Bruno Petrušić | Katolički bogoslovni fakultet Split (original) (raw)

Papers by Bruno Petrušić

Diacovensia

Predloženi teološki model čitanja znakova vremema sastoji se od promatranja sadašnjega trenutka C... more Predloženi teološki model čitanja znakova vremema sastoji se od promatranja sadašnjega trenutka Crkve i suvremenoga društva. Crkva koju se ima pred očima poslijekoncilska je Crkva, a društvo je poslijemoderno društvo. U članku se uzima u obzir razmišljanja i uvide nekolicine suvremenih autora, različitih svjetonazora, prepoznavajući u njima znakove vremena i izazove suvremenoj teološkoj misli. Među takvim znakovima vremena posebno se ističe nezadovoljstvo spomenutih mislilaca s posvemašnjim materijalizmom, s izostankom nutarnjega života, s onesposobljenošću za transcendentno. Unutar globalnoga liberalnoga kapitalizma takvi oblici duhovnoga nezadovoljstva imaju nultu toleranciju prema fizičkom izvanjskom nasilju i nasilju sustava, kao i težnju prema multikulturalnosti, pa se vide kao posebni znakovi pogodni za teološko čitanje. U zaključku članka ističe se da na isti način valja i kršćanskoj teologiji vratiti proročku dimenziju koja će biti temeljna i u gajenju suvremenih oblika svet...

Scientia et Fides, Feb 2, 2023

Issues in science and religion: publications of the European Society for the Study of Science and Theology, 2022

In this article we discuss the so-called Selective Awareness Experiment designed by Ulric Neisser... more In this article we discuss the so-called Selective Awareness Experiment designed by Ulric Neisser and Robert Becklen back in 1975 and repeated by Daniel J. Simons in 1999. We use this psychological experiment to show the causal relevance of conscious attention, since awareness is inherently selective, due to many personal factors. We use the experiment to show the untenability of philosopher Daniel C. Dennett’s argument for a full explanation of consciousness purely in terms of sub-personal mechanisms.

Suvremeno društvo pokazuje uvelike opravdan trend napuštanja i osude svake pojave nasilja koje da... more Suvremeno društvo pokazuje uvelike opravdan trend napuštanja i osude svake pojave nasilja koje danas jednostavno nije prihvatljivo. Ovaj rad propitkuje odnos kršćanstva prema onome nasilju koje je sadržano na svetopisamskim stranicama te predstavlja jedan smjer unutar teološkoga promišljanja koji još nije dovoljno poznat u hrvatskome teološkom podneblju. Prvi se dio rada bavi pitanjem nasilja u Bibliji, s posebnim osvrtom na suvremeno shvaćanje toga nasilja te predstavljanjem nekih pomalo novih načina čitanja Biblije. Prvenstveno, analiza se odnosi na čitanje francuskoga antropologa Renéa Girarda. U drugome dijelu rad ukratko predstavlja projekt dramatske teologije isusovca Raymunda Schwagera. Dramatska teologija čita povijest spasenja kao dramu kojoj je autor Bog, ali čiji likovi imaju izvjesnu dozu autonomije. Vrhunac te drame, kao i ključ kojim se ona ispravno čita u cijelosti, jest događaj Isusa Krista.

To answer this question from the title requires a short introduction. When we say: “the end of th... more To answer this question from the title requires a short introduction. When we say: “the end of the world”, what are we actually thinking of? What does it mean “the end of the world”? Do we mean literary that the world will stop existing, or that the world will become something else, or that it will be the end of life or end of mankind? What do we mean when we say — “world”, at last? Before answering these questions, as the one in the title, first we need to see from which point of view we are looking at current phenomenon — in this case the phenomenon of the end of the world. That requires thinking about worldviews that are depending on our basic and fundamental, we could say — metaphysical premises that themselves are not dependent on anything else. These metaphysical premises are axioms, a priori fact of our existence and our way of thinking, our dealing with the world, and as such they are unquestioned and (scientifically) unproven. They are structuring our worldviews. Not to tak...

Interesting, short and adequate summary of Dennett’s view on evolution of religion and its possib... more Interesting, short and adequate summary of Dennett’s view on evolution of religion and its possible role in contemporary society. Especially interesting thoughts on theology which is seen more than just another science. Surprisingly adequate summary of Dennett’s view on religion. The author had written interesting papers on considering Darwinian paradigm as the key perspective and approach to modern research of religion and its perspective in contemporary, postmodern context and society.

Božja odsutnost fundamentalno je teološko ali i egzistencionalno pitanje svakog čovjeka. Odgovor ... more Božja odsutnost fundamentalno je teološko ali i egzistencionalno pitanje svakog čovjeka. Odgovor na to pitanje snažno utječe na cjelokupnu ljudsku osobu. U ovom se radu bavim pitanjem Božje odsutnosti pod prizmom tekstova mističarke Simone Weill i filozofa Nietzschea koji imaju poprilično dodirnih točaka, ali ključna razlika je njihov osobni odgovor na pitanje Božje odsutnosti, odnosno njegove smrti. Kako ljubiti onoga koji nije ovdje, te kako podnostiti prazninu kada nastojimo osigurati sebi moć (volja za moć), neka su ključna pitanja na koje ovim tekstom nudim odgovore.

Tekst ima za cilj tematiziranje praktičnog djelovanja Crkva u Hrvatskoj pod vidom kritičkog promi... more Tekst ima za cilj tematiziranje praktičnog djelovanja Crkva u Hrvatskoj pod vidom kritičkog promišljanja prevladavajućeg pastoralnog modela i analizirajući neke propovijedi hrvatskih biskupa. Polazišna ideja je ta da je postojeći pastoralni model koji svoje korjene vuče iz ranih 90-tih, doveo do instrumentalizacije propovijedi i politizacije vjere. Stoga će ovaj tekst, podjeljen na tri cjeline, ukratko ukazati na poteškoće s pastoralnim modelom u prvoj cjelini. Zatim će tematizirati dva moguća pogleda na religije i Crkvu u suvremenom svijetu, a namjera je ukazati na mogućnost da je crkvena hijerarhija preuzela tkz. pogled ad extra na samu Crkvu iz čega posljedično proizlaze i neki problemi. Na kraju će se analizom porpovijedi nekih biskupa ukazati na to da je nužno potrebno odustajanje od ovakvog pastoralnog modela, te da je potrebno obnoviti Crkvu krenuvši iznutra i inzistirajući na obraćenju i osobnom življenju vjere i crkvenog nauka.

In this short essay I have showed one possible research on meaningfulness speech about the end of... more In this short essay I have showed one possible research on meaningfulness speech about the end of the world, which, if it is not taking into account the worldviews that structure understanding of every phenomenon and notion in my world, indicates a conceptual error when talking about various scenarios of the end of the world.

Drafts by Bruno Petrušić

Ugledni i veoma poznati novinar, pokojni Christopher Hitchens, čovjek koji za sebe kaže kako je, ... more Ugledni i veoma poznati novinar, pokojni Christopher Hitchens, čovjek koji za sebe kaže kako je, nakon što je u životu bio " anglikanac, odgajan u metodističkoj školi, zbog ženidbe pretvoren u grčkog pravoslavca, što su me sljedbenici Sai Babe prepoznali kao inkarnaciju svoga vođe i nakon što me, kad sam se drugi put ženio, vjenčao jedan rabin, bio potpuno spreman prihvatiti se dopunjavanja knjige Varijante religijskog iskustva Williama Jamesa " 1 , na stranicama svoje knjige Bog nije velik nudi pregled religioznog ludila i gluposti religioznih ljudi. Treba odmah na početku reći kako u njegovoj knjizi uopće nema govora o religijskom ili religioznom iskustvu čije bi varijante mogao opisivati. Trebamo se također i upitati kakve veze ima činjenica da je nekoga vjenčao rabin s njegovim religioznim iskustvom? Kao da puka prisutnost jednog rabina na vjenčanju može ponuditi ili izazvati u nekome izvjesno religiozno iskustvo (što je u rijetkim slučajevima ipak i moguće). Ono o čemu Hitchens piše stoga nije religiozno iskustvo nekih ljudi, a ponajmanje njegovo, nego pogubne i nasilne akcije nekolicine ljudi, iako nekada i društava u cjelini, koje su počinjene u ime neke religije ili božanstva. Njegova je knjiga ispunjena obiljem ironičnih i sarkazmom obojanih opisa religija i religioznih praksi običnih ljudi koje je susretao na svojim putovanjima kao novinski izvjestitelj. Ti su opisi očigledno površni i plastični, te stoga mogu odgovarati šabloniziranim predlošcima opisa bilo čega što zahtjeva naše zgražanje i prijezir. Njegova je glavna misao da upravo čovjek stvara Boga i religiju, a ne obrnuto, te kojeg kao takvog iskorištava za postizanje i opravdavanje svojih sebičnih ciljeva. Zahvaljujući profesiji iz koje Hitchens dolazi, njegove su knjige općenito, a time i ova koja se bavi religijom, veoma čitljive i iznimno stilski dotjerane. Njegov stil je prilagođen običnom čitatelju i nudi mu izvjestan broj dostatnih informacija koje na prvi pogled izgledaju iznimno uvjeravajuće, no u stvarnosti i nemaju gotovo nikakvu težinu. Stoga bih mogao reći kako su, iz nedostatka valjanih argumenata, Hitchens, ali i ostali novi ateisti(R. Dawkins, D. Dennett, S. Harris i ostali), primorani pribjeći ironiji i banaliziranju stvari i pojedinih fenomena kako bi ih mogli prikazati u onome svjetlu koje baca tamu na religije i religiozne ljude, a sve da bi tako u raspravu o utjecaju religije na društvo uveli atmosferu nepovjerenja i neprijateljstva prema onome što se pokazuje u bilo kojem obliku religioznim. Religija truje sva ostala područja ljudskog i društvenog. Ona je glavni uzročnik nereda i ratova koji ubijaju milijune nevinih ljudi, bilo da se radi o djeci, ženama, starim i nemoćnim osobama, a koji se vode zbog netrpeljivosti mnoštva religioznih tradicija i pogleda na svijet, čovjeka i život. Hitchens

U ovom kratkom tekstu nudim jednu (koliko je meni poznato) novu interpretaciju i analogiju kojom ... more U ovom kratkom tekstu nudim jednu (koliko je meni poznato) novu interpretaciju i analogiju kojom možemo prispodobiti kršćanskog Boga koji je, transcendentan, ujedno i imanentan svijetu. Bog koji je daleko i najbliže ljudima.
Ideja je došla ankon čitanja Karla Rahnera, a uključuje prikaz povijesti kao procesa rješavanja matematičke jednadžbe s jednom nepoznanicom. Rezultat je analogija koja može biti korisna teologiji u današnjem kontekstu prevladavanja (prirodo)znanstvene paradigme i metodologije.

Books by Bruno Petrušić

Zbornik TID, 2017

Zbornik studentskih radova s dva održana TIDa (foruma Teologija u interdisciplinarnom dijalogu). ... more Zbornik studentskih radova s dva održana TIDa (foruma Teologija u interdisciplinarnom dijalogu).
Forum studenata Teologija u interdisciplinarnom dijalogu,
projekt je Studentskog zbora Katoličkog bogoslovnog fakulteta
Sveučilišta u Splitu, koji za cilj ima omogućiti mladim znanstvenicima,
doktorandima i studentima aktivno bavljenje znanošću
tematizirajući aktualne i relevantne teološke i humanističke
teme. Glavna značajka Foruma je interdisciplinarni pristup
naznačenim temama koje mladi znanstvenici, doktorandi i studenti
obrađuju, predstavljaju kolegama u predavanjima, tematiziraju
i na kraju svoje radove oblikuju u znanstvene članke
koji se objavljuju u Zborniku radova Foruma TID. U ovom Zborniku
se nalaze članci sudionika dvaju proteklih Foruma (prvi
održan u proljeće 2014. godine, i drugi u proljeće 2016. godine).

Thesis Chapters by Bruno Petrušić

Doktorska disertacija obranjena na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, 2021. g... more Doktorska disertacija obranjena na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, 2021. godine.

Diacovensia

Predloženi teološki model čitanja znakova vremema sastoji se od promatranja sadašnjega trenutka C... more Predloženi teološki model čitanja znakova vremema sastoji se od promatranja sadašnjega trenutka Crkve i suvremenoga društva. Crkva koju se ima pred očima poslijekoncilska je Crkva, a društvo je poslijemoderno društvo. U članku se uzima u obzir razmišljanja i uvide nekolicine suvremenih autora, različitih svjetonazora, prepoznavajući u njima znakove vremena i izazove suvremenoj teološkoj misli. Među takvim znakovima vremena posebno se ističe nezadovoljstvo spomenutih mislilaca s posvemašnjim materijalizmom, s izostankom nutarnjega života, s onesposobljenošću za transcendentno. Unutar globalnoga liberalnoga kapitalizma takvi oblici duhovnoga nezadovoljstva imaju nultu toleranciju prema fizičkom izvanjskom nasilju i nasilju sustava, kao i težnju prema multikulturalnosti, pa se vide kao posebni znakovi pogodni za teološko čitanje. U zaključku članka ističe se da na isti način valja i kršćanskoj teologiji vratiti proročku dimenziju koja će biti temeljna i u gajenju suvremenih oblika svet...

Scientia et Fides, Feb 2, 2023

Issues in science and religion: publications of the European Society for the Study of Science and Theology, 2022

In this article we discuss the so-called Selective Awareness Experiment designed by Ulric Neisser... more In this article we discuss the so-called Selective Awareness Experiment designed by Ulric Neisser and Robert Becklen back in 1975 and repeated by Daniel J. Simons in 1999. We use this psychological experiment to show the causal relevance of conscious attention, since awareness is inherently selective, due to many personal factors. We use the experiment to show the untenability of philosopher Daniel C. Dennett’s argument for a full explanation of consciousness purely in terms of sub-personal mechanisms.

Suvremeno društvo pokazuje uvelike opravdan trend napuštanja i osude svake pojave nasilja koje da... more Suvremeno društvo pokazuje uvelike opravdan trend napuštanja i osude svake pojave nasilja koje danas jednostavno nije prihvatljivo. Ovaj rad propitkuje odnos kršćanstva prema onome nasilju koje je sadržano na svetopisamskim stranicama te predstavlja jedan smjer unutar teološkoga promišljanja koji još nije dovoljno poznat u hrvatskome teološkom podneblju. Prvi se dio rada bavi pitanjem nasilja u Bibliji, s posebnim osvrtom na suvremeno shvaćanje toga nasilja te predstavljanjem nekih pomalo novih načina čitanja Biblije. Prvenstveno, analiza se odnosi na čitanje francuskoga antropologa Renéa Girarda. U drugome dijelu rad ukratko predstavlja projekt dramatske teologije isusovca Raymunda Schwagera. Dramatska teologija čita povijest spasenja kao dramu kojoj je autor Bog, ali čiji likovi imaju izvjesnu dozu autonomije. Vrhunac te drame, kao i ključ kojim se ona ispravno čita u cijelosti, jest događaj Isusa Krista.

To answer this question from the title requires a short introduction. When we say: “the end of th... more To answer this question from the title requires a short introduction. When we say: “the end of the world”, what are we actually thinking of? What does it mean “the end of the world”? Do we mean literary that the world will stop existing, or that the world will become something else, or that it will be the end of life or end of mankind? What do we mean when we say — “world”, at last? Before answering these questions, as the one in the title, first we need to see from which point of view we are looking at current phenomenon — in this case the phenomenon of the end of the world. That requires thinking about worldviews that are depending on our basic and fundamental, we could say — metaphysical premises that themselves are not dependent on anything else. These metaphysical premises are axioms, a priori fact of our existence and our way of thinking, our dealing with the world, and as such they are unquestioned and (scientifically) unproven. They are structuring our worldviews. Not to tak...

Interesting, short and adequate summary of Dennett’s view on evolution of religion and its possib... more Interesting, short and adequate summary of Dennett’s view on evolution of religion and its possible role in contemporary society. Especially interesting thoughts on theology which is seen more than just another science. Surprisingly adequate summary of Dennett’s view on religion. The author had written interesting papers on considering Darwinian paradigm as the key perspective and approach to modern research of religion and its perspective in contemporary, postmodern context and society.

Božja odsutnost fundamentalno je teološko ali i egzistencionalno pitanje svakog čovjeka. Odgovor ... more Božja odsutnost fundamentalno je teološko ali i egzistencionalno pitanje svakog čovjeka. Odgovor na to pitanje snažno utječe na cjelokupnu ljudsku osobu. U ovom se radu bavim pitanjem Božje odsutnosti pod prizmom tekstova mističarke Simone Weill i filozofa Nietzschea koji imaju poprilično dodirnih točaka, ali ključna razlika je njihov osobni odgovor na pitanje Božje odsutnosti, odnosno njegove smrti. Kako ljubiti onoga koji nije ovdje, te kako podnostiti prazninu kada nastojimo osigurati sebi moć (volja za moć), neka su ključna pitanja na koje ovim tekstom nudim odgovore.

Tekst ima za cilj tematiziranje praktičnog djelovanja Crkva u Hrvatskoj pod vidom kritičkog promi... more Tekst ima za cilj tematiziranje praktičnog djelovanja Crkva u Hrvatskoj pod vidom kritičkog promišljanja prevladavajućeg pastoralnog modela i analizirajući neke propovijedi hrvatskih biskupa. Polazišna ideja je ta da je postojeći pastoralni model koji svoje korjene vuče iz ranih 90-tih, doveo do instrumentalizacije propovijedi i politizacije vjere. Stoga će ovaj tekst, podjeljen na tri cjeline, ukratko ukazati na poteškoće s pastoralnim modelom u prvoj cjelini. Zatim će tematizirati dva moguća pogleda na religije i Crkvu u suvremenom svijetu, a namjera je ukazati na mogućnost da je crkvena hijerarhija preuzela tkz. pogled ad extra na samu Crkvu iz čega posljedično proizlaze i neki problemi. Na kraju će se analizom porpovijedi nekih biskupa ukazati na to da je nužno potrebno odustajanje od ovakvog pastoralnog modela, te da je potrebno obnoviti Crkvu krenuvši iznutra i inzistirajući na obraćenju i osobnom življenju vjere i crkvenog nauka.

In this short essay I have showed one possible research on meaningfulness speech about the end of... more In this short essay I have showed one possible research on meaningfulness speech about the end of the world, which, if it is not taking into account the worldviews that structure understanding of every phenomenon and notion in my world, indicates a conceptual error when talking about various scenarios of the end of the world.

Ugledni i veoma poznati novinar, pokojni Christopher Hitchens, čovjek koji za sebe kaže kako je, ... more Ugledni i veoma poznati novinar, pokojni Christopher Hitchens, čovjek koji za sebe kaže kako je, nakon što je u životu bio " anglikanac, odgajan u metodističkoj školi, zbog ženidbe pretvoren u grčkog pravoslavca, što su me sljedbenici Sai Babe prepoznali kao inkarnaciju svoga vođe i nakon što me, kad sam se drugi put ženio, vjenčao jedan rabin, bio potpuno spreman prihvatiti se dopunjavanja knjige Varijante religijskog iskustva Williama Jamesa " 1 , na stranicama svoje knjige Bog nije velik nudi pregled religioznog ludila i gluposti religioznih ljudi. Treba odmah na početku reći kako u njegovoj knjizi uopće nema govora o religijskom ili religioznom iskustvu čije bi varijante mogao opisivati. Trebamo se također i upitati kakve veze ima činjenica da je nekoga vjenčao rabin s njegovim religioznim iskustvom? Kao da puka prisutnost jednog rabina na vjenčanju može ponuditi ili izazvati u nekome izvjesno religiozno iskustvo (što je u rijetkim slučajevima ipak i moguće). Ono o čemu Hitchens piše stoga nije religiozno iskustvo nekih ljudi, a ponajmanje njegovo, nego pogubne i nasilne akcije nekolicine ljudi, iako nekada i društava u cjelini, koje su počinjene u ime neke religije ili božanstva. Njegova je knjiga ispunjena obiljem ironičnih i sarkazmom obojanih opisa religija i religioznih praksi običnih ljudi koje je susretao na svojim putovanjima kao novinski izvjestitelj. Ti su opisi očigledno površni i plastični, te stoga mogu odgovarati šabloniziranim predlošcima opisa bilo čega što zahtjeva naše zgražanje i prijezir. Njegova je glavna misao da upravo čovjek stvara Boga i religiju, a ne obrnuto, te kojeg kao takvog iskorištava za postizanje i opravdavanje svojih sebičnih ciljeva. Zahvaljujući profesiji iz koje Hitchens dolazi, njegove su knjige općenito, a time i ova koja se bavi religijom, veoma čitljive i iznimno stilski dotjerane. Njegov stil je prilagođen običnom čitatelju i nudi mu izvjestan broj dostatnih informacija koje na prvi pogled izgledaju iznimno uvjeravajuće, no u stvarnosti i nemaju gotovo nikakvu težinu. Stoga bih mogao reći kako su, iz nedostatka valjanih argumenata, Hitchens, ali i ostali novi ateisti(R. Dawkins, D. Dennett, S. Harris i ostali), primorani pribjeći ironiji i banaliziranju stvari i pojedinih fenomena kako bi ih mogli prikazati u onome svjetlu koje baca tamu na religije i religiozne ljude, a sve da bi tako u raspravu o utjecaju religije na društvo uveli atmosferu nepovjerenja i neprijateljstva prema onome što se pokazuje u bilo kojem obliku religioznim. Religija truje sva ostala područja ljudskog i društvenog. Ona je glavni uzročnik nereda i ratova koji ubijaju milijune nevinih ljudi, bilo da se radi o djeci, ženama, starim i nemoćnim osobama, a koji se vode zbog netrpeljivosti mnoštva religioznih tradicija i pogleda na svijet, čovjeka i život. Hitchens

U ovom kratkom tekstu nudim jednu (koliko je meni poznato) novu interpretaciju i analogiju kojom ... more U ovom kratkom tekstu nudim jednu (koliko je meni poznato) novu interpretaciju i analogiju kojom možemo prispodobiti kršćanskog Boga koji je, transcendentan, ujedno i imanentan svijetu. Bog koji je daleko i najbliže ljudima.
Ideja je došla ankon čitanja Karla Rahnera, a uključuje prikaz povijesti kao procesa rješavanja matematičke jednadžbe s jednom nepoznanicom. Rezultat je analogija koja može biti korisna teologiji u današnjem kontekstu prevladavanja (prirodo)znanstvene paradigme i metodologije.

Zbornik TID, 2017

Zbornik studentskih radova s dva održana TIDa (foruma Teologija u interdisciplinarnom dijalogu). ... more Zbornik studentskih radova s dva održana TIDa (foruma Teologija u interdisciplinarnom dijalogu).
Forum studenata Teologija u interdisciplinarnom dijalogu,
projekt je Studentskog zbora Katoličkog bogoslovnog fakulteta
Sveučilišta u Splitu, koji za cilj ima omogućiti mladim znanstvenicima,
doktorandima i studentima aktivno bavljenje znanošću
tematizirajući aktualne i relevantne teološke i humanističke
teme. Glavna značajka Foruma je interdisciplinarni pristup
naznačenim temama koje mladi znanstvenici, doktorandi i studenti
obrađuju, predstavljaju kolegama u predavanjima, tematiziraju
i na kraju svoje radove oblikuju u znanstvene članke
koji se objavljuju u Zborniku radova Foruma TID. U ovom Zborniku
se nalaze članci sudionika dvaju proteklih Foruma (prvi
održan u proljeće 2014. godine, i drugi u proljeće 2016. godine).

Doktorska disertacija obranjena na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, 2021. g... more Doktorska disertacija obranjena na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, 2021. godine.