Laura Sakaja | University of Zagreb, Faculty of Science (original) (raw)

Papers by Laura Sakaja

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo1 u Hrvatskoj oko 12 posto populacije ima neku ... more Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo1 u Hrvatskoj oko 12 posto populacije ima neku vrstu invaliditeta, što je samo neznatno manje od pokazatelja na svjetskoj razini2. Sličan je postotak osoba s invaliditetom i na području Grada Zagreba (vidi tab. 1). Ipak, dosad nije objavljen ni jedan geografski znanstveni rad koji bi se bavio osobama s invaliditetom koje žive u Hrvatskoj, što znači da

European Journal of Geography, 2020

The paper presents the results of a survey carried out in the academic year 2016/2017 and deals w... more The paper presents the results of a survey carried out in the academic year 2016/2017 and deals with the attitudes of Croatian high-school students towards European countries. This survey repeats an earlier study from 2000/2001 and thus allows a comparison of the opinions of young people from different generations. The data indicate a shift in residential preferences towards the Nordic countries, while preferences towards the Latin/Mediterranean countries have weakened. Applying an axiological approach to the original model of mental maps made it possible to gain insight into the value criteria used to assess the residential desirability of countries. Groups of evaluation criteria were identified, the most important of which being the following: (a) Employment opportunities, economic conditions and economic development; (b) Culture, way of life, cultural landscape; (c) Political and legal order, social security, and freedom; and (d) Ethnopsychological factors.

Romani people make the largest ethnic minority in the European Union today. According to estimate... more Romani people make the largest ethnic minority in the European Union today. According to estimates, the European population of Romani is somewhere between 11 and 12 million. Issues regarding their status, integration, employment, quality of life and education are therefore placed high on the agenda of European politics. The article brings data on the life conditions and social traits of the Romani population in Croatia and deals with the xenophobic attitude towards the Romani.

Etnološka tribina, Dec 21, 2017

Gradski tekst, shvaćen semiotički, jest znakovna struktura sa složenim socijalno-komunikativnim f... more Gradski tekst, shvaćen semiotički, jest znakovna struktura sa složenim socijalno-komunikativnim funkcijama i kodovima koji omogućuju komunikaciju između pošiljatelja i primatelja poruke, odnosno između javnosti i njezine kulturne tradicije. Tekstualno tumačenje ukupnosti imena ulica i spomenika zasniva se na zajedničkim karakteristikama grada i pisanoga teksta: to su znakovne cjeline u kojima se fiksiraju odnosno objektiviraju značenja, oni reprezentiraju kontekste u kojima su nastali te su podložni različitim interpretacijama. U ovom se članku istražuju načini na koje ideologija prožima prostorno-simboličke krajolike grada. Pritom se središtu grada (kao "najvidljivijemu prostoru") suprotstavlja gradska periferija, u ovom slučaju zagrebačka Dubrava, koja ima osobitu aksiološko-simboličku organizaciju. Ključne riječi: gradski tekst, urbana toponimija, imena ulica, spomenici, zagrebačka Dubrava Gradski tekst 1 Primjena metafore teksta na prostor ima dugu povijest u akademskoj tradiciji. Metafora zapisa pojavila se već u okviru starih geografskih škola-njemačke Landschaftskunde i američke Berkeleyske škole. Ta se metafora primjenjivala prvenstveno na krajolik i izražavala je ideju krajolika kao materijalno fiksiranoga svjedočanstva o prošlim vremenima-o ljudskoj aktivnosti, djelatnostima, načinu života. Razumijevanje krajolika kao otiska prošlosti razvilo se u 1970-ima u metaforu palimpsesta, koja upućuje na slojevitost krajolika, sinkronu prisutnost novih i starih "zapisa", opipljivih znakova iz kojih se može rekonstruirati, "dešifrirati" društvena sadašnjost i prošlost (Meinig 1979: 6). Od 1980-ih u širu znanstvenu upotrebu ulazi metafora grad-kao-tekst. Proizašla iz semiotike, kulturne antropologije i kulturnoga materijalizma, ona signalizira znakovnu narav krajolika, ali i njihovu promjenljivost, nestabilnost, reprezentacijski 1 Autorski udio Laure Šakaja u ovome tekstu nastao je u okviru projekta "Stvaranje grada: prostor, kultura i identitet" (br. 2350), koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

Hrvatski geografski glasnik/Croatian Geographical Bulletin, 2019

Pristupačnost Zagreba za korisnike motornih invalidskih kolica Accessibility in Zagreb for power ... more Pristupačnost Zagreba za korisnike motornih invalidskih kolica Accessibility in Zagreb for power wheelchair users Pristupačnost Zagreba za korisnike motornih invalidskih kolica

Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes, 2019

Ponavljanje istraživanja po istoj metodologiji i na sličnome uzorku omogućilo je longitudinalnu a... more Ponavljanje istraživanja po istoj metodologiji i na sličnome uzorku omogućilo je longitudinalnu analizu predodžbe mladih Zagrepčana o Europi, odnosno europskim zemljama. U obradi podataka primijenjena je metodologija koju su predložili Peter Gould i Rodney White (1986). Rezultati su pokazali da je Europa na imaginativnoj karti obiju generacija mladih Zagrepčana jasno podijeljena na razvijeni Zapad i zaostali Istok. Obje su generacije percipirale Europu unutar binarnih opozicija. No znatan porast statusa Rusije upućuje na pomake unutar te binarnosti. Kvalitativna obrada odgovora na otvorena anketna pitanja pokazala je da nova generacija svoj izbor najpoželjnijih zemalja u najvećoj mjeri temelji na ekonomskim značajkama zemalja destinacije, za razliku od prijašnje generacije, koja je pri svojoj visokoj evaluaciji poželjnih zemalja nešto češće navodila kulturne razloge od ekonomskih. Sukladno tome u razmišljanju o migracijskim odredištima unutar Europe kriterij pripadnosti tradicionalnim, povijesno uspostavljenim europskim kulturnim krugovima manje je relevantan nego prije, što je vidljivo iz relativnoga pada statusa mediteranskih zemalja, posebno Italije, kao poželjnoga odredišta za migraciju. Nasuprot tome porastao je stupanj poželjnosti sjevernih, osobito skandinavskih, zemalja. Jedna od najvećih sličnosti u rezultatima iz 2000./2001. i 2016./2017. jest pozicioniranje balkanskih zemalja, osobito Albanije, Srbije i Kosova, na samo dno liste prostornih preferencija-kako zbog percipiranih slabih ekonomskih značajki tih zemalja tako i zbog izrazitih, očito stabilnih, negativnih stereotipa. KLJUČNE RIJEČI: Europa, mentalne karte, prostorne preferencije UVOD Prostorne prakse pojedinaca i prostorne društvene prakse velikim su dijelom oslonjene na subjektivno doživljavanje prostora. Predodžbe o prostoru, odnosno mentalne slike prostora, prostornim djelovanjem pojedinaca i grupa imaju itekako realne i opipljive geografske posljedice. Stoga je prouča

Hrvatski geografski glasnik/Croatian Geographical Bulletin, 2017

Uvod Kvaliteta života složen je i višedimenzijski konstrukt, preširok da bi se mogao opisati jedn... more Uvod Kvaliteta života složen je i višedimenzijski konstrukt, preširok da bi se mogao opisati jednostavno, stoga je nemoguće razviti jedinstvenu definiciju. Cummins (1999) je uspio izdvojiti više od sto definicija kvalitete života, što taj pojam čini jednim od najnedosljednije korištenih pojmova u humanističkim i društvenim znanostima (Cummins i dr., 2004). Definicije kvalitete života variraju u velikom rasponu: od općenitih, poput "stupanj onoga što život čini dobrim ili kvalitetnim" (Bowling, 1997) ili "nužni uvjeti za sreću" (McCall, 1975), do specifičnih, poput "poželjni rezultat politika i programa" (Schuessler i Fisher, 1985). Neki autori čak ističu besmislenost potrage za jedinstvenom konceptualizacijom s obzirom na neodređenost pojma i varijabilnost načina i perspektiva kroz koje se o njemu promišlja (Stover i Leven, 1992; Bowling, 2002). Izgleda da jedini zajednički nazivnik među mnogobrojnim znanstvenim konceptualizacijama kvalitete života jest činjenica da se u koncept kvalitete života u pravilu uključuju vanjske situacije ili uvjeti koje pojedinac percipira te ih zatim transformira u različite stupnjeve blagostanja (Wish, 1986). Nejasnoći koncepta pridonosi i terminološki kaos. Značenje koncepta varira kroz različite znanstvene perspektive te ga je često teško odvojiti od sličnih pojmova kao što su društveno blagostanje, životni standard, razina života, zadovoljstvo životom, osobna sreća i dr. Ponekad je doista teško zaključiti je li riječ o istim konceptima pod drugim nazivom ili je ipak riječ i o drukčijim nazivima i o drukčijim konceptima. Sadržajno preklapanje i terminološka neujednačenost dodatni su elementi koji pridonose konfuziji u razumijevanju i istraživanju koncepta kvalitete života (Slavuj, 2012a). Suvremene rasprave o kvaliteti života intenzivirale su se u razvijenim zemljama od 1960-ih godina, usporedo s postizanjem određene materijalne sigurnosti i spoznajom da materijalno blagostanje ne donosi nužno sa sobom i poboljšanje u drugim aspektima života (Slavuj, 2012a). Interes geografa za ovu problematiku također se može pratiti od kraja 1960-ih. No, u mnoštvu pristupa proučavanju kvalitete života specifično geografski doprinos nije lako razaznati, tj. nije lako odrediti u kojim bi aspektima proučavanja L. Slavuj Borčić, L. Šakaja Kvaliteta života kao predmet geografskih istraživanja: osvrt na razvoj interesa i teorijskih modela istraživanja Quality of life as a topic of geographic research: An overview of the development of interest and theoretical models of research

Europa Regional, 2005

Sažetak: This article attempts to trace how both self-identification and image of the world are s... more Sažetak: This article attempts to trace how both self-identification and image of the world are spatially expressed in texts on business signboards–an unavoidable part of contemporary landscapes. Every signboard not only sends a certain message to passers-by, invoking ...

Propitujući fenomen kafića s gledišta njihove lokacije, ovaj se rad nastavlja na istraživanja čij... more Propitujući fenomen kafića s gledišta njihove lokacije, ovaj se rad nastavlja na istraživanja čiji je cilj razumijevanje uzroka prostorne distribucije ugostiteljskih objekata. Istražujući dobnu i spolnu strukturu posjetitelja gradskih kafića, rad se uključuje u korpus analiza usmjerenih na razumijevanje dobne i rodne određenosti prostornih urbanih praksi. Članak se temelji na istraživanju provedenom 2017. g. kojim su obuhvaćena 224 kafića Donjega grada i Novoga Zagreba, a koriste se i neobjavljeni podaci ranije (2007. g.) provedenog istraživanja kafića. Od metoda upotrijebljeni su intervjui, kartiranje, promatranje, anketiranje. Istraživanje je pokazalo da je posjećenost zagrebačkih kafića prostorno diferencirana. Socio-prostorna dihotomija centar/periferija, prisutna u Zagrebu, odražava se kako na prostornoj distribuciji kafića tako i na dobno-spolnoj strukturi posjetitelja. Donji grad ima veću prostornu gustoću kafića od Novoga Zagreba, a kafići na centralnim lokacijama grada posj...

Hrvatski geografski glasnik/Croatian Geographical Bulletin

Hrvatski Geografski Glasnik, Jun 2, 2003

Hrvatski Geografski Glasnik, Jun 21, 2001

Hrvatski Geografski Glasnik, Sep 1, 2012

Cilj ovoga rada jest povezivanje socijalne distance s fizičkom, odnosno pokušaj da se odgovori na... more Cilj ovoga rada jest povezivanje socijalne distance s fizičkom, odnosno pokušaj da se odgovori na pitanje ovisi li stupanj (ne)prihvaćanja Roma o njihovoj prostornoj udaljenosti/blizini. Istraživanje je provedeno u Međimurju, regiji gdje su Romi najzastupljenija manjinska zajednica. Dobiveni rezultati pokazuju da se u uvjetima male fizičke međusobne distance, koja osigurava češći međuetnički kontakt, blizina Roma čak smanjuje stupanj prihvaćanja socijalnih odnosa s njima. Istraživanje je uključilo i mjerenje socijalne distance Roma Bajaša prema određenim drugim etničkim skupinama. Rezultati pokazuju visoki stupanj spremnosti Bajaša na socijalne kontakte s Hrvatima, ali istovremeno i izrazito visoku socijalnu distancu prema svim drugim ponuđenim etničkim skupinama, uključujući Lacatare-pripadnike drugih romskih skupina. Kako u uzorku većinskog stanovništva tako i u uzorku Roma može se zapaziti veća razina spremnosti na prijateljske nego na susjedske odnose. Ta inverzija na Bogardusovoj skali socijalnih odnosa, kada se prostorni javni kontakt prihvaća teže nego intimniji i osobniji kontakt, nesumnjivo čini izglednim održavanje visokog stupnja prostorne segregacije Roma.

... visoka prisutnost (36) u nazivima lokala (za odrasle!) likova iz crtića i stripova: Garfield ... more ... visoka prisutnost (36) u nazivima lokala (za odrasle!) likova iz crtića i stripova: Garfield (7), Snoopy (6), Calimero (4), Casper (3), Pink ... pakao Raj: dvadeset naziva u različitim varijantama (Mali raj, Eden, Paradise, vidi poglavlje Rajski vrt) Pakao: jedan naziv Hell Boje i brojke ...

Drustvena Istraživanja, 1998

Drustvena Istraživanja, Jun 30, 1998

European Journal of Geography, 2020

Etnološka tribina, Dec 21, 2017

Hrvatski geografski glasnik/Croatian Geographical Bulletin, 2019

Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes, 2019

Hrvatski geografski glasnik/Croatian Geographical Bulletin, 2017

Europa Regional, 2005

Hrvatski geografski glasnik/Croatian Geographical Bulletin

Hrvatski Geografski Glasnik, Jun 2, 2003

Hrvatski Geografski Glasnik, Jun 21, 2001

Hrvatski Geografski Glasnik, Sep 1, 2012

Drustvena Istraživanja, 1998

Drustvena Istraživanja, Jun 30, 1998

Contemporary Croatia: Development challenges in a socio-cultural perspectives, 2011

The Overarching Issues of the European Space, 2013

The first part of this paper deals with the socioeconomic status of the Romani in post-socialist ... more The first part of this paper deals with the socioeconomic status of the Romani in post-socialist countries. Freedom of speech that came after the collapse of socialism enabled the arrival of extremist groups to the political scene. As a consequence, anti-Gypsy violence escalated. Post-socialist transition was accompanied by a decline in industrial production. Manual work provided by the Romani became unnecessary. A low level of education made the possibility of finding a new job quite unrealistic. Romani dependence on social welfare increased. At the same time, the tightening of state budgets limited their access to certain social services. In the second part of the paper the Romani's demographic and socioeconomic traits in Croatia are analysed. The Romani minority in Croatia is characterised by a high fertility rate and expansive age structure, extremely high poverty and unemployment rates and a low level of education. In the post-socialist period, we can trace a clear increase in the tendency towards dependence on social welfare. The third part of the paper attempts to answer the question whether or not the degree of (non) acceptance of Romani people by majority population depends on their spatial distance/proximity, i.e. on the frequency of contacts with them. The level of xenophobia was measured using by social the Bogardus distance scale. Research carried out in Međimurje, where the Romani are a highly represented minority group, showed that in areas where the physical distance between the Romani and the majority population is small and inter-ethnic contacts are frequent, social distances to some extent even increase.

Slijepi u prostoru grada, 2018