Jelena Čuveljak - Academia.edu (original) (raw)
Uploads
Papers by Jelena Čuveljak
Informator : instruktivno-informativni list za ekonomska i pravna pitanja, 2016
Novi informator, Dec 7, 2013
Računovodstvo, revizija i financije, 2018
Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse : građansko, trgovačko, radno i procesno pravo u praksi: Godišnjak 16, 2009
Pravo u gospodarstvu, 2006
Annals of the Faculty of law of the University of Zenica, 2019
Godišnjak - Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu, 2015
Pravo u gospodarstvu, 2017
Hrvatska pravna revija, 2003
Financije i porezi : časopis za poduzeća i banke, obrtnike, proračune i proračunske korisnike, neprofitne i ostale organizacije, 2006
Hrvatska pravna revija, 2003
Računovodstvo, revizija i financije, 2015
U ovom se radu sa stajališta zakonodavstva i sudske prakse daje pregledan prikaz instituta odgovo... more U ovom se radu sa stajališta zakonodavstva i sudske prakse daje pregledan prikaz instituta odgovornosti države za štetu nastalu fizičkim i pravnim osobama zbog nezakonitog i ne pravilnog rada državnih tijela i sudova, zatim se uz opsežan prikaz sudske prakse analiziraju uvjeti za utvrđivanje odgo vornosti Republike Hrvatske te moguc'nost Republike Hrvat ske za ostvarivanje regresnog zahtjeva protiv službenika koji je štetu nanio. Ključne riječi; odgovornost države za štetu, šteta 1. Uvodne napomene Država na svom području jam či svima stvarnu i pravnu sigurnost. Stoga po stoji specifična odgovornost države tem eljem koje sve osobe dobivaju za štitu od rizika šteta što ih je država prouzročila radom svojih tijela odnosno službenih osoba. Naime, službene osobe i tijela koja obavljaju službu m o raju postupati u granicama Ustava, zakona i podzakonskih akata te moraju pravilno tumačiti i provoditi volju države i pri tome voditi računa o djelo tvornosti, ekonomičnosti i svrsis...
Kao jedna od specificnih pravnih posljedica otvaranja stecajnog postupka, određena mogucnost pobi... more Kao jedna od specificnih pravnih posljedica otvaranja stecajnog postupka, određena mogucnost pobijanja pravnih radnji stecajnog dužnika na specifican nacin u odnosu na opce odredbe o pobijanju pravnih radnji dužnika u slucajevima kada nije otvoren stecajni postupak. Naime, u Republici Hrvatskoj postoji dvojna regulacija pobijanja dužnikovih pravnih radnji jer Zakon o obveznim odnosima regulira pobijanje pravnih radnji dužnika na stetu vjerovnika i za građansko i za trgovacko pravo, no to vrijedi samo za pobijanja izvan stecaja, dok za pobijanje u stecaju postoje posebne odredbe u Stecajnom zakonu, sa svojim specificnim uvjetima i rokovima. Stoga autorica u ovom clanku detaljno analizira pravila o pobijanju pravnih radnji dužnika zbog namjernog ostecenja vjerovnika u slucaju otvaranja stecajnog postupka
Iako Stecajni zakon istice da bi stecajni postupak od dana otvaranja trebao trajati godinu i pol,... more Iako Stecajni zakon istice da bi stecajni postupak od dana otvaranja trebao trajati godinu i pol, taj rok u slucaju vecih stecajnih postupaka nije moguce postivati. Stoga autorica u ovom clanku ukazuje na razloge koji utjecu na duljinu trajanja stecajnog postupka te se naznacuju moguci nacini prevladavanja nekih problema uz odgovarajucu zakonodavnu inicijativu.
Novi Stecajni zakon1 izmijenio je i dopunio postojeca pravila o stecaju, a vracena su određena rj... more Novi Stecajni zakon1 izmijenio je i dopunio postojeca pravila o stecaju, a vracena su određena rjesenja koja su vec prije u praksi dovela do zlouporaba i problema. Stoga, autorica na temelju dugogodisnjeg iskustva istice novine koje se uvode u stecajni postupak, a koje ce gotovo sigurno dovesti do zlouporaba te predlaže adekvatne izmjene i dopune zakona kako bi se te zlouporabe izbjegle.
Informator : instruktivno-informativni list za ekonomska i pravna pitanja, 2016
Novi informator, Dec 7, 2013
Računovodstvo, revizija i financije, 2018
Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse : građansko, trgovačko, radno i procesno pravo u praksi: Godišnjak 16, 2009
Pravo u gospodarstvu, 2006
Annals of the Faculty of law of the University of Zenica, 2019
Godišnjak - Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu, 2015
Pravo u gospodarstvu, 2017
Hrvatska pravna revija, 2003
Financije i porezi : časopis za poduzeća i banke, obrtnike, proračune i proračunske korisnike, neprofitne i ostale organizacije, 2006
Hrvatska pravna revija, 2003
Računovodstvo, revizija i financije, 2015
U ovom se radu sa stajališta zakonodavstva i sudske prakse daje pregledan prikaz instituta odgovo... more U ovom se radu sa stajališta zakonodavstva i sudske prakse daje pregledan prikaz instituta odgovornosti države za štetu nastalu fizičkim i pravnim osobama zbog nezakonitog i ne pravilnog rada državnih tijela i sudova, zatim se uz opsežan prikaz sudske prakse analiziraju uvjeti za utvrđivanje odgo vornosti Republike Hrvatske te moguc'nost Republike Hrvat ske za ostvarivanje regresnog zahtjeva protiv službenika koji je štetu nanio. Ključne riječi; odgovornost države za štetu, šteta 1. Uvodne napomene Država na svom području jam či svima stvarnu i pravnu sigurnost. Stoga po stoji specifična odgovornost države tem eljem koje sve osobe dobivaju za štitu od rizika šteta što ih je država prouzročila radom svojih tijela odnosno službenih osoba. Naime, službene osobe i tijela koja obavljaju službu m o raju postupati u granicama Ustava, zakona i podzakonskih akata te moraju pravilno tumačiti i provoditi volju države i pri tome voditi računa o djelo tvornosti, ekonomičnosti i svrsis...
Kao jedna od specificnih pravnih posljedica otvaranja stecajnog postupka, određena mogucnost pobi... more Kao jedna od specificnih pravnih posljedica otvaranja stecajnog postupka, određena mogucnost pobijanja pravnih radnji stecajnog dužnika na specifican nacin u odnosu na opce odredbe o pobijanju pravnih radnji dužnika u slucajevima kada nije otvoren stecajni postupak. Naime, u Republici Hrvatskoj postoji dvojna regulacija pobijanja dužnikovih pravnih radnji jer Zakon o obveznim odnosima regulira pobijanje pravnih radnji dužnika na stetu vjerovnika i za građansko i za trgovacko pravo, no to vrijedi samo za pobijanja izvan stecaja, dok za pobijanje u stecaju postoje posebne odredbe u Stecajnom zakonu, sa svojim specificnim uvjetima i rokovima. Stoga autorica u ovom clanku detaljno analizira pravila o pobijanju pravnih radnji dužnika zbog namjernog ostecenja vjerovnika u slucaju otvaranja stecajnog postupka
Iako Stecajni zakon istice da bi stecajni postupak od dana otvaranja trebao trajati godinu i pol,... more Iako Stecajni zakon istice da bi stecajni postupak od dana otvaranja trebao trajati godinu i pol, taj rok u slucaju vecih stecajnih postupaka nije moguce postivati. Stoga autorica u ovom clanku ukazuje na razloge koji utjecu na duljinu trajanja stecajnog postupka te se naznacuju moguci nacini prevladavanja nekih problema uz odgovarajucu zakonodavnu inicijativu.
Novi Stecajni zakon1 izmijenio je i dopunio postojeca pravila o stecaju, a vracena su određena rj... more Novi Stecajni zakon1 izmijenio je i dopunio postojeca pravila o stecaju, a vracena su određena rjesenja koja su vec prije u praksi dovela do zlouporaba i problema. Stoga, autorica na temelju dugogodisnjeg iskustva istice novine koje se uvode u stecajni postupak, a koje ce gotovo sigurno dovesti do zlouporaba te predlaže adekvatne izmjene i dopune zakona kako bi se te zlouporabe izbjegle.
Pročišćeni tekst sa eurom