Zdravko Petak - Academia.edu (original) (raw)
Papers by Zdravko Petak
Autor razmatra metodologijske znacajke teorije javnog izbora. Na primjeru doprinosa Jamesa Buchan... more Autor razmatra metodologijske znacajke teorije javnog izbora. Na primjeru doprinosa Jamesa Buchanana najprije pokazuje razlike takvog pristupa, cesto oznacenog izrazom politicka ekonomija, spram ekonomije blagostanja i glavnog toka ekonomije. Za razliku od ekonomije blagostanja koja, upotrebom logickih pravila zasnovanih na Paretovim nacelima, nastoji iznaci optimalno stanje alokacije i raspodjele ekonomskih resursa, ili glavnog toka ekonomije koja nastoji utvrditi poboljsanja u ekonomskim kategorijama koje se dadu utvrditi (poput nacionalnog dohotka ili investicijske potrosnje), politicka ekonomija zahvaca proces kolektivnog odlucivanja, dakle, politiku. Pri tome kriterij efikasnosti za nju postaje obuhvat suglasnosti (konsenzusa) u kolektivnom odlucivanju. Na primjeru zajednickog doprinosa Buchanana i Tullocka, iskazanog u knjizi RACUN SUGLASNOSTI, autor zatim pokazuje kako je na taj nacin u politicku znanost uvedena legitimna kategorijalna aparatura za proucavanje troskova politi...
Sažetak U clanku se razmatra pitanje ekonomskog federalizma u socijalistickoj Jugoslaviji. Najpri... more Sažetak U clanku se razmatra pitanje ekonomskog federalizma u socijalistickoj Jugoslaviji. Najprije se razmatra razina ekonomskog rasta pojedinih federalnih jedinica ostvarena u tom razdoblju te razina ekonomskih suprotnosti u složenoj jugoslavenskoj zajednici. Nakon toga razmatra se proces promjene stupnja ovlasti pojedinih razina vlasti u ekonomskom odlucivanju, s naglaskom na razinama ovlasti federacije i federalnih jedinica. Razmatranje promjena u razinama ovlasti praceno je razmatranjem razine integriranosti jugoslavenskog tržista i trendova u njegovu funkcioniranju. Zadnji dio clanka posvecen je razmatranju utjecaja sustava “policentricne poliarhije” na procese razvoja ekonomskog federalizma u Jugoslaviji u 1980-im godinama. Kljucne rijeci: ekonomski federalizam, ekonomski rast u socijalistickoj Jugoslaviji, podjela fiskalnih nadležnosti u federaciji, unutarnje zajednicko tržiste, ekonomski nacionalizam
Politička misao, Nov 3, 2022
In Croatia, the COVID-19 pandemic ended a period of robust economic growth and declining macroeco... more In Croatia, the COVID-19 pandemic ended a period of robust economic growth and declining macroeconomic imbalances. The twin deficits in the fiscal balance and the current account had become surpluses after 2015, and by the beginning of 2020, the seasonally adjusted unemployment rate had fallen from a peak of 17.5 % in 2014 to 6%, which is comparable to the EU-27 average unemployment rate.
U radu se istice da je ekonomsku pozadinu raspada socijalisticke Jugoslavije moguce najbolje prom... more U radu se istice da je ekonomsku pozadinu raspada socijalisticke Jugoslavije moguce najbolje promatrati preko analitickog okvira koji povezuje ekonomski nacionalizam s troskovima bankrota socijalistickog sustava. U bivsoj Jugoslaviji trosak bankrota socijalizma se najbolje mogao izraziti preko kategorije socijalisticke nezaposlenosti. Nakon sto je tijekom 1980-ih godina sustav socijalistickog samoupravljanja izgubio mogucnost održavanja razmjerno niske razine nezaposlenosti, socijalisticka nezaposlenost je ubrzo razorila temelje takvog sustava. Suocene s velikim troskovima rjesavanja tog problema zapadne jugoslavenske republike, Hrvatska i Slovenija, odbile su mogucnost da se ti troskovi pokriju na centralisticki nacin - jacanjem fiskalnih pozicija sredisnje države. Ekonomski nacionalizam postao je na taj nacin izlazom iz krize nastale bankrotom socijalizma, u smjeru liberalizacije i demokratizacije. U radu se vrlo precizno ukazuje na strukturne elemente ekonomskog federalizma u Jug...
Policy-Making at the European Periphery, 2018
The first half of our final chapter gives a brief overview of previous chapters. On the other han... more The first half of our final chapter gives a brief overview of previous chapters. On the other hand, the second half deals with institutions, interests and ideas and how they mutually interact. This is important since underperforming institutions serve as one of key ingredients for explaining economic stagnation and divergence in Croatia. But what explains the emergence of these ill-suited institutions? We add interests and dominant ideas to our debate. We claim that EBRD data, which we use at length, largely explain that interests alone cannot provide the full explanations of Croatia’s institutional and economic underperformance, despite their importance. Ideas matter a lot in that regard. Even more, they matter when we observe the potential avenue for change in Croatia. Fresh ideas might spearhead the reconceptualization of vested interests and unlock institutional gridlock.
U clanku se prikazuje regulacija financiranja stranaka i izbora kao jednog od najvažnijih segmena... more U clanku se prikazuje regulacija financiranja stranaka i izbora kao jednog od najvažnijih segmenata zakonske regulacije djelovanja stranaka. Autori ukazuju na sve dimenzije regulacije financiranja stranaka i izbora – rashode i prihode financiranja, pravila o transparentnosti i provođenju institucionalnog nadzora i ogranicenja u tom financiranju. U radu se poseban znacaj posvecuje ulozi neovisne provedbene agencije koja bi trebala nadzirati vjerodostojnost javno priloženih izvjesca o financiranju stranaka i predizbornih kampanja. U drugom dijelu teksta usporedo se razmatraju nacini regulacije politickih financija u Hrvatskoj, Njemackoj i Nizozemskoj.
Politicka Misao, Dec 6, 1999
Doktorska disertacija Zdravka Petaka pod naslovom "Javna dobra u teoriji javnog izbora" obuhvaća ... more Doktorska disertacija Zdravka Petaka pod naslovom "Javna dobra u teoriji javnog izbora" obuhvaća 231 stranicu teksta i 20 stranica odabrane literature. Disertacija je, uz posebno napisani uvod i zaključak, podijeljena na sedam poglavlja: 1. Predmet i metodologija istraživanja, 2. Analiza glasovanja i ponašanja birača kao izvor teorije javnog izbora, 3. Teorija javnih financija i pribavljanje javnih dobara, 4. Ekonomija blagostanja, 5. Nastanak teorije javnog izbora kao zasebne discipline, 6. Teorija potražnje javnih dobara, 7. Teorija ponude javnih dobara. Predmet istraživanja disertacije vezan je uz objašnjenje dvaju osnovnih pitanja: 1. što su javna dobra; 2. na koji je način pitanje javnih dobara objasnila teorija javnog izbora. * Zdravko Petak, asistent Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu na predmetu Teorija ekonomske politike.
Anali Hrvatskog Politoloskog Drustva, Jan 31, 2012
Politicka misao
Autor obrazla`e zna~aj javnih financija kao izvora teorije javnog izbora. Ukazuju}i na doprinose ... more Autor obrazla`e zna~aj javnih financija kao izvora teorije javnog izbora. Ukazuju}i na doprinose kontinentalnih teoreti~ara javnih fi-nancija s kraja 19. i po~etka 20. stolje}a, posebnu pa`nju posve}uje {vedskom ekonomistu Knutu Wicksellu. Njegove postavke o metodi pravednog ...
Politicka Misao, Aug 13, 2002
U članku se podastiru osnovna pitanja komparativnih javnih politika, posebne istraživačke orijent... more U članku se podastiru osnovna pitanja komparativnih javnih politika, posebne istraživačke orijentacije unutar suvremene političke znanosti. Najprije se prikazuju temeljna djela koja su označila formiranje toga istraživačkog pravca. Istodobno, upozorava se na doprinose koje su tom pravcu došli iz dviju poddisciplina suvremene političke znanosti-javnih politika i političke ekonomije. U drugom se dijelu članka razmatraju temeljna metodologijska pitanja, sintetizirana u dvjema osnovnim dvojbama: što valja podrazumijevati pod izrazom djelovanje vlada i kako je to djelovanje uopće moguće mjeriti. Autor pokazuje da je najveći dio dosadašnjih radova iz područja komparativnih javnih politika uglavnom bio zaokupljen uspoređivanjem financijske aktivnosti vlada, koju je, zbog široke dostupnosti podataka o javnoj potrošnji, kretanju društvenog proizvoda, nezaposlenosti i slično, najlakše mjeriti. Pozivajući se na kanadskog politologa Louisa Imbeaua, autor upozorava na potrebu šireg poimanja komparativnih javnih politika, koje će uključivati i usporedbe koje nisu isključivo oslonjene na financijske aktivnosti vlada. Ključne riječi: javne politike, komparativne javne politike, analiza politika, djelovanje vlada, rast javnog sektora, deregulacija Nastanak analize politika * Zdravko Petak, docent Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu na predmetima Osnove javnih politika i Teorija ekonomske politike.
Financiranje predsjedničke kampanje donijelo je nekoliko zanimljivih novih značajki, od kojih je ... more Financiranje predsjedničke kampanje donijelo je nekoliko zanimljivih novih značajki, od kojih je vjerojatno najvažnija ona koja pokazuje da su najviše novca za televizijsko oglašavanje i oglašavanje u tisku potrošili pojedini nestranački kandidati
U članku se razmatra pitanje ekonomskog federalizma u socijalističkoj Jugoslaviji. Najprije se ra... more U članku se razmatra pitanje ekonomskog federalizma u socijalističkoj Jugoslaviji. Najprije se razmatra razina ekonomskog rasta pojedinih federalnih jedinica ostvarena u tom razdoblju te razina ekonomskih suprotnosti u složenoj jugoslavenskoj zajednici. Nakon toga razmatra se proces promjene stupnja ovlasti pojedinih razina vlasti u ekonomskom odlučivanju, s naglaskom na razinama ovlasti federacije i federalnih jedinica. Razmatranje promjena u razinama ovlasti praćeno je razmatranjem razine integriranosti jugoslavenskog tržišta i trendova u njegovu funkcioniranju. Zadnji dio članka posvećen je razmatranju utjecaja sustava "policentrične poliarhije" na procese razvoja ekonomskog federalizma u Jugoslaviji u 1980-im godinama. Ključne riječi: ekonomski federalizam, ekonomski rast u socijalističkoj Jugoslaviji, podjela fiskalnih nadležnosti u federaciji, unutarnje zajedničko tržište, ekonomski nacionalizam Uvod U raspravama o razvojnim postignućima Hrvatske (kao sastavnog dijela socijalističke Jugoslavije) 1950-ih i 1960-ih prošlog stoljeća u pravilu se isprepleću dva suprostavljena narativa. S jedne strane tvrdi se da je riječ o razdoblju iznimnog ekonomskog prosperiteta, iznimnih stopa gospodarskog rasta, širenju procesa industrijalizacije i visoke stope zaposlenosti (Družić, 2004), dok se drugom vrstom narativa želi naglasiti da je u tom razdoblju na djelu bio rigidan sustav centralističkog, državnog socijalizma, s posve obespravljenim republikama kao federalnim jedinicama. Na to se u pravilu nadovezuje vrsta argumentacije o ranim 1970-im kao točki prekretnici, svojevrsnoj "kritičnoj razdjelnici" (critical juncture), kako se to Petak, Z., Ekonomski federalizam u socijalističkoj Jugoslaviji * Zdravko Petak, redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti na predmetima Javne politike, Javne financije i Javne politike Europske Unije.
The Croatian “decentralization package” from mid-2001 has shown how multiple pressures for shifti... more The Croatian “decentralization package” from mid-2001 has shown how multiple pressures for shifting power to the local level may actually result in relative failure. The central government has ceded the control in particular policy sectors by shifting responsibilities for certain educational, welfare and health services to the counties and municipalities. However, the decentralization initiative was excessively marked as very limited and strongly labeled by the vertical policy dimension, expressing the dominance of top-down incentives of the central government in comparison to bottom-up initiatives stemming from the local government units. The 2001 decentralized package did not substantially increase the portion of local governments finance in total public finance, showing a failure to provide local government units with stronger fiscal capacity. The central government bodies also did not take into account the alternative proposals made by various policy actors ranging from academic...
The central puzzle of Croatia’s post-communist transition has been the extent of economic and ins... more The central puzzle of Croatia’s post-communist transition has been the extent of economic and institutional divergence with new EU member states bound by common historical legacy and imperatives of institutional transformation following a collapse of the old institutional order. In this chapter we identify two key explanations that stand behind this evolution. First, we claim that the political economy of Croatia’s transition represents the case of partial reform equilibrium where winners represent the biggest threat to successful long-term transition. Second, comparative political economy analysis of five key areas (product market competition, collective bargaining, financial sector, social protection and education) shows that Croatia developed a typical variant of capitalism, which is in its attributes closer to South European capitalisms than to capitalisms prevalent in Central and Eastern Europe (CEE-10) EU member states.
U radu se razmatra doprinos americke politologinje Elinor Ostrom suvremenoj politickoj ekonomiji ... more U radu se razmatra doprinos americke politologinje Elinor Ostrom suvremenoj politickoj ekonomiji institucija i odlucivanja. U radu se posebna pozornost posvecuje njezinu istraživanju fenomena zajednickih dobara sa stanovista teorije racionalnog izbora, za sto je dobila Nobelovu nagradu za ekonomiju 2009. godine.
The main topic elaborated in the paper is the future role of the Croatian government in running C... more The main topic elaborated in the paper is the future role of the Croatian government in running Croatian national economy. Also, the role of government budgetary policy in achieving that task will be investigated in order to answer the fundamental question: do the trends in the public consumption in Croatia differ from those in developed countries. To answer this question, the paper is divided into four chapters. The first deals with the analysis of public money politics, by contrasting two opposite approaches: the incremental and the one which is labelled “ unrestrained swelling” . The second chapter is devoted to the structure of public consumption in Croatia. The following chapter looks into the government expenditures in Croatia compared with the trends in public consumption in developed countries. The last chapter of the article deals with the role that the Croatian political parties play in the budgetary process.
Autor razmatra metodologijske znacajke teorije javnog izbora. Na primjeru doprinosa Jamesa Buchan... more Autor razmatra metodologijske znacajke teorije javnog izbora. Na primjeru doprinosa Jamesa Buchanana najprije pokazuje razlike takvog pristupa, cesto oznacenog izrazom politicka ekonomija, spram ekonomije blagostanja i glavnog toka ekonomije. Za razliku od ekonomije blagostanja koja, upotrebom logickih pravila zasnovanih na Paretovim nacelima, nastoji iznaci optimalno stanje alokacije i raspodjele ekonomskih resursa, ili glavnog toka ekonomije koja nastoji utvrditi poboljsanja u ekonomskim kategorijama koje se dadu utvrditi (poput nacionalnog dohotka ili investicijske potrosnje), politicka ekonomija zahvaca proces kolektivnog odlucivanja, dakle, politiku. Pri tome kriterij efikasnosti za nju postaje obuhvat suglasnosti (konsenzusa) u kolektivnom odlucivanju. Na primjeru zajednickog doprinosa Buchanana i Tullocka, iskazanog u knjizi RACUN SUGLASNOSTI, autor zatim pokazuje kako je na taj nacin u politicku znanost uvedena legitimna kategorijalna aparatura za proucavanje troskova politi...
Sažetak U clanku se razmatra pitanje ekonomskog federalizma u socijalistickoj Jugoslaviji. Najpri... more Sažetak U clanku se razmatra pitanje ekonomskog federalizma u socijalistickoj Jugoslaviji. Najprije se razmatra razina ekonomskog rasta pojedinih federalnih jedinica ostvarena u tom razdoblju te razina ekonomskih suprotnosti u složenoj jugoslavenskoj zajednici. Nakon toga razmatra se proces promjene stupnja ovlasti pojedinih razina vlasti u ekonomskom odlucivanju, s naglaskom na razinama ovlasti federacije i federalnih jedinica. Razmatranje promjena u razinama ovlasti praceno je razmatranjem razine integriranosti jugoslavenskog tržista i trendova u njegovu funkcioniranju. Zadnji dio clanka posvecen je razmatranju utjecaja sustava “policentricne poliarhije” na procese razvoja ekonomskog federalizma u Jugoslaviji u 1980-im godinama. Kljucne rijeci: ekonomski federalizam, ekonomski rast u socijalistickoj Jugoslaviji, podjela fiskalnih nadležnosti u federaciji, unutarnje zajednicko tržiste, ekonomski nacionalizam
Politička misao, Nov 3, 2022
In Croatia, the COVID-19 pandemic ended a period of robust economic growth and declining macroeco... more In Croatia, the COVID-19 pandemic ended a period of robust economic growth and declining macroeconomic imbalances. The twin deficits in the fiscal balance and the current account had become surpluses after 2015, and by the beginning of 2020, the seasonally adjusted unemployment rate had fallen from a peak of 17.5 % in 2014 to 6%, which is comparable to the EU-27 average unemployment rate.
U radu se istice da je ekonomsku pozadinu raspada socijalisticke Jugoslavije moguce najbolje prom... more U radu se istice da je ekonomsku pozadinu raspada socijalisticke Jugoslavije moguce najbolje promatrati preko analitickog okvira koji povezuje ekonomski nacionalizam s troskovima bankrota socijalistickog sustava. U bivsoj Jugoslaviji trosak bankrota socijalizma se najbolje mogao izraziti preko kategorije socijalisticke nezaposlenosti. Nakon sto je tijekom 1980-ih godina sustav socijalistickog samoupravljanja izgubio mogucnost održavanja razmjerno niske razine nezaposlenosti, socijalisticka nezaposlenost je ubrzo razorila temelje takvog sustava. Suocene s velikim troskovima rjesavanja tog problema zapadne jugoslavenske republike, Hrvatska i Slovenija, odbile su mogucnost da se ti troskovi pokriju na centralisticki nacin - jacanjem fiskalnih pozicija sredisnje države. Ekonomski nacionalizam postao je na taj nacin izlazom iz krize nastale bankrotom socijalizma, u smjeru liberalizacije i demokratizacije. U radu se vrlo precizno ukazuje na strukturne elemente ekonomskog federalizma u Jug...
Policy-Making at the European Periphery, 2018
The first half of our final chapter gives a brief overview of previous chapters. On the other han... more The first half of our final chapter gives a brief overview of previous chapters. On the other hand, the second half deals with institutions, interests and ideas and how they mutually interact. This is important since underperforming institutions serve as one of key ingredients for explaining economic stagnation and divergence in Croatia. But what explains the emergence of these ill-suited institutions? We add interests and dominant ideas to our debate. We claim that EBRD data, which we use at length, largely explain that interests alone cannot provide the full explanations of Croatia’s institutional and economic underperformance, despite their importance. Ideas matter a lot in that regard. Even more, they matter when we observe the potential avenue for change in Croatia. Fresh ideas might spearhead the reconceptualization of vested interests and unlock institutional gridlock.
U clanku se prikazuje regulacija financiranja stranaka i izbora kao jednog od najvažnijih segmena... more U clanku se prikazuje regulacija financiranja stranaka i izbora kao jednog od najvažnijih segmenata zakonske regulacije djelovanja stranaka. Autori ukazuju na sve dimenzije regulacije financiranja stranaka i izbora – rashode i prihode financiranja, pravila o transparentnosti i provođenju institucionalnog nadzora i ogranicenja u tom financiranju. U radu se poseban znacaj posvecuje ulozi neovisne provedbene agencije koja bi trebala nadzirati vjerodostojnost javno priloženih izvjesca o financiranju stranaka i predizbornih kampanja. U drugom dijelu teksta usporedo se razmatraju nacini regulacije politickih financija u Hrvatskoj, Njemackoj i Nizozemskoj.
Politicka Misao, Dec 6, 1999
Doktorska disertacija Zdravka Petaka pod naslovom "Javna dobra u teoriji javnog izbora" obuhvaća ... more Doktorska disertacija Zdravka Petaka pod naslovom "Javna dobra u teoriji javnog izbora" obuhvaća 231 stranicu teksta i 20 stranica odabrane literature. Disertacija je, uz posebno napisani uvod i zaključak, podijeljena na sedam poglavlja: 1. Predmet i metodologija istraživanja, 2. Analiza glasovanja i ponašanja birača kao izvor teorije javnog izbora, 3. Teorija javnih financija i pribavljanje javnih dobara, 4. Ekonomija blagostanja, 5. Nastanak teorije javnog izbora kao zasebne discipline, 6. Teorija potražnje javnih dobara, 7. Teorija ponude javnih dobara. Predmet istraživanja disertacije vezan je uz objašnjenje dvaju osnovnih pitanja: 1. što su javna dobra; 2. na koji je način pitanje javnih dobara objasnila teorija javnog izbora. * Zdravko Petak, asistent Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu na predmetu Teorija ekonomske politike.
Anali Hrvatskog Politoloskog Drustva, Jan 31, 2012
Politicka misao
Autor obrazla`e zna~aj javnih financija kao izvora teorije javnog izbora. Ukazuju}i na doprinose ... more Autor obrazla`e zna~aj javnih financija kao izvora teorije javnog izbora. Ukazuju}i na doprinose kontinentalnih teoreti~ara javnih fi-nancija s kraja 19. i po~etka 20. stolje}a, posebnu pa`nju posve}uje {vedskom ekonomistu Knutu Wicksellu. Njegove postavke o metodi pravednog ...
Politicka Misao, Aug 13, 2002
U članku se podastiru osnovna pitanja komparativnih javnih politika, posebne istraživačke orijent... more U članku se podastiru osnovna pitanja komparativnih javnih politika, posebne istraživačke orijentacije unutar suvremene političke znanosti. Najprije se prikazuju temeljna djela koja su označila formiranje toga istraživačkog pravca. Istodobno, upozorava se na doprinose koje su tom pravcu došli iz dviju poddisciplina suvremene političke znanosti-javnih politika i političke ekonomije. U drugom se dijelu članka razmatraju temeljna metodologijska pitanja, sintetizirana u dvjema osnovnim dvojbama: što valja podrazumijevati pod izrazom djelovanje vlada i kako je to djelovanje uopće moguće mjeriti. Autor pokazuje da je najveći dio dosadašnjih radova iz područja komparativnih javnih politika uglavnom bio zaokupljen uspoređivanjem financijske aktivnosti vlada, koju je, zbog široke dostupnosti podataka o javnoj potrošnji, kretanju društvenog proizvoda, nezaposlenosti i slično, najlakše mjeriti. Pozivajući se na kanadskog politologa Louisa Imbeaua, autor upozorava na potrebu šireg poimanja komparativnih javnih politika, koje će uključivati i usporedbe koje nisu isključivo oslonjene na financijske aktivnosti vlada. Ključne riječi: javne politike, komparativne javne politike, analiza politika, djelovanje vlada, rast javnog sektora, deregulacija Nastanak analize politika * Zdravko Petak, docent Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu na predmetima Osnove javnih politika i Teorija ekonomske politike.
Financiranje predsjedničke kampanje donijelo je nekoliko zanimljivih novih značajki, od kojih je ... more Financiranje predsjedničke kampanje donijelo je nekoliko zanimljivih novih značajki, od kojih je vjerojatno najvažnija ona koja pokazuje da su najviše novca za televizijsko oglašavanje i oglašavanje u tisku potrošili pojedini nestranački kandidati
U članku se razmatra pitanje ekonomskog federalizma u socijalističkoj Jugoslaviji. Najprije se ra... more U članku se razmatra pitanje ekonomskog federalizma u socijalističkoj Jugoslaviji. Najprije se razmatra razina ekonomskog rasta pojedinih federalnih jedinica ostvarena u tom razdoblju te razina ekonomskih suprotnosti u složenoj jugoslavenskoj zajednici. Nakon toga razmatra se proces promjene stupnja ovlasti pojedinih razina vlasti u ekonomskom odlučivanju, s naglaskom na razinama ovlasti federacije i federalnih jedinica. Razmatranje promjena u razinama ovlasti praćeno je razmatranjem razine integriranosti jugoslavenskog tržišta i trendova u njegovu funkcioniranju. Zadnji dio članka posvećen je razmatranju utjecaja sustava "policentrične poliarhije" na procese razvoja ekonomskog federalizma u Jugoslaviji u 1980-im godinama. Ključne riječi: ekonomski federalizam, ekonomski rast u socijalističkoj Jugoslaviji, podjela fiskalnih nadležnosti u federaciji, unutarnje zajedničko tržište, ekonomski nacionalizam Uvod U raspravama o razvojnim postignućima Hrvatske (kao sastavnog dijela socijalističke Jugoslavije) 1950-ih i 1960-ih prošlog stoljeća u pravilu se isprepleću dva suprostavljena narativa. S jedne strane tvrdi se da je riječ o razdoblju iznimnog ekonomskog prosperiteta, iznimnih stopa gospodarskog rasta, širenju procesa industrijalizacije i visoke stope zaposlenosti (Družić, 2004), dok se drugom vrstom narativa želi naglasiti da je u tom razdoblju na djelu bio rigidan sustav centralističkog, državnog socijalizma, s posve obespravljenim republikama kao federalnim jedinicama. Na to se u pravilu nadovezuje vrsta argumentacije o ranim 1970-im kao točki prekretnici, svojevrsnoj "kritičnoj razdjelnici" (critical juncture), kako se to Petak, Z., Ekonomski federalizam u socijalističkoj Jugoslaviji * Zdravko Petak, redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti na predmetima Javne politike, Javne financije i Javne politike Europske Unije.
The Croatian “decentralization package” from mid-2001 has shown how multiple pressures for shifti... more The Croatian “decentralization package” from mid-2001 has shown how multiple pressures for shifting power to the local level may actually result in relative failure. The central government has ceded the control in particular policy sectors by shifting responsibilities for certain educational, welfare and health services to the counties and municipalities. However, the decentralization initiative was excessively marked as very limited and strongly labeled by the vertical policy dimension, expressing the dominance of top-down incentives of the central government in comparison to bottom-up initiatives stemming from the local government units. The 2001 decentralized package did not substantially increase the portion of local governments finance in total public finance, showing a failure to provide local government units with stronger fiscal capacity. The central government bodies also did not take into account the alternative proposals made by various policy actors ranging from academic...
The central puzzle of Croatia’s post-communist transition has been the extent of economic and ins... more The central puzzle of Croatia’s post-communist transition has been the extent of economic and institutional divergence with new EU member states bound by common historical legacy and imperatives of institutional transformation following a collapse of the old institutional order. In this chapter we identify two key explanations that stand behind this evolution. First, we claim that the political economy of Croatia’s transition represents the case of partial reform equilibrium where winners represent the biggest threat to successful long-term transition. Second, comparative political economy analysis of five key areas (product market competition, collective bargaining, financial sector, social protection and education) shows that Croatia developed a typical variant of capitalism, which is in its attributes closer to South European capitalisms than to capitalisms prevalent in Central and Eastern Europe (CEE-10) EU member states.
U radu se razmatra doprinos americke politologinje Elinor Ostrom suvremenoj politickoj ekonomiji ... more U radu se razmatra doprinos americke politologinje Elinor Ostrom suvremenoj politickoj ekonomiji institucija i odlucivanja. U radu se posebna pozornost posvecuje njezinu istraživanju fenomena zajednickih dobara sa stanovista teorije racionalnog izbora, za sto je dobila Nobelovu nagradu za ekonomiju 2009. godine.
The main topic elaborated in the paper is the future role of the Croatian government in running C... more The main topic elaborated in the paper is the future role of the Croatian government in running Croatian national economy. Also, the role of government budgetary policy in achieving that task will be investigated in order to answer the fundamental question: do the trends in the public consumption in Croatia differ from those in developed countries. To answer this question, the paper is divided into four chapters. The first deals with the analysis of public money politics, by contrasting two opposite approaches: the incremental and the one which is labelled “ unrestrained swelling” . The second chapter is devoted to the structure of public consumption in Croatia. The following chapter looks into the government expenditures in Croatia compared with the trends in public consumption in developed countries. The last chapter of the article deals with the role that the Croatian political parties play in the budgetary process.