Marko Vucelja | University of Zagreb, Forestry Faculty (original) (raw)

Papers by Marko Vucelja

Sitni glodavci iz podporodica Murinae (pravi misevi) i Arvicolinae (voluharice) nezaobilazna su b... more Sitni glodavci iz podporodica Murinae (pravi misevi) i Arvicolinae (voluharice) nezaobilazna su biotska komponenta zoocenoze lužnjakovih suma. Unatoc brojnim pozitivnim utjecajima, glodavci mogu u godinama masovne pojave otežati prirodnu obnovu hrastovih suma uzrokujuci stete na sjemenu te stabljici i korijenu mladih biljaka. Na podrucju srednje Posavine (sumarija Lipovljani) u razdoblju od 2011.g. do 2013.g., utvrđen je obujam steta od sitnih glodavaca u vidu analize ostecenja na stabljici i korijenu hrastova pomlatka starosti do pet godina. Grizotinama na stabljikama ostecenih biljaka (33 komada) izmjerene su dimenzije (dužina x sirina), dok je morfoloska analiza korijena ostecenih biljaka (115 komada) provedena skeniranjem korijena koristenjem uređaja Epson Expression 10000 XL i programskog paketa WinRhizo, cime su izmjereni duljina i volumen korijena te broj korijenovih vrhova. U cilju usporedbe ostecenog i neostecenoga korijena, prikupljeno je i na jednak nacin analizirano 33 komada biljaka neostecenoga korijena. Razlike u prosjecnim vrijednostima analiziranih parametara neostecenog i ostecenog korijenja testirane su Studentovim t-testom, odnosno u slucaju da uvjet homogenosti varijanci nije bio zadovoljen, neparametrijskim Mann-Whintey U- testom. Na kori stabljika analiziranih biljaka prosjecna povrsina grizotine iznosila je 182, 5 mm2 (16, 5 mm2 - 766, 5 mm2) i to prosjecno na 1, 6, a najvise na pet mjesta na stabljici. Hranjenje glodavaca korijenjem lužnjakovog pomlatka znacilo je gubitak do 77% volumena korijena, 96% korijenovih vrhova te smanjenje duljine korijena i do 97%. Usporedbom prosjecnih vrijednosti volumena, duljine i broja vrhova korijena ostecenih i neostecenih biljaka, ustanovljeno je da su razlike među njima statisticki znacajne kod gotovo svih visinskih kategorija biljaka i debljinskih kategorija korijena za koje je provedena usporedba. Ovim je istraživanjem dobiven kvalitativni nalaz steta od glodavaca na stabljici i korijenu hrastova pomlatka.

Leptospirosis is classified as a typical disease of the natural foci, meaning that leptospires ar... more Leptospirosis is classified as a typical disease of the natural foci, meaning that leptospires are maintained in nature by a large variety of animal hosts with rodents as the most important reservoirs. It is well known that a combination of various climatic, hydrologic and edaphic factors have a major impact on incidence of leptospirosis in humans and animals. However, the exact mechanisms and the contribution of individual factors are not fully understood. In order to dissect the impact of various factors, we undertook a systematic study of mouse like rodents in a limited area known as endemic focus of leptospirosis. Investigated site, Lipovljani area, is located in the close proximity of river Sava and has been systematically investigated for the last four years. Average relative abundance of rodents was calculated based on the number of animals trapped in trap snaps positioned along transect lines. Rodents were aseptically dissected and kidney tissue from each animal was cultured in Korthoff's medium and sampled for DNA extraction. Average relative abundance for the period from 2011 to 2013 ranged from 0.1 % to 16.5% with renal carriage rates ranging from 8% to 28%. However, in September 2014, during the regular annual survey, an extremely high relative abundance of rodent population (55.5%) as well as Leptospira isolation rate of 55.1% (38/69) were detected. Due to relatively high percentage of contaminated kidney cultures, additional PCR testing was performed on kidneys of related animals and additional 11 positive animals were detected. In total, extremely high carriage rate of 71% (49/69) was determined. To our knowledge, this is the highest rodent infection rate ever recorded in Europe. According to percentile ranges and classification ratings, climate conditions in 2014 in the whole Croatia, including Lipovljani area, have been described as extremely warm and extremely humid with precipitation amounts higher than average in the last 30 years. High precipitation amounts and saturation of soil with water as a consequence, resulted in severe flooding in some parts of Croatia, especially in surroundings of big rivers. Climate specificities in 2014 that were recorded throughout the year obviously had a major influence on relative abundance of rodents by increasing food availability and lowering mortality during winter period. High abundance of rodents inevitably resulted in more direct and indirect contacts between animals, which, together with prolonged survival of Leptospira in environment due to favorable climate conditions, increased possibility of infection within rodent population. We can conclude that extremely high Leptospira carriage rate recorded in this study was a consequence of climate conditions affecting many important ecological factors that synergistically lead to increase in Leptospira carriage rate in reservoirs.

Stete od smeđeg medvjeda (Ursus arctos L.) u sumskim sastojinama se manifestiraju kao guljenje ko... more Stete od smeđeg medvjeda (Ursus arctos L.) u sumskim sastojinama se manifestiraju kao guljenje kore i griženje kambija na stablima. Medvjed guli koru s drveta od prizemlja do približno 1, 5 metra visine hraneci se novoformiranim slojem kambija i bjelike. Ponekad se penje na stablo i guli koru s visih dijelova stabla potpuno ih prstenujuci. Ostecenja nastaju na nacin da medvjed zubima progriza koru u gornjem dijelu, a potom ju kandžama skida prema dolje i bjeliku vadi zubima. Na stablu se vide uocljivi otisci kandži. Medvjed u sumama Gorskoga kotara i Like ostecuje stabla obicne jele (Abies alba Mill.). Istraživanje intenziteta steta od smeđeg medvjeda su obavljena u razdoblju od 2004. do 2007. godine. Utvrđeno je da ostecenja nastaju u svibnju i lipnju. U prethodnim kemijskim analizama kambijalnog sloja obicne jele dokazano je da medvjed stabla ostecuje radi zadovoljenja potreba za secerom kojim biljka obiluje u tom razdoblju. Vrijeme prestanka steta podudara se s pojavom drugih izvora hrane u prirodi kojima se životinja pocinje hraniti. Mali postotak kambijalnog sloja, te cvrsta priljubljenost kore uz drvo koju je tesko odvojiti, razlog su zasto medvjed ne ostecuje stabla u jesenskom periodu. Medvjedi preferiraju najjaca i najrazvijenija stabla u sastojini uzrokujuci smanjenje njihovoga prirasta ili susenje. Ostecenja na kori predstavljaju mjesta za ulazak patogenih mikroorganizama koji mogu uzrokovati oboljenje i ugibanje stabla. U provedenom istraživanju stete su iskazane brojem osusenih stabala doznacenih za sjecu. Na promatranim lokalitetima ukupno su doznacena 232 stabla sa drvnom masom od 478, 63 m3. Prosjecni debljinski stupanj stabala je iznosio 42, 5 cm. Stete su zabilježene na zapadnim i jugozapadnim ekspozicijama, na padinama s prosjecnim nagibom od 10° do 20°. U smanjenju intenzitet steta koristene su slijedece dvije metode: dodatna prihrana peletima na bazi secera u kriticnim mjesecima, te regulacija brojnosti populacije pojacanim odstrelom.

DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), 2011

In forests of Gorski kotar, Croatia the fat dormouse (Glis glis L.) is the numerous dormouse spec... more In forests of Gorski kotar, Croatia the fat dormouse (Glis glis L.) is the numerous dormouse species. In years with high population densities fat dormice start cause damage on trees. Mainly they damage the bark of common spruce (Picea abies (L.) Karst.). This work presents the analysis of morphological parameters of 248 caught individuals (119 males and 129 females) of fat dormouse. Animals were caught on three locations from year 2001 to 2009 in forests managed by »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb, forest administration Delnice. First location represents forest culture of common spruce (Picea abies (L.) Karst.) (location »a«) under management of forest office Delnice. Second and third locations under management of forest office Mrkopalj represent forest culture of common spruce (Picea abies (L.) Karst.) (location »b«) and natural forest of common beech (association Fagetum montanum croaticum Ht.) (location »c«). Animals were caught with snap traps set individually or in pairs in trees around 1 to 5 meters above ground. Ripe pods of the carob tree were used as bait. Traps were set late afternoon and checked next day early in the morning or during the day. Body length as morphological parameter was measured with steel tape and body mass with one gram accuracy scale. In total on all three locations 127 individuals were caught in year 2001, 53 individuals in year 2007 and 68 individuals in year 2009. For the whole time period 102/248 animals were caught on location »a«, 64/248 on location »b« and 82/248 on location »c«. On all 3 locations in year 2001 the highest number of animals was recorded reflecting favorable trophical conditions. Analysis of animals showed for all three locations 1:1 sex ratio with small difference on location »c« with sex ratio of 1:1.16 (m:f). The data shows max body length with 43.0 cm that was recorded on location »b« and min with 23.5 cm on location »a«. Max and min body mass (250g, 55g) were recorded on location »a». The maximal body length with tail and body mass were recorded in years with [...]

Zbornik radova seminara DDD i ZUPP - Otpad- ekološka niša, 2019

Cilj ovoga rada jest prikazati dosadasnja iskustva sumarske znanosti i struke u pogledu kontrole ... more Cilj ovoga rada jest prikazati dosadasnja iskustva sumarske znanosti i struke u pogledu kontrole brojnosti sitnih glodavaca, steta od istih te provođenja mjera zastite protiv sitnih glodavaca u razdoblju od 1995. do 2015. godine. Kod izrade rada koristeni su službeni podaci poduzeca Hrvatske sume d.o.o., odnosno Uprava suma podružnica (USP) i sumarija koje na godisnjoj razini izvjestavaju o problematici zastite suma, a ukljuceni su u Izvjestajno prognozne poslove (IPP) u sumarstvu Hrvatskog sumarskog instituta i Minstarstva poljoprivrede. Prosjecna godisnja napadnuta povrsina u promatranom razdoblju iznosila je 3.883, 15 ha, prosjecna tretirana povrsina 3.476, 90 ha, dok je prosjecna godisnja potrosnja rodenticida iznosila 11.420, 90 kg (3, 28 kg/ha). Najvece su godisnje napadnute povrsine, odnosno povrsine tretirane protiv glodavaca iznosile 7.178, 07 ha (1995. god.), odnosno 7.482, 83 ha (2013. god.), dok je rodenticida utroseno najvise 25.809, 25 kg (2011. god.). Masovna pojava g...

Sitni su glodavci sastavni dio sumskih ekosustava cija je brojnost populacije promjenjiva tijekom... more Sitni su glodavci sastavni dio sumskih ekosustava cija je brojnost populacije promjenjiva tijekom godine, ali i u visegodisnjem razdoblju. U uvjetima povecane brojnosti mogu uzrokovati ostecenja na sumskom sjemenu i na mladim biljkama. Dosadasnja zastita sumskih sastojina od ove grupe sisavaca u Hrvatskoj se provodila najcesce kemijskim metodama. Sukladno novim zakonskim odredbama zabranjeno je suzbijanje sitnih glodavaca preparatima Faciron i Brodilon koji su se do sada koristeni u sumarstvu (Rjesenje Ministarstva poljoprivrede, sumarstva i vodnoga gospodarstva RH, Klasa UP/I-320-20/07-01/50, Ur. broj 525-02-07-1 ; NN 129/2009. i odredbe FSC). U cilju kvalitetne zastite od ovih sisavaca, a prema novim zakonskim propisima, predlaže se istraživanje ucinka novih ekoloskih preparata na brojnost dominantnih vrsta. Rezultati predloženog istraživanja trebali bi dati nove smjernice sumarskoj operativi o poduzimanju mjera zastite suma u cilju smanjenja steta od glodavaca.

Leptospiroza je (re)emergentna zarazna bolest mnogih domaćih i divljih životinja i čovjeka uzroko... more Leptospiroza je (re)emergentna zarazna bolest mnogih domaćih i divljih životinja i čovjeka uzrokovana patogenim bakterijama iz roda Leptospira. Epizootiologija ove bolesti usko je vezana uz različite životinjske vrste koje nose i izlučuju pojedine serovare leptospira u okoliš. Ipak, glavni su rezervoari leptospiroze glodavci koji nakon infekcije ne obolijevaju i ostaju doživotni kliconoše. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učestalost infekcije u mišolikih glodavaca u endemijskim područjima leptospiroze u Republici Hrvatskoj. Metodom lančane reakcije polimerazom u stvarnom vremenu pretraženi su bubrezi 186 mišolikih glodavaca, a specifičan odsječak DNK patogenih leptospira dokazan je u 20 pretraženih uzoraka, dajući nam prosječan stupanj kliconoštva od 10,75 %. Bakterije iz roda Leptospira utvrđene su u pet od sedam pretraživanih vrsta glodavaca i lokaliteta izlova, što potvrđuje ulogu mišolikih glodavaca u održavanju endemijskih žarišta leptospiroze. Najviši stupanj kliconoštva...

European meeting of leptospirosis - Eurolepto2012 Abstracts, 2012

Beaver adjusts well to all the changes in its habitat on condition that food and water is provide... more Beaver adjusts well to all the changes in its habitat on condition that food and water is provided throughout the year. In some cases beaver inhabits areas with very few food resources. The fact that beavers unexpectedly choose some quite unusual habitats to settle on was in fact the reason for doing the research on these seemingly marginal habitats in the first place. Although in Croatia there is a fair amount of well preserved habitats, some smaller stream flows are permanently being regulated, and that's which has to a higher or a lesser degree diminished their natural quality. In order to establish the real effect of stream flow regulation on the beaver habitat, research was made on 9 rivers in Central Croatia and it consisted of fieldwork and mapping the stream flows. As a control method we used topographic maps 1:25.000 and satellite photos provided by Google Earth. 938 km of stream flows were inspected on 9 km of rivers. It was recorded that natural vegetation covers 70% ...

U radu su prikazani rezultati analize pojedinih stetnika na podrucju sumarije Varaždin u razdoblj... more U radu su prikazani rezultati analize pojedinih stetnika na podrucju sumarije Varaždin u razdoblju od 2000. do 2008. godine. Analizom tretiranih povrsina po gospodarskim jedinicama može se zakljuciti da je najvise tretiranih povrsina u promatranom razdoblju bilo u gospodarskim jedinicama „Zelendvor“ i „Varaždinbreg“, dok su gospodarske jedinice „Vinica-Plitvica-Željeznica“ i „Varaždinske podravske sume“ bilježile male tretirane povrsine, ispod 10 ha. U gospodarsoj jedinici „Zelendvor“ zabilježena je najvece potrebe za zastitom u razdoblju od 2000. do 2004. godine, te 2007. godine. U gospodarskoj jedinici „Varaždinbreg“ zabilježena je najvece potrebe za zastitom suma u razdoblju od 2003. do 2004. godine, nakon koje blago opada da bi se 2006. godine ponovno javila veca potreba za zastitom i upotrebom kemijskih preparata. Na varaždinskom podrucju od 2002. do 2004.godine najvise su poduzimane mjere zastite protiv hrastove pepelnice. Maximum je dosegnut 2003. godine. U razdoblju od 2005....

Cilj rada je bio da se na osnovu podataka o zastiti suma za razdoblje od 1998. do 2006. godine na... more Cilj rada je bio da se na osnovu podataka o zastiti suma za razdoblje od 1998. do 2006. godine na podrucju Sumarije Velika Gorica (Hrvatske sume d.o.o., Uprava suma Podružnica Zagreb) dobije uvid u aktualnu problematiku gospodarenja sumama iz perspektive ocuvanja suma od brojnih stetnih cimbenika (vrsta, intenzitet) kojima su izloženi sumski ekosustavi. Ukupna povrsina kojom gospodari Sumarija Velika Gorica iznosi 11 582 ha, a drvna je zaliha 2 631 328 m3. U promatranom razdoblju zastita se provodila protiv slijedecih stetnika i na slijedecim povrsinama: Microsphaera alphitoides Griff.et Maubl. (6 111, 75 ha), kukci (Tortrix viridana L., Operophthera brumata L., Eranis defoliaria Cl., Scolytus intricatus Rtzb., Platypus cylindrus Fabr., Xyloterus signatus Fbr.) (2 088, 00 ha), korovska vegetacija (Amorfa fruticosa L., Rubus idaeus L., Rubus fruticosus L., Lonicera caprifolium L., Clematis vitalba L., Hedera helix L. i dr. (879, 92 ha), te sitni glodavci (628, 30 ha).

Sitni glodavci iz podporodica Murinae (pravi misevi) i Arvicolinae (voluharice) nezaobilazna su b... more Sitni glodavci iz podporodica Murinae (pravi misevi) i Arvicolinae (voluharice) nezaobilazna su biotska komponenta zoocenoze lužnjakovih suma. Unatoc brojnim pozitivnim utjecajima, glodavci mogu u godinama masovne pojave otežati prirodnu obnovu hrastovih suma uzrokujuci stete na sjemenu te stabljici i korijenu mladih biljaka. Na podrucju srednje Posavine (sumarija Lipovljani) u razdoblju od 2011.g. do 2013.g., utvrđen je obujam steta od sitnih glodavaca u vidu analize ostecenja na stabljici i korijenu hrastova pomlatka starosti do pet godina. Grizotinama na stabljikama ostecenih biljaka (33 komada) izmjerene su dimenzije (dužina x sirina), dok je morfoloska analiza korijena ostecenih biljaka (115 komada) provedena skeniranjem korijena koristenjem uređaja Epson Expression 10000 XL i programskog paketa WinRhizo, cime su izmjereni duljina i volumen korijena te broj korijenovih vrhova. U cilju usporedbe ostecenog i neostecenoga korijena, prikupljeno je i na jednak nacin analizirano 33 komada biljaka neostecenoga korijena. Razlike u prosjecnim vrijednostima analiziranih parametara neostecenog i ostecenog korijenja testirane su Studentovim t-testom, odnosno u slucaju da uvjet homogenosti varijanci nije bio zadovoljen, neparametrijskim Mann-Whintey U- testom. Na kori stabljika analiziranih biljaka prosjecna povrsina grizotine iznosila je 182, 5 mm2 (16, 5 mm2 - 766, 5 mm2) i to prosjecno na 1, 6, a najvise na pet mjesta na stabljici. Hranjenje glodavaca korijenjem lužnjakovog pomlatka znacilo je gubitak do 77% volumena korijena, 96% korijenovih vrhova te smanjenje duljine korijena i do 97%. Usporedbom prosjecnih vrijednosti volumena, duljine i broja vrhova korijena ostecenih i neostecenih biljaka, ustanovljeno je da su razlike među njima statisticki znacajne kod gotovo svih visinskih kategorija biljaka i debljinskih kategorija korijena za koje je provedena usporedba. Ovim je istraživanjem dobiven kvalitativni nalaz steta od glodavaca na stabljici i korijenu hrastova pomlatka.

Leptospirosis is classified as a typical disease of the natural foci, meaning that leptospires ar... more Leptospirosis is classified as a typical disease of the natural foci, meaning that leptospires are maintained in nature by a large variety of animal hosts with rodents as the most important reservoirs. It is well known that a combination of various climatic, hydrologic and edaphic factors have a major impact on incidence of leptospirosis in humans and animals. However, the exact mechanisms and the contribution of individual factors are not fully understood. In order to dissect the impact of various factors, we undertook a systematic study of mouse like rodents in a limited area known as endemic focus of leptospirosis. Investigated site, Lipovljani area, is located in the close proximity of river Sava and has been systematically investigated for the last four years. Average relative abundance of rodents was calculated based on the number of animals trapped in trap snaps positioned along transect lines. Rodents were aseptically dissected and kidney tissue from each animal was cultured in Korthoff's medium and sampled for DNA extraction. Average relative abundance for the period from 2011 to 2013 ranged from 0.1 % to 16.5% with renal carriage rates ranging from 8% to 28%. However, in September 2014, during the regular annual survey, an extremely high relative abundance of rodent population (55.5%) as well as Leptospira isolation rate of 55.1% (38/69) were detected. Due to relatively high percentage of contaminated kidney cultures, additional PCR testing was performed on kidneys of related animals and additional 11 positive animals were detected. In total, extremely high carriage rate of 71% (49/69) was determined. To our knowledge, this is the highest rodent infection rate ever recorded in Europe. According to percentile ranges and classification ratings, climate conditions in 2014 in the whole Croatia, including Lipovljani area, have been described as extremely warm and extremely humid with precipitation amounts higher than average in the last 30 years. High precipitation amounts and saturation of soil with water as a consequence, resulted in severe flooding in some parts of Croatia, especially in surroundings of big rivers. Climate specificities in 2014 that were recorded throughout the year obviously had a major influence on relative abundance of rodents by increasing food availability and lowering mortality during winter period. High abundance of rodents inevitably resulted in more direct and indirect contacts between animals, which, together with prolonged survival of Leptospira in environment due to favorable climate conditions, increased possibility of infection within rodent population. We can conclude that extremely high Leptospira carriage rate recorded in this study was a consequence of climate conditions affecting many important ecological factors that synergistically lead to increase in Leptospira carriage rate in reservoirs.

Stete od smeđeg medvjeda (Ursus arctos L.) u sumskim sastojinama se manifestiraju kao guljenje ko... more Stete od smeđeg medvjeda (Ursus arctos L.) u sumskim sastojinama se manifestiraju kao guljenje kore i griženje kambija na stablima. Medvjed guli koru s drveta od prizemlja do približno 1, 5 metra visine hraneci se novoformiranim slojem kambija i bjelike. Ponekad se penje na stablo i guli koru s visih dijelova stabla potpuno ih prstenujuci. Ostecenja nastaju na nacin da medvjed zubima progriza koru u gornjem dijelu, a potom ju kandžama skida prema dolje i bjeliku vadi zubima. Na stablu se vide uocljivi otisci kandži. Medvjed u sumama Gorskoga kotara i Like ostecuje stabla obicne jele (Abies alba Mill.). Istraživanje intenziteta steta od smeđeg medvjeda su obavljena u razdoblju od 2004. do 2007. godine. Utvrđeno je da ostecenja nastaju u svibnju i lipnju. U prethodnim kemijskim analizama kambijalnog sloja obicne jele dokazano je da medvjed stabla ostecuje radi zadovoljenja potreba za secerom kojim biljka obiluje u tom razdoblju. Vrijeme prestanka steta podudara se s pojavom drugih izvora hrane u prirodi kojima se životinja pocinje hraniti. Mali postotak kambijalnog sloja, te cvrsta priljubljenost kore uz drvo koju je tesko odvojiti, razlog su zasto medvjed ne ostecuje stabla u jesenskom periodu. Medvjedi preferiraju najjaca i najrazvijenija stabla u sastojini uzrokujuci smanjenje njihovoga prirasta ili susenje. Ostecenja na kori predstavljaju mjesta za ulazak patogenih mikroorganizama koji mogu uzrokovati oboljenje i ugibanje stabla. U provedenom istraživanju stete su iskazane brojem osusenih stabala doznacenih za sjecu. Na promatranim lokalitetima ukupno su doznacena 232 stabla sa drvnom masom od 478, 63 m3. Prosjecni debljinski stupanj stabala je iznosio 42, 5 cm. Stete su zabilježene na zapadnim i jugozapadnim ekspozicijama, na padinama s prosjecnim nagibom od 10° do 20°. U smanjenju intenzitet steta koristene su slijedece dvije metode: dodatna prihrana peletima na bazi secera u kriticnim mjesecima, te regulacija brojnosti populacije pojacanim odstrelom.

DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), 2011

In forests of Gorski kotar, Croatia the fat dormouse (Glis glis L.) is the numerous dormouse spec... more In forests of Gorski kotar, Croatia the fat dormouse (Glis glis L.) is the numerous dormouse species. In years with high population densities fat dormice start cause damage on trees. Mainly they damage the bark of common spruce (Picea abies (L.) Karst.). This work presents the analysis of morphological parameters of 248 caught individuals (119 males and 129 females) of fat dormouse. Animals were caught on three locations from year 2001 to 2009 in forests managed by »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb, forest administration Delnice. First location represents forest culture of common spruce (Picea abies (L.) Karst.) (location »a«) under management of forest office Delnice. Second and third locations under management of forest office Mrkopalj represent forest culture of common spruce (Picea abies (L.) Karst.) (location »b«) and natural forest of common beech (association Fagetum montanum croaticum Ht.) (location »c«). Animals were caught with snap traps set individually or in pairs in trees around 1 to 5 meters above ground. Ripe pods of the carob tree were used as bait. Traps were set late afternoon and checked next day early in the morning or during the day. Body length as morphological parameter was measured with steel tape and body mass with one gram accuracy scale. In total on all three locations 127 individuals were caught in year 2001, 53 individuals in year 2007 and 68 individuals in year 2009. For the whole time period 102/248 animals were caught on location »a«, 64/248 on location »b« and 82/248 on location »c«. On all 3 locations in year 2001 the highest number of animals was recorded reflecting favorable trophical conditions. Analysis of animals showed for all three locations 1:1 sex ratio with small difference on location »c« with sex ratio of 1:1.16 (m:f). The data shows max body length with 43.0 cm that was recorded on location »b« and min with 23.5 cm on location »a«. Max and min body mass (250g, 55g) were recorded on location »a». The maximal body length with tail and body mass were recorded in years with [...]

Zbornik radova seminara DDD i ZUPP - Otpad- ekološka niša, 2019

Cilj ovoga rada jest prikazati dosadasnja iskustva sumarske znanosti i struke u pogledu kontrole ... more Cilj ovoga rada jest prikazati dosadasnja iskustva sumarske znanosti i struke u pogledu kontrole brojnosti sitnih glodavaca, steta od istih te provođenja mjera zastite protiv sitnih glodavaca u razdoblju od 1995. do 2015. godine. Kod izrade rada koristeni su službeni podaci poduzeca Hrvatske sume d.o.o., odnosno Uprava suma podružnica (USP) i sumarija koje na godisnjoj razini izvjestavaju o problematici zastite suma, a ukljuceni su u Izvjestajno prognozne poslove (IPP) u sumarstvu Hrvatskog sumarskog instituta i Minstarstva poljoprivrede. Prosjecna godisnja napadnuta povrsina u promatranom razdoblju iznosila je 3.883, 15 ha, prosjecna tretirana povrsina 3.476, 90 ha, dok je prosjecna godisnja potrosnja rodenticida iznosila 11.420, 90 kg (3, 28 kg/ha). Najvece su godisnje napadnute povrsine, odnosno povrsine tretirane protiv glodavaca iznosile 7.178, 07 ha (1995. god.), odnosno 7.482, 83 ha (2013. god.), dok je rodenticida utroseno najvise 25.809, 25 kg (2011. god.). Masovna pojava g...

Sitni su glodavci sastavni dio sumskih ekosustava cija je brojnost populacije promjenjiva tijekom... more Sitni su glodavci sastavni dio sumskih ekosustava cija je brojnost populacije promjenjiva tijekom godine, ali i u visegodisnjem razdoblju. U uvjetima povecane brojnosti mogu uzrokovati ostecenja na sumskom sjemenu i na mladim biljkama. Dosadasnja zastita sumskih sastojina od ove grupe sisavaca u Hrvatskoj se provodila najcesce kemijskim metodama. Sukladno novim zakonskim odredbama zabranjeno je suzbijanje sitnih glodavaca preparatima Faciron i Brodilon koji su se do sada koristeni u sumarstvu (Rjesenje Ministarstva poljoprivrede, sumarstva i vodnoga gospodarstva RH, Klasa UP/I-320-20/07-01/50, Ur. broj 525-02-07-1 ; NN 129/2009. i odredbe FSC). U cilju kvalitetne zastite od ovih sisavaca, a prema novim zakonskim propisima, predlaže se istraživanje ucinka novih ekoloskih preparata na brojnost dominantnih vrsta. Rezultati predloženog istraživanja trebali bi dati nove smjernice sumarskoj operativi o poduzimanju mjera zastite suma u cilju smanjenja steta od glodavaca.

Leptospiroza je (re)emergentna zarazna bolest mnogih domaćih i divljih životinja i čovjeka uzroko... more Leptospiroza je (re)emergentna zarazna bolest mnogih domaćih i divljih životinja i čovjeka uzrokovana patogenim bakterijama iz roda Leptospira. Epizootiologija ove bolesti usko je vezana uz različite životinjske vrste koje nose i izlučuju pojedine serovare leptospira u okoliš. Ipak, glavni su rezervoari leptospiroze glodavci koji nakon infekcije ne obolijevaju i ostaju doživotni kliconoše. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učestalost infekcije u mišolikih glodavaca u endemijskim područjima leptospiroze u Republici Hrvatskoj. Metodom lančane reakcije polimerazom u stvarnom vremenu pretraženi su bubrezi 186 mišolikih glodavaca, a specifičan odsječak DNK patogenih leptospira dokazan je u 20 pretraženih uzoraka, dajući nam prosječan stupanj kliconoštva od 10,75 %. Bakterije iz roda Leptospira utvrđene su u pet od sedam pretraživanih vrsta glodavaca i lokaliteta izlova, što potvrđuje ulogu mišolikih glodavaca u održavanju endemijskih žarišta leptospiroze. Najviši stupanj kliconoštva...

European meeting of leptospirosis - Eurolepto2012 Abstracts, 2012

Beaver adjusts well to all the changes in its habitat on condition that food and water is provide... more Beaver adjusts well to all the changes in its habitat on condition that food and water is provided throughout the year. In some cases beaver inhabits areas with very few food resources. The fact that beavers unexpectedly choose some quite unusual habitats to settle on was in fact the reason for doing the research on these seemingly marginal habitats in the first place. Although in Croatia there is a fair amount of well preserved habitats, some smaller stream flows are permanently being regulated, and that's which has to a higher or a lesser degree diminished their natural quality. In order to establish the real effect of stream flow regulation on the beaver habitat, research was made on 9 rivers in Central Croatia and it consisted of fieldwork and mapping the stream flows. As a control method we used topographic maps 1:25.000 and satellite photos provided by Google Earth. 938 km of stream flows were inspected on 9 km of rivers. It was recorded that natural vegetation covers 70% ...

U radu su prikazani rezultati analize pojedinih stetnika na podrucju sumarije Varaždin u razdoblj... more U radu su prikazani rezultati analize pojedinih stetnika na podrucju sumarije Varaždin u razdoblju od 2000. do 2008. godine. Analizom tretiranih povrsina po gospodarskim jedinicama može se zakljuciti da je najvise tretiranih povrsina u promatranom razdoblju bilo u gospodarskim jedinicama „Zelendvor“ i „Varaždinbreg“, dok su gospodarske jedinice „Vinica-Plitvica-Željeznica“ i „Varaždinske podravske sume“ bilježile male tretirane povrsine, ispod 10 ha. U gospodarsoj jedinici „Zelendvor“ zabilježena je najvece potrebe za zastitom u razdoblju od 2000. do 2004. godine, te 2007. godine. U gospodarskoj jedinici „Varaždinbreg“ zabilježena je najvece potrebe za zastitom suma u razdoblju od 2003. do 2004. godine, nakon koje blago opada da bi se 2006. godine ponovno javila veca potreba za zastitom i upotrebom kemijskih preparata. Na varaždinskom podrucju od 2002. do 2004.godine najvise su poduzimane mjere zastite protiv hrastove pepelnice. Maximum je dosegnut 2003. godine. U razdoblju od 2005....

Cilj rada je bio da se na osnovu podataka o zastiti suma za razdoblje od 1998. do 2006. godine na... more Cilj rada je bio da se na osnovu podataka o zastiti suma za razdoblje od 1998. do 2006. godine na podrucju Sumarije Velika Gorica (Hrvatske sume d.o.o., Uprava suma Podružnica Zagreb) dobije uvid u aktualnu problematiku gospodarenja sumama iz perspektive ocuvanja suma od brojnih stetnih cimbenika (vrsta, intenzitet) kojima su izloženi sumski ekosustavi. Ukupna povrsina kojom gospodari Sumarija Velika Gorica iznosi 11 582 ha, a drvna je zaliha 2 631 328 m3. U promatranom razdoblju zastita se provodila protiv slijedecih stetnika i na slijedecim povrsinama: Microsphaera alphitoides Griff.et Maubl. (6 111, 75 ha), kukci (Tortrix viridana L., Operophthera brumata L., Eranis defoliaria Cl., Scolytus intricatus Rtzb., Platypus cylindrus Fabr., Xyloterus signatus Fbr.) (2 088, 00 ha), korovska vegetacija (Amorfa fruticosa L., Rubus idaeus L., Rubus fruticosus L., Lonicera caprifolium L., Clematis vitalba L., Hedera helix L. i dr. (879, 92 ha), te sitni glodavci (628, 30 ha).