Renata Jukic - Academia.edu (original) (raw)

Papers by Renata Jukic

Acta paedagogica Vilnensia, Jan 29, 2024

The aim of this paper is to examine teachers' stress and free time as a space for coping with str... more The aim of this paper is to examine teachers' stress and free time as a space for coping with stress. When teachers experience negative emotions such as anxiety or frustration due to some form of their work, this is referred to as teacher stress. Research shows that teachers' reported stress levels continue to increase. Free time is a space where teachers can use external support and personal resources to mitigate the negative effects of teacher stress. From a pedagogical point of view, it is therefore important to design quality free time to prevent and reduce teacher stress and improve teacher well-being.

Collaborative learning, as a form of joint student activity that strives, among other things, to ... more Collaborative learning, as a form of joint student activity that strives, among other things, to explore and solve tasks and create and develop creative ideas, is the most comprehensive and effective way to acquire a wide range of competencies. Inclusion in collaborative learning, that is, the active participation of students with disabilities, is a desirable form in which such students acquire knowledge as well as develop social and communication skills, and adopt acceptable behaviours useful in everyday life. Through collaborative learning in inclusive teaching, equal activity by the entire class is encouraged, and with the individualization of tasks within the group, each student achieves the educational outcome through quality and skilled teaching. This paper presents a study conducted with the purpose of determining the opinions of fifthand eighth-grade students on inclusive art teaching. The results of the study show that students perceive collaborative learning as a desirable teaching strategy in which students with disabilities can participate and accomplish tasks with the rest of the class and that more intensive cooperation is achieved through this form of learning, as well as better interaction and communication.

Pedagogijska istraživanja, Dec 29, 2010

Die Kreativität als psychologisches, soziales, aber auch pädagogisches Phänomen hat einen ausgesp... more Die Kreativität als psychologisches, soziales, aber auch pädagogisches Phänomen hat einen ausgesprochen positiven Einfluß auf die Entwicklung der Gesamtpersönlichkeit des Kindes. Die größte Schwäche des traditionellen Unterrichts bezieht sich auf die ungenügende Aktivierung der Schüler, Bevorziehung der kognitiven Entwicklung der Schülerpersönlichkeit sowie Defizienz von Lehrstrategien. Ein solcher Unterricht fördert und entwickelt weder höhere Mentalprozesse noch die Kreativität von Schülern. Die didaktische Grundvoraussetzung für die kreative Arbeit in der Schule ist die Befähigung von Lehrern und die Offenheit der Schule für die Kreativität. In dieser Arbeit wird die Frage gestellt, welche Lehrerkompetenzen und sozial-methodologische Kontakte eine "warme und kreative", Lernatmosphäre fördern, und was die Erziehungs-und Bildungssituation unernst, sozial ineffizient oder im Namen der methodologischen Freiheit und Kreativität unzulässig machen kann. Ein methodologisch kompetenter Lehrer, dessen Lehrstil aus seinem Wissen, seiner Fertigkeiten und Erfahrung hervorgeht und mit dessen Persönliichkeit (die kein Ergebnis eines spontanen Heranreifens ist, sondern aus einem geführten Prozess hervorgeht) sowie einem auf der Achtung der Menschenwürde begründeten Verhältnis zu den Schülern (das sich als Takt definieren lässt) einhergeht, stellt eine stimulierende Lernatmosphäre sicher, die bei den Schülern die Entwicklung ihrer Kreativität fördert. Beachten wir auch wissenschaftliche Erkenntnisse aus dem Gebiet der Psychologie, Soziologie und Pädagogik, werden wir die Kreativität nicht aussschließlich als ein angeborenes Phänomen begreifen, sondern als eine Fertigkeit, die sich untersuchen und besser verstehen bzw. Identifizieren und multiplizieren und später weiter übertragen lässt. Auf Grund dessen können anschliessend "Geräte" identifiziert werden, die die Arbeit jedes Lehrers bereichern kann. Falls wir die Anforderungen der zeitgenössischen Pädagogik und der heutigen Zeit beachten, ist es notwendig, Curriculumsreformen vorzunehmen, indem wir den Kontext globaler Gesellschafts-und Bildungsreformen berücksichtigen, die Kreativität fördernden Erziehungs-und Bildungsverfahren operationalisieren sowie angeführte Muster ins Curriculum sozialer Kompetenzen einbauen.

Andragoški glasnik : Glasilo Hrvatskog andragoškog društva, Nov 30, 2017

U današnjem (poslije)postmodernom, nesigurnom svijetu neprestano se bilježi povećanje zatvoreničk... more U današnjem (poslije)postmodernom, nesigurnom svijetu neprestano se bilježi povećanje zatvoreničke populacije te raste potreba za istraživanjem i razvojem penološke andragogije. U većini zemalja modernog svijeta zatvorenička populacija, nakon izlaska iz zatvora, doživljava ekskluziju iz šire društvene zajednice, te takva skupina ljudi nerijetko završava na marginama društva ili u recidivu. Toj izrazito socijalno ranjivoj skupini ljudi treba pristupiti pažljivom implementacijom andragoških spoznaja i zakonitosti kroz svakodnevni rad. Mogućnosti za resocijalizaciju unutar penološke ustanove prvenstveno će ovisiti o raznovrsnosti tipova zatvorskog tretmana, te o stavovima zatvorskih službi (službe sigurnosti i službe zatvorskog tretmana) prema zatvorenicima i njihovoj kazni. Također, to su čimbenici koji će izravno utjecati na motivaciju zatvorenika za stupanje u ponuđene im resocijalizacijske mogućnosti u ustanovi. Cilj rada je dati pregled suvremenih resocijalizacijskih oblika u penološkim ustanovama. U svijetu je relativno malo recentnih istraživanja na ovu temu te rad predstavlja uvid u spoznaje koje mogu doprinijeti razvoju andragogijske znanosti u području penološke andragogije. Ključne riječi: odgoj i obrazovanje, penološka andragogija, resocijalizacija, zatvorske službe Uvod U klasičnoj i modernoj andragoškoj literaturi nema jedinstvenog i uniformnog stajališta oko položaja andragogije u svijetu znanosti. Bez obzira krećemo li od razmišljanja Montsa (2000), Cullena i sur. (2002) i Knowlesa i dr. (2015) koji ju smatraju samostalnom znanstvenom disciplinom ili Andrilovića i sur. (1985) i Savičevića (1989) koji ju promatraju kao granu obuhvatnije pedagoške znanosti, područje bavljenja andragogije je i penološka andragogija. Ona svoje korijene ima duboko u povijesti, ali

Medijska istraživanja : znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije, Feb 5, 2016

Pedagogijska istraživanja, Nov 18, 2013

Današnjoj se školi zamjeraju mnogi nedostatci. Jedan od njih definitivno je krucijalna međusobna ... more Današnjoj se školi zamjeraju mnogi nedostatci. Jedan od njih definitivno je krucijalna međusobna nepovezanost nastavnih sadržaja različitih predmeta, ali i nedovoljna povezanost školskih sadržaja sa svakodnevnim znanjima i iskustvima učenika, kao i sa zbivanjima u aktualnom vremenu. Nabrojani se nedostatci vrlo često vežu upravo za nastavu prirodoznanstvene skupine predmeta čije sadržaje učenici uglavnom doživljavaju "teškima", "beživotnima", neiskustvenima. Stoga imperativ razmišljanja o suvremenoj nastavi mora biti povezivanje prirodoznanstvenih nastavnih sadržaja sa sadržajima predmeta iz društvene i humanističke skupine, ali i sa svakodnevnim učeničkim iskustvima. Konstruktivistički pristup nastavi počiva na pretpostavci da se proces učenja odvija temeljem osobne konstrukcije i rekonstrukcije znanja koje nastaje kao rezultat učeničkih interakcija s prirodnim svijetom u određenom sociokulturnom kontekstu, uz dinamičko posredovanje njihovih prethodnih znanja. Konstruktivizam kao teoriju poučavanja proizašlu iz teorije učenja vidimo poveznicom (kroz elemente konstruktivističkog poučavanja: aktivizam, autentično učenje, višestruka perspektiva i suradničko učenje), između samo naoko odvojenih područja znanosti koja iako uglavnom egzistiraju kao antiteze, danas zahtijevaju holistički, interdisciplinarni, kroskurikulumski pristup pri poučavanju.

Socijalna ekologija : journal for environmental thought and sociological research = Socijalna ekologija : Zeitschrift für Umweltgedanken und soziologische Forschung, Mar 15, 2014

Sažetak Rad donosi prikaz analize gimnazijskih programa svih nastavnih predmeta obzirom na ekološ... more Sažetak Rad donosi prikaz analize gimnazijskih programa svih nastavnih predmeta obzirom na ekološke sadržaje te rezultate istraživanja (provedenog anketnim upitnikom na uzorku od 591 učenika i 190 gimnazijskih nastavnika) procjene zastupljenosti i primjerenosti provođenja ekološkog odgoja i obrazovanja po pojedinim nastavnim predmetima. U raspravi smo se bazirali na modelu koji je u skladu s poimanjem ekologije kao holističke, interdisciplinarne znanosti koja se nalazi na razmeđi prirodnih i društvenih znanosti i istovremeno ih dijalektički povezuje i suprotstavlja. Iz rezultata istraživanja uočljivo je kako se ekološki sadržaji obrađuju većinom u prirodoznanstvenoj skupini predmeta te kako i učenici i nastavnici značajno višim ocjenama procjenjuju primjerenost ekoloških sadržaja u odnosu na njihovu dosadašnju zastupljenost u apsolutno svim nastavnim predmetima. Ovaj podatak pokazuje da postoji i prostor i zainteresiranost subjekata odgojno-obrazovnog procesa (učenika i nastavnika) za obrađivanje ekološke problematike u svim predmetima. Iluzija je očekivati da bi mladi ljudi mogli sami misaono povezati ono što im nastavnici nude kao nepovezane odlomke i dijelove znanstveno predstavljene stvarnosti te je stoga neophodno mijenjati sustav u kojem se ekologija spominje jedino u okvirima prirodoznanstvenih nastavnih predmeta. Svi elementi ekologije kao znanosti, toliko su kompleksni da bi bilo izuzetno teško, čak i nemoguće, doći do potpunog razumijevanja promatrajući ju jednostrano (samo s prirodoznanstvenog gledišta). To, pojednostavljeno, znači da ekologiju treba izučavati kao cjelinu, sustav sastavljen od protoelemenata koji egzistiraju u svim nastavnim predmetima.

Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja, Nov 29, 2013

Promišljajući glavne karakteristike današnjeg društva možemo uočiti posvemašnji pad doživljaja os... more Promišljajući glavne karakteristike današnjeg društva možemo uočiti posvemašnji pad doživljaja osnovnih ljudskih vrednota, krizu morala i odgoja. Osjetljivost za moralne i etičke vrednote, solidarnost, tolerancija, empatija, uspješna komunikacija, emotivna osjetljivost prema drugima, altruizam, obzir prema tuđem integritetu, vrijednosti su koje sustavno gube bitku protiv sustava profi ta i moći. Pohlepa, sebičnost, nebriga za druge, nepoštivanje ljudskog dostojanstva, svođenje čovjeka na biološki i tehnički proizvod, na puko sredstvo za rad… uzroci su moralne krize koja zahvaća kako naše društvo, tako i cjelokupan svijet. Čak se i djeca usmjeravaju postizanju savršenosti u okvirima materijalizacije, a individualizam postaje fi lozofi ja življenja. Cjelokupno društvo mora djelovati na stvaranju nove humanosti koja podrazumijeva poučavanje vrijednostima kao što su: poštenje, iskrenost, nesebičnost i ljubav prema čovjeku i prirodi. U ovom se radu razmatra nužnost sustavnog provođenja odgoja i obrazovanja za vrijednosti, posebice moralnog odgoja. Pedagogija kao znanost i škola kao institucija moraju preuzeti odgovornost u kontinuiranom i osmišljenom razvijanju vrijednosnog sustava za suočavanje djece i mladih ljudi s izazovima suvremenog društva. Odgoj i obrazovanje za vrijednosti su odgoj i obrazovanje za život.

Školski vjesnik : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, Dec 2, 2013

Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, Mar 15, 2014

IGI Global eBooks, 2021

When considering the role of school as the most widespread institution among all social organizat... more When considering the role of school as the most widespread institution among all social organizations, one cannot avoid the question of its educational role in the development of each individual, but also of its function as an instance of transfer of socially desirable values. In following the sociological and pedagogical perspectives, it is necessary to ask oneself which mechanisms within the school enable the adoption of attitudes and building of the value system in children and young people, how much can be systemized, prescribed, and controlled by pedagogical experts and teachers, to what extent they are aware of the entire process, which part of it belongs to intentional education, and which part belongs to the field of the hidden, implicit curriculum, and what the role of the institution (school) culture in the formation of value patterns in the contemporary society is. This chapter explores this hidden curriculum.

bib.irb.hr

Page 1. Poticanje kreativnosti u nastavi prirode i društva RENATA JUKIĆ - SNJEŽANA KRAGULJ Kreati... more Page 1. Poticanje kreativnosti u nastavi prirode i društva RENATA JUKIĆ - SNJEŽANA KRAGULJ Kreativnost i kreativno ... znanja, tj. na poznavanje procesa istraživanja i otkrivanja (Ivić, prema Šafer 2008; Runco - Nemiro 1994). Komponente ...

The educational task of the gymnasium is to develop higher levels of moral consciousness, ie to a... more The educational task of the gymnasium is to develop higher levels of moral consciousness, ie to adopt values that increase the contribution to the general welfare of society. In secondary schools, particularly in the academic achievement and cognitive development of personalities, the educational element is neglected, and secondary school students (as future intellectuals) can be seen as the bearers of society's progress. Therefore, ecological education (if we observe ecology in the broader sense) will provide the opportunity for systematic development of knowledge and social skills, which would mean returning to the core human values that are essential for the advancement of society. Viewed from the pedagogical but also broader point of view, the research on ecological education in our scientific literature is limited. There is a question that is justified, given the high attention that Croatia has given these dimensions of development, compared to more developed countries. The...

Sociologists, pedagogues and psychologists are constantly rethinking the characteristics of the A... more Sociologists, pedagogues and psychologists are constantly rethinking the characteristics of the Alpha generation - children born between 2010 and 2025. Technology follows them, shapes and marks them, they are growing up to be the most technologically “skilled” and most educated generation ever. Although Marc Prensky introduced the concept of digital natives back in 2001, it seems that the Alphas are the first true digital natives to understand and speak the original language of digital technology. Educators now face the challenge of adapting the ways they interact and communicate with Alphas, and of adapting the educational system. The assessment of the educational needs of new generations using the criteria and logic of a system that is already obsolete is a complete failure. We must anticipate changes in education at the level of digitalization, virtualization, gamification of teaching, but also at the content level. The European Commission has invited EU members to a strategic dialogue in order to prepare a proposal for a recommendation for successful digital education by 2022. Educational professionals need to communicate with the IT sector, find a common language and integrate it into the curriculum components. The paper presents the results of a qualitative analysis of 20 semi - structured interviews in which 10 ICT experts and 10 university pedagogues consider the issues of the future of the educational system as well as the integration of technology into the teaching process. Research results indicate a partial agreement in the vision of the future of computers in education, but also a different view of the role of the educational system, which further emphasizes the need for a dialogue in considering this topic.

Acta paedagogica Vilnensia, Jan 29, 2024

The aim of this paper is to examine teachers' stress and free time as a space for coping with str... more The aim of this paper is to examine teachers' stress and free time as a space for coping with stress. When teachers experience negative emotions such as anxiety or frustration due to some form of their work, this is referred to as teacher stress. Research shows that teachers' reported stress levels continue to increase. Free time is a space where teachers can use external support and personal resources to mitigate the negative effects of teacher stress. From a pedagogical point of view, it is therefore important to design quality free time to prevent and reduce teacher stress and improve teacher well-being.

Collaborative learning, as a form of joint student activity that strives, among other things, to ... more Collaborative learning, as a form of joint student activity that strives, among other things, to explore and solve tasks and create and develop creative ideas, is the most comprehensive and effective way to acquire a wide range of competencies. Inclusion in collaborative learning, that is, the active participation of students with disabilities, is a desirable form in which such students acquire knowledge as well as develop social and communication skills, and adopt acceptable behaviours useful in everyday life. Through collaborative learning in inclusive teaching, equal activity by the entire class is encouraged, and with the individualization of tasks within the group, each student achieves the educational outcome through quality and skilled teaching. This paper presents a study conducted with the purpose of determining the opinions of fifthand eighth-grade students on inclusive art teaching. The results of the study show that students perceive collaborative learning as a desirable teaching strategy in which students with disabilities can participate and accomplish tasks with the rest of the class and that more intensive cooperation is achieved through this form of learning, as well as better interaction and communication.

Pedagogijska istraživanja, Dec 29, 2010

Die Kreativität als psychologisches, soziales, aber auch pädagogisches Phänomen hat einen ausgesp... more Die Kreativität als psychologisches, soziales, aber auch pädagogisches Phänomen hat einen ausgesprochen positiven Einfluß auf die Entwicklung der Gesamtpersönlichkeit des Kindes. Die größte Schwäche des traditionellen Unterrichts bezieht sich auf die ungenügende Aktivierung der Schüler, Bevorziehung der kognitiven Entwicklung der Schülerpersönlichkeit sowie Defizienz von Lehrstrategien. Ein solcher Unterricht fördert und entwickelt weder höhere Mentalprozesse noch die Kreativität von Schülern. Die didaktische Grundvoraussetzung für die kreative Arbeit in der Schule ist die Befähigung von Lehrern und die Offenheit der Schule für die Kreativität. In dieser Arbeit wird die Frage gestellt, welche Lehrerkompetenzen und sozial-methodologische Kontakte eine "warme und kreative", Lernatmosphäre fördern, und was die Erziehungs-und Bildungssituation unernst, sozial ineffizient oder im Namen der methodologischen Freiheit und Kreativität unzulässig machen kann. Ein methodologisch kompetenter Lehrer, dessen Lehrstil aus seinem Wissen, seiner Fertigkeiten und Erfahrung hervorgeht und mit dessen Persönliichkeit (die kein Ergebnis eines spontanen Heranreifens ist, sondern aus einem geführten Prozess hervorgeht) sowie einem auf der Achtung der Menschenwürde begründeten Verhältnis zu den Schülern (das sich als Takt definieren lässt) einhergeht, stellt eine stimulierende Lernatmosphäre sicher, die bei den Schülern die Entwicklung ihrer Kreativität fördert. Beachten wir auch wissenschaftliche Erkenntnisse aus dem Gebiet der Psychologie, Soziologie und Pädagogik, werden wir die Kreativität nicht aussschließlich als ein angeborenes Phänomen begreifen, sondern als eine Fertigkeit, die sich untersuchen und besser verstehen bzw. Identifizieren und multiplizieren und später weiter übertragen lässt. Auf Grund dessen können anschliessend "Geräte" identifiziert werden, die die Arbeit jedes Lehrers bereichern kann. Falls wir die Anforderungen der zeitgenössischen Pädagogik und der heutigen Zeit beachten, ist es notwendig, Curriculumsreformen vorzunehmen, indem wir den Kontext globaler Gesellschafts-und Bildungsreformen berücksichtigen, die Kreativität fördernden Erziehungs-und Bildungsverfahren operationalisieren sowie angeführte Muster ins Curriculum sozialer Kompetenzen einbauen.

Andragoški glasnik : Glasilo Hrvatskog andragoškog društva, Nov 30, 2017

U današnjem (poslije)postmodernom, nesigurnom svijetu neprestano se bilježi povećanje zatvoreničk... more U današnjem (poslije)postmodernom, nesigurnom svijetu neprestano se bilježi povećanje zatvoreničke populacije te raste potreba za istraživanjem i razvojem penološke andragogije. U većini zemalja modernog svijeta zatvorenička populacija, nakon izlaska iz zatvora, doživljava ekskluziju iz šire društvene zajednice, te takva skupina ljudi nerijetko završava na marginama društva ili u recidivu. Toj izrazito socijalno ranjivoj skupini ljudi treba pristupiti pažljivom implementacijom andragoških spoznaja i zakonitosti kroz svakodnevni rad. Mogućnosti za resocijalizaciju unutar penološke ustanove prvenstveno će ovisiti o raznovrsnosti tipova zatvorskog tretmana, te o stavovima zatvorskih službi (službe sigurnosti i službe zatvorskog tretmana) prema zatvorenicima i njihovoj kazni. Također, to su čimbenici koji će izravno utjecati na motivaciju zatvorenika za stupanje u ponuđene im resocijalizacijske mogućnosti u ustanovi. Cilj rada je dati pregled suvremenih resocijalizacijskih oblika u penološkim ustanovama. U svijetu je relativno malo recentnih istraživanja na ovu temu te rad predstavlja uvid u spoznaje koje mogu doprinijeti razvoju andragogijske znanosti u području penološke andragogije. Ključne riječi: odgoj i obrazovanje, penološka andragogija, resocijalizacija, zatvorske službe Uvod U klasičnoj i modernoj andragoškoj literaturi nema jedinstvenog i uniformnog stajališta oko položaja andragogije u svijetu znanosti. Bez obzira krećemo li od razmišljanja Montsa (2000), Cullena i sur. (2002) i Knowlesa i dr. (2015) koji ju smatraju samostalnom znanstvenom disciplinom ili Andrilovića i sur. (1985) i Savičevića (1989) koji ju promatraju kao granu obuhvatnije pedagoške znanosti, područje bavljenja andragogije je i penološka andragogija. Ona svoje korijene ima duboko u povijesti, ali

Medijska istraživanja : znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije, Feb 5, 2016

Pedagogijska istraživanja, Nov 18, 2013

Današnjoj se školi zamjeraju mnogi nedostatci. Jedan od njih definitivno je krucijalna međusobna ... more Današnjoj se školi zamjeraju mnogi nedostatci. Jedan od njih definitivno je krucijalna međusobna nepovezanost nastavnih sadržaja različitih predmeta, ali i nedovoljna povezanost školskih sadržaja sa svakodnevnim znanjima i iskustvima učenika, kao i sa zbivanjima u aktualnom vremenu. Nabrojani se nedostatci vrlo često vežu upravo za nastavu prirodoznanstvene skupine predmeta čije sadržaje učenici uglavnom doživljavaju "teškima", "beživotnima", neiskustvenima. Stoga imperativ razmišljanja o suvremenoj nastavi mora biti povezivanje prirodoznanstvenih nastavnih sadržaja sa sadržajima predmeta iz društvene i humanističke skupine, ali i sa svakodnevnim učeničkim iskustvima. Konstruktivistički pristup nastavi počiva na pretpostavci da se proces učenja odvija temeljem osobne konstrukcije i rekonstrukcije znanja koje nastaje kao rezultat učeničkih interakcija s prirodnim svijetom u određenom sociokulturnom kontekstu, uz dinamičko posredovanje njihovih prethodnih znanja. Konstruktivizam kao teoriju poučavanja proizašlu iz teorije učenja vidimo poveznicom (kroz elemente konstruktivističkog poučavanja: aktivizam, autentično učenje, višestruka perspektiva i suradničko učenje), između samo naoko odvojenih područja znanosti koja iako uglavnom egzistiraju kao antiteze, danas zahtijevaju holistički, interdisciplinarni, kroskurikulumski pristup pri poučavanju.

Socijalna ekologija : journal for environmental thought and sociological research = Socijalna ekologija : Zeitschrift für Umweltgedanken und soziologische Forschung, Mar 15, 2014

Sažetak Rad donosi prikaz analize gimnazijskih programa svih nastavnih predmeta obzirom na ekološ... more Sažetak Rad donosi prikaz analize gimnazijskih programa svih nastavnih predmeta obzirom na ekološke sadržaje te rezultate istraživanja (provedenog anketnim upitnikom na uzorku od 591 učenika i 190 gimnazijskih nastavnika) procjene zastupljenosti i primjerenosti provođenja ekološkog odgoja i obrazovanja po pojedinim nastavnim predmetima. U raspravi smo se bazirali na modelu koji je u skladu s poimanjem ekologije kao holističke, interdisciplinarne znanosti koja se nalazi na razmeđi prirodnih i društvenih znanosti i istovremeno ih dijalektički povezuje i suprotstavlja. Iz rezultata istraživanja uočljivo je kako se ekološki sadržaji obrađuju većinom u prirodoznanstvenoj skupini predmeta te kako i učenici i nastavnici značajno višim ocjenama procjenjuju primjerenost ekoloških sadržaja u odnosu na njihovu dosadašnju zastupljenost u apsolutno svim nastavnim predmetima. Ovaj podatak pokazuje da postoji i prostor i zainteresiranost subjekata odgojno-obrazovnog procesa (učenika i nastavnika) za obrađivanje ekološke problematike u svim predmetima. Iluzija je očekivati da bi mladi ljudi mogli sami misaono povezati ono što im nastavnici nude kao nepovezane odlomke i dijelove znanstveno predstavljene stvarnosti te je stoga neophodno mijenjati sustav u kojem se ekologija spominje jedino u okvirima prirodoznanstvenih nastavnih predmeta. Svi elementi ekologije kao znanosti, toliko su kompleksni da bi bilo izuzetno teško, čak i nemoguće, doći do potpunog razumijevanja promatrajući ju jednostrano (samo s prirodoznanstvenog gledišta). To, pojednostavljeno, znači da ekologiju treba izučavati kao cjelinu, sustav sastavljen od protoelemenata koji egzistiraju u svim nastavnim predmetima.

Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja, Nov 29, 2013

Promišljajući glavne karakteristike današnjeg društva možemo uočiti posvemašnji pad doživljaja os... more Promišljajući glavne karakteristike današnjeg društva možemo uočiti posvemašnji pad doživljaja osnovnih ljudskih vrednota, krizu morala i odgoja. Osjetljivost za moralne i etičke vrednote, solidarnost, tolerancija, empatija, uspješna komunikacija, emotivna osjetljivost prema drugima, altruizam, obzir prema tuđem integritetu, vrijednosti su koje sustavno gube bitku protiv sustava profi ta i moći. Pohlepa, sebičnost, nebriga za druge, nepoštivanje ljudskog dostojanstva, svođenje čovjeka na biološki i tehnički proizvod, na puko sredstvo za rad… uzroci su moralne krize koja zahvaća kako naše društvo, tako i cjelokupan svijet. Čak se i djeca usmjeravaju postizanju savršenosti u okvirima materijalizacije, a individualizam postaje fi lozofi ja življenja. Cjelokupno društvo mora djelovati na stvaranju nove humanosti koja podrazumijeva poučavanje vrijednostima kao što su: poštenje, iskrenost, nesebičnost i ljubav prema čovjeku i prirodi. U ovom se radu razmatra nužnost sustavnog provođenja odgoja i obrazovanja za vrijednosti, posebice moralnog odgoja. Pedagogija kao znanost i škola kao institucija moraju preuzeti odgovornost u kontinuiranom i osmišljenom razvijanju vrijednosnog sustava za suočavanje djece i mladih ljudi s izazovima suvremenog društva. Odgoj i obrazovanje za vrijednosti su odgoj i obrazovanje za život.

Školski vjesnik : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, Dec 2, 2013

Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, Mar 15, 2014

IGI Global eBooks, 2021

When considering the role of school as the most widespread institution among all social organizat... more When considering the role of school as the most widespread institution among all social organizations, one cannot avoid the question of its educational role in the development of each individual, but also of its function as an instance of transfer of socially desirable values. In following the sociological and pedagogical perspectives, it is necessary to ask oneself which mechanisms within the school enable the adoption of attitudes and building of the value system in children and young people, how much can be systemized, prescribed, and controlled by pedagogical experts and teachers, to what extent they are aware of the entire process, which part of it belongs to intentional education, and which part belongs to the field of the hidden, implicit curriculum, and what the role of the institution (school) culture in the formation of value patterns in the contemporary society is. This chapter explores this hidden curriculum.

bib.irb.hr

Page 1. Poticanje kreativnosti u nastavi prirode i društva RENATA JUKIĆ - SNJEŽANA KRAGULJ Kreati... more Page 1. Poticanje kreativnosti u nastavi prirode i društva RENATA JUKIĆ - SNJEŽANA KRAGULJ Kreativnost i kreativno ... znanja, tj. na poznavanje procesa istraživanja i otkrivanja (Ivić, prema Šafer 2008; Runco - Nemiro 1994). Komponente ...

The educational task of the gymnasium is to develop higher levels of moral consciousness, ie to a... more The educational task of the gymnasium is to develop higher levels of moral consciousness, ie to adopt values that increase the contribution to the general welfare of society. In secondary schools, particularly in the academic achievement and cognitive development of personalities, the educational element is neglected, and secondary school students (as future intellectuals) can be seen as the bearers of society's progress. Therefore, ecological education (if we observe ecology in the broader sense) will provide the opportunity for systematic development of knowledge and social skills, which would mean returning to the core human values that are essential for the advancement of society. Viewed from the pedagogical but also broader point of view, the research on ecological education in our scientific literature is limited. There is a question that is justified, given the high attention that Croatia has given these dimensions of development, compared to more developed countries. The...

Sociologists, pedagogues and psychologists are constantly rethinking the characteristics of the A... more Sociologists, pedagogues and psychologists are constantly rethinking the characteristics of the Alpha generation - children born between 2010 and 2025. Technology follows them, shapes and marks them, they are growing up to be the most technologically “skilled” and most educated generation ever. Although Marc Prensky introduced the concept of digital natives back in 2001, it seems that the Alphas are the first true digital natives to understand and speak the original language of digital technology. Educators now face the challenge of adapting the ways they interact and communicate with Alphas, and of adapting the educational system. The assessment of the educational needs of new generations using the criteria and logic of a system that is already obsolete is a complete failure. We must anticipate changes in education at the level of digitalization, virtualization, gamification of teaching, but also at the content level. The European Commission has invited EU members to a strategic dialogue in order to prepare a proposal for a recommendation for successful digital education by 2022. Educational professionals need to communicate with the IT sector, find a common language and integrate it into the curriculum components. The paper presents the results of a qualitative analysis of 20 semi - structured interviews in which 10 ICT experts and 10 university pedagogues consider the issues of the future of the educational system as well as the integration of technology into the teaching process. Research results indicate a partial agreement in the vision of the future of computers in education, but also a different view of the role of the educational system, which further emphasizes the need for a dialogue in considering this topic.