Josip Obradovic - Academia.edu (original) (raw)

Papers by Josip Obradovic

Revija za Sociologiju, 1998

U hrvatskom je društvu u tijeku značajna transformacija s izrazitim društvenim rasloja vanjem, t... more U hrvatskom je društvu u tijeku značajna transformacija s izrazitim društvenim rasloja vanjem, te varijabla socio-ekonomski položaj postaje vjerojatno mnogo važnija nego što je bi la prije. Logično je tako očekivati da če socio-ekonomski položaj pojedinca ili obitelji imati uskoro daleko veći utjecaj na različite oblike ponašanja i dinamiku odnosa u obitelji i na obi telj kao agens socijalizacije nego što je imao prije. Istodobno, ne postoje ni teorije, a niti istraživanja o djelovanju socio-ekonomskoga položaja obitelji na obiteljske i socijalizacijske varijable u hrvatskome društvu. Članak daje pregled teorija i istraživanja kako bi prikazao, opisao i objasnio djelovanje socio-ekonomskoga položaja na obiteljske i socijalizacijske vari jable u međunarodnome iskustvu. Glavni je cilj rada da opisivanjem i objašnjavanjem stra noga iskustva, bez pretenzija generalizacije na naše uvjete, ponudi pretpostavljene odnose tih varijalbi u našim uvjetima te potakne domaća istraživanja na ...

Provedeno je istraživanje na 770 bračnih parova s ciljem da se utvrdi djeluju li predbračne osobi... more Provedeno je istraživanje na 770 bračnih parova s ciljem da se utvrdi djeluju li predbračne osobine bračnih partnera na bračno zadovoljstvo i stabilnost braka. 78 predbračnih osobina bračnih partnera jesu nezavisne varijable, dok su zavisne varijable bračno zadovoljstvo muža, bračno zadovoljstvo žene i stabilnost braka. Rezultati diskriminativne analize pokazuju da je socijabilnost bračnih partnera najprediktivnija varijabla za zadovoljstvo u braku i stabilnost braka. Dobiveni rezultati mogu se primijeniti u svakodnevnoj praksi predbračnih i bračnih savjetovališta u nas.A research was carried out on 770 married couples to identify premarital variables which determine marriage satisfaction and marriage stability. 78 premarital variables were included as independent variables. Dependent variables were husband’s marital satisfaction, wife’s marital satisfaction and marital stability. According to the results sociability of the partners turned out to be the most predictive variable for ...

Annual of Social Work, 2017

CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk D. Svilar Blažinić, D. Lukinac, J. ... more CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk D. Svilar Blažinić, D. Lukinac, J. Obradović: Što razlikuje zadovoljne bračne parove od parova koji... članci 511 ili bilo negativno djelovati na bračnu kvalitetu (Sussman i Alexander, 1999.; Wiik, Keizer i Lappegard, 2012.). 4. Bračni procesi ili bračna dinamika. Ova se skupina također sastoji od većeg broja varijabli među kojima su seksualno zadovoljstvo, zadovoljstvo osobnim dohotcima, negativno prelijevanje iz rada na brak i kućanstvo, sve tri dimenzije ljubavi (strast, intimnost i privrženost), potpora partnera i bračni stres. Sve navedene varijable bile su prediktivne za partnerske odnose i bračnu kvalitetu (Bradbury i Karney, 2010.; Greeff i Malherbe, 2001.; Perry-Jenkins, Repetty i Crouter, 2001.). 5. Dobrobit partnera. Za bračnu kvalitetu su prediktivne varijable iz ove skupine globalni ili životni stres, ekonomski stres, pozitivna i negativna afektivnost, tjeskoba i depresija (Cohan i Bradbury, 1997.; Hraba, Lorenz i Pechacova, 2000.; Perren i sur., 2003.). Svaka od njih može ili povećati ili smanjiti doživljaj bračne kvalitete, pa će tako pozitivna afektivnost povećati, a ekonomski stres će smanjiti bračnu kvalitetu. 6. Karakteristike braka također mogu smanjivati ili povećavati bračnu kvalitetu. U tu se skupinu najčešće svrstava bračni staž ili trajanje braka, broj djece u obitelji, kohabitacija prije braka i redoslijed braka (Shapiro, Gottman i Carrere, 2000.; Wiik, Keizer i Lappegard, 2012.). Ako neka od navedenih varijabli, ili možda više njih tijekom dužeg vremena djeluje negativno, odnosno smanjuje bračnu kvalitetu jednoga ili oba partnera, često se kao neposredna posljedica javlja psihološka nelagoda (distres). Iako nelagoda nije središnja tema ovoga rada, smatramo da treba nešto kazati i o nelagodi jer je ona česta posljedica problema koje doživljavaju bračni partneri. Psihološka se nelagoda definira kao »negativna reakcija na stres koja uključuje negativne emocije i psihofizičke reakcije. To je vrsta stresa koja je posljedica suočavanja s pretjeranim zahtjevima, gubitcima ili percipiranom prijetnjom, a koja ima izrazito negativno djelovanje izazivanjem fizičke i psihološke neprilagodbe te ozbiljno ugrožava zdravlje pojedinca« (APA, 2015., 326: 11). Operacionalizira se kao visok rezultat na ljestvicama globalni stres, tjeskoba, somatizacija i depresija. Psihološka nelagoda manifestira se u emocionalnim reakcijama i međusobnom ponašanju partnera koje negativno djeluje na partnerske odnose i smanjuje bračnu kvalitetu (Drapeau, Marchand i Beaulieu-Prevost, 2012.; Whisman i Baucom, 2012.; Bodenman i Randal, 2013.). Posljedice psihološke nelagode su višestruke. Ponajprije, pojedinci koji doživljavaju psihološku nelagodu ponašaju se različito od onih koji ne doživljavaju nelagodu i prema partneru, ali i prema ostalima: oni su tri puta češće loše raspoloženi, iritabilni i skloni izazivanju sukoba, također, dvostruko su češće tjeskobni i dvostruko češće uživaju psihoaktivne droge (Whisman, 1999.; Balderrama-Durbin, Douglas i Balsis, 2015.). Izrazit problem partnera koji osjećaju članci 537

Drustvena Istrazivanja, 2021

This study was conducted to determine the predictors of marital love. Sternberg's Triangular ... more This study was conducted to determine the predictors of marital love. Sternberg's Triangular Theory of Love (1986) is used as a starting point. Accordingly, a theoretical model that consists of four groups of level 1 predictor variables and a group of level 2 variables is used. The dependent variables in the model include the three dimensions of love: Passion, Intimacy, and Commitment. The research was conducted among 884 married couples from different parts of Croatia. The results show that married women are less passionate and that marriage partners' passion in marriage is greater at the beginning of the marriage without children and when there is a mutual physical attraction between partners. Married women report less intimacy while greater marital intimacy was present in marriages where there is greater partner support. Unlike passion, the experience of intimacy does not vary at different marital stages. Women show less commitment and partners' commitment to marriage...

U radu se razmatra problem pada nataliteta u zemljama Srednje Europe i postavlja se cilj utvr|iva... more U radu se razmatra problem pada nataliteta u zemljama Srednje Europe i postavlja se cilj utvr|ivanja odrednica pada motivacije za fertilitet u na{em sociokulturnom okru`ju. Prema pregledu teorijske i istra`iva~ke literature toga problema definira se 5 skupina varijabla koje bi mogle biti prediktori ili korelati motivacije za fertilitet, izra`ene kao broj djece u obitelji. Na reprezentativnom uzorku grada Zagreba i Zagreba~ke`upanije od 505 bra~nih parova primijenjene su brojne skale koje ispituju 5 definiranih skupina varijabla: osobine bra~nih partnera, bra~ne procese, objektivni i subjektivni socioekonomski polo`aj obitelji, bra~ne karakteristike i do`ivljaj socijalne okoline u bra~nih partnera. Ukupno je u istra`ivanje uklju~eno 105 varijabla, pretpostavljenih prediktora ili korelata zavisne varijable broja djece u obitelji. Multiplom regresijom uspjelo je objasniti 49 posto varijance zavisne varijable. Iako je istra`ivanje korelacijskoga, a ne uzro~no-posljedi~noga nacrta, logi~kom je analizom prirode varijabla mogu}e zaklju~iti da su me|u pozitivnim odrednicama broja djece u obitelji varijable: religioznost`ene i`enina usmjerenost na sebe (potreba za samoaktualizacijom), mu`evljeva zaokupljenost obitelju, mu`evljeva bra~na tradicionalnost, mu`evljeva prosocijalna orijentacija, a me|u negativnim odrednicama naj~e{}e su: mu`evljeva potreba za sigurno{}u i mu`evljev`ivotni stres. Brojni korelati broja djece u obitelji iskazuju se kao ote`anje`ivotnih uvjeta zbog ve-}ega broja djece, kao radna preoptere}enost oba partnera, ekonomske te{ko}e, pa i smanjeni sklad bra~nih odnosa. Zaklju~ak je istra`ivanja da na broj djece u obitelji u na{em okru`ju vjerojatno u najve}oj mjeri utje~e tradicionalni sustav vrijednosti partnera koji djecu postavljaju na visoko mjesto u odre|enju`ivotnoga smisla, usprkos`rtvovanju bezbri`nosti i ugode u`ivotu.

Drustvena Istraživanja, Oct 31, 1998

1 Ovaj rad predstavlja dio znanstvene teme Psihosocijalna kvaliteta obitelji kao osnovica pronata... more 1 Ovaj rad predstavlja dio znanstvene teme Psihosocijalna kvaliteta obitelji kao osnovica pronatalitetne politike, u okviru programa trajne istra`iva~ke djelatnosti Instituta Socijalna struktura i socijalna integracija, koji financira Ministarstvo znanosti i tehnologije RH.

Drustvena Istraživanja, Apr 30, 2006

A theoretical mediation model of the influence of marital partners' income on marriage quality wa... more A theoretical mediation model of the influence of marital partners' income on marriage quality was constructed. The model consists of 3 independent and 5 dependent variables. Seven variables are measurement variables and one variable represents latent structure. The model was verified for husbands and for wives separately, among 340 dual full-time employed couples. The sample is representative of Zagreb and Zagreb metropolitan area on the variable husband's education. Structural Equation Modelling (SEM) was used to verify the model. After several modifications of the model, the χ 2 and fitting indices revealed a very good match between the data and the model. According to the obtained results, marital partners' income influences marriage quality as experienced by the husband and wife.

Drustvena Istraživanja, 2001

Provedeno je istra`ivanje s ciljem da se utvrdi je li broj djece u obitelji prediktor do`ivljaja ... more Provedeno je istra`ivanje s ciljem da se utvrdi je li broj djece u obitelji prediktor do`ivljaja bra~ne kvalitete u bra~nih partnera. U istra`ivanje su uklju~ene dvije nezavisne, pet kontrolnih i jedna zavisna varijabla. Nezavisne varijable istra`ivanja jesu broj djece u obitelji i spol bra~noga partnera. Kontrolne su varijable trajanje braka, pla}a, broj soba u ku}i ili stanu, ekonomski stres i ekonomiziranje, a zavisna je varijabla bra~na kvaliteta. Istra`ivanje je provedeno na 505 bra~nih parova koji predstavljaju reprezentativan uzorak grada Zagreba i Zagreba~ke`upanije s obzirom na naobrazbu mu`a. Dobiveni rezultati pokazuju da broj djece jest prediktor bra~ne kvalitete, i to prije i nakon kontrole djelovanja pet kovarijata. Do`ivljaj najvi{e bra~ne kvalitete potvr|en je za skupinu partnera bez djece, a nema zna~ajne razlike izme|u skupine s jednim djetetom i skupine s dvoje i vi{e djece. Potvr-|eno je tako|er da spol bra~noga partnera ne djeluje na bra~nu kvalitetu ni prije niti nakon provedene kontrole za pet kovarijata.

Drustvena Istraživanja, Oct 31, 2001

Obitelj je struktura unutar koje svaki Clan ljudske zajednice nastoji zadovoljiti osnov-l1epotreb... more Obitelj je struktura unutar koje svaki Clan ljudske zajednice nastoji zadovoljiti osnov-l1epotrebe za opstankom, sigurnoscu, pripadanje71'l, uspostavljanjem identiteta, preuzimanjem raz!ieitih i promjenjivih uloga i samoostvarenjem, bilo da je to obitelj djetinjstva u kojoj je odrastao, bilo da je novostvorena, ona koju je sam izabrao i postup-110izgradivao. Pojaeano sociopsiholosko istraiivaCko zanimanje za obitelj zapoeelo je u drugoj polovici prosloga stoljcCa, paralell10 s drustvenim i gospodarskim promjenama koje su uvjetovale redefiniranje obiteljskih ulogn i unijele promjene u obiteljskim procesima koje su ugroiavale i sam opstanak obitelji, a pogotovu opstanak njezinih tradicionalnih oblika. Temeljna su pitanja teorijski i izrazito prakticno vaina pitanja interakcija i procesa koji definiraju stabilnu i sretnu obitelj (braena kva!iteta, braena stabilnost), opisivanje procesa koji proizlaze iz odnosa uloga u obitelji (braeni odnosi, roditeljstvo, majCinstvo, oCil1stvo, medugeneracijski odnosi), otkrivanje Cimbenika koji uvjetuju ometanje i ugroiavanje stvaranja i stabilnosti obitelji, kao sto su apstinencija od vlastite obitelji ilili djece, smanjenje braene kvalitete, medusobno zlostavljanje Clanova obitelji i rastava braka (sukob individua!istiCkih i tradicionalnih vrijednosti, promjene temeljne vrijednosti obiteljske i roditeljske uloge, ekonomska nesigurnost i stres, sukob tradicionalne i egalitarne raspodjele obiteljskoga optereeenja), utjecaj rada na obitelj i obitelji na rad. Nove drustveno-gospodarske promjene koje su vee prisutne u Zapadnom svijetu, a nezadriivo prodiru i u Srednju i Istoenu Europu u obliku tranzicije, globalizacije i restrukturiranja gospodarstva, zaostravaju vee postojeee obiteljske tendencije i probleme, donoseci nove izvore obiteljskoga stresa i centrifugalnih sila. Oeito je podrueje istraiivanja braka i obitelji u svijetu i u nas izvanredno znanstveno zanimljivo, a drustveno relevantno i vrlo vaino. No, iako se iz bibliografije moie vidjeti da je u razdoblju od 1974. do 1999. godine objavljen impresivan broj radova, domaca su znanstvena istraiivanja toga podrucja rijetka, pa moiemo zakljuCiti da je u nas ta problematika slabo obradena, iako je univerzalno prisutna, a istodobno i kulturno specifiena. Tematski blok Brak i obitelj koji se nalazi pred vama sastoji se od osam, bilo znanstvenih, bilo preglednih i strucnih, radova Ciji su au tori stalni iIi vanjski suradici Instituta Ivo Pilar. VeCinaje radova nastala u okviru teme Kvaliteta obitelji koja je dio istraiivaCkoga programa Socijalna struktura i socijalna integracija, a financiralo ga je Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Rad na temi odvijao se u razdoblju od 1997. do 2000. godine. Prikazani radovi obraduju samo neka od brojnih pitanja podrueja braka i obitelji, no nadamo se da ce njihova nastojanja na definiranju pojmova, razgranieenju problema, pokusaju operacionalizacije i upozorenja na aktualnost i iestinu problema potaknuti zanimanje psihologa, sociologa i drugih znanstvenika u tom podrueju.

Drustvena Istraživanja, Oct 31, 2001

U radu se ra{~lanjuju pojmovi i problemi koji se prou~avaju unutar su~elja rad-obitelj, tj. me|us... more U radu se ra{~lanjuju pojmovi i problemi koji se prou~avaju unutar su~elja rad-obitelj, tj. me|usobnoga utjecaja obiteljskih i radnih obveza te utjecaja njihova sukoba na zadovoljstvo i zdravlje pojedinca. Analiziraju se slo`eni modeli koji istodobno uzimaju u obzir mnogobrojne odrednice su~elja rad-obitelj (zaokupljenost radom i obitelju, obiteljski i radni stres, obiteljska potpora, sukob rad-obitelj i sukob obitelj-rad), kao i posljedice sukoba (radno i`ivotno zadovoljstvo, psihi~ko i fizi~ko zdravlje i alkoholizam). Na temelju pregleda istra`iva~kih rezultata uo~avaju se neuskla|enosti i suprotnosti dobivenih istra`iva~kih rezultata i definiraju se podru~ja nerije{enih problema i dvojba. Kao glavni i teorijski i istra`iva~ki problem postavlja se pitanje prelijevanja ili segregacije sukoba, tj. prenosi li se nezadovoljstvo u jednom podru~ju`ivota nu`no i na sva ostala podru~ja, ili su pojedinci sposobni razdvojiti podru~ja nezadovoljstva u zasebne, odvojene segmente do`ivljaja stvarnosti te tako odr`ati stabilnost i uspostaviti do`ivljaj`ivotnoga zadovoljstva i sre}e.

Drustvena Istraživanja, 1998

Drustvena Istraživanja, Jul 1, 1995

Drustvena Istrazivanja Journal For General Social Issues, Oct 31, 1998

Revija Za Socijalnu Politiku, 2004

Drustvena Istraživanja, Oct 31, 2001

Drustvena Istraživanja, Jun 30, 2009

Based on international experience and the present socioeconomic situation in Croatia three theore... more Based on international experience and the present socioeconomic situation in Croatia three theoretical models were created about influence of work-related stressors and crossover effect on marriage quality. The first model represented the direct influence of work-related stressors on marriage quality and the other two were mediation ones. The first mediation model consisted of four exogenous and four endogenous variables and in the second mediation model covariate variable was added. The models were tested on 340 full-time-employed marital couples representing the quota sample of Zagreb and Zagreb metropolitan area. Models were evaluated using SEM separately for wives and for the husbands. The best model for predicting marital partners' marriage quality was the mediation model with covariate. By this model 39% of husband's and 57% of wife's marriage quality was explained. Also, according to results, there was a crossover effect present, i.e. work-related stressors of one marital partner influenced the marriage quality of the other marital partner.

Revija za socijalnu politiku, 1999

Izvorni znanstveni članak UDK: 055.62.323.23 Primljeno: studeni 1999. lj radu se uspoređuju i sta... more Izvorni znanstveni članak UDK: 055.62.323.23 Primljeno: studeni 1999. lj radu se uspoređuju i stavljaju u međusobni odnos rezultati demografskih, socioloških i sociopsiholoških istraživanja fertilitetne motivacije i ponašanja u svijetu, kako bi se definirali pojmovi, utvrdile odrednice pojedinih vidova fertilitetnog ponašanja i odredili uzroci smanjenoga fertiliteta u zemljama ekonomski razvijenoga Zapada. Osobita se pozomost posvećuje donošenju odluke o rađanju djece kao složenog procesa vaganja i odmjeravanja ulaganja i zadovoljenja u postizanju nekih osobnih vrijednosti i usklađivanja s općim društvenim vrijednostima. Raščlanjuju se promjene u društvenim i individualnim vrijednostima djeteta i roditeljstva suvremenih društava, te se pretpostavlja da se u njima pozitivan odnos prema fertilitetu ne može postići uz tradicionalne, patrijarhalne oblike bračne zajednice. Predlaže se promidžba i socijalizacija za egalitami model bračne zajednice, u kojemu će se usklađivati egalitamost moći, opterećenja i individualne autonomije s općim vrijednostima djeteta, bračne zajednice i zajedničkih materijalnih i emotivnih probitaka. Ključne riječi: fertilitetno ponašanje, fertilitetna motivacija, socijalizacija za fertilitet, roditeljstvo, majčinstvo, očinstvo.

Revija za socijalnu politiku, 2003

U svome se radu daje prikaz suvremenih psiholoških znanstvenih spoznaja o pojmu roditeljstva u ok... more U svome se radu daje prikaz suvremenih psiholoških znanstvenih spoznaja o pojmu roditeljstva u okviru ekološkog shvaćanja obitelji, kao sustava interaktivnih podsustava majke, oca i djece. U okviru kontekstualnog modela roditeljskih odgojnih utjecaja (Darling iSteinberg, 1993.) iznose se istraživački rezultati o doživljaju roditeljstva kao zavisne i nezavisne varijable, o roditeljskom stilu i njegovu utjecaju na ponašanje djece, uz upozorenja na moguće međukulturne razlike, te se razmatra koji roditeljski stil i ponašanje predstavlja dobro ili konstruktivno roditeljstvo. Na temelju rezimiranja i sučeljavanja različitih rezultata, predlažu se mjere socijalne politike i obrazovni programi za roditelje, koji će dati potporu obitelji i roditeljima u izgradnji vlastite roditeljske kompetencije i optimalnog postupanja.

Drustvena Istraživanja, Oct 31, 2001

Abendroth A, Reimann M. Telework and Work-Family Conflict across Workplaces. Investigating the Im... more Abendroth A, Reimann M. Telework and Work-Family Conflict across Workplaces. Investigating the Implications of Work-Family-Supportive and High-Demand Workplace Clutures. In: Blair SL, Obradovic J, eds. The Work-Family Interface: Spillover, Complications, and Challenges. Contemporary Perspectives in Family Research. Vol 13. Bingley: Emerald Published; 2018: 323-348

Revija za Sociologiju, 1998

Annual of Social Work, 2017

Drustvena Istrazivanja, 2021

Drustvena Istraživanja, Oct 31, 1998

Drustvena Istraživanja, Apr 30, 2006

Drustvena Istraživanja, 2001

Drustvena Istraživanja, Oct 31, 2001

Drustvena Istraživanja, 1998

Drustvena Istraživanja, Jul 1, 1995

Drustvena Istrazivanja Journal For General Social Issues, Oct 31, 1998

Revija Za Socijalnu Politiku, 2004

Drustvena Istraživanja, Oct 31, 2001

Drustvena Istraživanja, Jun 30, 2009

Revija za socijalnu politiku, 1999

Revija za socijalnu politiku, 2003

Drustvena Istraživanja, Oct 31, 2001