Tihomila Tezak-Gregl - Academia.edu (original) (raw)

Uploads

Papers by Tihomila Tezak-Gregl

Pocetak 20. st. u hrvatskoj je prapovijesnoj arheologiji obilježilo nekoliko vrlo znacajnih otkri... more Pocetak 20. st. u hrvatskoj je prapovijesnoj arheologiji obilježilo nekoliko vrlo znacajnih otkrica (srednjopaleoliticko nalaziste u Krapini, prapovijesne gradine i groblja u Istri, japodska grobalja u Lici), koja su imala znacajnog odjeka i u europskim znanstvenim krugovima. Novo razdoblje zapocinje krajem tridesetih godina s R. R Schmidtom i njegovim istraživanjima u Slavoniji. Poslije Drugog svjetskog rata slijedi niz novih istraživanja koja provode razlicite arheoloske i muzejske ustanove, ali su uglavnom malog opsega, pokusnog ili zastitnog znacaja. Ipak, omogucila su definiranje prapovijesnih kultura, uspostavu njihova kronoloskog slijeda te oblikovanje osnovne slike razvitka prapovijesnih zajednica. Ta slika, međutim, nije ujednacena na citavom prostoru Hrvatske zbog nepostojanja cvrsto definirane politike istraživanja, njihova planiranja i koordiniranja te nepostojanja ciljanih istraživanja. Krajem stoljeca, međutim, situacija se mijenja, intenziviraju se sustavna istraživanja, provode se revizije i daljnja istraživanja ranije istraživanih lokaliteta uz primjenu novih metoda i tehnika, ranije istražena građa se nakon provođenja novih analiza reinterpretira i revalorizira, primjenjuju se nove metode i tehnike istraživanja, interdisciplinarnost i međunarodna suradnja sve su prisutniji, objavljuju se opsežne i detaljne monografije pojedinih lokaliteta, cesto kao rezultat rada razlicito profiliranih suradnika.

Opvscvla archaeologica, Dec 22, 1995

U radu je prikazana prva poljoprivredna neoliticka zajednica Srednje Europe, njezina geneza, rasp... more U radu je prikazana prva poljoprivredna neoliticka zajednica Srednje Europe, njezina geneza, rasprostranjenost i najvažnija obilježja. U zavrsnom dijelu predstavljen je i njezin najjužniji izdanak koji zahvaca podrucje Republike Hrvatske, a to je korenovska kultura.

Na lokalitetu Kapelica-Solarevac nedaleko od Kutine u jamskim objektima i u kulturnom sloju mijes... more Na lokalitetu Kapelica-Solarevac nedaleko od Kutine u jamskim objektima i u kulturnom sloju mijesaju se keramika starcevacke i korenovske kulture, situacija kakva je bila poznata jedino s lokaliteta Kaniska Iva. Spomenuti lokalitet potvrđuje crtu zapadne granice rasprostiranja starcevacke kulture u sjevernoj Hrvatskoj.

Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Oct 17, 1984

Izvorni znanstveni rad Arheološki muzej u Zagrebu čuva unutar svoje prethistorijske zbirke veliki... more Izvorni znanstveni rad Arheološki muzej u Zagrebu čuva unutar svoje prethistorijske zbirke veliki broj keramičkih antropomorfnih figurica iz različitih razdoblja. Njihova analiza pokazala je da najveći dio pripada vinčanskoj kulturi, odnosno vremenu kasnog neolitika te početku eneolitika. Istodobna sopotska kultura, međutim poznaje svega nekoliko primjeraka takve plastike. Eneolitičke kulture poput badenske, lasinjske i vučedolske također ne obiluju ljudskim figurinama, ali ta kategorija nije ni potpuno zanemarena. Štoviše ima zanimljivih primjeraka, koji se ponekad koncepcijom ukrasa uklapaju u stilska obilježja keramičkog posuđa dotičnih kultura. Interpretacija antropomorfne plastike unutar pojedinih prethistorijskih kultura još uvijek, međutim ostaje u domeni nagađanja i pretpostavki, osobito kad je riječ o starijim nalazima, poput ovih iz zbirke AMZ, koji nemaju adekvatnu popratnu dokumentaciju.

Opvscvla archaeologica, Dec 22, 2003

U članku se obrađuje novi nalaz četverokutnog žrtvenika sa životinjskim glavicama na uglovima koj... more U članku se obrađuje novi nalaz četverokutnog žrtvenika sa životinjskim glavicama na uglovima koji potječe s poznatog lokaliteta starčevačke kulture u Cerničkoj Šagovini. Spomenuti je nalaz bio poticaj da se ponovo progovori o predmetima te vrste u okviru starčevačke kulture, o njihovu podrijetlu i razvitku te o postojanju ili nepostojanju utjecaja iz vinčanske kulture.

Opvscvla archaeologica, 2014

Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, Jul 9, 2008

Bogato ukrašena keramička bočica lasinjske kulture potiče autoricu na neka razmatranja o lasinjsk... more Bogato ukrašena keramička bočica lasinjske kulture potiče autoricu na neka razmatranja o lasinjskoj kulturi i njezinu odnosu s retz-gajarskom kulturom. Ključne riječi: lasinjska kultura, retz-gajarska kultura, eneolitik, keramička bočica A richly decorated ceramic bottle of the Lasinja culture prompts the author to certain reflections about the Lasinja culture and its relation with the Retz-Gajary culture.

Opvscvla archaeologica, Dec 22, 1991

Journal of the Archaeological Museum in Zagreb, Jan 15, 1982

U radu se obrađuje pintadera pronađena na viseslojnom spiljskom lokalitetu Zemunica kod Biska. Pi... more U radu se obrađuje pintadera pronađena na viseslojnom spiljskom lokalitetu Zemunica kod Biska. Pintadera potjece iz sloja kulture keramike impresso, datiranog u 6060 cal BC. Iz tog razdoblja na podrucju JI Europe i Italije postoji nekoliko lokaliteta geografski vrlo udaljenih s vrlo slicnim primjercima pintadera, po izvedbi samog predmeta, ali i ukrasnog motiva. Ukrasni motiv na pintaderi podsjeca na motive koji se pojavljuju u repertoaru ukrasa na keramici kulture impresso, a u radu se iznosi nekoliko mogucnosti namjene tog predmeta.

Prema raspoloživim arheoloskim podacima podrucje Moslavine prvi su poljoprivrednici naselili sred... more Prema raspoloživim arheoloskim podacima podrucje Moslavine prvi su poljoprivrednici naselili sredinom 6. tisucljeca pr. Kr. Pripadali su neolitickoj starcevackoj kulturi. Tragovi njihova dva naselja otkriveni su na lokalitetima Kaniska Iva i Kapelica. Oba su lokaliteta istodobno naseljavali i nositelji korenovske kulture. Potonja je najjužniji izdanak srednjoeuropske linearnotrakaste keramike. Neoliticko naselje u Kaniskoj Ivi pokusno je istraživano 1978. kada je otkriven kompleks jamskih objekata te velika kolicina keramickog posuđa s karakteristicnim obilježjima linearnotrakaste keramike, ali i određena kolicina tipicne starcevacke keramike. Osobito se istice cetverokutni žrtvenik cije uglove krase životinjske glavice, predmet ocito obredne namjene. I na podrucju sela Tomasica otkriveni su tragovi veceg korenovskog naselja i obilje keramickih ulomaka bogato ukrasenih na nacin tipican za kulture linearnotrakaste keramike.

Pocetna poglavlja knjige predstavljaju opci uvod u arheologiju, pokusavaju odgovoriti na pitanje ... more Pocetna poglavlja knjige predstavljaju opci uvod u arheologiju, pokusavaju odgovoriti na pitanje sto je arheologija, koji su njezini ciljevi i zadaci, kakav je njezin položaj i odnos s drugim srodnim znanostima, prije svega povijescu i antropologijom. Iznose se i razlicite podjele arheologije zasnovane na kronoloskom pristupu ili određenim specijalizacijama. Glavni dio knjige posvecen je prapovijesnoj arheologiji, no mnoge su cinjenice, promisljanja i zakljucci jednako dobro primjenjivi i na ostala arheoloska razdoblja. Iscrpno je prikazana povijest proucavanja i istraživanja prapovijesti od spekulativne faze prisutne jos kod antickih autora do moderne analiticke faze. Potom su predstavljeni razliciti pristupi periodizaciji prapovijesti uz analizu kriterija na kojima se one temelje. Slijedi kronoloska periodizacija koja se najcesce koristi, a pojedina njezina razdoblja predstavljena su glavnim svojim obilježjima. Najveca je pozornost ipak posvecena arheoloskim izvorima i građi, određuju se i proucavaju arheoloski nalazi, njihove vrste i tipovi ; nalazista i njihova tipologija, objekti unutar nalazista itd. U zasebnom su poglavlju protumaceni pojmovi kulture i civilizacije koji u arheologiji imaju drugacije znacenje i tumacenje nego u svakodnevnom poimanju ili nekim drugim znanostima. Zavrsno je poglavlje posveceno kronologiji, relativnoj i apsolutnoj. U sklopu relativne kronologije objasnjavaju se stratigrafija i tipologija, a u sklopu apsolutne kronologije razmatraju se neke od najvažnijih i najcesce koristenih prirodoznanstvenih metoda određivanja apsolutne starosti arheoloskih nalaza i nalazista.

Autori daju pregled arheoloskih podataka za podrucje Jastrebarskog od prapovijesti do ranog sredn... more Autori daju pregled arheoloskih podataka za podrucje Jastrebarskog od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka.

Opvscvla archaeologica, Dec 22, 1985

Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 2006

Opvscvla archaeologica, Dec 22, 1991

Pocetak 20. st. u hrvatskoj je prapovijesnoj arheologiji obilježilo nekoliko vrlo znacajnih otkri... more Pocetak 20. st. u hrvatskoj je prapovijesnoj arheologiji obilježilo nekoliko vrlo znacajnih otkrica (srednjopaleoliticko nalaziste u Krapini, prapovijesne gradine i groblja u Istri, japodska grobalja u Lici), koja su imala znacajnog odjeka i u europskim znanstvenim krugovima. Novo razdoblje zapocinje krajem tridesetih godina s R. R Schmidtom i njegovim istraživanjima u Slavoniji. Poslije Drugog svjetskog rata slijedi niz novih istraživanja koja provode razlicite arheoloske i muzejske ustanove, ali su uglavnom malog opsega, pokusnog ili zastitnog znacaja. Ipak, omogucila su definiranje prapovijesnih kultura, uspostavu njihova kronoloskog slijeda te oblikovanje osnovne slike razvitka prapovijesnih zajednica. Ta slika, međutim, nije ujednacena na citavom prostoru Hrvatske zbog nepostojanja cvrsto definirane politike istraživanja, njihova planiranja i koordiniranja te nepostojanja ciljanih istraživanja. Krajem stoljeca, međutim, situacija se mijenja, intenziviraju se sustavna istraživanja, provode se revizije i daljnja istraživanja ranije istraživanih lokaliteta uz primjenu novih metoda i tehnika, ranije istražena građa se nakon provođenja novih analiza reinterpretira i revalorizira, primjenjuju se nove metode i tehnike istraživanja, interdisciplinarnost i međunarodna suradnja sve su prisutniji, objavljuju se opsežne i detaljne monografije pojedinih lokaliteta, cesto kao rezultat rada razlicito profiliranih suradnika.

Opvscvla archaeologica, Dec 22, 1995

U radu je prikazana prva poljoprivredna neoliticka zajednica Srednje Europe, njezina geneza, rasp... more U radu je prikazana prva poljoprivredna neoliticka zajednica Srednje Europe, njezina geneza, rasprostranjenost i najvažnija obilježja. U zavrsnom dijelu predstavljen je i njezin najjužniji izdanak koji zahvaca podrucje Republike Hrvatske, a to je korenovska kultura.

Na lokalitetu Kapelica-Solarevac nedaleko od Kutine u jamskim objektima i u kulturnom sloju mijes... more Na lokalitetu Kapelica-Solarevac nedaleko od Kutine u jamskim objektima i u kulturnom sloju mijesaju se keramika starcevacke i korenovske kulture, situacija kakva je bila poznata jedino s lokaliteta Kaniska Iva. Spomenuti lokalitet potvrđuje crtu zapadne granice rasprostiranja starcevacke kulture u sjevernoj Hrvatskoj.

Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Oct 17, 1984

Izvorni znanstveni rad Arheološki muzej u Zagrebu čuva unutar svoje prethistorijske zbirke veliki... more Izvorni znanstveni rad Arheološki muzej u Zagrebu čuva unutar svoje prethistorijske zbirke veliki broj keramičkih antropomorfnih figurica iz različitih razdoblja. Njihova analiza pokazala je da najveći dio pripada vinčanskoj kulturi, odnosno vremenu kasnog neolitika te početku eneolitika. Istodobna sopotska kultura, međutim poznaje svega nekoliko primjeraka takve plastike. Eneolitičke kulture poput badenske, lasinjske i vučedolske također ne obiluju ljudskim figurinama, ali ta kategorija nije ni potpuno zanemarena. Štoviše ima zanimljivih primjeraka, koji se ponekad koncepcijom ukrasa uklapaju u stilska obilježja keramičkog posuđa dotičnih kultura. Interpretacija antropomorfne plastike unutar pojedinih prethistorijskih kultura još uvijek, međutim ostaje u domeni nagađanja i pretpostavki, osobito kad je riječ o starijim nalazima, poput ovih iz zbirke AMZ, koji nemaju adekvatnu popratnu dokumentaciju.

Opvscvla archaeologica, Dec 22, 2003

U članku se obrađuje novi nalaz četverokutnog žrtvenika sa životinjskim glavicama na uglovima koj... more U članku se obrađuje novi nalaz četverokutnog žrtvenika sa životinjskim glavicama na uglovima koji potječe s poznatog lokaliteta starčevačke kulture u Cerničkoj Šagovini. Spomenuti je nalaz bio poticaj da se ponovo progovori o predmetima te vrste u okviru starčevačke kulture, o njihovu podrijetlu i razvitku te o postojanju ili nepostojanju utjecaja iz vinčanske kulture.

Opvscvla archaeologica, 2014

Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, Jul 9, 2008

Bogato ukrašena keramička bočica lasinjske kulture potiče autoricu na neka razmatranja o lasinjsk... more Bogato ukrašena keramička bočica lasinjske kulture potiče autoricu na neka razmatranja o lasinjskoj kulturi i njezinu odnosu s retz-gajarskom kulturom. Ključne riječi: lasinjska kultura, retz-gajarska kultura, eneolitik, keramička bočica A richly decorated ceramic bottle of the Lasinja culture prompts the author to certain reflections about the Lasinja culture and its relation with the Retz-Gajary culture.

Opvscvla archaeologica, Dec 22, 1991

Journal of the Archaeological Museum in Zagreb, Jan 15, 1982

U radu se obrađuje pintadera pronađena na viseslojnom spiljskom lokalitetu Zemunica kod Biska. Pi... more U radu se obrađuje pintadera pronađena na viseslojnom spiljskom lokalitetu Zemunica kod Biska. Pintadera potjece iz sloja kulture keramike impresso, datiranog u 6060 cal BC. Iz tog razdoblja na podrucju JI Europe i Italije postoji nekoliko lokaliteta geografski vrlo udaljenih s vrlo slicnim primjercima pintadera, po izvedbi samog predmeta, ali i ukrasnog motiva. Ukrasni motiv na pintaderi podsjeca na motive koji se pojavljuju u repertoaru ukrasa na keramici kulture impresso, a u radu se iznosi nekoliko mogucnosti namjene tog predmeta.

Prema raspoloživim arheoloskim podacima podrucje Moslavine prvi su poljoprivrednici naselili sred... more Prema raspoloživim arheoloskim podacima podrucje Moslavine prvi su poljoprivrednici naselili sredinom 6. tisucljeca pr. Kr. Pripadali su neolitickoj starcevackoj kulturi. Tragovi njihova dva naselja otkriveni su na lokalitetima Kaniska Iva i Kapelica. Oba su lokaliteta istodobno naseljavali i nositelji korenovske kulture. Potonja je najjužniji izdanak srednjoeuropske linearnotrakaste keramike. Neoliticko naselje u Kaniskoj Ivi pokusno je istraživano 1978. kada je otkriven kompleks jamskih objekata te velika kolicina keramickog posuđa s karakteristicnim obilježjima linearnotrakaste keramike, ali i određena kolicina tipicne starcevacke keramike. Osobito se istice cetverokutni žrtvenik cije uglove krase životinjske glavice, predmet ocito obredne namjene. I na podrucju sela Tomasica otkriveni su tragovi veceg korenovskog naselja i obilje keramickih ulomaka bogato ukrasenih na nacin tipican za kulture linearnotrakaste keramike.

Pocetna poglavlja knjige predstavljaju opci uvod u arheologiju, pokusavaju odgovoriti na pitanje ... more Pocetna poglavlja knjige predstavljaju opci uvod u arheologiju, pokusavaju odgovoriti na pitanje sto je arheologija, koji su njezini ciljevi i zadaci, kakav je njezin položaj i odnos s drugim srodnim znanostima, prije svega povijescu i antropologijom. Iznose se i razlicite podjele arheologije zasnovane na kronoloskom pristupu ili određenim specijalizacijama. Glavni dio knjige posvecen je prapovijesnoj arheologiji, no mnoge su cinjenice, promisljanja i zakljucci jednako dobro primjenjivi i na ostala arheoloska razdoblja. Iscrpno je prikazana povijest proucavanja i istraživanja prapovijesti od spekulativne faze prisutne jos kod antickih autora do moderne analiticke faze. Potom su predstavljeni razliciti pristupi periodizaciji prapovijesti uz analizu kriterija na kojima se one temelje. Slijedi kronoloska periodizacija koja se najcesce koristi, a pojedina njezina razdoblja predstavljena su glavnim svojim obilježjima. Najveca je pozornost ipak posvecena arheoloskim izvorima i građi, određuju se i proucavaju arheoloski nalazi, njihove vrste i tipovi ; nalazista i njihova tipologija, objekti unutar nalazista itd. U zasebnom su poglavlju protumaceni pojmovi kulture i civilizacije koji u arheologiji imaju drugacije znacenje i tumacenje nego u svakodnevnom poimanju ili nekim drugim znanostima. Zavrsno je poglavlje posveceno kronologiji, relativnoj i apsolutnoj. U sklopu relativne kronologije objasnjavaju se stratigrafija i tipologija, a u sklopu apsolutne kronologije razmatraju se neke od najvažnijih i najcesce koristenih prirodoznanstvenih metoda određivanja apsolutne starosti arheoloskih nalaza i nalazista.

Autori daju pregled arheoloskih podataka za podrucje Jastrebarskog od prapovijesti do ranog sredn... more Autori daju pregled arheoloskih podataka za podrucje Jastrebarskog od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka.

Opvscvla archaeologica, Dec 22, 1985

Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 2006

Opvscvla archaeologica, Dec 22, 1991