Zvonimir Prpic - Academia.edu (original) (raw)

Papers by Zvonimir Prpic

Iako se ovce u Hrvatskoj uglavnom uzgaja radi proizvodnje mesa (janjetine), u posljednja dva dese... more Iako se ovce u Hrvatskoj uglavnom uzgaja radi proizvodnje mesa (janjetine), u posljednja dva desetljeća povećan je interes za proizvodnjom (i preradom) ovčjeg mlijeka. Proizvodni (uzgojni) cilj u stadima mliječnih pasmina ovaca je, sve donedavno, bio isključivo povećanje količine proizvedenoga mlijeka, uz možebitno izlučenje ovaca s povećanim brojem somatskih stanica u mlijeku. U zemljama s razvijenim mliječnim ovčarstvom u primjeni su novi uzgojni programi, koji se, osim na korištenju odgovarajućeg genotipa (pasmine), temelje i na prilagođavanju cjelokupne tehnologije proizvodnom cilju, odnosno proizvodnji mlijeka. Ovce se nastoji pravilno pripremiti za pripust te organizirati janjenja krajem ili početkom kalendarske godine s ciljem produženja trajanja razdoblja sekrecije mlijeka. Osim toga, mlade ovce (šilježice) nastoji se pripustiti ranije kako bi prije počele proizvoditi. Razdoblje mužnje ovaca nastoji se produžiti i ranim odvajanjem pomlatka kojeg se nastavlja hraniti mliječno...

Sažetak Cilj rada bio je istražiti morfologiju vimena istočnofrizijske ovce, kao i čimbenike vari... more Sažetak Cilj rada bio je istražiti morfologiju vimena istočnofrizijske ovce, kao i čimbenike varijabilnosti morfoloških odlika njezina vimena (laktacijska proizvodnja mlijeka, redoslijed i stadij laktacije). Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 80 istočnofrizijskih ovaca. Prosječna dubina ovčjeg vimena bila je 16,12 cm, širina vimena 13,43 cm, opseg vimena 40,31 cm, visina cisterne 2,13 cm, kut sisa 52,38º, položaj sisa (ocjena) 2,97, duljina sisa 3,28 cm, širina sisa 1,86 cm. Usporedno s povećanjem laktacijske proizvodnje mlijeka i s povećanjem redoslijeda laktacije ovaca utvrđeno je narušavanje morfoloških odlika koje određuju prikladnost vimena strojnoj mužnji.

Sažetak Cilj istraživanja bio je utvrditi periodičku prevalenciju i etiologiju subkliničkog masti... more Sažetak Cilj istraživanja bio je utvrditi periodičku prevalenciju i etiologiju subkliničkog mastitisa u 80 muznih istočnofrizijskih ovaca od druge do četvrte laktacije. U tu svrhu aseptički je prikupljeno i mikrobiološki pretraženo 464 uzorka mlijeka. Tijekom istraživanog razdoblja iz svake polovice vimena, u jednakim vremenskim intervalima, uzeta su tri uzorka mlijeka. Periodička prevalencija inficiranih mliječnih žlijezdi iznosila je 40,6%, dok su koagulaza-negativni stafilokoki (CNS) izolirani iz 55,3% inficiranih polovica vimena. Osim CNS, najčešći uzročnik subkliničkog mastitisa bio je Micrococcus spp. (15,7%). S povećanjem redoslijeda laktacije utvrđen je porast prevalencije subkliničkog mastitisa (P>0,05). Ključne riječi: mastitis, mliječna žlijezda, mužnja, ovčje mlijeko, zdravlje vimena Prevalence and etiology of subclinical mastitis in East Friesian sheep Abstract The aim of this study was to investigate period prevalence and etiology of subclinical mastitis in eighty m...

Zbog jednostrane selekcije na povećanje mliječnosti ovaca, dolazi do narušavanja morfologije vime... more Zbog jednostrane selekcije na povećanje mliječnosti ovaca, dolazi do narušavanja morfologije vimena uslijed povećanog pritiska mase vimena na njegov suspenzorni sustav, što rezultira vješanjem vimena te horizontalnim pomicanjem sisa što se negativno odražava na zdravlje vimena. Cilj rada bio je utvrditi povezanost morfologije i zdravlja vimena u muznih ovaca, uključujući 111 paških ovaca, 93 istarske ovce i 80 istočnofrizijskih ovaca, od druge do četvrte laktacije, bez vidljivih znakova mastitisa. Tri puta u laktaciji (svakih 60 dana), iz svake mliječne žlijezde u svrhu mikrobiološke pretrage i određivanja broja somatskih stanica (BSS) uzet je po jedan uzorak mlijeka, pri čemu je aseptično prikupljeno 1590 uzoraka. Tri puta tijekom laktacije provedeno je i mjerenje morfoloških odlika vimena. U paških ovaca većeg opsega vimena početkom razdoblja mužnje, utvrđena je manja pojavnost (P=0,05) subkliničkog mastitisa tijekom preostalog dijela laktacije, negoli u ovaca manjeg opsega vimena...

Uvod Posljednjih je desetljeca u Republici Hrvatskoj proizvodnja ovcjeg i koz-jeg mlijeka gospoda... more Uvod Posljednjih je desetljeca u Republici Hrvatskoj proizvodnja ovcjeg i koz-jeg mlijeka gospodarski sve važnija, a prostorno sve raširenija te i na široko po-znata i priznata po proizvedenim ovcjim i kozjim sirevima vrhunske kakvoce. Sve donedavno tehnologija proizvodnje ovcjeg i kozjeg mlijeka nije se znatnije razlikovala od one namijenjene proizvodnji mesa. Medutim, u posljednje vrije-me, uzgajivaci i strucnjaci nastoje iznaci najpovoljnija genetska, selekcijska i tehnološka rješenja za što ucinkovitiju proizvodnju ovcjeg i kozjeg mlijeka. Stoga se u stadima mlijecnih ovaca i koza, radi povecanja proizvodnje i kvalite-te mlijeka sve više pozornosti pridaje selekciji, osobito odabiru muških rasplod-njaka, kao i odabiru grla boljih mlijecnih odlika, zatim se vodi racuna o tipu i obliku vimena, velicini sisa i njihovoj prikladnosti strojnoj mužnji. Osim toga, uvoze se pasmine i pojedinacna grla Uarci i/ili sjeme vrhunskih jaraca) visokog genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka...

Određivanje koncentracije ureje u mlijeku koristan je pokazatelj za kontrolu opskrbljenosti organ... more Određivanje koncentracije ureje u mlijeku koristan je pokazatelj za kontrolu opskrbljenosti organizma s proteinima, kao i odnosa energije i proteina u hrani, tako da nalazi svoju sve veću praktičnu primjenu. Na koncentraciju ureje u mlijeku osim hranidbe utječe niz čimbenika, kao što su: pasmina, stadij i redoslijed laktacije, tjelesna masa, dnevna proizvodnja i kemijski sastav mlijeka, broj somatskih stanica, sezona, mužnja. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine ovaca (krčka i istočnofrizijska), stadija laktacije (početak, sredina i kraj) i stada (3) na koncentraciju ureje u mlijeku tijekom laktacije. Uzorci mlijeka za analizu uzimani su jednom mjesečno, svakih 30 dana. Za svaku pasminu utvrđena je dnevna količina mlijeka, udio proteina i koncentracija ureje u mlijeku. Statistička obrada podataka izvršena je primjenom procedure General Linear Models, programskog sustava SAS (1999.). Pasmina ovaca značajno (P<0, 001) je utjecala na dnevnu količinu mlijeka, udio protei...

Cilj istraživanja bio je, subjektivnim metodama procjene vanjštine i određenim tjelesnim izmjeram... more Cilj istraživanja bio je, subjektivnim metodama procjene vanjštine i određenim tjelesnim izmjerama, utvrditi odlike vanjštine istarskih ovaca i ovnova. U tu svrhu je, na 18 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na cijelom području Istre, provedeno ocjenjivanje vanjštine izvornih istarskih ovaca različite dobi, spola i tjelesne razvijenosti. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 1.026 grla, od toga 164 šilježice, prosječne dobi 16 mjeseci, 376 mladih ovaca, u dobi između 2 i 3, 5 godine, 451 odrasla ovca, starija od 3, 5 godine, i 35 ovnova. Ocjenjivanje se sastojalo od subjektivne komisijske procjene vanjštine, uzimanja pojedinačnih tjelesnih mjera Lydtinovim štapom, mjernom vrpcom i vaganja. Dobiveni rezultati statistički su obrađeni primjenom procedure MEANS statističkog paketa SAS (1999). Za istarsku ovcu je znakovit ispupčen profil nosne kosti u oba spola, s tim da je u ovnova izraženiji, te postojanje rogova u većine grla (84%). Ovce su najčešće šarene (oko 73%), 26% ih j...

AgroLife Scientific Journal

The breeding of indigenous Croatian goat breeds is most often marked by extreme extensiveness and... more The breeding of indigenous Croatian goat breeds is most often marked by extreme extensiveness and very low profitability and production efficiency. Possible additional income opportunity for breeders of indigenous goats is provided by the offer of their products through agritourism. Therefore, the aim of this study was to determine the awareness of consumers and their knowledge of the indigenous Croatian goat breeds and determine the perception of the potential of indigenous goats and/or their products as a part of agritourism offer. An online survey was conducted on a sample of 353 respondents. More than two thirds of the respondents would more often visit an agritourism where indigenous goats are kept and/or which offer their products. Almost half of the respondents believe that the products of the indigenous breeds are of better quality than the products of other goats, while one third of the respondents think that the products of the indigenous goats should be more expensive tha...

Stockbreeding, Mar 10, 2005

Cilj rada je bio ustanoviti proizvodna svojstva (tovna, klaonicka te svojstva kakvoce mesa) svinj... more Cilj rada je bio ustanoviti proizvodna svojstva (tovna, klaonicka te svojstva kakvoce mesa) svinja crne slavonske (CS) pasmine i njenih križanaca s durok pasminom (CSxD) u komercijalnom tovu od 30 do 120 kg. Prosjecni dnevni prirast za 10 tovljenika iznosio je 655 g za CS i 687 g za križance CSxD. pH1 izmjeren u M. longissimus dorsi i u M. semimembranosus iznosio je 6, 23 i 6, 35 u CS pasmine odnosno 6, 11 i 6, 19 u križanaca CSxD. pH24 u M. semimembranosus iznosio je u CS 5, 28, a u CSxD 5, 42. L* vrijednost za boju mesa izmjerenu na M. semimembranosus iznosila je 51, 52 u CS te 54, 00 u tovljenika CSxD. Duljina trupa u CS bila je 81, 3 cm, a u tovljenika CSxD 85, 9 cm (P<0.05). Duljina polovica u CS tovljenika bila je 96, 2, a u CSxD tovljenika 101, 4 cm (P<0.05). Metodom l ; ; dvije tocker ; ; izmjerena je debljina slanine (S) i dubina misica (M). Mjera S u CS iznosila je 50, 5 mm, a u tovljenika CSxD 33, 7 mm (P<0.05). Mjera M u tovljenika CS iznosila je 58, 1 mm, a u tovljenika CsxD 60, 9 mm. Masa buta dobivena rasijecanjem polovice u tovljenika CS iznosila je 13, 22 kg, a u tovljenika CSxD 14, 14 kg. Masa buta obrađenog u tipu slavonske sunke iznosila je u tovljenika CS 8, 8 kg, a u tovljenika CSxD 10, 12 kg (P<0.05). U tovnim i svojstvima kakvoce mesa nisu utvrđene signifikantne razlike između promatranih genotipova. Križanci CSxD imali su u odnosu na tovljenike CS vecu duljinu trupa odnosno polovica, tanju leđnu slaninu mjerenu u tocki M te vecu masu butova obrađenih u tipu slavonske sunke.

Stocarstvo, May 3, 2005

U okviru Europske zootehni ke asocijacije (European Association For Animal Production, EAAP) radn... more U okviru Europske zootehni ke asocijacije (European Association For Animal Production, EAAP) radna skupina predstavila je svoj kriti ki osvrt na budu e izazove koji mogu utjecati na razvoj sto arske proizvodnje. lanovi skupine su stru njaci iz 15 "starih" lanica Europske Unije. lanak se odnosi na stanje i poglede uo i proširenja Unije (2003.). Držimo korisnim informirati itatelje "Sto arstva" o sadržaju lanka uz slobodne interpretacije nekih dijelova sadržaja od strane autora koji su pripremili lanak za tisak u asopisu "Sto arstvo". Poljoprivreda Europske Unije suo ava se s velikim promjenama i izazovima pred mogu om otvorenom globalnom konkurencijom. U takvim uvjetima neograni ene konkurencije name e se pitanje kako posti i vrijedne ciljeve kao što su eti ki standardi u proizvodnji, sigurnost, izvornost (autohtonost) i kakvo a proizvoda, te o uvanje ruralnog društva. Budu i da na slobodnom tržištu dobit ili profit pokre e sve odluke, ovi ciljevi ne e biti ostvarivi ako ne postanu dio zakonske regulative. Epidemija BSE (gove a spongiformna encefalopatija), koja se pojavila 1986. godine, jenjava, poglavito poboljšanjem situacije u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se dogodilo 95% od ukupnog broja slu ajeva BSE. Me utim, u pojedinim državama lanicama EU posljednjih godina raste broj evidentiranih slu ajeva BSE, prvenstveno zbog uvo enja obaveznog sustavnog testiranja životinja 2001.godine. Unato tomu, ukupan broj slu ajeva BSE u ostalim zemljama lanicama Unije i dalje je vrlo nizak u odnosu na stanje u Ujedinjenom Kraljevstvu. Iz grafikona 1. vidljivo je da epidemija BSE u UK naglo pada nakon 36.000 slu ajeva 1992. godine sve do 1.348 slu ajeva BSE u 2000. godini. Gospodarske posljedice pojave BSE osjetili su svi proizvo a i govedine u Europi. Izgubljeno je oko 10% godišnje vrijednosti proizvedene govedine u EU, odnosno godišnje oko 2,8 milijardi eura. Osim smanjene tržne vrijednosti gove eg mesa (grafikon 2.), vrijednost proizvodnje govedine smanjena je i porastom troškova za mjere kontrole i sprje avanja bolesti. Na osnovi sadašnjih

Iako se ovce u Hrvatskoj uglavnom uzgaja radi proizvodnje mesa (janjetine), u posljednja dva dese... more Iako se ovce u Hrvatskoj uglavnom uzgaja radi proizvodnje mesa (janjetine), u posljednja dva desetljeća povećan je interes za proizvodnjom (i preradom) ovčjeg mlijeka. Proizvodni (uzgojni) cilj u stadima mliječnih pasmina ovaca je, sve donedavno, bio isključivo povećanje količine proizvedenoga mlijeka, uz možebitno izlučenje ovaca s povećanim brojem somatskih stanica u mlijeku. U zemljama s razvijenim mliječnim ovčarstvom u primjeni su novi uzgojni programi, koji se, osim na korištenju odgovarajućeg genotipa (pasmine), temelje i na prilagođavanju cjelokupne tehnologije proizvodnom cilju, odnosno proizvodnji mlijeka. Ovce se nastoji pravilno pripremiti za pripust te organizirati janjenja krajem ili početkom kalendarske godine s ciljem produženja trajanja razdoblja sekrecije mlijeka. Osim toga, mlade ovce (šilježice) nastoji se pripustiti ranije kako bi prije počele proizvoditi. Razdoblje mužnje ovaca nastoji se produžiti i ranim odvajanjem pomlatka kojeg se nastavlja hraniti mliječno...

Sažetak Cilj rada bio je istražiti morfologiju vimena istočnofrizijske ovce, kao i čimbenike vari... more Sažetak Cilj rada bio je istražiti morfologiju vimena istočnofrizijske ovce, kao i čimbenike varijabilnosti morfoloških odlika njezina vimena (laktacijska proizvodnja mlijeka, redoslijed i stadij laktacije). Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 80 istočnofrizijskih ovaca. Prosječna dubina ovčjeg vimena bila je 16,12 cm, širina vimena 13,43 cm, opseg vimena 40,31 cm, visina cisterne 2,13 cm, kut sisa 52,38º, položaj sisa (ocjena) 2,97, duljina sisa 3,28 cm, širina sisa 1,86 cm. Usporedno s povećanjem laktacijske proizvodnje mlijeka i s povećanjem redoslijeda laktacije ovaca utvrđeno je narušavanje morfoloških odlika koje određuju prikladnost vimena strojnoj mužnji.

Sažetak Cilj istraživanja bio je utvrditi periodičku prevalenciju i etiologiju subkliničkog masti... more Sažetak Cilj istraživanja bio je utvrditi periodičku prevalenciju i etiologiju subkliničkog mastitisa u 80 muznih istočnofrizijskih ovaca od druge do četvrte laktacije. U tu svrhu aseptički je prikupljeno i mikrobiološki pretraženo 464 uzorka mlijeka. Tijekom istraživanog razdoblja iz svake polovice vimena, u jednakim vremenskim intervalima, uzeta su tri uzorka mlijeka. Periodička prevalencija inficiranih mliječnih žlijezdi iznosila je 40,6%, dok su koagulaza-negativni stafilokoki (CNS) izolirani iz 55,3% inficiranih polovica vimena. Osim CNS, najčešći uzročnik subkliničkog mastitisa bio je Micrococcus spp. (15,7%). S povećanjem redoslijeda laktacije utvrđen je porast prevalencije subkliničkog mastitisa (P>0,05). Ključne riječi: mastitis, mliječna žlijezda, mužnja, ovčje mlijeko, zdravlje vimena Prevalence and etiology of subclinical mastitis in East Friesian sheep Abstract The aim of this study was to investigate period prevalence and etiology of subclinical mastitis in eighty m...

Zbog jednostrane selekcije na povećanje mliječnosti ovaca, dolazi do narušavanja morfologije vime... more Zbog jednostrane selekcije na povećanje mliječnosti ovaca, dolazi do narušavanja morfologije vimena uslijed povećanog pritiska mase vimena na njegov suspenzorni sustav, što rezultira vješanjem vimena te horizontalnim pomicanjem sisa što se negativno odražava na zdravlje vimena. Cilj rada bio je utvrditi povezanost morfologije i zdravlja vimena u muznih ovaca, uključujući 111 paških ovaca, 93 istarske ovce i 80 istočnofrizijskih ovaca, od druge do četvrte laktacije, bez vidljivih znakova mastitisa. Tri puta u laktaciji (svakih 60 dana), iz svake mliječne žlijezde u svrhu mikrobiološke pretrage i određivanja broja somatskih stanica (BSS) uzet je po jedan uzorak mlijeka, pri čemu je aseptično prikupljeno 1590 uzoraka. Tri puta tijekom laktacije provedeno je i mjerenje morfoloških odlika vimena. U paških ovaca većeg opsega vimena početkom razdoblja mužnje, utvrđena je manja pojavnost (P=0,05) subkliničkog mastitisa tijekom preostalog dijela laktacije, negoli u ovaca manjeg opsega vimena...

Uvod Posljednjih je desetljeca u Republici Hrvatskoj proizvodnja ovcjeg i koz-jeg mlijeka gospoda... more Uvod Posljednjih je desetljeca u Republici Hrvatskoj proizvodnja ovcjeg i koz-jeg mlijeka gospodarski sve važnija, a prostorno sve raširenija te i na široko po-znata i priznata po proizvedenim ovcjim i kozjim sirevima vrhunske kakvoce. Sve donedavno tehnologija proizvodnje ovcjeg i kozjeg mlijeka nije se znatnije razlikovala od one namijenjene proizvodnji mesa. Medutim, u posljednje vrije-me, uzgajivaci i strucnjaci nastoje iznaci najpovoljnija genetska, selekcijska i tehnološka rješenja za što ucinkovitiju proizvodnju ovcjeg i kozjeg mlijeka. Stoga se u stadima mlijecnih ovaca i koza, radi povecanja proizvodnje i kvalite-te mlijeka sve više pozornosti pridaje selekciji, osobito odabiru muških rasplod-njaka, kao i odabiru grla boljih mlijecnih odlika, zatim se vodi racuna o tipu i obliku vimena, velicini sisa i njihovoj prikladnosti strojnoj mužnji. Osim toga, uvoze se pasmine i pojedinacna grla Uarci i/ili sjeme vrhunskih jaraca) visokog genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka...

Određivanje koncentracije ureje u mlijeku koristan je pokazatelj za kontrolu opskrbljenosti organ... more Određivanje koncentracije ureje u mlijeku koristan je pokazatelj za kontrolu opskrbljenosti organizma s proteinima, kao i odnosa energije i proteina u hrani, tako da nalazi svoju sve veću praktičnu primjenu. Na koncentraciju ureje u mlijeku osim hranidbe utječe niz čimbenika, kao što su: pasmina, stadij i redoslijed laktacije, tjelesna masa, dnevna proizvodnja i kemijski sastav mlijeka, broj somatskih stanica, sezona, mužnja. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine ovaca (krčka i istočnofrizijska), stadija laktacije (početak, sredina i kraj) i stada (3) na koncentraciju ureje u mlijeku tijekom laktacije. Uzorci mlijeka za analizu uzimani su jednom mjesečno, svakih 30 dana. Za svaku pasminu utvrđena je dnevna količina mlijeka, udio proteina i koncentracija ureje u mlijeku. Statistička obrada podataka izvršena je primjenom procedure General Linear Models, programskog sustava SAS (1999.). Pasmina ovaca značajno (P<0, 001) je utjecala na dnevnu količinu mlijeka, udio protei...

Cilj istraživanja bio je, subjektivnim metodama procjene vanjštine i određenim tjelesnim izmjeram... more Cilj istraživanja bio je, subjektivnim metodama procjene vanjštine i određenim tjelesnim izmjerama, utvrditi odlike vanjštine istarskih ovaca i ovnova. U tu svrhu je, na 18 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na cijelom području Istre, provedeno ocjenjivanje vanjštine izvornih istarskih ovaca različite dobi, spola i tjelesne razvijenosti. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 1.026 grla, od toga 164 šilježice, prosječne dobi 16 mjeseci, 376 mladih ovaca, u dobi između 2 i 3, 5 godine, 451 odrasla ovca, starija od 3, 5 godine, i 35 ovnova. Ocjenjivanje se sastojalo od subjektivne komisijske procjene vanjštine, uzimanja pojedinačnih tjelesnih mjera Lydtinovim štapom, mjernom vrpcom i vaganja. Dobiveni rezultati statistički su obrađeni primjenom procedure MEANS statističkog paketa SAS (1999). Za istarsku ovcu je znakovit ispupčen profil nosne kosti u oba spola, s tim da je u ovnova izraženiji, te postojanje rogova u većine grla (84%). Ovce su najčešće šarene (oko 73%), 26% ih j...

AgroLife Scientific Journal

The breeding of indigenous Croatian goat breeds is most often marked by extreme extensiveness and... more The breeding of indigenous Croatian goat breeds is most often marked by extreme extensiveness and very low profitability and production efficiency. Possible additional income opportunity for breeders of indigenous goats is provided by the offer of their products through agritourism. Therefore, the aim of this study was to determine the awareness of consumers and their knowledge of the indigenous Croatian goat breeds and determine the perception of the potential of indigenous goats and/or their products as a part of agritourism offer. An online survey was conducted on a sample of 353 respondents. More than two thirds of the respondents would more often visit an agritourism where indigenous goats are kept and/or which offer their products. Almost half of the respondents believe that the products of the indigenous breeds are of better quality than the products of other goats, while one third of the respondents think that the products of the indigenous goats should be more expensive tha...

Stockbreeding, Mar 10, 2005

Cilj rada je bio ustanoviti proizvodna svojstva (tovna, klaonicka te svojstva kakvoce mesa) svinj... more Cilj rada je bio ustanoviti proizvodna svojstva (tovna, klaonicka te svojstva kakvoce mesa) svinja crne slavonske (CS) pasmine i njenih križanaca s durok pasminom (CSxD) u komercijalnom tovu od 30 do 120 kg. Prosjecni dnevni prirast za 10 tovljenika iznosio je 655 g za CS i 687 g za križance CSxD. pH1 izmjeren u M. longissimus dorsi i u M. semimembranosus iznosio je 6, 23 i 6, 35 u CS pasmine odnosno 6, 11 i 6, 19 u križanaca CSxD. pH24 u M. semimembranosus iznosio je u CS 5, 28, a u CSxD 5, 42. L* vrijednost za boju mesa izmjerenu na M. semimembranosus iznosila je 51, 52 u CS te 54, 00 u tovljenika CSxD. Duljina trupa u CS bila je 81, 3 cm, a u tovljenika CSxD 85, 9 cm (P<0.05). Duljina polovica u CS tovljenika bila je 96, 2, a u CSxD tovljenika 101, 4 cm (P<0.05). Metodom l ; ; dvije tocker ; ; izmjerena je debljina slanine (S) i dubina misica (M). Mjera S u CS iznosila je 50, 5 mm, a u tovljenika CSxD 33, 7 mm (P<0.05). Mjera M u tovljenika CS iznosila je 58, 1 mm, a u tovljenika CsxD 60, 9 mm. Masa buta dobivena rasijecanjem polovice u tovljenika CS iznosila je 13, 22 kg, a u tovljenika CSxD 14, 14 kg. Masa buta obrađenog u tipu slavonske sunke iznosila je u tovljenika CS 8, 8 kg, a u tovljenika CSxD 10, 12 kg (P<0.05). U tovnim i svojstvima kakvoce mesa nisu utvrđene signifikantne razlike između promatranih genotipova. Križanci CSxD imali su u odnosu na tovljenike CS vecu duljinu trupa odnosno polovica, tanju leđnu slaninu mjerenu u tocki M te vecu masu butova obrađenih u tipu slavonske sunke.

Stocarstvo, May 3, 2005

U okviru Europske zootehni ke asocijacije (European Association For Animal Production, EAAP) radn... more U okviru Europske zootehni ke asocijacije (European Association For Animal Production, EAAP) radna skupina predstavila je svoj kriti ki osvrt na budu e izazove koji mogu utjecati na razvoj sto arske proizvodnje. lanovi skupine su stru njaci iz 15 "starih" lanica Europske Unije. lanak se odnosi na stanje i poglede uo i proširenja Unije (2003.). Držimo korisnim informirati itatelje "Sto arstva" o sadržaju lanka uz slobodne interpretacije nekih dijelova sadržaja od strane autora koji su pripremili lanak za tisak u asopisu "Sto arstvo". Poljoprivreda Europske Unije suo ava se s velikim promjenama i izazovima pred mogu om otvorenom globalnom konkurencijom. U takvim uvjetima neograni ene konkurencije name e se pitanje kako posti i vrijedne ciljeve kao što su eti ki standardi u proizvodnji, sigurnost, izvornost (autohtonost) i kakvo a proizvoda, te o uvanje ruralnog društva. Budu i da na slobodnom tržištu dobit ili profit pokre e sve odluke, ovi ciljevi ne e biti ostvarivi ako ne postanu dio zakonske regulative. Epidemija BSE (gove a spongiformna encefalopatija), koja se pojavila 1986. godine, jenjava, poglavito poboljšanjem situacije u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se dogodilo 95% od ukupnog broja slu ajeva BSE. Me utim, u pojedinim državama lanicama EU posljednjih godina raste broj evidentiranih slu ajeva BSE, prvenstveno zbog uvo enja obaveznog sustavnog testiranja životinja 2001.godine. Unato tomu, ukupan broj slu ajeva BSE u ostalim zemljama lanicama Unije i dalje je vrlo nizak u odnosu na stanje u Ujedinjenom Kraljevstvu. Iz grafikona 1. vidljivo je da epidemija BSE u UK naglo pada nakon 36.000 slu ajeva 1992. godine sve do 1.348 slu ajeva BSE u 2000. godini. Gospodarske posljedice pojave BSE osjetili su svi proizvo a i govedine u Europi. Izgubljeno je oko 10% godišnje vrijednosti proizvedene govedine u EU, odnosno godišnje oko 2,8 milijardi eura. Osim smanjene tržne vrijednosti gove eg mesa (grafikon 2.), vrijednost proizvodnje govedine smanjena je i porastom troškova za mjere kontrole i sprje avanja bolesti. Na osnovi sadašnjih