološko-pedoloških razmer. Gozdovi bresta in jesena so bili v prejšnjih časih dobro razviti, čeprav le fragmentarno in na manjših površinah. Danes se njihova površina veča zaradi bolj suhih razmer, nerednega in kratkotrajnejšega poplavljanja. Sestoji nimajo večje gospodarske vrednosti, a jih je potrebno z vidika biološke diverzitete, ekološke stabilnosti in splošnih koristi ohranjati v čim večji meri.

Sumarski List, 2001

U radu je dan prilog poznavanju sumske vegetacije Nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telas... more U radu je dan prilog poznavanju sumske vegetacije Nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telascica. Stoljetni odnosi covjeka i prirode (vegetacije) te gospodarske aktivnosti (poljodjeljstvo, stocarstvo) ucinili su Kornate jedinstvenim i neponovljivima. To je rezultiralo proglasenjem veceg dijela kornatskog otocja nacionalnim parkom. Kornati i Telascica nalaze se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni gdje je klimazonalna zajednica Myrto-Quercetum ilicis. Kornatsko je otocje samo naizgled goli kamenjar. Uocava se da je biljni pokrov na svim otocima razvijen u obliku razlicitih degradacijskih stadija autohtone klimatskozonske vegetacije. Smanjenjem gospodarskih aktivnosti na otocima je omogucen spontani, progresivni razvoj pasnjaka i kamenjara, gariga , makije, sastojina alepskog bora i pinije te crnikovih panjaca. Takav je razvitak vegetacije upitan glede definicije nacionalnog parka i njegove zakonske zastite te gospodarskog interesa vlasnika Kornata, koji su gotovo potpuno u privatnome vlasnistvu. Njihova zastita znaci postupno obrascivanje i progresivnu sukcesiju vegetacije, zbog cega Kornati prestaju biti ono zbog cega su zasticeni i jedinstveni. Rjesenje može proizaci jedino iz integralnoga valoriziranja i zastite, cime ce se zadovoljiti sve zainteresirane strane - zastita prirode, domace stanovnistvo i njihov gospodarski interes te svi željni užitaka u jedinstvenosti kornatskog otocja.

Sumarski List, 2001

U radu je dan prilog poznavanju sumske vegetacije Nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telas... more U radu je dan prilog poznavanju sumske vegetacije Nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telascica. Stoljetni odnosi covjeka i prirode (vegetacije) te gospodarske aktivnosti (poljodjeljstvo, stocarstvo) ucinili su Kornate jedinstvenim i neponovljivima. To je rezultiralo proglasenjem veceg dijela kornatskog otocja nacionalnim parkom. Kornati i Telascica nalaze se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni gdje je klimazonalna zajednica Myrto-Quercetum ilicis. Kornatsko je otocje samo naizgled goli kamenjar. Uocava se da je biljni pokrov na svim otocima razvijen u obliku razlicitih degradacijskih stadija autohtone klimatskozonske vegetacije. Smanjenjem gospodarskih aktivnosti na otocima je omogucen spontani, progresivni razvoj pasnjaka i kamenjara, gariga , makije, sastojina alepskog bora i pinije te crnikovih panjaca. Takav je razvitak vegetacije upitan glede definicije nacionalnog parka i njegove zakonske zastite te gospodarskog interesa vlasnika Kornata, koji su gotovo potpuno u priva...

U knjizi su detaljno opisana 94 sumska stanista i sumske zajednice (nomenklaturno-sintaksonomsko ... more U knjizi su detaljno opisana 94 sumska stanista i sumske zajednice (nomenklaturno-sintaksonomsko određenje, rasprostranjenost, sinekoloski uvjeti, florni sastav, gospodarske i druge znacajke, ugroženost i zastita) na 241 lokalitetu koji predstavljaju dio nacionalne ekoloske mreže NATURA2000 u Hrvatskoj

Hacquetia, Aug 29, 2015

Phytocoenological traits of forests of sessile oak in the area of Zrinska Gora were investigated ... more Phytocoenological traits of forests of sessile oak in the area of Zrinska Gora were investigated in 2009. Phytocoenological research was conducted using a method of the Zürich-Montpellier School. A comparison was made with acido-thermophilic forests of sessile oak from central and northwestern Croatia, then from Slovenia and the Mescek Mountains in Hungary. A statistical comparison was made by entering all the phytocoenological relevés into the Turboveg database. This was followed by a classical synthetic analysis of the phytocoenological relevés and a multivariate analysis using Syntax 2000 software. Average Ellenberg's values were calculated for each relevé with JUICE 6.3 software. Taking into consideration all the facts, it can be concluded that the newly established association Potentillo micranthae-Quercetum petraeae shows a high degree of independence and differentiation from other similar associations described to date. In relation to others, it is poorer in species, both in terms of the systematic categories to which it belongs and the number of elements from the orders of Fagetalia and Quercetalia pubescentis. Of the species occurring in acidophilic forests of sessile oak, Genista tinctoria, Chamaecytisus hirsutus and Dicranella heteromalla can be considered characteristic species, whereas Galium sylvaticum, Cephalanthera longifolia, Dianthus armeria and Viola alba can be termed differentiating species. The species Potentilla micrantha, Festuca drymeia and Luzula forsteri are very important for the structure, physiognomy and syndynamics of the association. It is subordinated to the alliance Quercion robori-petraeae, the order Quercetalia robori-petraeae and the class Querco-Fagetea.

Natura Croatica, Jun 30, 2012

The paper presents vegetation research of grey alder stands (Alnus incana /L./ Moench) along the ... more The paper presents vegetation research of grey alder stands (Alnus incana /L./ Moench) along the beds of the rivers Kupa, Kupica,^abranka and Belica in Gorski kotar. The standard Central European phytosociological method was used to record and analyze eight phytosociological relevés from 2010. Research results revealed that it was the association of grey alder with deadnettle, Lamio orvalae-Alnetum incanae, recently recorded in the west of Slovenia (DAKSKOBLER, 2007, 2010). Growing under similar ecological conditions and containing common diagnostic species as the Slovenian stands, the stands in Gorski kotar are characterized by the abundant presence of Helleborus dumetorum. For this reason, they have been classified as a new geographic variant of the above mentioned association.

The paper presents the results of phytocoenological research into the fo rests of the City of Zag... more The paper presents the results of phytocoenological research into the fo rests of the City of Zagreb and the Zagreb County. These forests take up ap proximately 143,000 ha. The forest vegetation occurs in various climatic, pedological and other conditions at altitudes ranging from 120 to 1,033 m. For this reason, there are about twenty more or less distinctive forest associations, of which ten are accompanied with phytocoenological tables and presented in more detail. A well-known method of research and presentation devised by the Zurich-Montpellier Phytocoenological School has been used. The result of the research is the forest vegetation map of the studied area on a scale 1:100,000, of which only two characteristic fragments giving an approximate cross-sec tion of the lowlands and the region of lower and higher hills is given for tec hnical reasons.

Glasnik za šumske pokuse, Sep 20, 2012

Zbornik Radova 30. Znanstveno Stručno Edukativni Seminar s Međunarodnim Sudjelovanjem DDD i ZUPP 2018. Djelatnost dezinfekcije, dezinsekcije, deratizacije i zaštite uskladištenih, poljoprivrednih proizvoda, Novigrad (Istra), Hrvatska, 3. do 6. travnja 2018, 2018

Sumarski List, Oct 31, 2006

Hacquetia, 2004

Izvleček Asociacija Fraxino-Ulmetum laevis je gozdna združba trdih listavcev, ki uspeva na najviš... more Izvleček Asociacija Fraxino-Ulmetum laevis je gozdna združba trdih listavcev, ki uspeva na najvišjih rastiščih poplavnih območij vzdolž velikih rek jugovzhodne Evrope. Prvič jo je opisal Slavnić leta 1952 v Vojvodini. Prejšnje raziskave so potrdile pojavljanje teh sestojev v Baranji na Hrvaškem, dolvodno ob Donavi do Iloka, fragmentarno razviti so v območju Podravske Slatine in vzdolž reke Save v območju Spačve. Rezultati sinekološko-vegetacijskih raziskav so nakazali obstoj te združbe na celotnem območju Podravine in Podonavja, večinoma na peščenih aluvijih in na oglejenih tleh. Floristična sestava asociacije Fraxino-Ulmetum je prikazana na podlagi 19 relativno heterogenih fitocenoloških popisov iz Podravine in Podonavja. Rezultat multivariatne analize in klasične sintetske analize teh popisov sta dve varianti. Prva, suha, se pojavlja v zgornjem in srednjem toku Drave. Imenujmo jo varianta Prunus padus. Druga, vlažnejša, se pojavlja ob Donavi in jo poimenujemo typicum. Znotraj zadnje se pojavljajo razlike v popisnem gradivu iz Baranje in z otokov Donave v vzhodni Hrvaški, ki so rezultat različnih hidrološko-pedoloških razmer. Gozdovi bresta in jesena so bili v prejšnjih časih dobro razviti, čeprav le fragmentarno in na manjših površinah. Danes se njihova površina veča zaradi bolj suhih razmer, nerednega in kratkotrajnejšega poplavljanja. Sestoji nimajo večje gospodarske vrednosti, a jih je potrebno z vidika biološke diverzitete, ekološke stabilnosti in splošnih koristi ohranjati v čim večji meri.

Sumarski List, 2001

U radu je dan prilog poznavanju sumske vegetacije Nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telas... more U radu je dan prilog poznavanju sumske vegetacije Nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telascica. Stoljetni odnosi covjeka i prirode (vegetacije) te gospodarske aktivnosti (poljodjeljstvo, stocarstvo) ucinili su Kornate jedinstvenim i neponovljivima. To je rezultiralo proglasenjem veceg dijela kornatskog otocja nacionalnim parkom. Kornati i Telascica nalaze se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni gdje je klimazonalna zajednica Myrto-Quercetum ilicis. Kornatsko je otocje samo naizgled goli kamenjar. Uocava se da je biljni pokrov na svim otocima razvijen u obliku razlicitih degradacijskih stadija autohtone klimatskozonske vegetacije. Smanjenjem gospodarskih aktivnosti na otocima je omogucen spontani, progresivni razvoj pasnjaka i kamenjara, gariga , makije, sastojina alepskog bora i pinije te crnikovih panjaca. Takav je razvitak vegetacije upitan glede definicije nacionalnog parka i njegove zakonske zastite te gospodarskog interesa vlasnika Kornata, koji su gotovo potpuno u privatnome vlasnistvu. Njihova zastita znaci postupno obrascivanje i progresivnu sukcesiju vegetacije, zbog cega Kornati prestaju biti ono zbog cega su zasticeni i jedinstveni. Rjesenje može proizaci jedino iz integralnoga valoriziranja i zastite, cime ce se zadovoljiti sve zainteresirane strane - zastita prirode, domace stanovnistvo i njihov gospodarski interes te svi željni užitaka u jedinstvenosti kornatskog otocja.

Sumarski List, 2001

U radu je dan prilog poznavanju sumske vegetacije Nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telas... more U radu je dan prilog poznavanju sumske vegetacije Nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telascica. Stoljetni odnosi covjeka i prirode (vegetacije) te gospodarske aktivnosti (poljodjeljstvo, stocarstvo) ucinili su Kornate jedinstvenim i neponovljivima. To je rezultiralo proglasenjem veceg dijela kornatskog otocja nacionalnim parkom. Kornati i Telascica nalaze se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni gdje je klimazonalna zajednica Myrto-Quercetum ilicis. Kornatsko je otocje samo naizgled goli kamenjar. Uocava se da je biljni pokrov na svim otocima razvijen u obliku razlicitih degradacijskih stadija autohtone klimatskozonske vegetacije. Smanjenjem gospodarskih aktivnosti na otocima je omogucen spontani, progresivni razvoj pasnjaka i kamenjara, gariga , makije, sastojina alepskog bora i pinije te crnikovih panjaca. Takav je razvitak vegetacije upitan glede definicije nacionalnog parka i njegove zakonske zastite te gospodarskog interesa vlasnika Kornata, koji su gotovo potpuno u priva...

U knjizi su detaljno opisana 94 sumska stanista i sumske zajednice (nomenklaturno-sintaksonomsko ... more U knjizi su detaljno opisana 94 sumska stanista i sumske zajednice (nomenklaturno-sintaksonomsko određenje, rasprostranjenost, sinekoloski uvjeti, florni sastav, gospodarske i druge znacajke, ugroženost i zastita) na 241 lokalitetu koji predstavljaju dio nacionalne ekoloske mreže NATURA2000 u Hrvatskoj

Hacquetia, Aug 29, 2015

Phytocoenological traits of forests of sessile oak in the area of Zrinska Gora were investigated ... more Phytocoenological traits of forests of sessile oak in the area of Zrinska Gora were investigated in 2009. Phytocoenological research was conducted using a method of the Zürich-Montpellier School. A comparison was made with acido-thermophilic forests of sessile oak from central and northwestern Croatia, then from Slovenia and the Mescek Mountains in Hungary. A statistical comparison was made by entering all the phytocoenological relevés into the Turboveg database. This was followed by a classical synthetic analysis of the phytocoenological relevés and a multivariate analysis using Syntax 2000 software. Average Ellenberg's values were calculated for each relevé with JUICE 6.3 software. Taking into consideration all the facts, it can be concluded that the newly established association Potentillo micranthae-Quercetum petraeae shows a high degree of independence and differentiation from other similar associations described to date. In relation to others, it is poorer in species, both in terms of the systematic categories to which it belongs and the number of elements from the orders of Fagetalia and Quercetalia pubescentis. Of the species occurring in acidophilic forests of sessile oak, Genista tinctoria, Chamaecytisus hirsutus and Dicranella heteromalla can be considered characteristic species, whereas Galium sylvaticum, Cephalanthera longifolia, Dianthus armeria and Viola alba can be termed differentiating species. The species Potentilla micrantha, Festuca drymeia and Luzula forsteri are very important for the structure, physiognomy and syndynamics of the association. It is subordinated to the alliance Quercion robori-petraeae, the order Quercetalia robori-petraeae and the class Querco-Fagetea.

Natura Croatica, Jun 30, 2012

The paper presents vegetation research of grey alder stands (Alnus incana /L./ Moench) along the ... more The paper presents vegetation research of grey alder stands (Alnus incana /L./ Moench) along the beds of the rivers Kupa, Kupica,^abranka and Belica in Gorski kotar. The standard Central European phytosociological method was used to record and analyze eight phytosociological relevés from 2010. Research results revealed that it was the association of grey alder with deadnettle, Lamio orvalae-Alnetum incanae, recently recorded in the west of Slovenia (DAKSKOBLER, 2007, 2010). Growing under similar ecological conditions and containing common diagnostic species as the Slovenian stands, the stands in Gorski kotar are characterized by the abundant presence of Helleborus dumetorum. For this reason, they have been classified as a new geographic variant of the above mentioned association.

The paper presents the results of phytocoenological research into the fo rests of the City of Zag... more The paper presents the results of phytocoenological research into the fo rests of the City of Zagreb and the Zagreb County. These forests take up ap proximately 143,000 ha. The forest vegetation occurs in various climatic, pedological and other conditions at altitudes ranging from 120 to 1,033 m. For this reason, there are about twenty more or less distinctive forest associations, of which ten are accompanied with phytocoenological tables and presented in more detail. A well-known method of research and presentation devised by the Zurich-Montpellier Phytocoenological School has been used. The result of the research is the forest vegetation map of the studied area on a scale 1:100,000, of which only two characteristic fragments giving an approximate cross-sec tion of the lowlands and the region of lower and higher hills is given for tec hnical reasons.

Glasnik za šumske pokuse, Sep 20, 2012