Glavna stranica (original) (raw)
Istaknuti članak
Naslovnica knjige
Naslovnica prvog izdanja
Ningen Shikkaku (japanski: 人間失格, _Ningen Shikkaku? ; srpskohrvatski: Nečovjek) je roman japanskog pisca Osamua Dazaija koji je prvi put objavljen 1948. godine; bio je to Dazaijev posljednji dovršeni roman. Ningen Shikkaku je ja-roman u kojem Dazai prezentira fikcionaliziranu verziju svog vlastitog života kroz lik Yōzōa Ōbe, koji je fiktivna verzija samog Dazaija, a koji je debitirao u noveli "Cvjetovi glupiranja" (japanski: 道化の華, , Dōke no Hana?). Danas je ovaj roman jedno od Dazaijevih najpoznatijih i najvažnijih, ali i najkompleksnijih djela.
Izvorni naslov romana doslovno znači "neuspjeli čovjek" ili "diskvalificirani čovjek", a prati Yōzōa Ōbu, čije autobiografske zapise na uvid dobiva mladić s početka priče. Yōzō sebe smatra osobom koja nije sposobna biti čovjek, osobom nesposobnom da drugima otkrije stvagnoga sebe, zbog čega održava fasadu klauna i lažnog veselja, međutim kasnije postaje ovisnik i nestaje, a njegova konačna sudbina nikada nije otkrivena.
Iako je roman završen u svibnju 1948. godine, premijerno je objavljen u cijelosti nakon Dazaijeve smrti u lipnju 1948. godine zajedno s nedovršenim romanom Zbogom (japanski: グッド・バイ, , Guddo・Bai?), a knjiga se prodavala po cijeni od 130 jena. U narednim je godinama postao klasik japanske poslijeratne književnosti, a uglavnom je opisivan kao remek-djelo. Iznimno je popularan među mlađim čitateljima, a i danas je sa preko 6.7 milijuna prodanih primjeraka drugi najprodavaniji roman u historiji izdavačke kuće Shinchōsha, iza romana Kokoro Sōsekija Natsumea.
Cijeli članak 484 istaknuta članka
![]()
Jeste li znali...
Mogući izgled sudara Mliječnog puta i Andromede
- ... da će se Mliječni put sudariti s Andromedom za oko 4 milijarde godina?
- ... da je riječ cigara španskog porijekla i znači cvrčak?
- ... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
- ... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
- ... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
- ... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
- ... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
- ... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
![]()
Aktualni događaji
Carski pingvini
- 12. aprila – Oporbena stranka Tisza, koju predvodi Péter Magyar, uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, osvojivši dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini i dokinuvši 16 godina vladavine Viktora Orbána.
- 9. aprila – Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) preklasificirala carskog pingvina (na slici) iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica klimatskih promjena.
- 8. aprila – DINUM (francuski: Direction interministérielle du numérique), odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu, objavila je da će Francuska u svojim javnim uredima napustiti uporabu operacijskog sustava Microsoft Windows u korist Linuxa.
- 1. aprila – NASA lansirala Artemis II, prvu misiju preleta Mjeseca (i prvu koja napušta nisku Zemljinu orbitu) s ljudskom posadom od 1972. godine.
- 19. marta – U matematici, Gerd Faltings dobio Abelovu nagradu za svoj rad u aritmetičkoj geometriji.
- Europski glavni gradovi kulture za 2026. godinu su Trenčín i Oulu. (godišnji događaj)
- Kazuo Imanishi
- Oscar Schmidt
- Alex Manninger
- Duško Vujošević
- Srećko Bogdan
- Mircea Lucescu
- Eduard Kokšarov
- Carlos Westendorp
- Epeli Nailatikau
- Juca de Oliveira
- Valerie Perrine
![]()
Na današnji dan
- 1610. – Katolički fanatik François Ravaillac ubio francuskog kralja Henrija IV, poznatog po vjerskim reformama. Naslijedio ga je Louis XIII.
- 1796. – Britanski liječnik Edward Jenner uspješno je primijenio cjepivo protiv velikih boginja i tako utemeljio modernu imunologiju.
- 1900. – U Parizu otvorene druge moderne Olimpijske igre, znakovite po tome što su na njima prvi puta mogle sudjelovati žene.
- 1925. – Prvi puta tiskana Gospođa Dalloway engleske spisateljice Virginije Woolf, važan roman XX. stoljeća i jedan od najznačajnijih predstavnika književnosti struje svijesti.
- 1948. – David Ben-Gurion u Tel Avivu pročitao Deklaraciju nezavisnosti, kojom je službeno utemeljena država Izrael (zastava na slici) i formirana privremena vlada. Odmah nakon deklaracije, susjedne arapske zemlje napadaju Izrael i tako započinju prvi u nizu sukoba između Izraela i arapskih zemalja.
Ostali događaji: 13. maja · 14. maja · 15. maja
![]()
Slika sedmice
Morž (lat. Odobenus rosmarus) je jedina danas živuća vrsta iz porodice morževa (Odobenidae), morskih sisavaca iz reda zvijeri. Morževi su svrstani u natporodicu perajara. Postoje dvije podvrste, i obje žive isključivo na sjevernoj polutci u hladnim arktičkim vodama. Podvrsta O. r. rosmarus živi uz arktičke obale Atlantika, i nešto krupnija O. r. divergens, pacifička podvrsta koja živi uz arktičke obale Tihog oceana.
Mužjaci morževa dosegnu dužinu od oko tri i pol metra, a ženke oko tri. Težina mužjaka može čak doseći i više od tisuću dvjesto kilograma, dok ženke, ovisno o podvrsti, imaju između 600 i 800 kila. Mogu doživjeti do 40 godina.
Teško i masivno tijelo prekriveno im je oko 4 cm debelom naboranom kožom, često punom brazgotina od međusobnih borbi. Ispod kože imaju sloj masnoće od 5 do 8 cm. To štiti životinje od ozljeda na oštrim rubovima santi leda. Kod mužjaka, sloj masnoće na području šije i ramena je dodatno zadebljan kao zaštita u borbama s drugim mužjacima u borbama za prevlast. Izdaleka, čini se da je koža gola, no to nije tako, obrasla je oko 1 cm dugom dlakom koja se sa starošću prorjeđuje. Mladunci se kote snažno crvenosmeđi, a sa starošću ta boja blijedi i postaje žućkasto smeđa. Na temelju boje morža može mu se približno odrediti starost. Prsni i trbušni dio im je u pravilu tamniji od leđnog dijela tijela.
Autor: Joel Garlich-Miller
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 67.357.737 članaka, od čega je 461.596 na srpskohrvatskom.
Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 350.920 korisnika, od čega je 321 aktivan (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
![]()
Novosti na Wikipediji
- Od 21. marta do 31. maja 2026. – Po peti put se održava takmičenje CEE Proljeće.
- Od 15. januara do 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
- Od 1. do 30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
- 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
- 19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
![]()
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza mnogih drugih projekata: