Anđelko Vlašić | Josip Juraj Strossmayer University of Osijek (original) (raw)
Papers by Anđelko Vlašić
Od Sclavoniae do Slavonije: pojam, opseg i granični položaj u srednjem i ranom novom vijeku, 2024
U radu se na temelju objavljenih i neobjavljenih osmanskih arhivskih izvora i relevantne literatu... more U radu se na temelju objavljenih i neobjavljenih osmanskih arhivskih izvora i relevantne literature utvrđuje koje je administrativno nazivlje osmanska vlast koristila za osvojeni prostor donjeg međurječja Drave i Save, odnosno ranonovovjekovne osmanske Slavonije i za tamošnje stanovništvo, te kako se općenito odnosila prema predosmanskoj toponimiji na spomenutom prostoru. Pojam Slavonije koji se koristi u ovom radu odnosi se na današnji prostor Slavonije, odnosno na područje između rijeka Ilove, Drave, Save i Dunava, ovdje ne uključujući područje Srijema. Tijekom vlasti Osmanskog Carstva na navedenom području od 1526. do 1691. godine horonim Slavonija rijetko se pojavljuje u osmanskim administrativnim izvorima. U onim prilikama kada se pojavljuje, pak, nikad se ne odnosi na područje Slavonije u njezinim današnjim granicama, nego na područje srednjovjekovne Slavonije. Za područje osmanske Slavonije, pak, osmanske su vlasti koristile nazive novoosnovanih administrativnih jedinica (sandžaka, kadiluka i nahija). Postupna „seoba“ imena Slavonije sa zapadnog na istočni dio savsko-dravskoga međurječja tijekom ranoga novog vijeka može se iščitavati jedino u hrvatskim i drugim europskim izvorima iz onoga vremena. Za osmanske administrativne dokumente karakteristična je raspodjela spomenutog prostora na tri sandžaka (Čazmanski/Pakrački/Cernički i Požeški sandžak te zapadni dio Srijemskog sandžaka) i nazivanje tamošnjega stanovništva Mađarima i ponajviše Vlasima.
Baranja kroz povijest. Zbornik radova znanstvenog skupa, 2024
U radu se na temelju osmanskih izvora i relevantne literature ustvrđuje na koje je načine i u koj... more U radu se na temelju osmanskih izvora i relevantne literature ustvrđuje na koje je načine i u kojoj mjeri osmanski vojni promet u Baranji utjecao na baranjsko stanovništvo i okoliš. Osmanska vlast u Baranji najveći je logistički fokus stavljala na kontrolu i sigurnost kopnenog puta uz Dunav i Dunavom jer su ta dva prometna puta bila od presudne važnosti za transport ljudstva i materijala u okviru osmanskoga prodora u srednju Europu. Održavanje prometnica iziskivalo je golema materijalna sredstva, a ponajviše drvenu građu iz okolnih šuma od koje su se gradili mostovi i utvrde. Prometnu komunikaciju ugrožavalo je razbojništvo, upadi habsburških odreda i sveprisutno močvarno tlo. Utjecaj osmanskoga vojnog prometa na baranjsko stanovništvo i okoliš bio je vrlo velik jer se vojska za svojih pohoda koristila naseljima u blizini prometnica za potrebe smještaja, prehrane i radne snage. To je rezultiralo uništenjem šumskoga fonda i raseljavanjem stanovništva nezadovoljnoga vojnom eksploatacijom svojih resursa.
Podravina, 2023
Autograf, odnosno izvorni rukopis »Putopisa« osmanskog putopisca Evlije Čelebija (1611. – 1685. i... more Autograf, odnosno izvorni rukopis »Putopisa« osmanskog putopisca Evlije Čelebija (1611. – 1685. ili kasnije) sadrži brojne ulomke koji se ne nalaze u dosad objavljenim izdanjima putopiščeva djela. Tako se u autografu »Putopisa« može pronaći mnogo dosad nepoznatih podataka koje Evlija iznosi o Nikoli VII. Zrinskom, odnosno o njegovu karakteru i aktivnostima, posjedima obitelji Zrinski, poštovanju koje su Osmanlije gajili prema Zrinskima itd. U članku se nove podatke iz autografa uspoređuje s otprije poznatim informacijama iz izvora i literature te se iznose novi zaključci. Posebna se pažnja posvećuje Evlijinim nagovještajima da su predstavnici obitelji Zrinski pretendirali na kraljevsku krunu, odnosno vlast u Hrvatskoj i Ugarskoj.
Local Festivals: Traditions, Innovations, Changes, 2023
The topic of this paper is the importance of intangible heritage for the community in which it ex... more The topic of this paper is the importance of intangible heritage for the community in which it exists, based on the analysis of intangible heritage examples of pottery, lacework, and production of objects from natural materials in the region of Medjimurje in the Republic of Croatia. In 2003, UNESCO adopted the Convention on the Protection of Intangible Heritage, and the formation of three lists was chosen as a method of protection (the representative list, the list of intangible heritage in need of urgent protection, and the register of good practices). Croatia adopted the Convention in 2005 and began to register intangible items on the national and the UNESCO lists. This paper will analyze the methods of research, protection, transmission, interweaving with identity, and sustainability of intangible heritage on the example of three goods: pottery, lacework, and production of objects from natural materials. All three goods are protected as intangible assets and registered on the national list. What sets them apart from other items in the region of Medjimurje, however, is that they have become the subject of specialized festivals: in 2021, one-day festivals dedicated to each of these goods were organized for the first time, and preparations are underway for this year’s editions. This paper considers the reasons for the organization of the festivals, the criteria for selecting these items for such events, the involvement of the community (the bottom-up approach) and the impact of the festival on the participants, organizers, and the general public.
Vremena kriza u povijesti Međimurja, 2022
U radu se analizira opise vojnih ofenziva Osmanskoga Carstva na prostoru Međimurja tijekom 15. i ... more U radu se analizira opise vojnih ofenziva Osmanskoga Carstva na prostoru Međimurja tijekom 15. i 16. stoljeća u osmanskim narativnim izvorima, odnosno u kronikama i jednom putopisu osmanskih autora iz navedenih stoljeća. Sudeći prema tim izvorima, Međimurje je prvu osmansku provalu doživjelo 1479./1480. u razdoblju kada su osmanski odredi opetovano provaljivali u hrvatske i susjedne pokrajine. Jačanjem obrane habsburških posjeda tijekom 16. stoljeća prestala je opasnost i od osmanskih napada na Međimurje. Situacija se promijenila nakon osmanskog osvajanja Velike Kaniže 1600. i uspostave habsburško-osmanske granice na Muri, preko koje su osmanske snage neposredno ugrožavale Međimurje, a 1602./1603. napali su ga tatarski odredi.
Ottoman soldier, official and writer Hasan Esîrî (1653/1654 – after 1731) in his work, written ar... more Ottoman soldier, official and writer Hasan Esîrî (1653/1654 – after 1731) in his work, written around 1731 and entitled Mi’yârü’d-Düvel ve Misbârü’l-Milel (“The Criterion of States and the Judgement of Nations”), described, among other things, the politi-cal, social and economic characteristics of Croatia, Slavonia, Syrmia, Dalmatia, Bosnia, Herzegovina and the Republic of Ragusa at the beginning of the 18th century, i.e. the present-day territory of Croatia and Bosnia and Herzegovina. Esîrî’s description of the region was probably influenced by the fact that he traversed the Pannonian plain in the 1680s and 1690s during the Great Turkish War (1683- 1699), and that he consulted Joan Blaeu’s Atlas Maior, as well as presumably various Latin and Hungarian books on his-tory and geography of the mentioned area. Esîrî’s work was hitherto unknown to history researchers. Hence, this article represents an analysis of Esîrî’s numerous insights about the aforementioned lands.
Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi, 2021
Osmansko izvorno gradivo poznato kao Mühimme defterleri sadrži sultanske naredbe upućene lokalnim... more Osmansko izvorno gradivo poznato kao Mühimme defterleri sadrži sultanske naredbe upućene lokalnim upraviteljima, iz kojih se među ostalim može iščitati opseg logističkih pothvata osmanske vojne sile na Dunavu. Ta je rijeka od 1540-ih do 1680-ih od sjeverne Ugarske do njezinog ušća u Crno more bila pod osmanskom kontrolom, te je bila najvaž- nija osmanska plovna rijeka u europskom dijelu Carstva. Dunavom se odvijala logistička opskrba osmanskih vojnih pohoda u smjeru središnje Europe, odnosno prijevoz namirnica, oružja i sl. Šumovita slavonska obala Dunava služila je kao izvor drvne građe za izgradnju osmanske dunavske mornarice. O plovnom stanju Dunava u spomenutom razdoblju mnogo podataka nude svjedočanstva kršćanskih putopisaca, koji opisuju opasnosti plovidbe zbog neodržavanja rijeke, ada, vodenica itd. Korištenjem osmanskih i zapadnih izvora u radu se opisuje osmanski logistički sustav na dunavskom plovnom putu.
Podravina : časopis za multidisciplinarna istraživanja (1333-5286), 2021
U članku se analizira opise vojnih ofenziva Osmanskoga Carstva na području Međimurja tijekom 17. ... more U članku se analizira opise vojnih ofenziva Osmanskoga Carstva na području Međimurja tijekom 17. stoljeća u osmanskim narativnim izvorima, odnosno u šest kronika, u jednoj zbirci korespondencije i u jednom putopisu iz istog stoljeća. U njima se opisuju osmanski napadi na Međimurje na prijelazu iz 1602. u 1603., 1663. i 1664. godine, kao i nekoliko planiranih, ali neostvarenih napada 1601., 1605., 1606., 1664. i 1683. godine. U analiziranim izvorima se pri gotovo svakom spomenu Međimurja spominju i Zrinski, ali kao kolektivni fenomen, budući da se ne navode imena pojedinih poglavara te obitelji. Međimurje je za osmanske autore bilo toliko vezano za Zrinske da pojedini autori navode da je ono bilo „pokrajina Zrinskih“, a međimurski vojnici „ljudi Zrinskoga“. Opisi osmanskih autora daju sliku Međimurja kao bogate, razvijene i mnogoljudne pokrajine koju vrijedi napasti radi stjecanja plijena, ali koju osmanske snage nisu često napadale – dapače, dva izvora navode da osmanske vojske do trenutka opisanih pohoda nisu napadale Međimurje. Izvori upućuju na zaključak da je u mnogo navrata Međimurje imalo sreću i izbjeglo planirane osmanske napade koji su se izjalovili iz različitih razloga.
Donji Andrijevci: povijest i baština. Zbornik radova, 2021
This paper deals with the history of the villages of the present-day Donji Andrijevci municipalit... more This paper deals with the history of the villages of the present-day Donji Andrijevci municipality during the Ottoman rule in Slavonia (1526-1691) on the basis of Ottoman and Habsburg sources and the relevant literature. The objective of the paper is to provide a review of everyday life of the population of villages of the time such as Andrijevci, Topolje and Sredanci in the Ottoman period; however, available Ottoman sources primarily focus on the research into the tax liabilities of the population. These villages were part of the Sanjak of Požega which extended over the area of central and eastern Slavonia. As the villages were situated far from the turbulent Habsburg-Ottoman border in western Slavonia, in the area of Andrijevci the effects of hostilities were less significant. The paper discusses the scope of tax liabilities imposed on the population of the area and other characteristics of everyday life within the Ottoman administration.
Vino i vinogradarstvo u povijesti Slavonije, Srijema i Baranje. Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanog u Slavonskom Brodu i Erdutu 20.–22. rujna 2017., 2020
Past research on the history of Slavonia and Syrmia in the 16th and 17th centuries only partially... more Past research on the history of Slavonia and Syrmia in the 16th and 17th centuries only partially covered the topic of wine and viticulture under Ottoman rule (1521-1699). Although according to Islamic and Ottoman laws the production and consumption of alcohol was prohibited, in the Ottoman period the Christian population of Slavonia and Syrmia freely practiced viticulture with the obligation to pay corresponding taxes. As for the Muslim population of said territory, under Ottoman law, they could produce grapes only if they used it as fruit. They were also obliged to pay a corresponding tax. Ottoman sources, however, point to the conclusion that even the Muslim population produced and consumed alcohol to a great extent. The Ottoman authorities were in favor of viticulture because this activity, as well as wine trade, provided them with high tax revenues. Viticulture was widespread in Slavonia and Syrmia in the mentioned period and was hindered mainly by Habsburg-Ottoman wars at the beginning and at the end of Ottoman rule.
East Central Europe, 2020
The modernization efforts of the early Republic of Turkey were a recurrent theme of books and new... more The modernization efforts of the early Republic of Turkey were a recurrent theme of books and newspaper articles written by interwar Yugoslav travelers in Turkey. Their views on Turkish modernity were based on a dichotomy between the “old, ” “traditional, ” and “backward” Ottoman Empire and the “new, ” “modern, ” and “revolutionary” Turkish Republic. Their comments reveal the Yugoslav public’s self- perception: in their eyes, through its reforms, Turkey was becoming similar to Western European countries, and had reached or even surpassed the civilizational level of Yugoslavia. Thus, the Yugoslav perception of Turks as Europe’s “Other” had changed for the better.
Historiae patriaeque cultor. Zbornik u čast Mate Artukovića u prigodi njegova 65. rođendana, 2019
U radu se na temelju poglavito osmanskog arhivskog gradiva i relevantne literature opisuje izgled... more U radu se na temelju poglavito osmanskog arhivskog gradiva i relevantne literature opisuje izgled i iskorištavanje planine Papuk za vrijeme osmanske vladavine u središnjoj Slavoniji (1537.–1691.). U uvodnom dijelu opisane su političke prilike u središnjoj Slavoniji u navedenom razdoblju. Zatim su opisana ekohistorijska obilježja osmanske vladavine na području Papuka kroz opis iskorištavanja papučkih šuma i rijeka putem žirovanja, mlinarstva, krčenja šuma radi izvoza drvne građe, osiguravanja prometnih pravaca od razbojnika itd. Posljednji dio rada posvećen je tvrđavama na Papuku i njihovim stanovnicima, s pretpostavkom da su tvrđavske posade bile najveći korisnici šumskog fonda Papuka. Opisan je njihov mogući utjecaj na okolno područje putem skupljanja kamena i drva za gradnju, popravak, održavanje i opskrbu utvrđenja. Na kraju je zaključeno da je planina Papuk proživjela osmansku vlast bez osjetnog utjecaja na njezin šumski fond i sveopći izgled.
Bogdan Radica, život i vrijeme. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Splitu 25. rujna 2017., 2019
U članku se govori o posjetu Bogdana Radice Republici Turskoj 1930. i o sedam putopisnih članaka ... more U članku se govori o posjetu Bogdana Radice Republici Turskoj 1930. i o sedam putopisnih članaka o Turskoj koje je Radica objavio u zagrebačkom dnevnom listu Novosti u prosincu 1930. i u siječnju 1931. Autor je u tim člancima iznio pregršt pronicljivih komentara društveno- političke situacije u Turskoj, koja je u međuratnom razdoblju pod vodstvom predsjednika Mustafe Kemala Atatürka provela brojne političke i društvene reforme s ciljem moderniziranja države u skladu s tadašnjim postignućima zapadnoeuropske civilizacije. Radica je smatrao da je mlada turska republika vrlo nerazmjerno uvodila modernizacijske novine, od kojih su niži slojevi društva imali malo realne koristi. Pored toga, zaključio je da se modernizaciju provodilo prebrzim tempom i da je velik dio turskog naroda zazirao od promjena i sporo ih usvajao. Članci s jedne strane svjedoče o inherentnoj književnoj vrijednosti Radičinih novinarskih priloga, a s druge o kvaliteti analiza društveno-političkog stanja u međuratnoj Turskoj.
Izabrani izvori za povijest šuma u Slavoniji, Srijemu i Baranji (od starog vijeka do 1900.), 2019
The chapter includes collected, edited and translated sources of Ottoman origin relating to the h... more The chapter includes collected, edited and translated sources of Ottoman origin relating to the history of forests in Slavonia in the Early Modern Age.
Klasik'ten Moderne Osmanlı Ekonomisi, 2019
During Ottoman rule in the region of Slavonia, i.e. from 1526 to 1691, Slavonia abounded in large... more During Ottoman rule in the region of Slavonia, i.e. from 1526 to 1691, Slavonia abounded in large areas of forests. It is estimated that more than 70% of the total area of Slavonia was under forest. It was a sparsely populated region in which forests were utilized for military needs during Ottoman-Habsburg wars and for the individual needs of civilians. With time, agricultural expansion, war industry and construction of fortifications led to deforestation, especially around fortresses and settlements. In the bibliography on the Ottoman- Habsburg frontier one can find assertions about the aggressive deforestation caused by both warring sides. The aim of this work is to dispute these assertions through the analysis of unpublished and published sources, both Christian and Ottoman, and bibliography on the history of Slavonia in the Ottoman period. A number of questions are posed: how large were the forest areas of Slavonia during Ottoman rule, what was their geographical location and spatial extent, and what changed after the Ottoman withdrawal? The conclusions are that the Slavonian forest areas were huge and heavily used by the military and civilians but with little effect on the quantity of forests, whose spatial distribution remained almost intact throughout the Ottoman period. The only visible change occurred on the Habsburg-Ottoman border in Western Slavonia, where the military needs changed the situation significantly in favor of the forest fund and to the detriment of a hitherto well populated area. The Slavonian forest fund experienced reduction only after the end of Ottoman rule.
Prema povijesti slavonskih šuma. Prilozi za sintezu, 2019
U radu se opisuje utjecaj osmanske vladavine u Slavoniji (1526.-1691.) na stanje slavonskoga šums... more U radu se opisuje utjecaj osmanske vladavine u Slavoniji (1526.-1691.) na stanje slavonskoga šumskog fonda. Osmanski vlastodršci općenito nisu kontrolirali iskorištavanje slavonskoga šumskog fonda uslijed prisutnosti velikih šumskih prostranstava na koje rijetko slavonsko stanovništvo nije moglo osjetno utjecati. U radu se daje pregled vojnih i civilnih aktivnosti koje su iziskivale korištenje šumskog fonda, ovdje uključujući izgradnju fortifikacija, mostova, plovila i dr. U radu se ustvrđuje da su sve ljudske aktivnosti u osmanskoj Slavoniji, uključujući i one vojne prirode, bile niskog intenziteta i da su imale neznatan utjecaj na stanje slavonskoga šumskog fonda, te da je stoga rasprostranjenost slavonskih šuma ostala na relativno jednakoj razini tijekom osmanske vladavine.
Historijski zbornik, 2018
U razdoblju između 1998. i 2007. godine u nastavcima je objavljen latinički prijepis rukopisa osm... more U razdoblju između 1998. i 2007. godine u nastavcima je objavljen latinički prijepis rukopisa osmanskog putopisca Evlije Čelebija za koji se smatra da je autograf, odnosno izvorni rukopis njegova djela Seyahatnâme (Putopis). Bosanskohercegovački orijentalist Hazim Šabanović objavio je 1954. i 1957. godine prijevod dijelova Putopisa o jugoslavenskim zemljama i time je zadužio domaću znanstvenu i širu javnost. Međutim, Šabanovićev prijevod temeljio se na manjkavom osmanskom izdanju ranije poznatog rukopisa Putopisa, objavljenom u nastavcima između 1896. i 1938. godine. U radu, drugom od dvije predviđene studije, usporedbom autografa i Šabanovićeva prijevoda obrađuje se Evlijino putovanje kroz Hercegovački sandžak 1664. godine od Klobuka do Konjica. Usporedbom dvije verzije primjećuju se brojne nepodudarnosti u podacima, različita tumačenja broja stambenih i vjerskih objekata, razlike u toponomiji i općenito značajna količina novih spoznaja o naseljima i stanovništvu Hercegovačkog sandžaka u drugoj polovici 17. stoljeća. Novootkriveni podaci iz autografa bacaju i novo svjetlo na pouzdanost Evlijina Putopisa kao povijesnog izvora.
CIEPO 22. Uluslararası Osmanlı Öncesi ve Osmanlı Çalışmaları Komitesi Bildiriler Kitabı II, 2018
The state of forests of the Ottoman Empire during the 16th and 17th centuries is a sparsely resea... more The state of forests of the Ottoman Empire during the 16th and 17th centuries is a sparsely researched topic because Ottoman sources are generally silent regarding the state of forests in the mentioned period. However, Ottoman detailed (mufassal) tax surveys give us a lead on the possibility of researching forests through the tax on pigs and their grazing in the forests, at least in the provinces with considerable Christian population practicing pig farming. The present paper deals with the three Ottoman sancaks in the region of Slavonia in the 16th and 17th centuries: Sancak of Syrmia (Sirem), Sancak of Požega (Pojega), and Sancak of Pakrac (Pakraç, Zaçasna, or Çernik), where the Christian population represented a majority. The amount of money obtained through taxes on pigs was very high in numerous Slavonian settlements. Pigs needed to be reared by letting them graze in oak and beech forests and eat fallen acorns ; this practice is called pannage. The presumption is that the surroundings of the settlements with huge number of pigs were heavily covered with oak and beech forests. Thus, the spatial distribution of pig farming settlements of Ottoman Slavonia is presumed to be correlated with the distribution of Slavonian forests. The comparison is based on the data on resm-i pelit tax in the detailed Ottoman tax surveys and on the data on the approximate distribution of forests in Slavonia in the 1698 and 1702 Habsburg censuses of Slavonia, and it demonstrates clear correlation.
Carigradska pisma Antuna Vrančića. Hrvatski i engleski prijevod odabranih latinskih pisama / The Istanbul Letters of Antun Vrančić. Croatian and English Translation of Selected Latin Letters, 2018
The introductory study contains the biography of bishop and diplomat Antun Vrančić, as well as an... more The introductory study contains the biography of bishop and diplomat Antun Vrančić, as well as an analysis of his diplomatic missions to Istanbul and of the political situation in Central and Southeast Europe in the sixteenth century.
Od geografske lingvistike do geografske onomastike IX. Ime i društvo na periferiji mađarskog govornog područja, 2018
Osmanski detaljni porezni popisi nastali sredinom i u drugoj polovici 16. stoljeća na području sr... more Osmanski detaljni porezni popisi nastali sredinom i u drugoj polovici 16. stoljeća na području središnje i istočne Slavonije i Srijema među ostalim mogu poslužiti kao bogati izvori podataka o onomastici. Naime, navedeni osmanski izvori sadrže popise imena poglavara domaćinstava i nazive slavonskih i srijemskih naselja na spomenutom području. Budući da su osmanski popisivači bilježili imena arapskim pismom i fonetski, odnosno onako kako su ih čuli, modernim istraživačima pruža se mogućnost analiziranja imena zabilježenih u navedenom vremenskom i prostornom kontekstu. U izlaganju se ponudilo primjere zabilježenih mađarskih antroponima i toponima i iznijelo zaključke o njihovoj učestalosti, rasprostranjenosti i drugim karakteristikama.
Od Sclavoniae do Slavonije: pojam, opseg i granični položaj u srednjem i ranom novom vijeku, 2024
U radu se na temelju objavljenih i neobjavljenih osmanskih arhivskih izvora i relevantne literatu... more U radu se na temelju objavljenih i neobjavljenih osmanskih arhivskih izvora i relevantne literature utvrđuje koje je administrativno nazivlje osmanska vlast koristila za osvojeni prostor donjeg međurječja Drave i Save, odnosno ranonovovjekovne osmanske Slavonije i za tamošnje stanovništvo, te kako se općenito odnosila prema predosmanskoj toponimiji na spomenutom prostoru. Pojam Slavonije koji se koristi u ovom radu odnosi se na današnji prostor Slavonije, odnosno na područje između rijeka Ilove, Drave, Save i Dunava, ovdje ne uključujući područje Srijema. Tijekom vlasti Osmanskog Carstva na navedenom području od 1526. do 1691. godine horonim Slavonija rijetko se pojavljuje u osmanskim administrativnim izvorima. U onim prilikama kada se pojavljuje, pak, nikad se ne odnosi na područje Slavonije u njezinim današnjim granicama, nego na područje srednjovjekovne Slavonije. Za područje osmanske Slavonije, pak, osmanske su vlasti koristile nazive novoosnovanih administrativnih jedinica (sandžaka, kadiluka i nahija). Postupna „seoba“ imena Slavonije sa zapadnog na istočni dio savsko-dravskoga međurječja tijekom ranoga novog vijeka može se iščitavati jedino u hrvatskim i drugim europskim izvorima iz onoga vremena. Za osmanske administrativne dokumente karakteristična je raspodjela spomenutog prostora na tri sandžaka (Čazmanski/Pakrački/Cernički i Požeški sandžak te zapadni dio Srijemskog sandžaka) i nazivanje tamošnjega stanovništva Mađarima i ponajviše Vlasima.
Baranja kroz povijest. Zbornik radova znanstvenog skupa, 2024
U radu se na temelju osmanskih izvora i relevantne literature ustvrđuje na koje je načine i u koj... more U radu se na temelju osmanskih izvora i relevantne literature ustvrđuje na koje je načine i u kojoj mjeri osmanski vojni promet u Baranji utjecao na baranjsko stanovništvo i okoliš. Osmanska vlast u Baranji najveći je logistički fokus stavljala na kontrolu i sigurnost kopnenog puta uz Dunav i Dunavom jer su ta dva prometna puta bila od presudne važnosti za transport ljudstva i materijala u okviru osmanskoga prodora u srednju Europu. Održavanje prometnica iziskivalo je golema materijalna sredstva, a ponajviše drvenu građu iz okolnih šuma od koje su se gradili mostovi i utvrde. Prometnu komunikaciju ugrožavalo je razbojništvo, upadi habsburških odreda i sveprisutno močvarno tlo. Utjecaj osmanskoga vojnog prometa na baranjsko stanovništvo i okoliš bio je vrlo velik jer se vojska za svojih pohoda koristila naseljima u blizini prometnica za potrebe smještaja, prehrane i radne snage. To je rezultiralo uništenjem šumskoga fonda i raseljavanjem stanovništva nezadovoljnoga vojnom eksploatacijom svojih resursa.
Podravina, 2023
Autograf, odnosno izvorni rukopis »Putopisa« osmanskog putopisca Evlije Čelebija (1611. – 1685. i... more Autograf, odnosno izvorni rukopis »Putopisa« osmanskog putopisca Evlije Čelebija (1611. – 1685. ili kasnije) sadrži brojne ulomke koji se ne nalaze u dosad objavljenim izdanjima putopiščeva djela. Tako se u autografu »Putopisa« može pronaći mnogo dosad nepoznatih podataka koje Evlija iznosi o Nikoli VII. Zrinskom, odnosno o njegovu karakteru i aktivnostima, posjedima obitelji Zrinski, poštovanju koje su Osmanlije gajili prema Zrinskima itd. U članku se nove podatke iz autografa uspoređuje s otprije poznatim informacijama iz izvora i literature te se iznose novi zaključci. Posebna se pažnja posvećuje Evlijinim nagovještajima da su predstavnici obitelji Zrinski pretendirali na kraljevsku krunu, odnosno vlast u Hrvatskoj i Ugarskoj.
Local Festivals: Traditions, Innovations, Changes, 2023
The topic of this paper is the importance of intangible heritage for the community in which it ex... more The topic of this paper is the importance of intangible heritage for the community in which it exists, based on the analysis of intangible heritage examples of pottery, lacework, and production of objects from natural materials in the region of Medjimurje in the Republic of Croatia. In 2003, UNESCO adopted the Convention on the Protection of Intangible Heritage, and the formation of three lists was chosen as a method of protection (the representative list, the list of intangible heritage in need of urgent protection, and the register of good practices). Croatia adopted the Convention in 2005 and began to register intangible items on the national and the UNESCO lists. This paper will analyze the methods of research, protection, transmission, interweaving with identity, and sustainability of intangible heritage on the example of three goods: pottery, lacework, and production of objects from natural materials. All three goods are protected as intangible assets and registered on the national list. What sets them apart from other items in the region of Medjimurje, however, is that they have become the subject of specialized festivals: in 2021, one-day festivals dedicated to each of these goods were organized for the first time, and preparations are underway for this year’s editions. This paper considers the reasons for the organization of the festivals, the criteria for selecting these items for such events, the involvement of the community (the bottom-up approach) and the impact of the festival on the participants, organizers, and the general public.
Vremena kriza u povijesti Međimurja, 2022
U radu se analizira opise vojnih ofenziva Osmanskoga Carstva na prostoru Međimurja tijekom 15. i ... more U radu se analizira opise vojnih ofenziva Osmanskoga Carstva na prostoru Međimurja tijekom 15. i 16. stoljeća u osmanskim narativnim izvorima, odnosno u kronikama i jednom putopisu osmanskih autora iz navedenih stoljeća. Sudeći prema tim izvorima, Međimurje je prvu osmansku provalu doživjelo 1479./1480. u razdoblju kada su osmanski odredi opetovano provaljivali u hrvatske i susjedne pokrajine. Jačanjem obrane habsburških posjeda tijekom 16. stoljeća prestala je opasnost i od osmanskih napada na Međimurje. Situacija se promijenila nakon osmanskog osvajanja Velike Kaniže 1600. i uspostave habsburško-osmanske granice na Muri, preko koje su osmanske snage neposredno ugrožavale Međimurje, a 1602./1603. napali su ga tatarski odredi.
Ottoman soldier, official and writer Hasan Esîrî (1653/1654 – after 1731) in his work, written ar... more Ottoman soldier, official and writer Hasan Esîrî (1653/1654 – after 1731) in his work, written around 1731 and entitled Mi’yârü’d-Düvel ve Misbârü’l-Milel (“The Criterion of States and the Judgement of Nations”), described, among other things, the politi-cal, social and economic characteristics of Croatia, Slavonia, Syrmia, Dalmatia, Bosnia, Herzegovina and the Republic of Ragusa at the beginning of the 18th century, i.e. the present-day territory of Croatia and Bosnia and Herzegovina. Esîrî’s description of the region was probably influenced by the fact that he traversed the Pannonian plain in the 1680s and 1690s during the Great Turkish War (1683- 1699), and that he consulted Joan Blaeu’s Atlas Maior, as well as presumably various Latin and Hungarian books on his-tory and geography of the mentioned area. Esîrî’s work was hitherto unknown to history researchers. Hence, this article represents an analysis of Esîrî’s numerous insights about the aforementioned lands.
Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi, 2021
Osmansko izvorno gradivo poznato kao Mühimme defterleri sadrži sultanske naredbe upućene lokalnim... more Osmansko izvorno gradivo poznato kao Mühimme defterleri sadrži sultanske naredbe upućene lokalnim upraviteljima, iz kojih se među ostalim može iščitati opseg logističkih pothvata osmanske vojne sile na Dunavu. Ta je rijeka od 1540-ih do 1680-ih od sjeverne Ugarske do njezinog ušća u Crno more bila pod osmanskom kontrolom, te je bila najvaž- nija osmanska plovna rijeka u europskom dijelu Carstva. Dunavom se odvijala logistička opskrba osmanskih vojnih pohoda u smjeru središnje Europe, odnosno prijevoz namirnica, oružja i sl. Šumovita slavonska obala Dunava služila je kao izvor drvne građe za izgradnju osmanske dunavske mornarice. O plovnom stanju Dunava u spomenutom razdoblju mnogo podataka nude svjedočanstva kršćanskih putopisaca, koji opisuju opasnosti plovidbe zbog neodržavanja rijeke, ada, vodenica itd. Korištenjem osmanskih i zapadnih izvora u radu se opisuje osmanski logistički sustav na dunavskom plovnom putu.
Podravina : časopis za multidisciplinarna istraživanja (1333-5286), 2021
U članku se analizira opise vojnih ofenziva Osmanskoga Carstva na području Međimurja tijekom 17. ... more U članku se analizira opise vojnih ofenziva Osmanskoga Carstva na području Međimurja tijekom 17. stoljeća u osmanskim narativnim izvorima, odnosno u šest kronika, u jednoj zbirci korespondencije i u jednom putopisu iz istog stoljeća. U njima se opisuju osmanski napadi na Međimurje na prijelazu iz 1602. u 1603., 1663. i 1664. godine, kao i nekoliko planiranih, ali neostvarenih napada 1601., 1605., 1606., 1664. i 1683. godine. U analiziranim izvorima se pri gotovo svakom spomenu Međimurja spominju i Zrinski, ali kao kolektivni fenomen, budući da se ne navode imena pojedinih poglavara te obitelji. Međimurje je za osmanske autore bilo toliko vezano za Zrinske da pojedini autori navode da je ono bilo „pokrajina Zrinskih“, a međimurski vojnici „ljudi Zrinskoga“. Opisi osmanskih autora daju sliku Međimurja kao bogate, razvijene i mnogoljudne pokrajine koju vrijedi napasti radi stjecanja plijena, ali koju osmanske snage nisu često napadale – dapače, dva izvora navode da osmanske vojske do trenutka opisanih pohoda nisu napadale Međimurje. Izvori upućuju na zaključak da je u mnogo navrata Međimurje imalo sreću i izbjeglo planirane osmanske napade koji su se izjalovili iz različitih razloga.
Donji Andrijevci: povijest i baština. Zbornik radova, 2021
This paper deals with the history of the villages of the present-day Donji Andrijevci municipalit... more This paper deals with the history of the villages of the present-day Donji Andrijevci municipality during the Ottoman rule in Slavonia (1526-1691) on the basis of Ottoman and Habsburg sources and the relevant literature. The objective of the paper is to provide a review of everyday life of the population of villages of the time such as Andrijevci, Topolje and Sredanci in the Ottoman period; however, available Ottoman sources primarily focus on the research into the tax liabilities of the population. These villages were part of the Sanjak of Požega which extended over the area of central and eastern Slavonia. As the villages were situated far from the turbulent Habsburg-Ottoman border in western Slavonia, in the area of Andrijevci the effects of hostilities were less significant. The paper discusses the scope of tax liabilities imposed on the population of the area and other characteristics of everyday life within the Ottoman administration.
Vino i vinogradarstvo u povijesti Slavonije, Srijema i Baranje. Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanog u Slavonskom Brodu i Erdutu 20.–22. rujna 2017., 2020
Past research on the history of Slavonia and Syrmia in the 16th and 17th centuries only partially... more Past research on the history of Slavonia and Syrmia in the 16th and 17th centuries only partially covered the topic of wine and viticulture under Ottoman rule (1521-1699). Although according to Islamic and Ottoman laws the production and consumption of alcohol was prohibited, in the Ottoman period the Christian population of Slavonia and Syrmia freely practiced viticulture with the obligation to pay corresponding taxes. As for the Muslim population of said territory, under Ottoman law, they could produce grapes only if they used it as fruit. They were also obliged to pay a corresponding tax. Ottoman sources, however, point to the conclusion that even the Muslim population produced and consumed alcohol to a great extent. The Ottoman authorities were in favor of viticulture because this activity, as well as wine trade, provided them with high tax revenues. Viticulture was widespread in Slavonia and Syrmia in the mentioned period and was hindered mainly by Habsburg-Ottoman wars at the beginning and at the end of Ottoman rule.
East Central Europe, 2020
The modernization efforts of the early Republic of Turkey were a recurrent theme of books and new... more The modernization efforts of the early Republic of Turkey were a recurrent theme of books and newspaper articles written by interwar Yugoslav travelers in Turkey. Their views on Turkish modernity were based on a dichotomy between the “old, ” “traditional, ” and “backward” Ottoman Empire and the “new, ” “modern, ” and “revolutionary” Turkish Republic. Their comments reveal the Yugoslav public’s self- perception: in their eyes, through its reforms, Turkey was becoming similar to Western European countries, and had reached or even surpassed the civilizational level of Yugoslavia. Thus, the Yugoslav perception of Turks as Europe’s “Other” had changed for the better.
Historiae patriaeque cultor. Zbornik u čast Mate Artukovića u prigodi njegova 65. rođendana, 2019
U radu se na temelju poglavito osmanskog arhivskog gradiva i relevantne literature opisuje izgled... more U radu se na temelju poglavito osmanskog arhivskog gradiva i relevantne literature opisuje izgled i iskorištavanje planine Papuk za vrijeme osmanske vladavine u središnjoj Slavoniji (1537.–1691.). U uvodnom dijelu opisane su političke prilike u središnjoj Slavoniji u navedenom razdoblju. Zatim su opisana ekohistorijska obilježja osmanske vladavine na području Papuka kroz opis iskorištavanja papučkih šuma i rijeka putem žirovanja, mlinarstva, krčenja šuma radi izvoza drvne građe, osiguravanja prometnih pravaca od razbojnika itd. Posljednji dio rada posvećen je tvrđavama na Papuku i njihovim stanovnicima, s pretpostavkom da su tvrđavske posade bile najveći korisnici šumskog fonda Papuka. Opisan je njihov mogući utjecaj na okolno područje putem skupljanja kamena i drva za gradnju, popravak, održavanje i opskrbu utvrđenja. Na kraju je zaključeno da je planina Papuk proživjela osmansku vlast bez osjetnog utjecaja na njezin šumski fond i sveopći izgled.
Bogdan Radica, život i vrijeme. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Splitu 25. rujna 2017., 2019
U članku se govori o posjetu Bogdana Radice Republici Turskoj 1930. i o sedam putopisnih članaka ... more U članku se govori o posjetu Bogdana Radice Republici Turskoj 1930. i o sedam putopisnih članaka o Turskoj koje je Radica objavio u zagrebačkom dnevnom listu Novosti u prosincu 1930. i u siječnju 1931. Autor je u tim člancima iznio pregršt pronicljivih komentara društveno- političke situacije u Turskoj, koja je u međuratnom razdoblju pod vodstvom predsjednika Mustafe Kemala Atatürka provela brojne političke i društvene reforme s ciljem moderniziranja države u skladu s tadašnjim postignućima zapadnoeuropske civilizacije. Radica je smatrao da je mlada turska republika vrlo nerazmjerno uvodila modernizacijske novine, od kojih su niži slojevi društva imali malo realne koristi. Pored toga, zaključio je da se modernizaciju provodilo prebrzim tempom i da je velik dio turskog naroda zazirao od promjena i sporo ih usvajao. Članci s jedne strane svjedoče o inherentnoj književnoj vrijednosti Radičinih novinarskih priloga, a s druge o kvaliteti analiza društveno-političkog stanja u međuratnoj Turskoj.
Izabrani izvori za povijest šuma u Slavoniji, Srijemu i Baranji (od starog vijeka do 1900.), 2019
The chapter includes collected, edited and translated sources of Ottoman origin relating to the h... more The chapter includes collected, edited and translated sources of Ottoman origin relating to the history of forests in Slavonia in the Early Modern Age.
Klasik'ten Moderne Osmanlı Ekonomisi, 2019
During Ottoman rule in the region of Slavonia, i.e. from 1526 to 1691, Slavonia abounded in large... more During Ottoman rule in the region of Slavonia, i.e. from 1526 to 1691, Slavonia abounded in large areas of forests. It is estimated that more than 70% of the total area of Slavonia was under forest. It was a sparsely populated region in which forests were utilized for military needs during Ottoman-Habsburg wars and for the individual needs of civilians. With time, agricultural expansion, war industry and construction of fortifications led to deforestation, especially around fortresses and settlements. In the bibliography on the Ottoman- Habsburg frontier one can find assertions about the aggressive deforestation caused by both warring sides. The aim of this work is to dispute these assertions through the analysis of unpublished and published sources, both Christian and Ottoman, and bibliography on the history of Slavonia in the Ottoman period. A number of questions are posed: how large were the forest areas of Slavonia during Ottoman rule, what was their geographical location and spatial extent, and what changed after the Ottoman withdrawal? The conclusions are that the Slavonian forest areas were huge and heavily used by the military and civilians but with little effect on the quantity of forests, whose spatial distribution remained almost intact throughout the Ottoman period. The only visible change occurred on the Habsburg-Ottoman border in Western Slavonia, where the military needs changed the situation significantly in favor of the forest fund and to the detriment of a hitherto well populated area. The Slavonian forest fund experienced reduction only after the end of Ottoman rule.
Prema povijesti slavonskih šuma. Prilozi za sintezu, 2019
U radu se opisuje utjecaj osmanske vladavine u Slavoniji (1526.-1691.) na stanje slavonskoga šums... more U radu se opisuje utjecaj osmanske vladavine u Slavoniji (1526.-1691.) na stanje slavonskoga šumskog fonda. Osmanski vlastodršci općenito nisu kontrolirali iskorištavanje slavonskoga šumskog fonda uslijed prisutnosti velikih šumskih prostranstava na koje rijetko slavonsko stanovništvo nije moglo osjetno utjecati. U radu se daje pregled vojnih i civilnih aktivnosti koje su iziskivale korištenje šumskog fonda, ovdje uključujući izgradnju fortifikacija, mostova, plovila i dr. U radu se ustvrđuje da su sve ljudske aktivnosti u osmanskoj Slavoniji, uključujući i one vojne prirode, bile niskog intenziteta i da su imale neznatan utjecaj na stanje slavonskoga šumskog fonda, te da je stoga rasprostranjenost slavonskih šuma ostala na relativno jednakoj razini tijekom osmanske vladavine.
Historijski zbornik, 2018
U razdoblju između 1998. i 2007. godine u nastavcima je objavljen latinički prijepis rukopisa osm... more U razdoblju između 1998. i 2007. godine u nastavcima je objavljen latinički prijepis rukopisa osmanskog putopisca Evlije Čelebija za koji se smatra da je autograf, odnosno izvorni rukopis njegova djela Seyahatnâme (Putopis). Bosanskohercegovački orijentalist Hazim Šabanović objavio je 1954. i 1957. godine prijevod dijelova Putopisa o jugoslavenskim zemljama i time je zadužio domaću znanstvenu i širu javnost. Međutim, Šabanovićev prijevod temeljio se na manjkavom osmanskom izdanju ranije poznatog rukopisa Putopisa, objavljenom u nastavcima između 1896. i 1938. godine. U radu, drugom od dvije predviđene studije, usporedbom autografa i Šabanovićeva prijevoda obrađuje se Evlijino putovanje kroz Hercegovački sandžak 1664. godine od Klobuka do Konjica. Usporedbom dvije verzije primjećuju se brojne nepodudarnosti u podacima, različita tumačenja broja stambenih i vjerskih objekata, razlike u toponomiji i općenito značajna količina novih spoznaja o naseljima i stanovništvu Hercegovačkog sandžaka u drugoj polovici 17. stoljeća. Novootkriveni podaci iz autografa bacaju i novo svjetlo na pouzdanost Evlijina Putopisa kao povijesnog izvora.
CIEPO 22. Uluslararası Osmanlı Öncesi ve Osmanlı Çalışmaları Komitesi Bildiriler Kitabı II, 2018
The state of forests of the Ottoman Empire during the 16th and 17th centuries is a sparsely resea... more The state of forests of the Ottoman Empire during the 16th and 17th centuries is a sparsely researched topic because Ottoman sources are generally silent regarding the state of forests in the mentioned period. However, Ottoman detailed (mufassal) tax surveys give us a lead on the possibility of researching forests through the tax on pigs and their grazing in the forests, at least in the provinces with considerable Christian population practicing pig farming. The present paper deals with the three Ottoman sancaks in the region of Slavonia in the 16th and 17th centuries: Sancak of Syrmia (Sirem), Sancak of Požega (Pojega), and Sancak of Pakrac (Pakraç, Zaçasna, or Çernik), where the Christian population represented a majority. The amount of money obtained through taxes on pigs was very high in numerous Slavonian settlements. Pigs needed to be reared by letting them graze in oak and beech forests and eat fallen acorns ; this practice is called pannage. The presumption is that the surroundings of the settlements with huge number of pigs were heavily covered with oak and beech forests. Thus, the spatial distribution of pig farming settlements of Ottoman Slavonia is presumed to be correlated with the distribution of Slavonian forests. The comparison is based on the data on resm-i pelit tax in the detailed Ottoman tax surveys and on the data on the approximate distribution of forests in Slavonia in the 1698 and 1702 Habsburg censuses of Slavonia, and it demonstrates clear correlation.
Carigradska pisma Antuna Vrančića. Hrvatski i engleski prijevod odabranih latinskih pisama / The Istanbul Letters of Antun Vrančić. Croatian and English Translation of Selected Latin Letters, 2018
The introductory study contains the biography of bishop and diplomat Antun Vrančić, as well as an... more The introductory study contains the biography of bishop and diplomat Antun Vrančić, as well as an analysis of his diplomatic missions to Istanbul and of the political situation in Central and Southeast Europe in the sixteenth century.
Od geografske lingvistike do geografske onomastike IX. Ime i društvo na periferiji mađarskog govornog područja, 2018
Osmanski detaljni porezni popisi nastali sredinom i u drugoj polovici 16. stoljeća na području sr... more Osmanski detaljni porezni popisi nastali sredinom i u drugoj polovici 16. stoljeća na području središnje i istočne Slavonije i Srijema među ostalim mogu poslužiti kao bogati izvori podataka o onomastici. Naime, navedeni osmanski izvori sadrže popise imena poglavara domaćinstava i nazive slavonskih i srijemskih naselja na spomenutom području. Budući da su osmanski popisivači bilježili imena arapskim pismom i fonetski, odnosno onako kako su ih čuli, modernim istraživačima pruža se mogućnost analiziranja imena zabilježenih u navedenom vremenskom i prostornom kontekstu. U izlaganju se ponudilo primjere zabilježenih mađarskih antroponima i toponima i iznijelo zaključke o njihovoj učestalosti, rasprostranjenosti i drugim karakteristikama.
The aim of the presentation was to show changes in the opinion of the Yugoslav press towards the ... more The aim of the presentation was to show changes in the opinion of the Yugoslav press towards the Trieste Crisis from 1945 to 1975. In 1945, when the Yugoslav Army occupied the city of Trieste and its surroundings, the Yugoslav propaganda machine influenced the public opinion towards the claims for the whole region of Trieste. There was little change in 1947 when the division of the occupied region into Zones A and B was agreed, because Yugoslav public opinion hadn’t shifted towards claims solely for the Zone B. The Yugoslav press continued to instigate absolute claims in the following years, even in 1954 when the Trieste Crisis was officially over and no change towards the acquisition of the city of Trieste had been made. The presentation tried to demonstrate the evolution of the Yugoslav public opinion in 1975, when the Treaty of Osimo was signed, and the reasons it was presented as a good-neighbourly cooperation between Italy and Yugoslavia. The reasons for this change were political and economic, but when one has in mind that the Italian public opinion was highly critical of the Treaty and that some even called for the prosecution of the then Italian Prime Minister and the Minister of Foreign Affairs for the crime of treason, it is interesting to explore the reasons for the mild Yugoslav stance and the lack of criticism. Based on the most important Yugoslav newspapers and magazines of the aforementioned period, the presentation tried to explain the reasons for the mentioned evolution.
In this paper the authors will analyse the Alka of Sinj (Croatian: Sinjska Alka), a chivalric tou... more In this paper the authors will analyse the Alka of Sinj (Croatian: Sinjska Alka), a chivalric tournament that takes place annually since the 18th century in the town of Sinj, in Croatia, and will focus on its elements of Ottoman legacy. The Alka is being held in memory of the local historical event – the battle and victory against the Ottoman Turks in 1715. The Alka has created its authenticity by melding different influences that are reflected in rich historical costumes and terminology of the participants, for example, the etymology of its name (the term ‘alka’ comes from the Turkish ‘halka’ meaning a ring or door-knocker). Also, the mentioned terminology symbolically points out to those events: the Turkish origin of the clothes, of the equestrian equipment, of the decorations, of the names for the officers (‘alay çavuş’, etc.) and of the spoils of war, which are represented by the horse named Edek, which represents the horse of the Ottoman commander that lead the battle. This syncretism is a typical result of the historical co-existence of two different civilisations on the borders of Catholicism and Islam. Because of its value, the Alka has been inscribed in UNESCO Intangible Cultural Heritage Lists in 2010. The paper will be based on the archival sources, on the relevant literature, and on fieldwork among the participants and organisers of the Alka of Sinj.
Hırvatistan’da Türk Milli Mücadelesi ve özellikle Atatürk’ün Samsun’a çıkışı konusu çok incelenen... more Hırvatistan’da Türk Milli Mücadelesi ve özellikle Atatürk’ün Samsun’a çıkışı konusu çok incelenen bir konu olmamıştır. Bu açıdan bu çalışma sözü geçen boşluğun doldurulmasına kısmen katkıda bulunmaktadır. Bu bildiri, Hırvat basın ve yayınında bu tarih sonrasındaki gelişmelerin yansımalarını incelemek üzerine olmakta ve Hırvat basının 1919 yılında Anadolu'dan ne kadar haberdar olduğunu, bu gelişmelere karşı izlenilen politikayı belirlemektedir. Bilindiği gibi 19 Mayıs 1919 tarihinin önemi sonradan ortaya çıkmıştır. Bu nedenle o tarihin Hırvat basınına bir kurtuluş harekâtının başlangıcı olarak yansımaması çok normal bir şeydir. Diğer bir yandan 1930 yıllarında ve sonraki yıllarda Hırvatistan’da basılan kitaplarda, dergilerde ve ansiklopedilerde sözü geçen konular hakkında pek çok bilgi olmakta çünkü Hırvatistan’da sonraki gelişmeler bağımsızlık harekâtı olarak görüp desteklenmektedir.
Zagreb’de 1943 yılında Hırvatistan’da Türkçe yayınlanan ilk dergi Doğu ve Batı. Kültür, iktisat, ... more Zagreb’de 1943 yılında Hırvatistan’da Türkçe yayınlanan ilk dergi Doğu ve Batı. Kültür, iktisat, sosyal ve siyası mecmuası adı altında çıkmaya başlar. Ağustos 1944’e kadar toplam sekiz sayı basılmıştır. İlk sayısında yer alan açıklamada derginin amacının Türkiye Cumhuriyeti ve Hırvatistan Bağımsız Devleti arasında dostluk bağları kurmak ve bu bağları güçlendirmek olduğu bildirilmektedir. Derginin sahibi ve yayımcısı Hırvat Müslüman Yayınevi ve genel yayın yönetmeni Bosna Hersek asıllı edebiyatçı, büyük Türk dostu ve Türkiye uzmanı Abdurezak Hifzi Bjelevac idi. Yayın yönetmeninin yanında çoğunluğu Müslüman asıllı başka aydınlar, edebiyatçılar ve gazeteciler de dergiye yazılarıyla katkıda bulunmuşlardır. Dergi dönemin iktidarının desteğini almıştı ve dağıtımını Hırvatistan Bağımsız Devleti Dış İşleri Bakanlığı yapmaktaydı. Türkiye'de yaşamış olan Bosnalı göçmenlere yönelikti ve onların vesilesiyle Hırvatistan, Türkiye ile diplomatik ilişkiler kurmaya çalışmıştır. Bu bildiride, derginin ve yayın kurulunun siyasi ve tarihi geçmişi, aynı zamanda yazılar ve içerikleri, derginin ideolojik arka planı, siyasi hedefleri ve algıları; özellikle de onun İkinci Dünya Savaşı boyunca Hırvat-Türk ilişkilerinin gelişmesindeki rolü analiz edilmektedir.
From his enrolment in the Croatian Republican Peasant Party (CRPP; later Croatian Peasant Party, ... more From his enrolment in the Croatian Republican Peasant Party (CRPP; later Croatian Peasant Party, CPP) in 1922 until the prohibition of its political activity in 1941, August Košutić has gradually grown into one of the loudest proponents of the policy of the Croatian peasant movement in Croatian and Yugoslav public sphere of the Interwar Period. In this paper, Košutić’s political speeches on the conventions of the CRPP/CPP, the Independent Democratic Party (IDP) and the Peasant-Democratic Coalition (PDC), speeches during the sessions of the Croatian Workers Union and articles in newspapers (Dom/Slobodni dom/Seljački dom, Narodni val, Slobodni glas, Seljačka prosvjeta, Hrvatski dnevnik, Hrvatski radnik, Hrvatski glasnik, Pravica and other) are analysed. In this paper, the emphasis is placed on the context and importance of Košutić’s political statements and the difference between Košutić’s roles before going into emigration in 1929 and after his return from emigration (1937), that is, in the period until the beginning of the Second World War.
Among the youngest generation of Croatian emigrants who left Croatia from the mid 1950s onward th... more Among the youngest generation of Croatian emigrants who left Croatia from the mid 1950s onward through academic stipends offered by western countries or by crossing the border illegally there was a liberal-democratic current best expressed after 1958 by the journal Hrvatski bilten, which changed its name in the following year to Nova Hrvatska. The journal was published monthly in London from 1959 until 1974; from 1974 until 1990 it was published bi-weekly. Jakša Kušan was the editor of the journal during the whole of his time. Like other emigrant groups, this group supported national independence of Croatia, but the realization of this ideal – unlike nationalists on the radical right – was proposed from the perspective of liberal values and with the vision of a constitutional democratic state in mind. The journal was interested in themes from national history and the life of Croats under the Communist regime, providing information about current political events in Yugoslavia and Croatia, especially about opposition activities.
U radu se na temelju dostupnog arhivskoga gradiva, objavljenih dokumenata, tiska i rezultata dosa... more U radu se na temelju dostupnog arhivskoga gradiva, objavljenih dokumenata, tiska i rezultata dosadašnjih historiografskih istraživanja pokušava proširiti spoznaje o ulozi Augusta Košutića u političkim zbivanjima tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća (1941.-1964.), time dati doprinos jednoj važnoj temi hrvatske povijesti i potaknuti istraživače na daljnja istraživanja navedenog razdoblja. Istraživanje je u velikoj mjeri temeljeno na arhivskom gradivu koje još do prije nekoliko godina nije bilo dostupno istraživačima. Među fondovima prevladavaju fondovi Hrvatskog državnog arhiva (HDA) u Zagrebu, napose Fond Republičkog sekretarijata za unutarnje poslove Socijalističke Republike Hrvatske, Služba državne sigurnosti (Fond RSUP SRH, SDS), Fond Hrvatske seljačke stranke (Fond HSS) i Fond Centralnoga komiteta Saveza komunista Hrvatske (Fond CK SKH). Košutić je kao potpredsjednik najjače hrvatske političke stranke u prijeratnom razdoblju vodio HSS kroz Drugi svjetski rat i poratno vrijeme. U ratnom vremenu, kad je samo kombinacija vojne i političke moći davala rezultate, Košutić je neuspješno pokušavao zadržati HSS-ovu prijeratnu važnost u pregovorima sa svim zaraćenim stranama, a uhićenja i ubojstva HSS-ovaca, kao i Košutićeva uhićenja i bježanje iz pogibeljnih situacija, najekstremniji su dokaz da pregovori nisu donosili nikakvu korist jednoj demokratskoj stranci poput HSS-a. Poslijeratno razdoblje je donijelo valove represije komunističkog režima s ciljem potpunog uništenja stranke. Košutić je pasivizacijom stranke uspio spriječiti njezino fizičko uništenje, ali više od toga nije mogao učiniti i HSS je politički zamro, s Košutićem na čelu sve do svoje smrti.
Rad se bavi uzrocima, tijekom i raspletom Tršćanske krize u razdoblju od početka Drugoga svjetsko... more Rad se bavi uzrocima, tijekom i raspletom Tršćanske krize u razdoblju od početka Drugoga svjetskog rata sve do Osimskog dogovora 1975. Naglasak je stavljen na odnose savezničkih sila s Jugoslavijom i Sovjetskim Savezom tijekom prvih godina Hladnog rata.
Journal of Contemporary History
Journal of Contemporary History
Rad je prikaz knjige Milorada Pavića, "Jugoistočna Europa pod osmanskom vlašću: od pada Carigrada... more Rad je prikaz knjige Milorada Pavića, "Jugoistočna Europa pod osmanskom vlašću: od pada Carigrada do Svištovskog mira".
Rad je prikaz knjige "Safvet-beg Bašagić (1870- 1934). Aux racines intellectuelles de la pensée n... more Rad je prikaz knjige "Safvet-beg Bašagić (1870- 1934). Aux racines intellectuelles de la pensée nationale chez les musulmans de Bosnie- Herzégovine" francuskog povjesničara Philippea Geleza, objavljene u Ateni 2010. godine.
![Research paper thumbnail of Selçuk Ural: Osmanlı Hâkimiyetinde Pakrac (XVI. Yüzyıl) [Pakrac pod osmanskom vlašću (16. stoljeće)] (Saarbrücken: Türkiye Alim Kitapları, 2014)](https://attachments.academia-assets.com/50099771/thumbnails/1.jpg)
](Rad je prikaz knjige turskog povjesničara Selçuka Urala, "Osmanlı Hâkimiyetinde Pakrac (XVI. Yüzy... more Rad je prikaz knjige turskog povjesničara Selçuka Urala, "Osmanlı Hâkimiyetinde Pakrac (XVI. Yüzyıl)" [Pakrac pod osmanskom vlašću (16. stoljeće)], objavljene u Saarbrückenu kod izdavača Türkiye Alim Kitapları 2014. godine. Knjiga na temelju osmanskog poreznog popisa za Pakrački sandžak iz 1565. godine opisuje financijsku i gospodarsku povijest jugozapadne Slavonije sredinom 16. stoljeća, dok je spomenuto područje bilo dijelom Osmanskog Carstva.
Historijski zbornik, 66/2013, Vol. 2, pp. 499-504, 2013
Historijski zbornik, 66/2013, Vol. 2, pp. 504-507, 2013
Conference Review: “The 3rd International Conference on Conceptual History, ‘Conceptualising Mode... more Conference Review: “The 3rd International Conference on Conceptual History, ‘Conceptualising Modernity in the Central and Southeastern European Cultures’”, Časopis za povijest zapadne Hrvatske (in publishing)
Conference Review: “Međunarodna znanstvena konferencija Ethno-political conflicts between the Adr... more Conference Review: “Međunarodna znanstvena konferencija Ethno-political conflicts between the Adriatic and the Aegean in the 1940s” (International scientific conference Ethno-political conflicts between the Adriatic and the Aegean in the 1940s), Radovi Zavoda za hrvatsku povijest (in publishing)
Conference Review: “International scientific conference - 350th anniversary of the death of Zríny... more Conference Review: “International scientific conference - 350th anniversary of the death of Zrínyi Miklós and the fall of Zrínyiújvár”, Hungarian Studies Review (in publishing)
Časopis za suvremenu povijest, 2014
Conference Review: “II. međunarodni simpozij o istraživanju balkanske povijesti. Osmansko nasljeđ... more Conference Review: “II. međunarodni simpozij o istraživanju balkanske povijesti. Osmansko nasljeđe na Balkanu i Defter-i Hakani, Podgorica, 30. travnja – 4. svibnja 2014.” (II International Symposium on Balkan History Studies. The Ottoman Legacy in the Balkans and the Ottoman Tax Registers), Časopis za suvremenu povijest (in publishing)
Translation of the book "Žene koje pušu u čvorove" (“Women who Blow on Knots”) of the original in... more Translation of the book "Žene koje pušu u čvorove" (“Women who Blow on Knots”) of the original in Turkish language ("Düğümlere Üfleyen Kadınlar") by Ece Temelkuran for the Naklada Ljevak, d.o.o., Kopačevski put 1c, 10000 Zagreb, Croatia
Co-authored translation of the book "Malo" (“Little”) of the original in Turkish language ("Az") ... more Co-authored translation of the book "Malo" (“Little”) of the original in Turkish language ("Az") by Hakan Günday for the Nakladnička kuća Izvori d.o.o., Trnjanska cesta 64, 10000 Zagreb, Croatia
Translation of the book "Planina boli" (“Deep Mountain”) of the original in Turkish language ("Ağ... more Translation of the book "Planina boli" (“Deep Mountain”) of the original in Turkish language ("Ağrı'nın Derinliği") by Ece Temelkuran for the Naklada Ljevak, d.o.o., Kopačevski put 1c, 10000 Zagreb, Croatia
Co-authored translation of the book "Pet gradova" (“Five Cities”) of the original in Turkish lang... more Co-authored translation of the book "Pet gradova" (“Five Cities”) of the original in Turkish language ("Beş Şehir") by Ahmet Hamdi Tanpınar for the Izdanja Antibarbarus d.o.o., Zvonarnička 3, 10000 Zagreb, Croatia
In this book, the authors analyze the journey of the Ottoman travel writer Evliya Çelebi (1611–16... more In this book, the authors analyze the journey of the Ottoman travel writer Evliya Çelebi (1611–1685 or later), who visited the Sanjak of Herzegovina in 1664 and in his Book of Travels left numerous testimonies about Herzegovina in the second half of the 17th century. The book is based on the previously unresearched material contained in the manuscript which is considered to be the autograph, i.e. the original manuscript of Evliya’s book. The mentioned material from the autograph is compared with the hitherto known material on Ottoman Herzegovina in the edition of his travelogue translated and edited by Hazim Šabanović in the 1950s, as well as with other historiographical information on the history of Herzegovina in the second half of the 17th century.
The book consists of two parts. In the first part, with the aim of obtaining a clearer picture of the area visited by Evliya, the authors give an overview of the history of the medieval region of Hum. The territory of Hum in the 10th and 11th centuries included the area from the right bank of the river Neretva up to the river Cetina. Under the influence of various lords the boundaries of Hum changed frequently. The largest territorial expansion of Hum will be achieved during the reign of the noble house of Kosača, whose most important representative was Stjepan Kosača, who since 1448 held the title of duke (herceg). The area ruled by Herceg Stjepan stretched from Prijepolje in the northeast to the Bay of Kotor in the south, and from Omiš in the west to Duvno in the north. At that time, the Ottoman Empire, led by Sultan Mehmed the Conqueror, became more and more aggressive in its territorial expansion, which will also be reflected in the area ruled by Herceg Stjepan. Already during the Herceg’s lifetime, the mentioned area began to be called Herzegovina. Although the house of Kosača had been cooperating with the Ottomans since 1411, this relationship was on unequal terms from the very beginning and could not save Herzegovina from Ottoman conquest. After Mehmed II conquered Bosnia in 1463, it was only a matter of time before the same fate befell Herzegovina. That it did not surrender without a fight is clearly shown by the examples of the forts of Sokol, Blagaj and Ključ, which resisted the Ottoman conquerors the longest of all fortified towns. With the Ottoman conquest of the town which is today called Herceg Novi in 1482 and the fort of Koš on the Neretva ten years later, the last defended remnants of the former territory of Herceg Stjepan fell to the Ottomans. Even before the final fall of Herzegovina, the Ottomans founded first the Vilayet, and then the Sanjak of Herzegovina, making the former territory of Herceg Stjepan part of the Ottoman state, under whose rule it would remain until the end of the 19th century.
The period of Ottoman expansion during the 16th century and the affirmation of the Ottoman state as a world power was followed by a period of stagnation and financial and economic difficulties. Despite the deepening crisis, the Ottoman sultans entered into new conflicts with various enemies of the Empire. The events in Herzegovina were particularly affected by the Ottoman Empire’s conflict with the Republic of Venice: the Cretan War (1645–1669) was fought mostly on the island of Crete, but warring activities also took place on the eastern Adriatic coast and inflicted new suffering on the population of Herzegovina. On the Venetian side, the Uskoks, i.e. the defectors from the Ottoman territory who were attracted by the Venetians to their side with various privileges, took an active part in the warring activities, as they undertook numerous campaigns on the other side of the Venetian-Ottoman border. In such circumstances, both Muslim and Christian subjects of the Ottoman Empire in Herzegovina perished.
The second part of the book deals with Evliya’s description of the Sanjak of Herzegovina, which the authors analyze and compare with the current state of Ottoman tangible and intangible heritage in the area. Describing the then-Herzegovina, Evliya gives numerous descriptions of the sufferings to which the local population was exposed during the Cretan War. He did not omit the folk tales he heard from his hosts, descriptions of the natural riches he admired, various specialties he tasted, as well as descriptions of the inhabitants and their everyday lives. Evliya paid special attention to the descriptions of Muslim settlements and its most important public buildings. Traveling through Herzegovina of the period, the Ottoman traveler recorded valuable descriptions of Prijepolje, Pljevlja, Čajniče, Foča, Herceg Novi, Nevesinje, Stolac, Počitelj, Blagaj, Mostar and Konjic, which was the last stop on his journey through the Sanjak of Herzegovina.
During the analysis of Evliya’s notes on the tangible and intangible culture of the Sanjak of Herzegovina we tried to explore not only the condition of the buildings, but also to physically pass through the area of then-Herzegovina. Following Evliya’s route on the ground, we tried to convey as faithfully as possible the current state of the buildings he described. Although many of the buildings from the Ottoman period have long since collapsed – for some it is not known where they stood or what they looked like – a number have survived to this day, at least in a dilapidated condition. We tried to experience Herzegovina through Evliya’s eyes – bearing in mind that our trip lasted much shorter, since we traveled by car and not on horseback. Comparing Evliya’s notes with the current situation, we tried to give as accurate a description as possible of the route we took, but also of other interesting things we heard from the locals. Great help during our field research was provided by the locals of numerous Herzegovinian settlements who directed us to the right path in unknown locations, warned us of possible problems or referred us to other people who could be of help – and often they themselves were a source of numerous interesting information and stories from the past.
As for the autograph of the Book of Travels as a source for supplementing the information available to us through the translation of Hazim Šabanović, it can be argued that the new data from the autograph contribute to a clearer picture of Ottoman Herzegovina in the second half of the 17th century and help clarify some ambiguities. Much of the information given by Evliya is precise, clear and reliable, which will be of great help to researchers in shedding light on the Herzegovinian history of the mentioned period. As for the parts of the travelogue where the data are deficient or unconvincing, it should be borne in mind that Evliya was not able to verify many of it, or relied on the sources available to him and had no reason to question them. In addition, it should be taken into account that Evliya did not strive to present precise data at all times, but that he also wrote with the aim of impressing his readers. In any case, we believe that Evliya’s travelogue is a valuable historical source that future researchers should approach as such.
Vremena kriza u povijesti Međimurja, 2022
Zbornik radova uključuje sedam radova o raznim temama vezanima za krizna razdoblja u povijesti Me... more Zbornik radova uključuje sedam radova o raznim temama vezanima za krizna razdoblja u povijesti Međimurja. Autori radova u ovom zborniku redom su članovi Centra za istraživanje Međimurja, koji se bave raznovrsnim temama i iskazuju različite interese. Tako se i u prilozima zastupljenima u zborniku opisuju krize koje su se pojavile u različitim razdobljima i na različitim poljima ljudskog djelovanja. U ovdje objavljenim radovima, koji se nižu po kronološkom ključu, autori su otvorili niz neistraženih tema i iznijeli vlastite teze s ciljem odgovora na pitanja koja su se nametnula u procesu istraživanja. Općenito gledano, u radovima se ogleda inovativnost i istraživački potencijal članova Centra. Radi veće pristupačnosti široj publici tekstovi su opremljeni likovnim i grafičkim prilozima, te sažecima na engleskom jeziku.