Dejan Filipčić - Academia.edu (original) (raw)

Papers by Dejan Filipčić

Starohrvatska prosvjeta 50/2023., 2024

Contrary to the opinion of traditional historiography that Coloman, a foreign ruler, caused a dis... more Contrary to the opinion of traditional historiography that Coloman, a foreign ruler, caused a discontinuity in the independence of the Croatian state by ascending to the Croatian throne, the authors of this paper present evidence that this king actually restored peace, thus allowing everyone, as stated in a document by the abbess of the monastery of St. Mary in Zadar, Vekenega, to ‘go about their business’. Coloman carried on and maintained the continuity of his predecessors, ruling entirely according to their principles. Through his architectural, numismatic, written and other legacies, he left a profound mark on the territory of northern Dalmatia. He wholeheartedly embraced the institution of the Croatian ruler, establishing an indelible memory of alliance and loyalty between the Zadar commune and the king. These were virtues the people of Zadar had relied upon during numerous uprisings against the Venetian Republic.

Archaeologia Adriatica, 2018

The paper publishes the 52 specimens of the Roman Imperial coins from the coin collection of the ... more The paper publishes the 52 specimens of the Roman Imperial coins from the coin collection of the Franciscan Museum in Tomislavgrad (Bosnia and Herzegovina). The oldest among them were dated back to the reign of Emperor Gordian in the first half of the 3rd century (238-244 AD), while the newest ones can be dated to the period of the joint reign of Valentinian I, Valens and Gratian, and to Emperor Valens’ reign, respectively. However, most of the coins belong to the bronze issues of Constantine and his sons, particularly to the series struck during the sole reigns of Constantius II and Constans. With the exception of the dupondius of Gordian III, struck in Viminacium, the specimens published here are the standard coins that circulated in the Roman province of Dalmatia in the 3rd and 4th centuries AD.

Archaeologia Adriatica 16, 2022

The paper discusses 23 Ottoman coins found in 16 sites in northern Dalmatia. Chronologically, the... more The paper discusses 23 Ottoman coins found in 16 sites in northern Dalmatia. Chronologically, they belong to the period from the second reign of Sultan Mehmed II, the Conqueror (1444–1446 and 1451–1481) all the way to the Egyptian coin bearing the name of Sultan Abdul Hamid II (1876–1909). These numismatic finds can be assigned to one of several different phases during which they came to northern Dalmatia: pre-Ottoman, Ottoman and post-Ottoman. The first phase includes the akçes of Sultan Mehmed II and Sultan Selim I (1512–1520). The second phase involves coins from the period of Ottoman rule, which lasted a little over a century and a half in the hinterland of northern Dalmatia. The third phase is represented by mangirs of Suleiman II (1687–1691), which were brought to northern Dalmatia shortly after the end of Ottoman rule, while the Morean War (1684–1699) was still in full flow. They are followed by numismatic finds from a much later period. Two specimens are associated with historical events related to northern Dalmatia and Egypt. One was minted for Sultan Selim III (1789–1807), and the second for Sultan Abdul Hamid II (1876–1909). The first can be related to the French intervention in Egypt in 1798, and the second with refugees fleeing from Dugi Otok to El Shatt in 1944–1945.

Starohrvatska prosvjeta, 48, 2021

A total of 49 single finds of Spalatine communal denars originate from a number of archaeological... more A total of 49 single finds of Spalatine communal denars originate from a number of archaeological sites in northern Dalmatia. They are divided into four types, based on their depictions. Standard catalogues and numismatic discussions date such coins to the period from the end of the 12th century or even later, from the mid-13th century, until 1357. However, based on a comparative analysis of diplomatic records, archaeological evidence, collective findings and iconographic datable elements, this article proposes a new dating that places the communal denars of the city of Split to the High Middle Ages only, viz. about a hundred years earlier. In addition, a new typological structure of such numismatic material is provided in part.

Archaeologia Adriatica, 2015

Two hoards of Late Antiquity coins from Zadar’s surroundings are catalogued in this paper. The fi... more Two hoards of Late Antiquity coins from Zadar’s surroundings are catalogued in this paper. The first one includes 9 coins found in an amphora on the seabed near the island of Olib in 1962, dated to the period spanning the reigns of Tacitus and Constantius I. The second hoard is made up of 27 coins from the period of Constantine I and his sons; it was found at the “Travnjaci” site in Radovin in 1963, but the detailed context of the find is not known. The two hoards are similar due to the fact that they contain coins from a very short period of time. The Radovin hoard also includes two unusual Constantine coins minted in Ticino, one of which has an irregular reverse and the other has a subsequently imprinted mark above the laureate portrait. Terminus ante quem for the Olib hoard is 296 AD and for the Radovin hoard somewhat after September 326 AD.

Archaeologia Adriatica, 2021

In this paper the authors reinterpret a number of long known hoards from central Dalmatia contain... more In this paper the authors reinterpret a number of long known hoards from central Dalmatia containing mostly communal coins of Split, associating their hiding with March 1242, when Bela IV, king of Croatia and Hungary escaped to the Adriatic chased by the Mongols. The Mongol invasion could also explain certain individual coin finds from caves in southeastern Lika and northern Dalmatia that could have been used as temporary shelters for the local population.

Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 63, 2021

Autori u članku tematiziraju anonimni mletački kolonijalni novac za Kandiju u vrijednosti od 2 ½ ... more Autori u članku tematiziraju anonimni mletački kolonijalni novac za Kandiju u vrijednosti od 2 ½ soldina ili 10 torneza (talijanski: due soldini e mezzo o 10 tornesi). Kovan je u drugom desetljeću 17. stoljeća, a ponekada ima i naknadno utisnutu kontramarku. O takvom anonimnom kolonijalnom novcu za Kandiju već je pisano u stranoj stručnoj literaturi, međutim većinom kao o numizmatičkoj pojavi. On se sada sagledava i kroz topografski i povijesni kontekst. Naime, u ovome radu autori upućuju na 12 komada sa šest sjevernodalmatinskih nalazišta, raspravljaju o vremenu nastanka kontramarke na toj vrsti numizmatičke građe te nastoje pronaći terminus post quem i općenito ulogu dolaska tog novca na šire zadarsko područje.

U članku su obrađena dva dosad nepoznata komada novca s prostora sjeverne Dalmacije. Riječ je o p... more U članku su obrađena dva dosad nepoznata komada novca s prostora sjeverne Dalmacije. Riječ je o primjercima koji su vrlo rijetki i stoga inače vrlo slabo zastupljeni u široj stručnoj numizmatičkoj literaturi. Obje kovanice pripadaju flavijevskim posthumnim emisijama brončanoga i bakrenoga novca za cara Galbu. U prvome slučaju riječ je o Vespazijanovu komemorativnome dupondiju s Galbinim reversom, a u drugome o Titovoj restituciji Galbina asa. Novac je kovan 70. i 80. – 81. godine u Rimu, a potječe s važnih nalazišta na prostoru antičkih Jadera i Burnuma. Danas se čuva u fundusu Arheološkoga muzeja u Zadru. Zbog svoje rijetkosti, nalazi ovakvoga tipa novca daju svoj doprinos u pitanju boljega poznavanja cirkulacije primjeraka novca Vespazijanove i Titove restitucije novca u flavijevskom i postflavijevskom periodu na prostoru rimske provincije Dalmacije.

Archaeologia Adriatica

Two hoards of Late Antiquity coins from Zadar’s surroundings are catalogued in this paper. The fi... more Two hoards of Late Antiquity coins from Zadar’s surroundings are catalogued in this paper. The first one includes 9 coins found in an amphora on the seabed near the island of Olib in 1962, dated to the period spanning the reigns of Tacitus and Constantius I. The second hoard is made up of 27 coins from the period of Constantine I and his sons; it was found at the “Travnjaci” site in Radovin in 1963, but the detailed context of the find is not known. The two hoards are similar due to the fact that they contain coins from a very short period of time. The Radovin hoard also includes two unusual Constantine coins minted in Ticino, one of which has an irregular reverse and the other has a subsequently imprinted mark above the laureate portrait. Terminus ante quem for the Olib hoard is 296 AD and for the Radovin hoard somewhat after September 326 AD.

Diadora, 32 (2018), 175-184.

During the interwar period (1918–1939) city of Zadar/Zara, situated on the East Adriatic coast, w... more During the interwar period (1918–1939) city of Zadar/Zara, situated on the East Adriatic coast, was an isolated enclave ruled by Italy, yet
completely surrounded by Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes / Kingdom of Yugoslavia. For the protection of the city an elaborate
defensive system of bunkers, fortlets and defensive lines was built. This paper discusses one small and neglected aspect of Italian-era
fortification efforts – the modifications of renaissance city walls into the Air raid shelters. The bunkers built into the renaissance bastions
were just a part of an extensive shelter-building project, conducted by the local authorities just before and during the Second World
War. The main purpose of these shelters was the protection of civilian population as well as military personnel of the city, as the danger
from the air strikes incised when Italy entered the war with Yugoslavia in 1941, and after the Allies gained foothold in Southern Italy
in 1943. The Allied bombing campaign culminated with heavy carpet bombardments in late 1943 and 1944, in which 80% of the city
was completely destroyed. Particular attention is given to the plans and designs of these shelters, as well as to the documents of the
Government institutions that planed and conducted these projects. Moreover, the paper deals with the modifications of Ancien Régime
public buildings into military facilities.

U radu se objavljuju numizmatički nalazi koji potječu iz fundusa numizmatičke zbirke Franjevačkog... more U radu se objavljuju numizmatički nalazi koji potječu iz fundusa numizmatičke zbirke Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu (BiH). Riječ je o 52 primjerka rimskog carskog novca. Najstariji primjerci potječu iz razdoblja prve polovine 3. stoljeća, odno-sno iz doba vladavine Gordijana III. (238.-244.) dok su najmlađi datirani u period zajedničke vladavine Valentinijana I., Valenta i Gracijana, odnosno do potkraj vla-davine cara Valenta. Većinu pak nalaza čine brončane emisije Konstantina i njegovih sinova, posebice serije kovane za samostalne vladavine Konstancija II. i Konstanta. Izuzev dupondija Gordijana III. kovanog u Viminaciju, koji je nešto rjeđa pojava na dalmatinskom prostoru, objavljeni novac predstavlja uobičajeni monetarni presjek optjecaja novca na području rimske provincije Dalmacije u 3. i 4. stoljeću. The paper publishes the 52 specimens of the Roman Imperial coins from the coin collection of the Franciscan Museum in Tomislavgrad (Bosnia and Herzegovina). The oldest among them were dated back to the reign of Emperor Gordian in the first half of the 3 rd century (238-244 AD), while the newest ones can be dated to the period of the joint reign of Valentinian I, Valens and Gratian, and to Emperor Valens' reign, respectively. However, most of the coins belong to the bronze issues of Constantine and his sons, particularly to the series struck during the sole reigns of Constantius II and Constans. With the exception of the dupondius of Gordian III, struck in Viminacium, the specimens published here are the standard coins that circulated in the Roman province of Dalmatia in the 3 rd and 4 th centuries AD.

1 Follar ili follarus je riječ koja dolazi iz latinskog jezika, a riječ je o novcu prvotno bizant... more 1 Follar ili follarus je riječ koja dolazi iz latinskog jezika, a riječ je o novcu prvotno bizantskog porijekla te je naziv za sitan bakreni ili brončani novac (kasnije i od mesinga) koji je bio u optjecaju u nekim gradovima Italije i u Dalmaciji. Kovali su ga Zadar, Dubrovnik, Kotor, Antivarij (Bar), Skadar, a kasnije i neki drugi. U Dubrovniku se folar kasnije zvao minca (30 folara ili minca čine jedan dubrovački groš). Usp. Zdenko Brusić, Dvadeset stoljeća uporabe novca na zadarskom području, katalog izložbe, Zadar, 1987., 69; Od naziva follar kasnije su nastali i nazivi filler i heller za sitni austro-ugarski novac krunske vrijednosti. Usp. Vitaliano Brunelli, Di una moneta medievale, Il Dalmata, god. 48, broj 44/1913., 6. 1.1913. Autor u članku objavljuje novi nalaz vrlo rijetkog zadarskog srednjovjekovnog folara kovanog za vladavine Ludovika I. Anžuvinca te polemizira o dosadašnjoj problematici vezanoj uz pojavu, kovanje i izgled ovog novca. Navedeni primjerak folara slučajno je pronađen 2014. u Zadru u ulici kralja Dmitra Zvonimira pored zgrade HEP-a. Na tom prostoru nalazio se dio srednjovjekovnog predgrađa Varoš. U radu se, između ostalog, sistematiziraju svi dosad nađeni primjerci ovoga novca te se kroz relevantnu literaturu nastoji pronaći odgovor na pitanja o tome tko je, kada i zbog čega dao da se u Zadru u drugoj polovici 14. stoljeća kuje komunalni novac. Ključne riječi: folar, obol, Moneta Iadre, Ludovik I. Anžuvinac, Petar de Moneta, Luka Leonis, Kraljevska komora za sol i tridesetnicu. Komunalno pravo emitiranja vlastite valute koja će cirkulirati na gravitirajućem životnom području, odnosno komunalnom distriktu, ali i široj interesnoj orbiti gradova (primjeri cirkulacije novca nekih talijanskih komuna pokazuju da te sfere znaju biti mnogo dalje od lokalnog, pa i regionalnog prostora) prvi je u Dalmaciji sustavno primijenio Split još krajem 12. i početkom 13. stoljeća s kovanjem sitnih srebrenih denara (parvuli). Split nije jedini grad u Dalmaciji koji je koristio komunalno pravo emitiranja vlastitog novca, međutim pravi raritet u okvirima koje izučava današnja hrvatska numizmatika, ali i starije srodne znanosti, predstavlja srednjovjekovni novac grada Zadra, odnosno Moneta Iadre. Problematika kovanja prvog zadarskog novca, bakrenih folara 1 i obola, kovanih za perioda Anžuvinske vlasti nad Dalmacijom, još je i danas do kraja

Autor u članku obrađuje rimski novac koji se nalazi u zbirci Ar-heološkog muzeja Zadar a porijekl... more Autor u članku obrađuje rimski novac koji se nalazi u zbirci Ar-heološkog muzeja Zadar a porijeklom je s Burnuma. Obrađeno je 144 komada novca koji datiraju od perioda kasne Republike do Karakaline monetarne reforme. Uglavnom, najviše prevlada-va novac Jullijevsko – Klaudijevske dinastije, odnosno novac I. stoljeća. Po brojnosti zatim slijedi novac Antonina koji je među nalazima vrlo čest. Rad sažeto prikazuje dosad objavljene nalaze rimskog novca s Burnuma, donosi nove primjerke te ukazuje na neke zakonitosti pri ponavljanju vrsta novca na navedenom pro-storu. Također određena pozornost se daje i novcu kovanom u Lugdunumu koje je relativno dobro zastupljen te drugima nalazi-ma lionske provenijencije na Burnumu koji bi se s tim optjecajem mogli povezati. Ključne riječi: Burnum, rimski republikanski novac, rimski carski novac, Lugdunum In the paper, the author deals with the Roman coinage which is kept in the collection of the Archaeological Museum Zadar. 144 coins were analysed dating back to the period of late-Republic to Caracalla's coinage reform. Ge nerally, the most prevalent is the coinage from the Julian-Claudian dynasty, that is, the coins from the 1st century. This number is followed by Antonius' coins, which among the finds are very common. The paper summarises the published finds of Roman coins from Burnum, presents new examples and points to some patterns in replicating the type of coinage in that area. Furthermore, special attention is also paid to the coins minted in Lugdunum, which are relatively well-represented , as well as other finds of Lyon origin in Burnum, which could be connected with that circulation.

Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno: 1. veljače 2017. Rad tematizira problematiku poznate ostave iz... more Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno: 1. veljače 2017. Rad tematizira problematiku poznate ostave iz Donjih Lepura koja se pripisuje kralju Kolomanu kroz dosadašnju referentnu literaturu. Zbog toga što ta ostava danas gotovo nije sačuvana, metodološki se polazi od razmatranja prvih izvora koji je objelodanjuju. Kroz tekst autor nastoji objasniti koji su to aspekti i problemi koji ovaj skupni nalaz novca čine posebno važnim kroz pristup numizmatičkom materijalu koji se nalazi ili se mogao nalaziti u njemu te kroz proces kemijske analize srebrnog novca (billon) koji je on sadržavao. Raspravlja se i o upitnoj količini novca koji je pronađen i pripisan toj ostavi. U radu se nastoji dati drugačiji pogled na tezauriranje ovog nalaza, kao i ponuditi terminus post quem koji bi bio prikladniji nastanku i dataciji ostave ovakvog tipa. Autor navodi činjenicu da ugarski novac zaista jest došao u Dalmaciju s ugarskom vojskom, ali ne kao dio interakcije kralja Kolomana i hrvatskog plemstva. Temeljem danas dostupnih znanstvenih izvora, nalaz ovog novca treba promatrati u svijetlu boljeg poznavanja inače oskudnih nalaza srebrenih denara kralja Kolomana na prostoru sjeverne Dalmacije. Ključne riječi: Koloman, srebreni denar, Donji Lepuri, skupni nalaz novca. Mada se o kontekstu skupnog nalaza novca Kolomanovih srebrnih moneta iz Donjih Lepura vrlo malo zna jer je, čini se, prilikom otkrića dislociran i raspršen, navedeni bitni nalaz s prostora srednjovjekovnih Hrvata pobudio je veliko zanimanje povjesničara koji se bave hrvatskom medievistikom zbog toga što se povezuje izravno s ugarskim kraljem Kolomanom, odnosno s njegovim dolaskom u Dalmaciju 1102. i(li) 1105. godine. Ostava iz Lepura dosad je spomenuta na više mjesta u člancima i monografijama stranih i domaćih autora. 1 Uz nju se povezuje nalaz 2000 komada srebrenih kovanica (jedina nominala

Two hoards of Late Antiquity coins from Zadar’s surroundings are catalogued in this paper. The fi... more Two hoards of Late Antiquity coins from Zadar’s surroundings
are catalogued in this paper. The first one includes 9 coins found
in an amphora on the seabed near the island of Olib in 1962,
dated to the period spanning the reigns of Tacitus and Constantius
I. The second hoard is made up of 27 coins from the period
of Constantine I and his sons; it was found at the “Travnjaci”
site in Radovin in 1963, but the detailed context of the find is
not known.1 The two hoards are similar due to the fact that they
contain coins from a very short period of time. The Radovin
hoard also includes two unusual Constantine coins minted in
Ticino, one of which has an irregular reverse and the other has
a subsequently imprinted mark above the laureate portrait. Terminus
ante quem for the Olib hoard is 296 AD and for the Radovin
hoard somewhat after September 326 AD.

Kapelicu svetog Ivana Nepomuka izgradili su karlovački vojnici Slunjske regimente u čast svog sve... more Kapelicu svetog Ivana Nepomuka izgradili su karlovački vojnici Slunjske regimente u čast svog sveca zaštitnika. U godini izgradnje kapelice, 1854., srušen je kip sv. Ivana Nepomuka koji se nalazio na Stočnom trgu u blizini rakovačkog mosta, dok je posvetu same kapelice obavio karlovački gvardijan Augustin Večerina 16. svibnja 1854. godine. Kapela je bila sagrađena tako da joj je pročelje gledalo prema dvorišnoj strani Državne realne gimnazije, a začelje prema Rakovačkoj ulici, te se u njoj nalazio drveni kip sv. Ivana Nepomuka visok dva metra. Pisani izvori svjedoče kako su u tzv. školskoj kapeli povremeno održavane zadušnice za istaknutije djelatnike Gimnazije i " slavne pokojnike " , uz obavezni Te deum i Veni Sancte na završetku školske godine, čemu su prisustvovali svi đaci i profesori. Jedna od zanimljivosti vezanih uz ovu kapelicu govori kako su u njoj 1920. vjenčani dr. Slavko Rozgaj, gimnazijski profesor matematike i fizike, i njegova žena Elizabeta, a vjenčao ih je mladoženjin brat Ante, tada dubovački kapelan. Stotinjak godina kasnije, odnosno u rujnu 1948. godine, dao ju je srušiti tadašnji Gradski narodni odbor, uz obrazloženje da je previše izbočena na nogostup i zato smeta prolaznicima te da električni transformator za Rakovac i okolicu, koji je bio sagrađen uz nju, predstavlja prijetnju samoj kapelici. Drveni kip sveca danas se nalazi u kapelici u Križevcima. Prema tlocrtnom prikazu Gimnazije i susjednih objekata (i kapelice) iz vremena Austro-Ugarske, odlučeno je da se sonda otvori u sjeveroistočnom kutu dvorišta Gimnazije, kojeg u današnje vrijeme omeđuje živa ograda. Tim arheologa iz Gradskog muzeja Karlovac vodio je istraživanje od 1. do 10. lipnja 2015. god., dok su, uz organizacijsku potporu i inicijativu profesora Antuna Milinkovića i Tomislava Šegine, fizički posao obavili učenici Gimnazije. Relativno plitko, u zapadnom dijelu sonde, pojavili su se obrisi lijevanih pravokutnih betonskih temelja nekadašnje trafostanice, a istočni dio zauzimao je zapadni dio temelja kapelice, dok je ostatak zakopan pod nogostupom. Zanimljivo je bilo vidjeti razliku u veličini između moderne cigle i cigle iz 19. st. Naime, moderna cigla je manjih dimenzija, dok su konstrukciju uz temelj zapadnog zida kapelice tvorile zamjetno veće starije cigle.

Starohrvatska prosvjeta 50/2023., 2024

Contrary to the opinion of traditional historiography that Coloman, a foreign ruler, caused a dis... more Contrary to the opinion of traditional historiography that Coloman, a foreign ruler, caused a discontinuity in the independence of the Croatian state by ascending to the Croatian throne, the authors of this paper present evidence that this king actually restored peace, thus allowing everyone, as stated in a document by the abbess of the monastery of St. Mary in Zadar, Vekenega, to ‘go about their business’. Coloman carried on and maintained the continuity of his predecessors, ruling entirely according to their principles. Through his architectural, numismatic, written and other legacies, he left a profound mark on the territory of northern Dalmatia. He wholeheartedly embraced the institution of the Croatian ruler, establishing an indelible memory of alliance and loyalty between the Zadar commune and the king. These were virtues the people of Zadar had relied upon during numerous uprisings against the Venetian Republic.

Archaeologia Adriatica, 2018

The paper publishes the 52 specimens of the Roman Imperial coins from the coin collection of the ... more The paper publishes the 52 specimens of the Roman Imperial coins from the coin collection of the Franciscan Museum in Tomislavgrad (Bosnia and Herzegovina). The oldest among them were dated back to the reign of Emperor Gordian in the first half of the 3rd century (238-244 AD), while the newest ones can be dated to the period of the joint reign of Valentinian I, Valens and Gratian, and to Emperor Valens’ reign, respectively. However, most of the coins belong to the bronze issues of Constantine and his sons, particularly to the series struck during the sole reigns of Constantius II and Constans. With the exception of the dupondius of Gordian III, struck in Viminacium, the specimens published here are the standard coins that circulated in the Roman province of Dalmatia in the 3rd and 4th centuries AD.

Archaeologia Adriatica 16, 2022

The paper discusses 23 Ottoman coins found in 16 sites in northern Dalmatia. Chronologically, the... more The paper discusses 23 Ottoman coins found in 16 sites in northern Dalmatia. Chronologically, they belong to the period from the second reign of Sultan Mehmed II, the Conqueror (1444–1446 and 1451–1481) all the way to the Egyptian coin bearing the name of Sultan Abdul Hamid II (1876–1909). These numismatic finds can be assigned to one of several different phases during which they came to northern Dalmatia: pre-Ottoman, Ottoman and post-Ottoman. The first phase includes the akçes of Sultan Mehmed II and Sultan Selim I (1512–1520). The second phase involves coins from the period of Ottoman rule, which lasted a little over a century and a half in the hinterland of northern Dalmatia. The third phase is represented by mangirs of Suleiman II (1687–1691), which were brought to northern Dalmatia shortly after the end of Ottoman rule, while the Morean War (1684–1699) was still in full flow. They are followed by numismatic finds from a much later period. Two specimens are associated with historical events related to northern Dalmatia and Egypt. One was minted for Sultan Selim III (1789–1807), and the second for Sultan Abdul Hamid II (1876–1909). The first can be related to the French intervention in Egypt in 1798, and the second with refugees fleeing from Dugi Otok to El Shatt in 1944–1945.

Starohrvatska prosvjeta, 48, 2021

A total of 49 single finds of Spalatine communal denars originate from a number of archaeological... more A total of 49 single finds of Spalatine communal denars originate from a number of archaeological sites in northern Dalmatia. They are divided into four types, based on their depictions. Standard catalogues and numismatic discussions date such coins to the period from the end of the 12th century or even later, from the mid-13th century, until 1357. However, based on a comparative analysis of diplomatic records, archaeological evidence, collective findings and iconographic datable elements, this article proposes a new dating that places the communal denars of the city of Split to the High Middle Ages only, viz. about a hundred years earlier. In addition, a new typological structure of such numismatic material is provided in part.

Archaeologia Adriatica, 2015

Two hoards of Late Antiquity coins from Zadar’s surroundings are catalogued in this paper. The fi... more Two hoards of Late Antiquity coins from Zadar’s surroundings are catalogued in this paper. The first one includes 9 coins found in an amphora on the seabed near the island of Olib in 1962, dated to the period spanning the reigns of Tacitus and Constantius I. The second hoard is made up of 27 coins from the period of Constantine I and his sons; it was found at the “Travnjaci” site in Radovin in 1963, but the detailed context of the find is not known. The two hoards are similar due to the fact that they contain coins from a very short period of time. The Radovin hoard also includes two unusual Constantine coins minted in Ticino, one of which has an irregular reverse and the other has a subsequently imprinted mark above the laureate portrait. Terminus ante quem for the Olib hoard is 296 AD and for the Radovin hoard somewhat after September 326 AD.

Archaeologia Adriatica, 2021

In this paper the authors reinterpret a number of long known hoards from central Dalmatia contain... more In this paper the authors reinterpret a number of long known hoards from central Dalmatia containing mostly communal coins of Split, associating their hiding with March 1242, when Bela IV, king of Croatia and Hungary escaped to the Adriatic chased by the Mongols. The Mongol invasion could also explain certain individual coin finds from caves in southeastern Lika and northern Dalmatia that could have been used as temporary shelters for the local population.

Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 63, 2021

Autori u članku tematiziraju anonimni mletački kolonijalni novac za Kandiju u vrijednosti od 2 ½ ... more Autori u članku tematiziraju anonimni mletački kolonijalni novac za Kandiju u vrijednosti od 2 ½ soldina ili 10 torneza (talijanski: due soldini e mezzo o 10 tornesi). Kovan je u drugom desetljeću 17. stoljeća, a ponekada ima i naknadno utisnutu kontramarku. O takvom anonimnom kolonijalnom novcu za Kandiju već je pisano u stranoj stručnoj literaturi, međutim većinom kao o numizmatičkoj pojavi. On se sada sagledava i kroz topografski i povijesni kontekst. Naime, u ovome radu autori upućuju na 12 komada sa šest sjevernodalmatinskih nalazišta, raspravljaju o vremenu nastanka kontramarke na toj vrsti numizmatičke građe te nastoje pronaći terminus post quem i općenito ulogu dolaska tog novca na šire zadarsko područje.

U članku su obrađena dva dosad nepoznata komada novca s prostora sjeverne Dalmacije. Riječ je o p... more U članku su obrađena dva dosad nepoznata komada novca s prostora sjeverne Dalmacije. Riječ je o primjercima koji su vrlo rijetki i stoga inače vrlo slabo zastupljeni u široj stručnoj numizmatičkoj literaturi. Obje kovanice pripadaju flavijevskim posthumnim emisijama brončanoga i bakrenoga novca za cara Galbu. U prvome slučaju riječ je o Vespazijanovu komemorativnome dupondiju s Galbinim reversom, a u drugome o Titovoj restituciji Galbina asa. Novac je kovan 70. i 80. – 81. godine u Rimu, a potječe s važnih nalazišta na prostoru antičkih Jadera i Burnuma. Danas se čuva u fundusu Arheološkoga muzeja u Zadru. Zbog svoje rijetkosti, nalazi ovakvoga tipa novca daju svoj doprinos u pitanju boljega poznavanja cirkulacije primjeraka novca Vespazijanove i Titove restitucije novca u flavijevskom i postflavijevskom periodu na prostoru rimske provincije Dalmacije.

Archaeologia Adriatica

Two hoards of Late Antiquity coins from Zadar’s surroundings are catalogued in this paper. The fi... more Two hoards of Late Antiquity coins from Zadar’s surroundings are catalogued in this paper. The first one includes 9 coins found in an amphora on the seabed near the island of Olib in 1962, dated to the period spanning the reigns of Tacitus and Constantius I. The second hoard is made up of 27 coins from the period of Constantine I and his sons; it was found at the “Travnjaci” site in Radovin in 1963, but the detailed context of the find is not known. The two hoards are similar due to the fact that they contain coins from a very short period of time. The Radovin hoard also includes two unusual Constantine coins minted in Ticino, one of which has an irregular reverse and the other has a subsequently imprinted mark above the laureate portrait. Terminus ante quem for the Olib hoard is 296 AD and for the Radovin hoard somewhat after September 326 AD.

Diadora, 32 (2018), 175-184.

During the interwar period (1918–1939) city of Zadar/Zara, situated on the East Adriatic coast, w... more During the interwar period (1918–1939) city of Zadar/Zara, situated on the East Adriatic coast, was an isolated enclave ruled by Italy, yet
completely surrounded by Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes / Kingdom of Yugoslavia. For the protection of the city an elaborate
defensive system of bunkers, fortlets and defensive lines was built. This paper discusses one small and neglected aspect of Italian-era
fortification efforts – the modifications of renaissance city walls into the Air raid shelters. The bunkers built into the renaissance bastions
were just a part of an extensive shelter-building project, conducted by the local authorities just before and during the Second World
War. The main purpose of these shelters was the protection of civilian population as well as military personnel of the city, as the danger
from the air strikes incised when Italy entered the war with Yugoslavia in 1941, and after the Allies gained foothold in Southern Italy
in 1943. The Allied bombing campaign culminated with heavy carpet bombardments in late 1943 and 1944, in which 80% of the city
was completely destroyed. Particular attention is given to the plans and designs of these shelters, as well as to the documents of the
Government institutions that planed and conducted these projects. Moreover, the paper deals with the modifications of Ancien Régime
public buildings into military facilities.

U radu se objavljuju numizmatički nalazi koji potječu iz fundusa numizmatičke zbirke Franjevačkog... more U radu se objavljuju numizmatički nalazi koji potječu iz fundusa numizmatičke zbirke Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu (BiH). Riječ je o 52 primjerka rimskog carskog novca. Najstariji primjerci potječu iz razdoblja prve polovine 3. stoljeća, odno-sno iz doba vladavine Gordijana III. (238.-244.) dok su najmlađi datirani u period zajedničke vladavine Valentinijana I., Valenta i Gracijana, odnosno do potkraj vla-davine cara Valenta. Većinu pak nalaza čine brončane emisije Konstantina i njegovih sinova, posebice serije kovane za samostalne vladavine Konstancija II. i Konstanta. Izuzev dupondija Gordijana III. kovanog u Viminaciju, koji je nešto rjeđa pojava na dalmatinskom prostoru, objavljeni novac predstavlja uobičajeni monetarni presjek optjecaja novca na području rimske provincije Dalmacije u 3. i 4. stoljeću. The paper publishes the 52 specimens of the Roman Imperial coins from the coin collection of the Franciscan Museum in Tomislavgrad (Bosnia and Herzegovina). The oldest among them were dated back to the reign of Emperor Gordian in the first half of the 3 rd century (238-244 AD), while the newest ones can be dated to the period of the joint reign of Valentinian I, Valens and Gratian, and to Emperor Valens' reign, respectively. However, most of the coins belong to the bronze issues of Constantine and his sons, particularly to the series struck during the sole reigns of Constantius II and Constans. With the exception of the dupondius of Gordian III, struck in Viminacium, the specimens published here are the standard coins that circulated in the Roman province of Dalmatia in the 3 rd and 4 th centuries AD.

1 Follar ili follarus je riječ koja dolazi iz latinskog jezika, a riječ je o novcu prvotno bizant... more 1 Follar ili follarus je riječ koja dolazi iz latinskog jezika, a riječ je o novcu prvotno bizantskog porijekla te je naziv za sitan bakreni ili brončani novac (kasnije i od mesinga) koji je bio u optjecaju u nekim gradovima Italije i u Dalmaciji. Kovali su ga Zadar, Dubrovnik, Kotor, Antivarij (Bar), Skadar, a kasnije i neki drugi. U Dubrovniku se folar kasnije zvao minca (30 folara ili minca čine jedan dubrovački groš). Usp. Zdenko Brusić, Dvadeset stoljeća uporabe novca na zadarskom području, katalog izložbe, Zadar, 1987., 69; Od naziva follar kasnije su nastali i nazivi filler i heller za sitni austro-ugarski novac krunske vrijednosti. Usp. Vitaliano Brunelli, Di una moneta medievale, Il Dalmata, god. 48, broj 44/1913., 6. 1.1913. Autor u članku objavljuje novi nalaz vrlo rijetkog zadarskog srednjovjekovnog folara kovanog za vladavine Ludovika I. Anžuvinca te polemizira o dosadašnjoj problematici vezanoj uz pojavu, kovanje i izgled ovog novca. Navedeni primjerak folara slučajno je pronađen 2014. u Zadru u ulici kralja Dmitra Zvonimira pored zgrade HEP-a. Na tom prostoru nalazio se dio srednjovjekovnog predgrađa Varoš. U radu se, između ostalog, sistematiziraju svi dosad nađeni primjerci ovoga novca te se kroz relevantnu literaturu nastoji pronaći odgovor na pitanja o tome tko je, kada i zbog čega dao da se u Zadru u drugoj polovici 14. stoljeća kuje komunalni novac. Ključne riječi: folar, obol, Moneta Iadre, Ludovik I. Anžuvinac, Petar de Moneta, Luka Leonis, Kraljevska komora za sol i tridesetnicu. Komunalno pravo emitiranja vlastite valute koja će cirkulirati na gravitirajućem životnom području, odnosno komunalnom distriktu, ali i široj interesnoj orbiti gradova (primjeri cirkulacije novca nekih talijanskih komuna pokazuju da te sfere znaju biti mnogo dalje od lokalnog, pa i regionalnog prostora) prvi je u Dalmaciji sustavno primijenio Split još krajem 12. i početkom 13. stoljeća s kovanjem sitnih srebrenih denara (parvuli). Split nije jedini grad u Dalmaciji koji je koristio komunalno pravo emitiranja vlastitog novca, međutim pravi raritet u okvirima koje izučava današnja hrvatska numizmatika, ali i starije srodne znanosti, predstavlja srednjovjekovni novac grada Zadra, odnosno Moneta Iadre. Problematika kovanja prvog zadarskog novca, bakrenih folara 1 i obola, kovanih za perioda Anžuvinske vlasti nad Dalmacijom, još je i danas do kraja

Autor u članku obrađuje rimski novac koji se nalazi u zbirci Ar-heološkog muzeja Zadar a porijekl... more Autor u članku obrađuje rimski novac koji se nalazi u zbirci Ar-heološkog muzeja Zadar a porijeklom je s Burnuma. Obrađeno je 144 komada novca koji datiraju od perioda kasne Republike do Karakaline monetarne reforme. Uglavnom, najviše prevlada-va novac Jullijevsko – Klaudijevske dinastije, odnosno novac I. stoljeća. Po brojnosti zatim slijedi novac Antonina koji je među nalazima vrlo čest. Rad sažeto prikazuje dosad objavljene nalaze rimskog novca s Burnuma, donosi nove primjerke te ukazuje na neke zakonitosti pri ponavljanju vrsta novca na navedenom pro-storu. Također određena pozornost se daje i novcu kovanom u Lugdunumu koje je relativno dobro zastupljen te drugima nalazi-ma lionske provenijencije na Burnumu koji bi se s tim optjecajem mogli povezati. Ključne riječi: Burnum, rimski republikanski novac, rimski carski novac, Lugdunum In the paper, the author deals with the Roman coinage which is kept in the collection of the Archaeological Museum Zadar. 144 coins were analysed dating back to the period of late-Republic to Caracalla's coinage reform. Ge nerally, the most prevalent is the coinage from the Julian-Claudian dynasty, that is, the coins from the 1st century. This number is followed by Antonius' coins, which among the finds are very common. The paper summarises the published finds of Roman coins from Burnum, presents new examples and points to some patterns in replicating the type of coinage in that area. Furthermore, special attention is also paid to the coins minted in Lugdunum, which are relatively well-represented , as well as other finds of Lyon origin in Burnum, which could be connected with that circulation.

Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno: 1. veljače 2017. Rad tematizira problematiku poznate ostave iz... more Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno: 1. veljače 2017. Rad tematizira problematiku poznate ostave iz Donjih Lepura koja se pripisuje kralju Kolomanu kroz dosadašnju referentnu literaturu. Zbog toga što ta ostava danas gotovo nije sačuvana, metodološki se polazi od razmatranja prvih izvora koji je objelodanjuju. Kroz tekst autor nastoji objasniti koji su to aspekti i problemi koji ovaj skupni nalaz novca čine posebno važnim kroz pristup numizmatičkom materijalu koji se nalazi ili se mogao nalaziti u njemu te kroz proces kemijske analize srebrnog novca (billon) koji je on sadržavao. Raspravlja se i o upitnoj količini novca koji je pronađen i pripisan toj ostavi. U radu se nastoji dati drugačiji pogled na tezauriranje ovog nalaza, kao i ponuditi terminus post quem koji bi bio prikladniji nastanku i dataciji ostave ovakvog tipa. Autor navodi činjenicu da ugarski novac zaista jest došao u Dalmaciju s ugarskom vojskom, ali ne kao dio interakcije kralja Kolomana i hrvatskog plemstva. Temeljem danas dostupnih znanstvenih izvora, nalaz ovog novca treba promatrati u svijetlu boljeg poznavanja inače oskudnih nalaza srebrenih denara kralja Kolomana na prostoru sjeverne Dalmacije. Ključne riječi: Koloman, srebreni denar, Donji Lepuri, skupni nalaz novca. Mada se o kontekstu skupnog nalaza novca Kolomanovih srebrnih moneta iz Donjih Lepura vrlo malo zna jer je, čini se, prilikom otkrića dislociran i raspršen, navedeni bitni nalaz s prostora srednjovjekovnih Hrvata pobudio je veliko zanimanje povjesničara koji se bave hrvatskom medievistikom zbog toga što se povezuje izravno s ugarskim kraljem Kolomanom, odnosno s njegovim dolaskom u Dalmaciju 1102. i(li) 1105. godine. Ostava iz Lepura dosad je spomenuta na više mjesta u člancima i monografijama stranih i domaćih autora. 1 Uz nju se povezuje nalaz 2000 komada srebrenih kovanica (jedina nominala

Two hoards of Late Antiquity coins from Zadar’s surroundings are catalogued in this paper. The fi... more Two hoards of Late Antiquity coins from Zadar’s surroundings
are catalogued in this paper. The first one includes 9 coins found
in an amphora on the seabed near the island of Olib in 1962,
dated to the period spanning the reigns of Tacitus and Constantius
I. The second hoard is made up of 27 coins from the period
of Constantine I and his sons; it was found at the “Travnjaci”
site in Radovin in 1963, but the detailed context of the find is
not known.1 The two hoards are similar due to the fact that they
contain coins from a very short period of time. The Radovin
hoard also includes two unusual Constantine coins minted in
Ticino, one of which has an irregular reverse and the other has
a subsequently imprinted mark above the laureate portrait. Terminus
ante quem for the Olib hoard is 296 AD and for the Radovin
hoard somewhat after September 326 AD.

Kapelicu svetog Ivana Nepomuka izgradili su karlovački vojnici Slunjske regimente u čast svog sve... more Kapelicu svetog Ivana Nepomuka izgradili su karlovački vojnici Slunjske regimente u čast svog sveca zaštitnika. U godini izgradnje kapelice, 1854., srušen je kip sv. Ivana Nepomuka koji se nalazio na Stočnom trgu u blizini rakovačkog mosta, dok je posvetu same kapelice obavio karlovački gvardijan Augustin Večerina 16. svibnja 1854. godine. Kapela je bila sagrađena tako da joj je pročelje gledalo prema dvorišnoj strani Državne realne gimnazije, a začelje prema Rakovačkoj ulici, te se u njoj nalazio drveni kip sv. Ivana Nepomuka visok dva metra. Pisani izvori svjedoče kako su u tzv. školskoj kapeli povremeno održavane zadušnice za istaknutije djelatnike Gimnazije i " slavne pokojnike " , uz obavezni Te deum i Veni Sancte na završetku školske godine, čemu su prisustvovali svi đaci i profesori. Jedna od zanimljivosti vezanih uz ovu kapelicu govori kako su u njoj 1920. vjenčani dr. Slavko Rozgaj, gimnazijski profesor matematike i fizike, i njegova žena Elizabeta, a vjenčao ih je mladoženjin brat Ante, tada dubovački kapelan. Stotinjak godina kasnije, odnosno u rujnu 1948. godine, dao ju je srušiti tadašnji Gradski narodni odbor, uz obrazloženje da je previše izbočena na nogostup i zato smeta prolaznicima te da električni transformator za Rakovac i okolicu, koji je bio sagrađen uz nju, predstavlja prijetnju samoj kapelici. Drveni kip sveca danas se nalazi u kapelici u Križevcima. Prema tlocrtnom prikazu Gimnazije i susjednih objekata (i kapelice) iz vremena Austro-Ugarske, odlučeno je da se sonda otvori u sjeveroistočnom kutu dvorišta Gimnazije, kojeg u današnje vrijeme omeđuje živa ograda. Tim arheologa iz Gradskog muzeja Karlovac vodio je istraživanje od 1. do 10. lipnja 2015. god., dok su, uz organizacijsku potporu i inicijativu profesora Antuna Milinkovića i Tomislava Šegine, fizički posao obavili učenici Gimnazije. Relativno plitko, u zapadnom dijelu sonde, pojavili su se obrisi lijevanih pravokutnih betonskih temelja nekadašnje trafostanice, a istočni dio zauzimao je zapadni dio temelja kapelice, dok je ostatak zakopan pod nogostupom. Zanimljivo je bilo vidjeti razliku u veličini između moderne cigle i cigle iz 19. st. Naime, moderna cigla je manjih dimenzija, dok su konstrukciju uz temelj zapadnog zida kapelice tvorile zamjetno veće starije cigle.