GORAN ŠOBOTA - Academia.edu (original) (raw)
Related Authors
University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences [Filozofski fakultet]
Uploads
Papers by GORAN ŠOBOTA
ALEKSANDRIJSKA KNJIŽNICA I NJENO UNIŠTENJE Aleksandrijska knjižnica je najslavnija knjižnica u lj... more ALEKSANDRIJSKA KNJIŽNICA I NJENO UNIŠTENJE Aleksandrijska knjižnica je najslavnija knjižnica u ljudskoj povijesti. Njen nastanak i djelovanje u cilju okupljanja svog ljudskog znanja pod jednim krovom inspirirajuća je i u današnjem dobu. Njeni pokrovitelji Ptolomejevići velikodušno su darivali Knjižnicu i institucije povezane s njom, ali i brojne učenjake koji su djelovali u Aleksandriji. No Aleksandrijsku knjižnicu zadesila je tragična sudbina. Veliki osvajač Julije Cezar nenamjerno je uništio Kraljevsku knjižnicu. Muzej nestaje u nemirima i sukobima prvih stoljeća nove ere, a posljednji ostatak knjižnice ona u Serapeju, nestala je za vrijeme sukoba kršćana i pogana. U srednjem vijeku nastaje mit o arapskoj krivnji za uništavanje knjižnice, koji i danas izaziva prijepore. U XX. stoljeću nastaje ideja o obnovi knjižnice u Aleksandriji. Početkom XXI. stoljeća otvara se Bibliotheca Alexandrina nedaleko od mjesta drevne Aleksandrijske knjižnice.
Aleksandrijska knjižnica je najslavnija knjižnica u ljudskoj povijesti. Njen nastanak i djelovanj... more Aleksandrijska knjižnica je najslavnija knjižnica u ljudskoj povijesti. Njen nastanak i djelovanje u cilju okupljanja svog ljudskog znanja pod jednim krovom inspirirajuca je i u danasnjem dobu. Njeni pokrovitelji Ptolomejevici velikodusno su darivali Knjižnicu i institucije povezane s njom, ali i brojne ucenjake koji su djelovali u Aleksandriji. No Aleksandrijsku knjižnicu zadesila je tragicna sudbina. Veliki osvajac Julije Cezar nenamjerno je unistio Kraljevsku knjižnicu. Muzej nestaje u nemirima i sukobima prvih stoljeca nove ere, a posljednji ostatak knjižnice ona u Serapeju, nestala je za vrijeme sukoba krscana i pogana. U srednjem vijeku nastaje mit o arapskoj krivnji za unistavanje knjižnice, koji i danas izaziva prijepore. U XX. stoljecu nastaje ideja o obnovi knjižnice u Aleksandriji. Pocetkom XXI. stoljeca otvara se Bibliotheca Alexandrina nedaleko od mjesta drevne Aleksandrijske knjižnice.
ALEKSANDRIJSKA KNJIŽNICA I NJENO UNIŠTENJE Aleksandrijska knjižnica je najslavnija knjižnica u lj... more ALEKSANDRIJSKA KNJIŽNICA I NJENO UNIŠTENJE Aleksandrijska knjižnica je najslavnija knjižnica u ljudskoj povijesti. Njen nastanak i djelovanje u cilju okupljanja svog ljudskog znanja pod jednim krovom inspirirajuća je i u današnjem dobu. Njeni pokrovitelji Ptolomejevići velikodušno su darivali Knjižnicu i institucije povezane s njom, ali i brojne učenjake koji su djelovali u Aleksandriji. No Aleksandrijsku knjižnicu zadesila je tragična sudbina. Veliki osvajač Julije Cezar nenamjerno je uništio Kraljevsku knjižnicu. Muzej nestaje u nemirima i sukobima prvih stoljeća nove ere, a posljednji ostatak knjižnice ona u Serapeju, nestala je za vrijeme sukoba kršćana i pogana. U srednjem vijeku nastaje mit o arapskoj krivnji za uništavanje knjižnice, koji i danas izaziva prijepore. U XX. stoljeću nastaje ideja o obnovi knjižnice u Aleksandriji. Početkom XXI. stoljeća otvara se Bibliotheca Alexandrina nedaleko od mjesta drevne Aleksandrijske knjižnice.
Aleksandrijska knjižnica je najslavnija knjižnica u ljudskoj povijesti. Njen nastanak i djelovanj... more Aleksandrijska knjižnica je najslavnija knjižnica u ljudskoj povijesti. Njen nastanak i djelovanje u cilju okupljanja svog ljudskog znanja pod jednim krovom inspirirajuca je i u danasnjem dobu. Njeni pokrovitelji Ptolomejevici velikodusno su darivali Knjižnicu i institucije povezane s njom, ali i brojne ucenjake koji su djelovali u Aleksandriji. No Aleksandrijsku knjižnicu zadesila je tragicna sudbina. Veliki osvajac Julije Cezar nenamjerno je unistio Kraljevsku knjižnicu. Muzej nestaje u nemirima i sukobima prvih stoljeca nove ere, a posljednji ostatak knjižnice ona u Serapeju, nestala je za vrijeme sukoba krscana i pogana. U srednjem vijeku nastaje mit o arapskoj krivnji za unistavanje knjižnice, koji i danas izaziva prijepore. U XX. stoljecu nastaje ideja o obnovi knjižnice u Aleksandriji. Pocetkom XXI. stoljeca otvara se Bibliotheca Alexandrina nedaleko od mjesta drevne Aleksandrijske knjižnice.