Ramiza Smajic - Academia.edu (original) (raw)

Papers by Ramiza Smajic

Visoko i okolina kroz historiju III : Austrougarski period i period Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije, 2024

Radom se prikazuju neki slikoviti primjeri Kulture življenja u vremenskom rasponu 1878-1941

Antroponimi orijentalnog porijekla: Jezik, kultura, identitet /, 2024

Oriental anthroponyms are not and cannot be a purely linguistic phenomenon. This paper tries to ... more Oriental anthroponyms are not and cannot be a purely linguistic phenomenon. This paper tries to present all the different ways in which naming and names with Oriental etymology reflect - both in form and in spirit - the past of the Balkans as a space between East and West, with specifities of individual communities, and within long processes. As the spectrum anthroponymic forms is wide and deeply rooted in the fabric of any environment , the paper underscores situations and examples that reflect in greater detail the similarities and differences in meaning and attitude towards naming and the of forms of names of Oriental origin. Analysed through a combined historiographic, sociological, ethnographic and antropological methodology, these samples of space and time demonstrate that a name is an element that marks human life and sensibility in genera. The Balkans "surplus of history", a region of watersheds, encounters and lives of civilisations, different ethnic and religious communities, different systems with their own qualities and mistakes, imperial and tribal characters, makes names an element of all these elements seen as a whole. The paper uses versatile origina sources and references.

Apstrakt:
Orijentalni antroponimi nisu i ne mogu biti samo lingvistički fenomen. Radom se nastoji pokazati na koji sve način imenovanje i ime s orijentalnom etimologijom, oblikom i duhom reflektuje prošlost Balkana kao prostora između Istoka i Zapada, uz specifičnosti pojedinih njegovih sredina, i to sve u procesima dugog trajanja. Pošto je spektar antroponimijskih oblika prostran i duboko urastao u tkivo svih podneblja, u radu se izdvajaju situacije i primjeri koji detaljnije oslikavaju sličnosti i razlike u značaju i odnosu prema davanju i dijapazonu oblika imena orijentalnog porijekla. Analizirani kombiniranom historiografskom, sociološkom, etnografskom i antropološkom metodologijom, ti uzorci iz prostora i vremena pokazuju da je ime obilježje ljudskog života i senzibiliteta uopće. Balkanski „višak historije“, prostor raskršća, susreta i života civilizacija, različitih etnosa i konfesija, specifičnih sistema sa svojim kvalitetima i greškama, imperijalnim i plemenskim karakterima, čini i ime obilježjem svega toga u cjelini. U radu se koriste raznorodna izvorna građa i literatura.

Poznańskie Studia Slawistyczne, Dec 30, 2023

The topic is romantic travelogues with the subject of Bosnia: descriptions and insights into the ... more The topic is romantic travelogues with the subject of Bosnia: descriptions and insights into the perceived "reality" of the Bosnian area and people of the19th century presented through linguistic and stylistic means and on examples of selected travelogues from that period. New historical experiences of the writer opened the way for the emotional reception of collective practices of people, and this often leads to ahistorical conceptualization and long-lasting stereotypes. Considering that both linguistic activity and historical memory are mutual psychological processes, the diverse strategic character of the travel discourse through research shows that known cultural patterns can often deceive with their simplified form.

POZNANSKIE STUDIA SLAWISTYCZNE, 2023

The topic is romantic travelogues with the subject of Bosnia: descriptions and insights into the ... more The topic is romantic travelogues with the subject of Bosnia: descriptions and insights into the perceived "reality" of the Bosnian area and people of the19th century presented through linguistic and stylistic means and on examples of selected travelogues from that period. New historical experiences of the writer opened the way for the emotional reception of collective practices of people, and this often leads to ahistorical conceptualization and long-lasting stereotypes. Considering that both linguistic activity and historical memory are mutual psychological processes, the diverse strategic character of the travel discourse through research shows that known cultural patterns can often deceive with their simplified form.

Posljednji Gračanički Sidžil

Gračanički glasnik - Časopis za kulturnu historiju, 2003

Crtice iz života Tuzle, Bijeljine i Srebrenice od 17. do 19. stoljeća

Pregled: časopis za društvena pitanja / Periodical for social issues, Sep 23, 2008

Struktura vojničke klase u 15. i početkom 16. vijeka s posebnim osvrtom na širenje islama u Bosni

Prilozi za orijentalnu filologiju, 1991

Historijski pogledi, Dec 30, 2020

Stručni rad/Professional article UDK/UDC: 94(497.6 Sarajevo)(091)"1995" Ancel G. (049.3) "Bilo bi... more Stručni rad/Professional article UDK/UDC: 94(497.6 Sarajevo)(091)"1995" Ancel G. (049.3) "Bilo bi bolje da nismo uopće došli i da nismo ništa učinili" Guillaume Ancel, VENT GLACIAL SUR SARAJEVO, (Memoires de Guerre), Les Belles Lettres, Paris 2017, 224 str.

Historijski pogledi, Jun 15, 2022

Historijski pogledi, Nov 15, 2022

Apstract: The end of the 17th and the beginning of the 18th century was marked by radical changes... more Apstract: The end of the 17th and the beginning of the 18th century was marked by radical changes on the demographic map of the Bosnian Eyalet as a serhat of the Ottoman state. In addition to mass migrations of the Muslim population from the lost Ottoman territories towards the interior of the Bosnian Eyalet, there were also continuous movements of the Christian population in the opposite direction. The paper follows the movements of some groups of Christians, mainly those who respond to the bishop's call to settle the desolate areas around Pécs, Szeged, Baja and the surrounding area, but also the migration of other non-Muslim populations towards the Venetian territory, as well as migrations to the "Imperial lands" due to various political, economic and other factors. While the Venetian government encouraged, with money and investiture, the people to bring families to Dalmatia, and the Austrian government received petitions from the priests of Bosnian monasteries about the difficult situation of Catholics, the Ottoman government throughout that time undertook activities to stop defections, therefore, the paper describes some of the procedures and the situations themselves. Some authors exaggerate when they say that, for example, between 100 and 200 thousand Catholics left Bosnia. The paper shows that according to some reports, 74 thousand Catholics lived in Bosnia before 1683, and 25 thousand half a century later. This is an acceptable number of emigrant Catholics compared to the exaggerations of some chroniclers. An important part of the work is the knowledge obtained from Iseljavanje kršćana iz Bosanskog ejaleta (1683-1718) HISTORIJSKI POGLEDI 8-HISTORICAL VIEWS 8 sources, who actually are the non-Muslims that go across the border from the interior and from the borders of the Bosnian Eyalet. Ottoman sources usually refer to both Catholics and Orthodox by the name "kefere" (a collective noun denoting the non-Muslim population in general). For the Ottoman administration, the most important thing is that it is a category of non-Muslims in order to tax them according to that category. Due to such a situation, it is difficult to give a definitive number of Catholics or Orthodox in a certain period according to Ottoman sources. In the paper, we provide a limited analysis of the case according to some unpublished sources, so it can be seen how many Christians, heads of the household, remained in a certain area. Often, however, it is not possible to know whether they are Orthodox or Catholics, because there are no priests among them. Names are often a problem, too, because patronymics are rare, and names can be tied to a nomenclature common to both Catholicism and Orthodoxy. From the episcopal and friar reports, it can be seen that in that period, the conversion of Muslims also took place, so among the migrants to the north, for example, there were thousands of new Christians. The cities of Požega, Osijek and Brod also lost their Muslim population and hundreds of Catholics from Sarajevo, Kreševo, Modriča and Vrhbosna are coming to them. Registry books record their origin, especially in the first years of the 18th century. The Orthodox and Catholic population from the Herzegovina Sandžak settles mainly in the Boka Kotorska area. An extensive cadastral census from 1701 shows that among the people there are many who come from places that are not affected by war activities. The Orthodox population from Backa and Baranja goes to Slavonia and Srijem, but also to Ottoman territory. On the territory of the Republic of Dubrovnik, war refugees from the Bosnian ejalet are most often Vlachs, especially during the periods of the Moravian War (1684-1699) and the Venetian-Ottoman War (1714-1718). The Ottoman authorities demanded that these people be delivered to them, and the Dubrovnik authorities formally agreed, but they often helped the people to stay there or to go further by sea.

PRIKAZI // REVIEWS: „Bilo bi bolje da nismo uopće došli i da nismo ništa učinili“Guillaume Ancel, VENT GLACIAL SUR SARAJEVO, (Memoires de Guerre), Les Belles Lettres, Paris 2017, 224 str

DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), Dec 1, 2020

PRIKAZI // REVIEWS: "Bilo bi bolje da nismo uopće došli i da nismo ništa učinili"Guilla... more PRIKAZI // REVIEWS: "Bilo bi bolje da nismo uopće došli i da nismo ništa učinili"Guillaume Ancel, VENT GLACIAL SUR SARAJEVO, (Memoires de Guerre), Les Belles Lettres, Paris 2017, 224 str.

Pregled: časopis za društvena pitanja / Periodical for social issues, Dec 30, 2022

Pregled: časopis za društvena pitanja / Periodical for social issues, Apr 27, 2023

At the end of 2018, Gazi Husrev-bey library in Sarajevo and the renowned institution for historic... more At the end of 2018, Gazi Husrev-bey library in Sarajevo and the renowned institution for historical research in the Republic of Turkey, Türk Tarih Kurumu, signed a protocol on cooperation on the project of preparing and publishing the regesta of the voluminous manuscript Tārīẖ-i Enveri, History of Muhamed Enveri Kadić. For the next four years, both of these institutions, which kept the first copies of the History, undertook a series of activities in order to realize the signed project. On January 13, 2023, the Gazi Husrev-bey library marked its 486th anniversary by promoting the planned and completed part of the work. The fact that the name and 1 Tekst je dopunjeno javno predavanje na promociji projekta izdavanja regesti rukopisa Muhameda ef. Enverija Kadića u okviru obilježavanja 486. godišnjice postojanja i rada Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. 2 This text is a supplemented public lecture held on the promotion of the project of publishing the regesta of Muhamed-ef. Enverija Kadić's manuscripts as a part of the celebration of the 486 th Gazi Husrev-bey's Library in Sarajevo's anniversary.

Iskušenja vremena i odgovornost historičara

Sažetak Raspad Jugoslavije i tranzicijski period u cjelini izazvali su diferenciranje balkanskih ... more Sažetak Raspad Jugoslavije i tranzicijski period u cjelini izazvali su diferenciranje balkanskih historičara u pogledu na procese u prošlosti, obradu zatamnjenih stranica historije, promjene u uglu gledanja, nivo svijesti i obrazovanja i standarde rada i razvoja. Politiziranje u načinu rada i tendenciozna problematika uključili su nasilnu simetriju u pristupu svakako osjetljivim temama. To je dovelo u pitanje općenito odgovornost historičara, ali i otkrilo niz preduvjeta koji su historičarima i cijelim institucijama zadali okvire lokalističkog djelovanja. Historičari su već duže vrijeme posebno pred iskušenjem parcijaliziranja, što se ne odražava samo na rezultate historiografije nego i direktno na generacije koje obrazuju. Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, historiografija, politika, identitet, odgovornost historičara * Naslov ovog rada poslužio je za javno predavanje 2011. godine, ali ne samo da nije izgubio na aktuelnosti nego je, naprotiv, dobio na svojoj kompleksnosti. 1 Ono što se u javnom diskursu, oblikovanom političkom zbiljom, zanemaruje jeste da u historiografiji nema adaktiranja, da je pred istraživačima stalno preispi-tivanje procesa i njihovih posljedica, na isti način kako se i čovjek kontinuirano preispituje u životu kroz otkrivanje novih spoznaja i usložnjavanje životnih okol-nosti.

Bosanski ejalet, kao krajiška upravna jedinica Osmanske države, u razdoblju između 1683. i 1718. ... more Bosanski ejalet, kao krajiška upravna jedinica Osmanske države, u razdoblju između 1683. i 1718. godine doživljava krupne i dugoročno značajne društveno-političke promjene uslijed kojih dolazi i do velikih migracija preko njegovog prostora. Nakon upoznavanja s karakterom i obujmom Bosanskog ejaleta te njegovom vojnom organizacijom u zadanom periodu, disertacija donosi kronološki prikaz stanja u tom dijelu Osmanske države, ratne sukobe i prilike u tih tri i pol desetljeća, sve na osnovi prvorazrednih izvora i relevantne literature. Interdisciplinarnim i interkulturnim pristupom, te komparativnom historijsko-demografskom i kulturnopovijesnom metodologijom pokušava se rasvijetliti specifična kulturna i gospodarska evolucija populacije kroz migracijske tokove u naglašenom društveno-političkom kontekstu. Uslijed nepovratnih teritorijalnih gubitaka Osmanska država prvi put u svojoj povijesti zauzima konačan obrambeni položaj. Konstelacija odnosa i raspored aktivnosti među članicama Svete Lige je bio takav da su Austrija, Mletačka Republika, Poljska i Rusija uglavnom poduzimale vojne aktivnosti, Nizozemska i Engleska preuzimale ulogu posrednika, dok je Francuska nastojala sačuvati otklon prema Osmanlijama. Doktorska radnja prati njihovo pojedinačno sudjelovanje u zbivanjima na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće u onoj mjeri koliko se to odražavalo na Bosanski ejalet. Ugovor o miru u Srijemskim Karlovcima 1699. godine ubrzao je nazadovanje Osmanske države koja ostaje bez Ugarske (osim Banata), gubi Slavoniju i Hrvatsku do Une i južno od Velebita, kao i sve gradove i oblasti koje su u prethodnom ratu osvojili Mlečani. Potpisivanjem Ugovora i razgraničavanjem koje je uslijedilo tijekom naredne tri godine Osmanska država je prihvatila poštovanje načela međunarodnog prava kod političkih granica i nepovredivosti teritorija susjednih država. Bosanski ejalet će nakon toga ostati u istom teritorijalnom opsegu do rata između Osmanske države i Venecije 1714. godine. Iako u početku neutralna, u rat se 1716. godine uključuje i Austrijska Monarhija. Požarevačkim mirom 1718. godine Osmanska država ostaje ne samo bez Banata, Srijema i Smederevskog sandžaka, nego i većih dijelova Bosanskog ejaleta. Disertacija kronološki prati valove migracija koje su obuhvatile stotine tisuća stanovnika bivših i preostalih dijelova Osmanske države na Balkanu, a posebno Bosanskog ejaleta. I pored raznorodnih podataka iz osmanskih opširnih katastarskih popisa, džizje, šikajet i muhimme deftera, crkvenih matičnih knjiga, vizitatorskih izvještaja, nikad se neće znati konačna brojka stanovništva koje pred oružjem bježi u strahu za vlastiti život. Zaključci do kojih se dolazi u radnji su vezani i za nastanak novih gradova, stagnaciju varoši tijekom 17. stoljeća uslijed migracija nemuslimanskog stanovništva izvan Ejaleta, dok je početak 18. stoljeća obilježen pojedinačnim i grupnim povratcima. I pored izvora, istraživanje porijekla migranata zna biti otežano uslijed njihova različitog imenovanja od domaćeg stanovništva, kao i prisutna praksa višestrukih migracija istih migrantskih grupa. Kroz migracije, asimilacijske i integracijske procese, vjerske i manjinske zajednice su mijenjale, gubile ili čuvale jezik, običaje, način života, odijevanja i sl., u većoj ili manjoj mjeri. Analizom dijela uvjeta migrantskih zajednica u spomenutom razdoblju, ovisno o društveno-političkim zbivanjima, s paralelnim rješavanjem individualizirane forme društvenih, ekonomskih, političkih, kulturnih čimbenika, opstojnosti vjerskih i manjinskih zajednica na prostoru samog Bosanskog ejaleta, disertacija pokušava olakšati poimanje slojevitosti njegove povijesno-demografske problematike.

Prikazi i osvrti

Godišnjak Bošnjačke zajednice kulture »Preporod«, 2012

Historijski pogledi, Oct 28, 2019

Više od četvrt stoljeća nakon međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine kao samostalne države va... more Više od četvrt stoljeća nakon međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine kao samostalne države van Jugoslavije, primjeren je period za uporednu analizu historiografskih rezultata. U ovom radu pažnja je posvećena osmanističkoj obradi bosanskog prostora u različitim društvenim okvirima, finansijskim i kadrovskim kapacitetima, afinitetima i ideološkim usmjeravanjima. Neke oblasti naučnog rada su, naravno, imale prirodan slijed aktivnosti, u nekim je nužno moralo doći do prilagođavanja, dok su pristupi i fokusi na nekim poljima razvili posve nove oblike u duhu savremene osmanistike. Planirano izlaganje je zbir praktičnih iskustava na polju osmanističkog rada kako u jugoslavenskom tako i postjugoslavenskom periodu.

Context: Journal of Interdisciplinary Studies, 2022

The break-up of Yugoslavia and the period of transition more generally have resulted in different... more The break-up of Yugoslavia and the period of transition more generally have resulted in differential profiling of Balkan historians, in how they approach certain processes in the past, work on the darker aspects of history, changing perspectives, degrees of awareness and of education, as well as standards in current and future work. This politicisation of their approach to and tendentious formulation of issues has entailed the imposition of a forced symmetry when dealing with already sensitive themes. It raises general questions about the responsibility of the historian, while at the same time bringing to light the set of preconditions that informs the action and effectiveness of historians and entire institutions at the local level. Historians have been facing the challenge of fragmentation for some time and it is reflected not just in the results of their historiographical work, but also directly in generations of their students.

Historijski pogledi, 2020

Review: „Bilo bi bolje da nismo uopće došli i da nismo ništa učinili“. Guillaume Ancel, Vent Glac... more Review: „Bilo bi bolje da nismo uopće došli i da nismo ništa učinili“. Guillaume Ancel, Vent Glacial sur Sarajevo (Memoires de Guerre), Les Belles Lettres, Paris 2017, 224 str.

Visoko i okolina kroz historiju III : Austrougarski period i period Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije, 2024

Radom se prikazuju neki slikoviti primjeri Kulture življenja u vremenskom rasponu 1878-1941

Antroponimi orijentalnog porijekla: Jezik, kultura, identitet /, 2024

Oriental anthroponyms are not and cannot be a purely linguistic phenomenon. This paper tries to ... more Oriental anthroponyms are not and cannot be a purely linguistic phenomenon. This paper tries to present all the different ways in which naming and names with Oriental etymology reflect - both in form and in spirit - the past of the Balkans as a space between East and West, with specifities of individual communities, and within long processes. As the spectrum anthroponymic forms is wide and deeply rooted in the fabric of any environment , the paper underscores situations and examples that reflect in greater detail the similarities and differences in meaning and attitude towards naming and the of forms of names of Oriental origin. Analysed through a combined historiographic, sociological, ethnographic and antropological methodology, these samples of space and time demonstrate that a name is an element that marks human life and sensibility in genera. The Balkans "surplus of history", a region of watersheds, encounters and lives of civilisations, different ethnic and religious communities, different systems with their own qualities and mistakes, imperial and tribal characters, makes names an element of all these elements seen as a whole. The paper uses versatile origina sources and references.

Apstrakt:
Orijentalni antroponimi nisu i ne mogu biti samo lingvistički fenomen. Radom se nastoji pokazati na koji sve način imenovanje i ime s orijentalnom etimologijom, oblikom i duhom reflektuje prošlost Balkana kao prostora između Istoka i Zapada, uz specifičnosti pojedinih njegovih sredina, i to sve u procesima dugog trajanja. Pošto je spektar antroponimijskih oblika prostran i duboko urastao u tkivo svih podneblja, u radu se izdvajaju situacije i primjeri koji detaljnije oslikavaju sličnosti i razlike u značaju i odnosu prema davanju i dijapazonu oblika imena orijentalnog porijekla. Analizirani kombiniranom historiografskom, sociološkom, etnografskom i antropološkom metodologijom, ti uzorci iz prostora i vremena pokazuju da je ime obilježje ljudskog života i senzibiliteta uopće. Balkanski „višak historije“, prostor raskršća, susreta i života civilizacija, različitih etnosa i konfesija, specifičnih sistema sa svojim kvalitetima i greškama, imperijalnim i plemenskim karakterima, čini i ime obilježjem svega toga u cjelini. U radu se koriste raznorodna izvorna građa i literatura.

Poznańskie Studia Slawistyczne, Dec 30, 2023

The topic is romantic travelogues with the subject of Bosnia: descriptions and insights into the ... more The topic is romantic travelogues with the subject of Bosnia: descriptions and insights into the perceived "reality" of the Bosnian area and people of the19th century presented through linguistic and stylistic means and on examples of selected travelogues from that period. New historical experiences of the writer opened the way for the emotional reception of collective practices of people, and this often leads to ahistorical conceptualization and long-lasting stereotypes. Considering that both linguistic activity and historical memory are mutual psychological processes, the diverse strategic character of the travel discourse through research shows that known cultural patterns can often deceive with their simplified form.

POZNANSKIE STUDIA SLAWISTYCZNE, 2023

The topic is romantic travelogues with the subject of Bosnia: descriptions and insights into the ... more The topic is romantic travelogues with the subject of Bosnia: descriptions and insights into the perceived "reality" of the Bosnian area and people of the19th century presented through linguistic and stylistic means and on examples of selected travelogues from that period. New historical experiences of the writer opened the way for the emotional reception of collective practices of people, and this often leads to ahistorical conceptualization and long-lasting stereotypes. Considering that both linguistic activity and historical memory are mutual psychological processes, the diverse strategic character of the travel discourse through research shows that known cultural patterns can often deceive with their simplified form.

Posljednji Gračanički Sidžil

Gračanički glasnik - Časopis za kulturnu historiju, 2003

Crtice iz života Tuzle, Bijeljine i Srebrenice od 17. do 19. stoljeća

Pregled: časopis za društvena pitanja / Periodical for social issues, Sep 23, 2008

Struktura vojničke klase u 15. i početkom 16. vijeka s posebnim osvrtom na širenje islama u Bosni

Prilozi za orijentalnu filologiju, 1991

Historijski pogledi, Dec 30, 2020

Stručni rad/Professional article UDK/UDC: 94(497.6 Sarajevo)(091)"1995" Ancel G. (049.3) "Bilo bi... more Stručni rad/Professional article UDK/UDC: 94(497.6 Sarajevo)(091)"1995" Ancel G. (049.3) "Bilo bi bolje da nismo uopće došli i da nismo ništa učinili" Guillaume Ancel, VENT GLACIAL SUR SARAJEVO, (Memoires de Guerre), Les Belles Lettres, Paris 2017, 224 str.

Historijski pogledi, Jun 15, 2022

Historijski pogledi, Nov 15, 2022

Apstract: The end of the 17th and the beginning of the 18th century was marked by radical changes... more Apstract: The end of the 17th and the beginning of the 18th century was marked by radical changes on the demographic map of the Bosnian Eyalet as a serhat of the Ottoman state. In addition to mass migrations of the Muslim population from the lost Ottoman territories towards the interior of the Bosnian Eyalet, there were also continuous movements of the Christian population in the opposite direction. The paper follows the movements of some groups of Christians, mainly those who respond to the bishop's call to settle the desolate areas around Pécs, Szeged, Baja and the surrounding area, but also the migration of other non-Muslim populations towards the Venetian territory, as well as migrations to the "Imperial lands" due to various political, economic and other factors. While the Venetian government encouraged, with money and investiture, the people to bring families to Dalmatia, and the Austrian government received petitions from the priests of Bosnian monasteries about the difficult situation of Catholics, the Ottoman government throughout that time undertook activities to stop defections, therefore, the paper describes some of the procedures and the situations themselves. Some authors exaggerate when they say that, for example, between 100 and 200 thousand Catholics left Bosnia. The paper shows that according to some reports, 74 thousand Catholics lived in Bosnia before 1683, and 25 thousand half a century later. This is an acceptable number of emigrant Catholics compared to the exaggerations of some chroniclers. An important part of the work is the knowledge obtained from Iseljavanje kršćana iz Bosanskog ejaleta (1683-1718) HISTORIJSKI POGLEDI 8-HISTORICAL VIEWS 8 sources, who actually are the non-Muslims that go across the border from the interior and from the borders of the Bosnian Eyalet. Ottoman sources usually refer to both Catholics and Orthodox by the name "kefere" (a collective noun denoting the non-Muslim population in general). For the Ottoman administration, the most important thing is that it is a category of non-Muslims in order to tax them according to that category. Due to such a situation, it is difficult to give a definitive number of Catholics or Orthodox in a certain period according to Ottoman sources. In the paper, we provide a limited analysis of the case according to some unpublished sources, so it can be seen how many Christians, heads of the household, remained in a certain area. Often, however, it is not possible to know whether they are Orthodox or Catholics, because there are no priests among them. Names are often a problem, too, because patronymics are rare, and names can be tied to a nomenclature common to both Catholicism and Orthodoxy. From the episcopal and friar reports, it can be seen that in that period, the conversion of Muslims also took place, so among the migrants to the north, for example, there were thousands of new Christians. The cities of Požega, Osijek and Brod also lost their Muslim population and hundreds of Catholics from Sarajevo, Kreševo, Modriča and Vrhbosna are coming to them. Registry books record their origin, especially in the first years of the 18th century. The Orthodox and Catholic population from the Herzegovina Sandžak settles mainly in the Boka Kotorska area. An extensive cadastral census from 1701 shows that among the people there are many who come from places that are not affected by war activities. The Orthodox population from Backa and Baranja goes to Slavonia and Srijem, but also to Ottoman territory. On the territory of the Republic of Dubrovnik, war refugees from the Bosnian ejalet are most often Vlachs, especially during the periods of the Moravian War (1684-1699) and the Venetian-Ottoman War (1714-1718). The Ottoman authorities demanded that these people be delivered to them, and the Dubrovnik authorities formally agreed, but they often helped the people to stay there or to go further by sea.

PRIKAZI // REVIEWS: „Bilo bi bolje da nismo uopće došli i da nismo ništa učinili“Guillaume Ancel, VENT GLACIAL SUR SARAJEVO, (Memoires de Guerre), Les Belles Lettres, Paris 2017, 224 str

DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), Dec 1, 2020

PRIKAZI // REVIEWS: "Bilo bi bolje da nismo uopće došli i da nismo ništa učinili"Guilla... more PRIKAZI // REVIEWS: "Bilo bi bolje da nismo uopće došli i da nismo ništa učinili"Guillaume Ancel, VENT GLACIAL SUR SARAJEVO, (Memoires de Guerre), Les Belles Lettres, Paris 2017, 224 str.

Pregled: časopis za društvena pitanja / Periodical for social issues, Dec 30, 2022

Pregled: časopis za društvena pitanja / Periodical for social issues, Apr 27, 2023

At the end of 2018, Gazi Husrev-bey library in Sarajevo and the renowned institution for historic... more At the end of 2018, Gazi Husrev-bey library in Sarajevo and the renowned institution for historical research in the Republic of Turkey, Türk Tarih Kurumu, signed a protocol on cooperation on the project of preparing and publishing the regesta of the voluminous manuscript Tārīẖ-i Enveri, History of Muhamed Enveri Kadić. For the next four years, both of these institutions, which kept the first copies of the History, undertook a series of activities in order to realize the signed project. On January 13, 2023, the Gazi Husrev-bey library marked its 486th anniversary by promoting the planned and completed part of the work. The fact that the name and 1 Tekst je dopunjeno javno predavanje na promociji projekta izdavanja regesti rukopisa Muhameda ef. Enverija Kadića u okviru obilježavanja 486. godišnjice postojanja i rada Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. 2 This text is a supplemented public lecture held on the promotion of the project of publishing the regesta of Muhamed-ef. Enverija Kadić's manuscripts as a part of the celebration of the 486 th Gazi Husrev-bey's Library in Sarajevo's anniversary.

Iskušenja vremena i odgovornost historičara

Sažetak Raspad Jugoslavije i tranzicijski period u cjelini izazvali su diferenciranje balkanskih ... more Sažetak Raspad Jugoslavije i tranzicijski period u cjelini izazvali su diferenciranje balkanskih historičara u pogledu na procese u prošlosti, obradu zatamnjenih stranica historije, promjene u uglu gledanja, nivo svijesti i obrazovanja i standarde rada i razvoja. Politiziranje u načinu rada i tendenciozna problematika uključili su nasilnu simetriju u pristupu svakako osjetljivim temama. To je dovelo u pitanje općenito odgovornost historičara, ali i otkrilo niz preduvjeta koji su historičarima i cijelim institucijama zadali okvire lokalističkog djelovanja. Historičari su već duže vrijeme posebno pred iskušenjem parcijaliziranja, što se ne odražava samo na rezultate historiografije nego i direktno na generacije koje obrazuju. Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, historiografija, politika, identitet, odgovornost historičara * Naslov ovog rada poslužio je za javno predavanje 2011. godine, ali ne samo da nije izgubio na aktuelnosti nego je, naprotiv, dobio na svojoj kompleksnosti. 1 Ono što se u javnom diskursu, oblikovanom političkom zbiljom, zanemaruje jeste da u historiografiji nema adaktiranja, da je pred istraživačima stalno preispi-tivanje procesa i njihovih posljedica, na isti način kako se i čovjek kontinuirano preispituje u životu kroz otkrivanje novih spoznaja i usložnjavanje životnih okol-nosti.

Bosanski ejalet, kao krajiška upravna jedinica Osmanske države, u razdoblju između 1683. i 1718. ... more Bosanski ejalet, kao krajiška upravna jedinica Osmanske države, u razdoblju između 1683. i 1718. godine doživljava krupne i dugoročno značajne društveno-političke promjene uslijed kojih dolazi i do velikih migracija preko njegovog prostora. Nakon upoznavanja s karakterom i obujmom Bosanskog ejaleta te njegovom vojnom organizacijom u zadanom periodu, disertacija donosi kronološki prikaz stanja u tom dijelu Osmanske države, ratne sukobe i prilike u tih tri i pol desetljeća, sve na osnovi prvorazrednih izvora i relevantne literature. Interdisciplinarnim i interkulturnim pristupom, te komparativnom historijsko-demografskom i kulturnopovijesnom metodologijom pokušava se rasvijetliti specifična kulturna i gospodarska evolucija populacije kroz migracijske tokove u naglašenom društveno-političkom kontekstu. Uslijed nepovratnih teritorijalnih gubitaka Osmanska država prvi put u svojoj povijesti zauzima konačan obrambeni položaj. Konstelacija odnosa i raspored aktivnosti među članicama Svete Lige je bio takav da su Austrija, Mletačka Republika, Poljska i Rusija uglavnom poduzimale vojne aktivnosti, Nizozemska i Engleska preuzimale ulogu posrednika, dok je Francuska nastojala sačuvati otklon prema Osmanlijama. Doktorska radnja prati njihovo pojedinačno sudjelovanje u zbivanjima na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće u onoj mjeri koliko se to odražavalo na Bosanski ejalet. Ugovor o miru u Srijemskim Karlovcima 1699. godine ubrzao je nazadovanje Osmanske države koja ostaje bez Ugarske (osim Banata), gubi Slavoniju i Hrvatsku do Une i južno od Velebita, kao i sve gradove i oblasti koje su u prethodnom ratu osvojili Mlečani. Potpisivanjem Ugovora i razgraničavanjem koje je uslijedilo tijekom naredne tri godine Osmanska država je prihvatila poštovanje načela međunarodnog prava kod političkih granica i nepovredivosti teritorija susjednih država. Bosanski ejalet će nakon toga ostati u istom teritorijalnom opsegu do rata između Osmanske države i Venecije 1714. godine. Iako u početku neutralna, u rat se 1716. godine uključuje i Austrijska Monarhija. Požarevačkim mirom 1718. godine Osmanska država ostaje ne samo bez Banata, Srijema i Smederevskog sandžaka, nego i većih dijelova Bosanskog ejaleta. Disertacija kronološki prati valove migracija koje su obuhvatile stotine tisuća stanovnika bivših i preostalih dijelova Osmanske države na Balkanu, a posebno Bosanskog ejaleta. I pored raznorodnih podataka iz osmanskih opširnih katastarskih popisa, džizje, šikajet i muhimme deftera, crkvenih matičnih knjiga, vizitatorskih izvještaja, nikad se neće znati konačna brojka stanovništva koje pred oružjem bježi u strahu za vlastiti život. Zaključci do kojih se dolazi u radnji su vezani i za nastanak novih gradova, stagnaciju varoši tijekom 17. stoljeća uslijed migracija nemuslimanskog stanovništva izvan Ejaleta, dok je početak 18. stoljeća obilježen pojedinačnim i grupnim povratcima. I pored izvora, istraživanje porijekla migranata zna biti otežano uslijed njihova različitog imenovanja od domaćeg stanovništva, kao i prisutna praksa višestrukih migracija istih migrantskih grupa. Kroz migracije, asimilacijske i integracijske procese, vjerske i manjinske zajednice su mijenjale, gubile ili čuvale jezik, običaje, način života, odijevanja i sl., u većoj ili manjoj mjeri. Analizom dijela uvjeta migrantskih zajednica u spomenutom razdoblju, ovisno o društveno-političkim zbivanjima, s paralelnim rješavanjem individualizirane forme društvenih, ekonomskih, političkih, kulturnih čimbenika, opstojnosti vjerskih i manjinskih zajednica na prostoru samog Bosanskog ejaleta, disertacija pokušava olakšati poimanje slojevitosti njegove povijesno-demografske problematike.

Prikazi i osvrti

Godišnjak Bošnjačke zajednice kulture »Preporod«, 2012

Historijski pogledi, Oct 28, 2019

Više od četvrt stoljeća nakon međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine kao samostalne države va... more Više od četvrt stoljeća nakon međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine kao samostalne države van Jugoslavije, primjeren je period za uporednu analizu historiografskih rezultata. U ovom radu pažnja je posvećena osmanističkoj obradi bosanskog prostora u različitim društvenim okvirima, finansijskim i kadrovskim kapacitetima, afinitetima i ideološkim usmjeravanjima. Neke oblasti naučnog rada su, naravno, imale prirodan slijed aktivnosti, u nekim je nužno moralo doći do prilagođavanja, dok su pristupi i fokusi na nekim poljima razvili posve nove oblike u duhu savremene osmanistike. Planirano izlaganje je zbir praktičnih iskustava na polju osmanističkog rada kako u jugoslavenskom tako i postjugoslavenskom periodu.

Context: Journal of Interdisciplinary Studies, 2022

The break-up of Yugoslavia and the period of transition more generally have resulted in different... more The break-up of Yugoslavia and the period of transition more generally have resulted in differential profiling of Balkan historians, in how they approach certain processes in the past, work on the darker aspects of history, changing perspectives, degrees of awareness and of education, as well as standards in current and future work. This politicisation of their approach to and tendentious formulation of issues has entailed the imposition of a forced symmetry when dealing with already sensitive themes. It raises general questions about the responsibility of the historian, while at the same time bringing to light the set of preconditions that informs the action and effectiveness of historians and entire institutions at the local level. Historians have been facing the challenge of fragmentation for some time and it is reflected not just in the results of their historiographical work, but also directly in generations of their students.

Historijski pogledi, 2020

Review: „Bilo bi bolje da nismo uopće došli i da nismo ništa učinili“. Guillaume Ancel, Vent Glac... more Review: „Bilo bi bolje da nismo uopće došli i da nismo ništa učinili“. Guillaume Ancel, Vent Glacial sur Sarajevo (Memoires de Guerre), Les Belles Lettres, Paris 2017, 224 str.

Context, časopis za interdisciplinarne studije, 2023

Riječ je o prikazu knjige Migracije i Bosanski ejalet 1683-1718, autorice Ramize Smajić

Historijski pogledi 4 - Historical Views 4, 2020

Stručni rad/Professional article UDK/UDC: 94(497.6 Sarajevo)(091)"1995" Ancel G. (049.3) "Bilo bi... more Stručni rad/Professional article UDK/UDC: 94(497.6 Sarajevo)(091)"1995" Ancel G. (049.3) "Bilo bi bolje da nismo uopće došli i da nismo ništa učinili" Guillaume Ancel, VENT GLACIAL SUR SARAJEVO, (Memoires de Guerre), Les Belles Lettres, Paris 2017, 224 str.

Ramiza Smajić Izgubljeno je samo ono čega smo se odrekli! Prikaz djela: Ibrahim Hodžić, Uvod u ge... more Ramiza Smajić Izgubljeno je samo ono čega smo se odrekli! Prikaz djela: Ibrahim Hodžić, Uvod u genealogiju i historiju familije, Sarajevo, 2017. Naviknuta na široko prisutan diskurs u kojem se nacionalno u svijesti o sebi istura ispred općeg znanja o identitetu, čitalačka javnost će sigurno biti iznenađena jednom drugačijom knjiškom jedinicom udžbeničkog naslova: Uvod u genealogiju i historiju familije; kako napraviti porodično stablo. Sam autor, Ibrahim Hodžić, jedan je od onih koji su, vođeni ličnom motivacijom i dijelom profesionalnim uklonom nauci, hrabro zakoračili u elaboraciju naučne metode u genealogiji, a posebno izradi porodičnog stabla. Uviđajući koliko je njemu bitno poznavanje historije njegove porodice i skupljajući podatke za to, profesor Hodžić se suočio sa nedostatkom onoga što obično i ne rade pojedinci nego institucije, a to su priručnici i standardi realizacije takvog projekta u našoj zemlji. Motiviran da svoja saznanja prenese na pravi način čitaocima, prof. Hodžić je krenuo u veliki poduhvat u kojem je uzora mogao tražiti uglavnom kod vanbalkanskih autora, u praksi zemalja koje već stoljećima prate historiju porodica i u djelićima radova nekih domaćih autora. Pri svemu tome je naišao na niz problema, od terminologije koja nije bila poznata kod nas ili je poznata tek dijelom, preko poriva da takvu jednu tematiku od priče o hromosomima do informacija o mjestu čuvanja izvora o porijeklu, rodoslovu i slično, predoči na način prijemčiv čitaocima različitog nivoa obrazovanja i kulture. Posebno težak stepenik pred autorima sličnih djela jeste priroda trusnog bosanskog prostora u kojem je evidentan genealoški diskontinuitet. Sve to je ovu knjigu učinilo višeslojnom, prepoznatljivo kroz naizmjenično uvjerenje čitaoca da se radi o punom naučnom pristupu u nekim poglavljima, informativnom u drugim, edukativnom u trećim. Čitalac nerijetko kod nekih detalja pomisli prvo da su suvišni, a već u slijedećih nekoliko redova shvati koliko u cjelini sadržaja i autorovih namjera imaju smisla (npr. kontakt adrese arhivskih i drugih ustanova u BiH koje posjeduju arhivsku građu bitnu za temu historije familija). Pažljivo biran papir, korice, format, primjerene uvodne sentence i ilustracije, dosljedno prate i zaokružuju sadržaj sa slijedećim poglavljima: 1. Genealogija – prvi koraci u genealoškom istraživanju i kreiranju porodičnog stabla, 2. Institucionalni izvori podataka, 3. Različiti oblici predstavljanja genealogija, 4. Srodstvo i vrste srodstva, 5. Sistemi numerisanja, 6. Imena i prezimena, 7. Historijat genealogije, 8. Historija familije, 9. Svjetske abrahamske religije, 10. Uticaj historijskih okolnosti na rezultate genealoškog istraživanja, 11. Izrada porodičnog stabla pomoću genealoškog softvera, 12. Prilozi u vidu tabela simbola i skraćenica, rječnika genealoških pojmova i dr. Možda je upravo činjenica da je autor obrazovanjem vezan za prirodnomatematičke nauke doprinijela kvalitetu djela u smislu odsustva paradigme nacionalnog naboja u fokusu na porijeklu porodice i svijesti o sebi. Kroz doneseni sadržaj, čitalac na praktičan način shvata u kolikoj mjeri genealogija, ustvari, nadvisuje nacionalno i to prvenstveno realitetom svoje trajnosti. Pojednostavljeno rečeno, genealogija je trajna kategorija, dok ljudi po izboru ili silom prilika mogu mijenjati većinu svojih drugih generalija. Jedan od najljepših zaključaka autora

Dr. Akgündüz je naučnik srednje generacije sa fokusom istraživanja na islamskom pravu, njegovoj h... more Dr. Akgündüz je naučnik srednje generacije sa fokusom istraživanja na islamskom pravu, njegovoj historiji i posebno šerijatskoj praksi u Osmanskoj državi. Napisao je više djela i članaka na engleskom, turskom, njemačkom i arapskom jeziku. Neka od njegovih najčitanijih djela su Studije o islamskom trgovačkom pravu i osmanskom zemljišnom pravu, Uvod u islamsko pravo, Islamsko javno pravo, Institucija vakufa u islamskom pravu i osmanska praksa, Dokumenti donose činjenice, Islam i osmansko pravo, Osmanski harem, Tabui se ruše, Studije iz islamske ekonomije, Islamsko bankarstvo, Jugoistočno pitanje i pravci rješenja, Staro ustavno pravo i islamski ustav, Pitanje ropstva u islamskom pravu i harem kod Osmanlija, Opća pravna historija, Jermensko pitanje i niz drugih. Iako je ime dr. Akgündüza osmanistima na balkanskom području privuklo pažnju još prije tridesetak godina preko djela Osmanske kanunname i pravne analize, te Šerijatski sidžili, historiografiji je nedostajalo djelo sintetskog karaktera koje će studentima i zainteresiranom čitateljstvu donijeti nešto novo i na novi način o državi u čijim okvirima je bila i Bosna više od četiri stoljeća. Praktično slijedeći prof. Halila Inaldžika koji je pisanje historije uporedio sa restauracijom izvorne slike čije boje izblijede i izgube na jačini, dr. Akgündüz je u povodu sedamsto godina od osnivanja Osmanske države objavio djelo Bilinmeyen Osmanlı, na čijem je manjem dijelu sarađivao i dr. Sait Öztürk. Godine 2016., to djelo je doživjelo izdanje i na bosanskom jeziku i time naučnoj javnosti donijelo svakako mogućnost komparacije sa donekle ujednačenim formama, definicijama i pogledima na Osmansku državu koji su se, nažalost, velikim dijelom ustalili u bosanskoj historiografiji tek u 20. stoljeću i ovisno o preovlađujućim obrazovnim i ideološkim tokovima. Pojednostavljena gledanja na višeslojnu i dugotrajnu državnu organizaciju, preuzimanje proevropskih tumačenja institucija i procesa kod Osmanlija, te stvaranje osjećaja o Osmanskoj državi kao nečemu odvojenom, dalekom i tuđem, bili su razlogom što se na bosanskom prostoru nijedan autor nije osjetio potaknut na drugačiji pristup, širi i sveobuhvatniji, pa i na pisanje same historije Osmanske države. Pogledamo li ko je sve pisao historije Osmanske države, vidjet ćemo da tu, pored turskih historičara, ima i Nijemaca, i Amerikanaca, Engleza, Rusa, Norvežana i dr., a da je balkanska historiografija maksimalno prišla pisanju historiji manjih administrativnih jedinica, čak ne ni historiji, nego nekom njenom segmentu, vojsci, rudnicima i sl. Dr. Hazim Šabanović je uradio izvanredno djelo, Bosanski pašaluk, u određenim okvirima i sa trajnim vrijednostima, ali bosanska historiografija nikad nije osjetila potrebu da ispiše historiju Bosanskog pašaluka u cjelini, a kamoli historiju Osmanske države. Većina je bila svjesna koliki je apsurd da su brojne monografije balkanskih područja najmanje redaka posvećivale osmanskom periodu svoje historije. Danas se cijeli Balkan, pa s njim i Bosna, nalazi u još većem apsurdu parcijalizacije koja proizlazi iz nepoznavanja činjenice da je i Bosna činila istu državu sa jednim Kazahstanom, Kudsom, Hidžazom, Budimom… Društvenopolitička dešavanja na ogromnom prostoru Osmanske države dovela su do teritorijalne parcijalizacije, ali je mnogo teža svjesna mentalna parcijalizacija u kojoj države svjesno brišu ili minimiziraju činjenicu da su ogroman vremenski period činili dio te iste države.

Prikaz objavljen u Oslobođenju od 18.4.2013.

Zbornik radova, 2014

Izlaganje sa Medjunarodne konferencije ARHIV, MEDIJI I KULTURA SECANJA U PRVOM SVETSKOM RATU, Nov... more Izlaganje sa Medjunarodne konferencije ARHIV, MEDIJI I KULTURA SECANJA U PRVOM SVETSKOM RATU, Novi Sad, 29-30. oktobar 2014

HISTORIJSKI POGLEDI, CIMOSHIS, Tuzla, 2019

Apstrakt: Više od četvrt stoljeća nakon međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine kao samostalne... more Apstrakt: Više od četvrt stoljeća nakon međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine kao samostalne države van Jugoslavije, primjeren je period za uporednu analizu historiografskih rezultata. U ovom radu pažnja je posvećena osmanističkoj obradi bosanskog prostora u različitim društvenim okvirima, finansijskim i kadrovskim kapacitetima, afinitetima i ideološkim usmjeravanjima. Neke oblasti naučnog rada su, naravno, imale prirodan slijed aktivnosti, u nekim je nužno moralo doći do prilagođavanja, dok su pristupi i fokusi na nekim poljima razvili posve nove oblike u duhu savremene osmanistike. Planirano izlaganje je zbir praktičnih iskustava na polju osmanističkog rada kako u jugoslavenskom tako i postjugoslavenskom periodu. Abstract: More than a quarter of a century after the international recognition of Bosnia and Herzegovina as an independent state outside of Yugoslavia, a period for a comparative analysis of historiographic results is appropriate. In this paper, attention is devoted to the treatment of Bosnian territory in various social frameworks, financial and personnel capacities, affinities and ideological orientations. Certain areas of scientific work, of course, had a natural sequence of activities, some needed to be adjusted, while approaches and focus in some fields developed completely new forms in the spirit of contemporary osmanism. The planned exhibition is a collection of practical experiences in the field of the Ottoman work in both the Yugoslav and post-Yugoslav periods.

Migracije i Bosanski ejalet : 1683-1718. , 2022

Locked between the Adriatic and Pannonian basin, given the character of crossroads imposed by its... more Locked between the Adriatic and Pannonian basin, given the character of crossroads imposed by its geopolitical position, the Bosnian region was even till the Ottoman period of administration constantly marked by migration processes. The harder part of those migratory

Osmanski popisni defteri Visokog i okoline iz 1850. godine, 2022

Predgovor Pred čitaocima je dio velikog osmanskog projekta popisa stanovništva cijele države, zap... more Predgovor
Pred čitaocima je dio velikog osmanskog projekta popisa stanovništva cijele države, započetog u vrijeme sultana Mahmuda II 1827. godine. Iako je većina evropskih historiografija te osmanske popise dugo smatrala netačnim, upravo su njihove procjene broja balkanskog stanovništva gotovo uvijek bile pogrešne. Razlog tome je višestoljetno negiranje validnosti izvornog brojanja koje je od prvih katastarskih popisa bilo usavršena praksa osmanske administracije. To „brojanje na licu mjesta“ poslužilo je kao temelj za prve modernije tahrir-i nüfus deftere, popisne deftere. Osnovna tendencija tog poduhvata je bila da se osigura kontinuiran uvid u stanje brojnosti poreskih obveznika i populacije za vojnu regrutaciju. Kako se Osmanlije nisu vodili nikad „rasnim“ kriterijima, osmanski popisni defteri su rađeni klasifikacijom stanovništva prema milletima, religijskoj pripadnosti. U prvih pedeset godina popisivano je sve muško stanovništvo od tek rođene djece do nepokretnih staraca. Inicijativa za popisivanjem ženskih lica javit će se u godinama kad bosanski prostori više praktično nisu bili pod jurisdikcijom Osmanske države, ali su takvi pokušaji i inače tek mjestimično dali rezultate. Statističke analize na kojima su u svijetu posljednjih decenija radili historičari poput Stanforda J. Shawa, Kemala Karpata i Justina McChartya, pokazuju pouzdanost visokog stupnja tih vrsta osmanskih dokumenata. Kod nas je ta arhivska građa dugo bila na margini istraživačkog interesa, iako se odnosi na period brze smjene događanja u 19. stoljeću i korjenitih promjena na političkom, vojnom, društvenom, administrativnom i posebno demografskom polju.
Popis stanovništva Bosanskog pašaluka je inače kasnio uslijed pobune bosanskih begova, pa je poduzet tek hidžretske 1266. godine (1850) Pored osnovnih podataka o broju domaćinstava, njihovih nosilaca i članova, popisni defteri su danas izvor iznimne vrijednosti za istraživače različitih naučnih disciplina, ojkonima (imena naselja), stope nataliteta i mortaliteta, epidemija, migracija, esnafa prisutnih u čaršijama, navika ljudi u smislu angažiranja hizmećara, organizacije mahale sa preciznim navođenjem imena muhtara, prvog i drugog imama mahalske džamije, statusa nemuslimanskog rajinskog stanovništva kroz prisutnost pomoćnika u njihovim kućama, odlazaka na školovanje u drugim mjestima i niza drugih oblasti životne svakodnevice ljudi sa polovine 19. stoljeća. Podaci su povremeno ažurirani navođenjem novih podataka o selidbi, rođenjima, smrti, bijegu, odlascima u redifu (vojnu rezervu) ili školovanje u drugim mjestima.
Kao priređivač i prevodilac ovog izvora želim objasniti razlog odabira nekih rješenja. Iako bi bilo praktičnije, sa formalne strane sam izbjegla tabelarni prikaz jer ovakvi popisi, i pored svih karakteristika modernijeg pristupa, čuvaju još neke odlike predstatističke naravi i puno govore detaljima poput mjesta pojedinog člana porodice u nabrajanju i sl. Originalna numeracija članova domaćinstva isključivo se odnosi na prvo popisivanje, a kod naknadnog upisa novorođenih ili novouseljenih u domaćinstvu, numerisanje nije redovno rađeno i očito je ovisilo o samom pisaru. Godine su navođene prema originalnom hidžretskom kalendaru i u skraćenom obliku gdje je tako navedeno i u izvoru, npr. '73. (1273)
Prezimena su donošena u formi kako ih je zabilježio popisivač zato što će istraživačima onomastike i antroponimije u periodu sa već značajno bilježenim prezimenima govoriti puno njihova prelazna forma. Naime, u dugom nizu primjera na prezime sa nastavkom -ić dodaje se istoznačni turski sufiks -oğlu (tur. sin) koji je tu isključivo da bi pokazao da se radi o prezimenu, a ne direktno rodnoj vezi. Dokaz za to je da se u daljoj identifikaciji naglašava arapskom riječju „veled“ ili „bin“ da je neko sin nekog.
Lična imena su ostavljena onako kako ih je pisar naveo, a ne kako smo navikli danas, pošto i to svjedoči o sačuvanim, stečenim ili donesenim navikama iz određenih sredina. Jedno ime se pojavljuje u različitim oblicima tipa Sima/Simo, Đura/Đuro, Tripko/Trpko/Trifko, Mitar/Mitra. Oni koji budu pokušavali dopuniti informacije o svom porodičnom stablu moraju uzeti u obzir to da je svaki navedeni Muhamed mogući Mehmed i obrnuto, jer je grafija tih imena ista i za to nema rješenja osim porodične navike i pamćenja da se iz generacije u generaciju daje određeni oblik imena. Jednako se pojavljuju i verzije imena poput Hristo/Risto/Hristos, Petar/Pero itd.
Naziv čaršijskih zanatlija i trgovaca je onakav kakav je sačuvan do danas u visočkoj sredini (tabaci/kožari, mutafčije/krznari, terzije/krojači, kasabdžije, kahvedžije, čizmedžije, jemenidžije, kiridžije, dulđeri i sl.)
S obzirom na to da se izvornici popisa nalaze u turskom Osmanskom arhivu, dugujem zahvalnost kolegi dr. Emiru Demiru za snimljeni materijal i stalnu saradnju. One čije se porodice protežu na dio Visočke nahije koji danas čini dio područja općine Kakanj, upućujem na spomenutu jedinicu u njegovom prevodu.
Građa ove vrste spada u prvorazredne izvore. Njen značaj će se najbolje očitovati prema tom koliko ovaj prilog doprinese očitavanju slike na zatamnjenim mjestima prošlosti Visočke nahije.

Migracije i Bosanski ejalet : 1683-1718. , 2022

Adriyatik ile Büyük Macaristan Ovası arasında sıkışmış, jeopolitik konumundan ötürü bir kavşak ni... more Adriyatik ile Büyük Macaristan Ovası arasında sıkışmış, jeopolitik konumundan ötürü bir kavşak niteliği taşıyan Bosna bölgesi Osmanlı yönetimine kadar bile sürekli göç süreçleriyle öne çıkmıştır. Bu göç deneyimlerinin daha zorlu kısmı çok açık sonuçlarının olmasıdır, çünkü bunlar çoğunlukla Bosna'da ve çevresinde çok çeşitli çıkarlara ve ciddi savaşlara eşlik eden bir özellik

Migracije i Bosanski ejalet : 1683-1718. , 2022

Locked between the Adriatic and Pannonian basin, given the character of crossroads imposed by its... more Locked between the Adriatic and Pannonian basin, given the character of crossroads imposed by its geopolitical position, the Bosnian region was even till the Ottoman period of administration constantly marked by migration processes. The harder part of those migratory