Gabrijela Ratkajec Gasevic - Academia.edu (original) (raw)
Uploads
Papers by Gabrijela Ratkajec Gasevic
Kriminologija & socijalna integracija, Sep 16, 2016
Kriminologija & socijalna integracija : časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju, 2011
Kriminologija & socijalna integracija : časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju, 2011
Ovim radom nastoji se prikazati i analizirati iskustvo prijenosa znanja generiranih kroz projekt ... more Ovim radom nastoji se prikazati i analizirati iskustvo prijenosa znanja generiranih kroz projekt „Usklađivanje intervencija s potrebama djece i mladih u riziku: izrada modela“ u praksu. S obzirom na brojne potrebe djece i mladih u riziku, a prvenstveno na njihovu potrebu, ali i pravo na primjerenu intervenciju, projektni tim smatrao je izuzetno važnim znanja kreirana kroz projekt prenijeti u praksu. Rijec je o znanjima i postupcima koji se odnose na: mogucnost standardizirane procjene razine rizika djece i mladih koji se nalaze u sustavu intervencija socijalne skrbi radi problema u ponasanju, usklađivanje razine rizika i mogucnosti djelovanja sustava/intervencija, prepoznavanje jakih strana djece i mladih, te na mogucnosti standardizacije postupanja u sustavu intervencija prema djeci i mladima u riziku. Kontekst iz kojeg se krenulo u prijenos znanja, obilježen je tradicionalnom neusklađenoscu prakticara, donositelja odluka i znanstvenika oko svrhovitosti i prakticnosti znanstvenih spoznaja, inicijativa i mogucnosti u mijenjanju sustava intervencija prema djeci i mladima u riziku i /ili s problemima u ponasanju i sl. Imajuci to u vidu, projektni tim se na putu prijenosa znanja u praksu oslanjao na ideju mijenjanja znanosti kroz usklađivanje s praksom, ne tražeci praksu utemeljenu na znanju, vec znanost prihvatljivu praksi. Sukladno tome, cilj ovog rada je prikaz i analiza iskustva u kreiranju znanja prihvatljivih i razumljivih praksi. Kao okvir analize poslužio je „meta“ model prijenosa znanja Grahama i suradnika (2006), koji se sastoji od nekoliko faza koje se mogu odvijati paralelno. Proces analize iskustva rezultirao je potvrđivanjem nekih starih i otvaranjem nekih novih pitanja vezanih uz mogucnost prijenosa znanja u praksu, ali i idejama za unapređenje tog procesa. Izdvajamo one koje se odnose na redefiniranje nacina razvijanja znanosti prihvatljive praksi, na nacin da se u prvi plan stavlja nužnost suradnje prakticara, donositelja odluka i znanstvenika u procesu stvaranja znanja. Drugim rijecima, samo uz pregovaranja i suradnju svih strana ukljucenih u proces, zastupanje vlastite perspektive, ne gubeci pri tome iz vida zajednicki interes, moguce je odgovoriti na potrebe djece i mladih u riziku i /ili s problemima u ponasanju, te kreirati znanja koja ce biti svrhovita, prakticna, ekonomicna i primjenjiva.
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, Jan 28, 2020
Nasilje u romanticnim vezama mladih ozbiljan je fenomen, povezan ne samo sa zadovoljstvom vezom, ... more Nasilje u romanticnim vezama mladih ozbiljan je fenomen, povezan ne samo sa zadovoljstvom vezom, nego i zadovoljstvom sobom i razlicitim ishodima vezanim za dobrobit mladih osoba. Pri tome su, kod redovne populacije, utvrđene razlike između mladica i djevojaka u doživljavanju i cinjenju nasilja, kao i njihovim prediktorima (Ajdukovic, Low i Susac, 2011). S obzirom na malobrojne podatke o rodnim specificnostima ovog fenomena kod mladih s problemima u ponasanju, cilj rada je ispitati razlike u iskustvu pocinjenog i doživljenog nasilja, uvjerenjima o obilježjima kvalitetne veze, spremnosti na postavljanje granica, spremnosti na traženje i pružanje pomoci između mladica i djevojaka smjestenih u institucije za djecu i mlade s problemima u ponasanju. U istraživanju je sudjelovala cjelokupna populacija mladih smjestenih u odgojne i domove za odgoj u RH (134 mladica i 48 djevojaka, dobnog raspona od 14 do 21 godinu). Koristen je instrumentarij autora Ajdukovic, Low i Susac (2011): Instrument o sociodemografskim podacima i iskustvu veze u posljednjih 6 mjeseci, Skala pogresnih uvjerenja o kvalitetnoj vezi, Skala važnosti prava u vezi, Skala (ne)spremnosti na postavljanje granica, Iskustvo doživljenih nasilnih ponasanja, Iskustvo pocinjenih nasilnih ponasanja, Spremnost na traženje pomoci i Spremnost na pružanje pomoci. Utvrđeno je kako djevojke imaju tocnija uvjerenja o tome sto je kvalitetna veza, važnije im je ostvarivanje prava u vezi, spremnije su postavljati i održavati granice u vezi te tražiti i pružati pomoc, ali uocena je i tendencija visim samoprocjenama pocinjenog nasilja. U raspravi se analiziraju implikacije dobivenih nalaza u kontekstu rodno utemeljenih intervencija za ovu populaciju mladih.
Kriminologija & socijalna integracija, Sep 16, 2016
Kriminologija & socijalna integracija : časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju, 2011
Kriminologija & socijalna integracija : časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju, 2011
Ovim radom nastoji se prikazati i analizirati iskustvo prijenosa znanja generiranih kroz projekt ... more Ovim radom nastoji se prikazati i analizirati iskustvo prijenosa znanja generiranih kroz projekt „Usklađivanje intervencija s potrebama djece i mladih u riziku: izrada modela“ u praksu. S obzirom na brojne potrebe djece i mladih u riziku, a prvenstveno na njihovu potrebu, ali i pravo na primjerenu intervenciju, projektni tim smatrao je izuzetno važnim znanja kreirana kroz projekt prenijeti u praksu. Rijec je o znanjima i postupcima koji se odnose na: mogucnost standardizirane procjene razine rizika djece i mladih koji se nalaze u sustavu intervencija socijalne skrbi radi problema u ponasanju, usklađivanje razine rizika i mogucnosti djelovanja sustava/intervencija, prepoznavanje jakih strana djece i mladih, te na mogucnosti standardizacije postupanja u sustavu intervencija prema djeci i mladima u riziku. Kontekst iz kojeg se krenulo u prijenos znanja, obilježen je tradicionalnom neusklađenoscu prakticara, donositelja odluka i znanstvenika oko svrhovitosti i prakticnosti znanstvenih spoznaja, inicijativa i mogucnosti u mijenjanju sustava intervencija prema djeci i mladima u riziku i /ili s problemima u ponasanju i sl. Imajuci to u vidu, projektni tim se na putu prijenosa znanja u praksu oslanjao na ideju mijenjanja znanosti kroz usklađivanje s praksom, ne tražeci praksu utemeljenu na znanju, vec znanost prihvatljivu praksi. Sukladno tome, cilj ovog rada je prikaz i analiza iskustva u kreiranju znanja prihvatljivih i razumljivih praksi. Kao okvir analize poslužio je „meta“ model prijenosa znanja Grahama i suradnika (2006), koji se sastoji od nekoliko faza koje se mogu odvijati paralelno. Proces analize iskustva rezultirao je potvrđivanjem nekih starih i otvaranjem nekih novih pitanja vezanih uz mogucnost prijenosa znanja u praksu, ali i idejama za unapređenje tog procesa. Izdvajamo one koje se odnose na redefiniranje nacina razvijanja znanosti prihvatljive praksi, na nacin da se u prvi plan stavlja nužnost suradnje prakticara, donositelja odluka i znanstvenika u procesu stvaranja znanja. Drugim rijecima, samo uz pregovaranja i suradnju svih strana ukljucenih u proces, zastupanje vlastite perspektive, ne gubeci pri tome iz vida zajednicki interes, moguce je odgovoriti na potrebe djece i mladih u riziku i /ili s problemima u ponasanju, te kreirati znanja koja ce biti svrhovita, prakticna, ekonomicna i primjenjiva.
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, Jan 28, 2020
Nasilje u romanticnim vezama mladih ozbiljan je fenomen, povezan ne samo sa zadovoljstvom vezom, ... more Nasilje u romanticnim vezama mladih ozbiljan je fenomen, povezan ne samo sa zadovoljstvom vezom, nego i zadovoljstvom sobom i razlicitim ishodima vezanim za dobrobit mladih osoba. Pri tome su, kod redovne populacije, utvrđene razlike između mladica i djevojaka u doživljavanju i cinjenju nasilja, kao i njihovim prediktorima (Ajdukovic, Low i Susac, 2011). S obzirom na malobrojne podatke o rodnim specificnostima ovog fenomena kod mladih s problemima u ponasanju, cilj rada je ispitati razlike u iskustvu pocinjenog i doživljenog nasilja, uvjerenjima o obilježjima kvalitetne veze, spremnosti na postavljanje granica, spremnosti na traženje i pružanje pomoci između mladica i djevojaka smjestenih u institucije za djecu i mlade s problemima u ponasanju. U istraživanju je sudjelovala cjelokupna populacija mladih smjestenih u odgojne i domove za odgoj u RH (134 mladica i 48 djevojaka, dobnog raspona od 14 do 21 godinu). Koristen je instrumentarij autora Ajdukovic, Low i Susac (2011): Instrument o sociodemografskim podacima i iskustvu veze u posljednjih 6 mjeseci, Skala pogresnih uvjerenja o kvalitetnoj vezi, Skala važnosti prava u vezi, Skala (ne)spremnosti na postavljanje granica, Iskustvo doživljenih nasilnih ponasanja, Iskustvo pocinjenih nasilnih ponasanja, Spremnost na traženje pomoci i Spremnost na pružanje pomoci. Utvrđeno je kako djevojke imaju tocnija uvjerenja o tome sto je kvalitetna veza, važnije im je ostvarivanje prava u vezi, spremnije su postavljati i održavati granice u vezi te tražiti i pružati pomoc, ali uocena je i tendencija visim samoprocjenama pocinjenog nasilja. U raspravi se analiziraju implikacije dobivenih nalaza u kontekstu rodno utemeljenih intervencija za ovu populaciju mladih.