Nikola Vojnović | University of Pula, Croatia (original) (raw)
Papers by Nikola Vojnović
Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, 2013
Sažetak U radu se razmatraju odabrana sociokulturna obilježja održivog turizma na prostoru unutra... more Sažetak U radu se razmatraju odabrana sociokulturna obilježja održivog turizma na prostoru unutrašnje Istre koju čine 24 općine i grada Istarske županije. U tu svrhu, uvažavajući kriterije dostupnosti, pouzdanosti, prediktivnosti, jasnoće i izvodljivosti, korišteni su sociokulturni indikatori održivog turizma: gustoća registrirane zaštićene kulturno-povijesne baštine u površini općina i gradova, udjel turista koji razumiju i poznaju jezik lokalnog stanovništva, opća sigurnost kao udjel kaznenih djela i prekršaja protiv javnog reda i mira koje su počinili turisti u ukupnom broju takvih delikata, odnos lokalnog stanovništva i vlasnika smještajnih objekata prema turizmu te stavovi predstavnika općina i gradova. Najveću gustoću registrirane zaštićene kulturno-povijesne baštine u površini imaju općine i gradovi na čijem se teritoriju nalaze urbanističke, poluurbane i ruralne cjeline. Indikatorom udjela turista koji razumiju i poznaju jezik lokalnog stanovništva utvrđen je zadovoljavajući stupanj jezičnog razumijevanja između lokalnog stanovništva i turista. Udjel kaznenih djela i prekršaja protiv javnog reda i mira koje su počinili turisti u ukupnom broju tih delikata relativno je malen. Turisti su u svega 11 općina i gradova počinili kaznena djela i prekršaje protiv javnog reda i mira. Odnos lokalnog stanovništva i vlasnika komercijalnih smještajnih objekata prema turizmu ispitan je metodom ankete koja je pokazala da je turizam prihvatljiva i poželjna djelatnost a utvrđene razlike između dvije ispitane skupine su male. Predstavnici lokalnih vlasti ili turističkih zajednica ocijenili su da nema nesuglasja između turista i stanovništva te da turizam potiče očuvanje domaćih običaja i tradicije. Prema odabranim sociokulturnim obilježjima, unutrašnja Istra je regija održivog turizma. Ključne riječi: održivi turizam, općine i gradovi unutrašnje Istre, sociokulturni indikatori održivog turizma 1. UNUTRAŠNJA ISTRA KAO TURISTIČKA REGIJA Unutrašnji dijelovi hrvatskih primorskih županija imali su u dosadašnjem razvoju turizma, izuzme li se nekoliko prostorno izdvojenih destinacija, marginalno značenje. Za susjedni, obalni, turistički visokorazvijeni prostor, obližnje zaleđe imalo je prometnu (tranzit) i opskrbnu funkciju, a služilo je kao izvor radne snage za brzorastuće gospodarstvo. Upravo je potražnja za radnom snagom u priobalju bila jedan od uzročnika depopulacije koja je u nekim dijelovima unutrašnjosti dovela do drastičnog smanjenja
U radu se analizira prostorni razmjestaj turista iz Bosne i Hercegovine u Istarskoj županiji. Cil... more U radu se analizira prostorni razmjestaj turista iz Bosne i Hercegovine u Istarskoj županiji. Cilj rada je utvrditi razvoj broja turistickih dolazaka i nocenja turista iz Bosne Hercegovine te prosjecnog boravka od 2011. do 2015. godine po opcinskim i gradskim turistickim zajednicama ciji se prostorni okvir, osim u dijelu unutrasnjosti županije, podudara s upravno-teritorijalnom podjelom na opcine i gradove. U radu se koristila metoda analize dosadasnjih istraživanja problematike turistickih posjeta prema zemlji porijekla kao i odnosa receptivnih i emitivnih regija, analiza statistickih podataka o broju turistickih dolazaka i nocenja županijske, gradskih i opcinskih turistickih zajednica te složena metoda terenskih istraživanja pracena pomocnom metodom intervjua. Vrednovanjem povoljnog prometno-geografskog i turisticko-geografskog položaja u odnosu na emitivne europske regije, prirodne i antropogene turisticke atrakcijske osnove prostor Istarske županije vise je desetljeca vodeci u Hrvatskoj prema broju postelja, turistickih dolazaka i nocenja, jer je u njemu prosjecno boravila cetvrtina svih turista te se ostvarila trecina svih nocenja u Republici Hrvatskoj. Udio turistickih dolazaka iz Bosne i Hercegovine u promatranom razdoblju 2011. - 2015.iznosio je prosjecno 0, 5%, a udio nocenja neznatno je porastao s 0, 38% 2011. na 0, 54% svih nocenja u 2015. godini. Te godine prosjecan boravak turista iz Bosne i Hercegovine iznosio je sedam dana. Izdvojeni su dijelovi Istarske županije koji udjelom u ukupnom broju nocenja i prosjecnim boravkom turista iz Bosne i Hercegovine znacajno odstupaju od prosjeka za ovu skupinu. Ustanovljeno je da su ta odstupanja posljedica boravka sezonskih radnika iz Bosne i Hercegovine u djelatnostima građevinarstva, trgovine i ugostiteljstva koji su za svoj smjestaj koristili komercijalne smjestajne kapacitete u opcinama u neposrednom zaleđu turisticki visokorazvijenih obalnih mjesta, posebice zapadnog dijela županije.
Geoadria, 2023
This paper analyses the spatial layout and possibilities of the antifascism tangible heritage for... more This paper analyses the spatial layout and possibilities of the antifascism tangible heritage for memorial tourism development in the municipalities and towns of Southern Istria. In the first half of the 20th century, the antifascist struggle in Istria was a crucial part of several political turning points. Those historical turning points had far-reaching consequences and, for the most part, were marked by armed conflicts, individual and mass human casualties and terror over the population. The motive of travel in memorial tourism here is to visit the places where these tragic events occurred and commemorate the victims. The aim of the research was to determine the geographical distribution of the antifascism tangible heritage in Southern Istria and their suitability for the development of memorial tourism. An additional objective was to propose thematic routes of memorial tourism in Southern Istrian municipalities and towns. Methods of analyses of historical research, fieldwork, participant observation, spatial and GIS analysis were used. The survey indicated that six South Istrian municipalities and two towns have 167 well-preserved and marked tangible antifascism monuments. The largest number of monuments are located in the central district of the city of Pula.
The main contribution of this article was to provide re-evaluation of antifascism tangible heritage as the potential resource for the memorial tourism development as the innovation in the tourism supply of Istria.
Utms Journal of Economics, 2014
Modern tourism expands through cultural experience, which is reflected in economic, ecological an... more Modern tourism expands through cultural experience, which is reflected in economic, ecological and sociocultural effects on destinations. Event tourism is a growing market segment and represents a challenge for all destination stakeholders. As the largest town in the Croatian part of Istria, the City of Pula represents a valid basis for the development of event tourism due to its coastal geography and rich cultural and historical heritage from antique, medieval and new age periods. The festival and event organisers in Pula use historical and cultural themes in order to develop annual attractions by which they draw in tourists and brand the destination. In this paper, the hypothesis is set on the lack of benefits from event organisation in the destination (the City of Pula) in the ecological, economic and socio-cultural senses. In resolving of research problems with authorised representatives of local boards Arena, Monte Zaro and Stinjan, standardised, semistructured and problem-centred interviews were conducted for the purposes of contribution to research relative to sustainability and responsibility of events in tourism.
Punk & Post-Punk
This article analyses the Monte Paradiso hardcore punk festival in the city of Pula as an importa... more This article analyses the Monte Paradiso hardcore punk festival in the city of Pula as an important subcultural event for the punk scene and its impact on tourism. The research aims to determine the importance of the festival in relation to tourism supply and the specific spatial features of this event. Pula was a military and industrial city, but it later became famous as a festival destination. In the summer of 1992, a group of punk enthusiasts organized the first Monte Paradiso festival. The event took place in an abandoned Austro-Hungarian fortress. That venue hosted the festival every summer from 1992 to 2000. The festival programme attracted numerous punk fans, but its impact on tourism was irrelevant. Since 2001, the festival has been organized in the Karlo Rojc Community Centre, housed in a former Yugoslav army building in the Monte Zaro urban district. The findings indicate that the festival has become a part of the city’s tourist promotion and the rebranding of Pula.
Predmet istraživanja ovog rada je „Cikloturizam u turističkoj ponudi Istarske županije“. Problem ... more Predmet istraživanja ovog rada je „Cikloturizam u turističkoj ponudi Istarske županije“. Problem istraživanja je ispitivanje ponude i mogućnosti većeg razvoja cikloturizma u svim mikroregijama županije. Navedeni oblik turizma danas se razvija rapidno jer ima važnu ekonomsku, društvenu, kulturnu i obrazovnu ulogu. Cikloturizam postaje jedan od najbrže rastućih specifičnih oblika turizma, osobito zbog globalnog trenda isticanja brige o zdravlju i ekologiji jer se biciklom može najbolje povezati rekreacija, obilazak i upoznavanje znamenitosti, povijesti i prirodnih bogatstava. Istra treba uspješno graditi poziciju jedne od vodećih mediteranskih cikloturističkih destinacija, te na taj način promicati zdravi način života. Za lokalne zajednice ovaj oblik turizma je od izuzetnog značenja jer daje mogućnost povezivanja kulturne i prirodne baštine s gastronomskom ponudom te je time otvorena perspektiva i za razvoj seoskih domaćinstava. Cilj ulaganja županije u cikloturizam je kreiranje integ...
ZBORNIK RADOVA ČETVRTOG KONGRESA GEOGRAFA BOSNE I HERCEGOVINE, 2017
Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa Istarsko gospodarstvo jučer i sutra, Dec 10, 2015
Knjiga sažetaka 5. MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP SOCIJALIZAM NA KLUPI Antifašizam, 2021
U radu se razmatraju odabrana sociokulturna obilježja održivog turizma na prostoru unutrasnje Ist... more U radu se razmatraju odabrana sociokulturna obilježja održivog turizma na prostoru unutrasnje Istre koju cine 24 opcine i grada Istarske županije. U tu svrhu, uvažavajuci kriterije dostupnosti, pouzdanosti, prediktivnosti, jasnoce i izvodljivosti, koristeni su sociokulturni indikatori održivog turizma: gustoca registrirane zasticene kulturno-povijesne bastine u povrsini opcina i gradova, udjel turista koji razumiju i poznaju jezik lokalnog stanovnistva, opca sigurnost kao udjel kaznenih djela i prekrsaja protiv javnog reda i mira koje su pocinili turisti u ukupnom broju takvih delikata, odnos lokalnog stanovnistva i vlasnika smjestajnih objekata prema turizmu te stavovi predstavnika opcina i gradova. Najvecu gustocu registrirane zasticene kulturno-povijesne bastine u povrsini imaju opcine i gradovi na cijem se teritoriju nalaze urbanisticke, poluurbane i ruralne cjeline. Indikatorom udjela turista koji razumiju i poznaju jezik lokalnog stanovnistva utvrđen je zadovoljavajuci stupanj...
U radu se analizira intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama. Odab... more U radu se analizira intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama. Odabrano je dvadeset pet gradova i općina prema kriteriju da su u 2016. godini ostvarili više od milijun ukupnih noćenja turista. Prema prostornom rasporedu, deset je takvih gradova i općina u Istri, šest na Kvarneru, osam u Dalmaciji, a jedna u Središnjoj Hrvatskoj. Vodeći gradovi i općine 2016. godine u svojoj su ponudi imali 48 % turističkih postelja u komercijalnim smještajnim objektima, a zajedno su ostvarili 57 % ukupnih turističkih dolazaka i 54 % ukupnih noćenja Republike Hrvatske. U analizi intenziteta turizma upotrebljavani su sljedeći pokazatelji: ukupan broj turističkih postelja, ukupan broj dolazaka turista, ukupan broj noćenja turista, procjena broja stanovnika općina i gradova na kraju 2016. godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku te površine općina i gradova prema podacima Državne geodetske uprave. Navedeni podaci upotrebljavani su za izračun stopa turističkog int...
6. hrvatski geografski kongres Integrativna i primijenjena istraživanja u prostoru, 2015
Il contributo tratta delle risorse demografiche dei comuni e città della provincia d'Istria secon... more Il contributo tratta delle risorse demografiche dei comuni e città della provincia d'Istria secondo i dati del Censimento 2001. Le risorse demografiche designano l'insieme di caratteristiche qualitative e quantitative, reali e potenziali, sociali e biologiche della popolazione in una determinata area e in un determinato periodo temporale. Per creare un indicatore sintetico di risorse demografiche sono state utilizzate nove variabili demografiche derivate da quattro indici demografici: indice di vitalità (I v), indice d'educazione (I o), la quota di donne giovani in età fertile (tra i 20 e i 29 anni) nella popolazione femminile intera e il cambiamento di popolazione tra i censimenti svolti dal 1991 al 2001 (P01/91). Da questi indicatori è stato quindi derivato l'indice di risorse demografiche, in seguito suddiviso, sul piano tipologico, in sei gruppi con differenti caratteristiche demografiche: da aree demograficamente molto progressive (tipo A) all'estinzione demografica (tipo F). I trentanove comuni e città della provincia d'Istria presentano tutti i tipi dell'indice di risorse demografiche, ma predominano aree ad alto rischio di estinzione (tipo E-dodici comuni) ed aree demograficamente stabili (tipo B-otto comuni e città).
International Journal of Euro-Mediterranean Studies, 2021
The paper deals with the interpretation of the Mediterranean archaeological landscape in the sust... more The paper deals with the interpretation of the Mediterranean archaeological landscape in the sustainable development of cultural tourism, as an important attractive factor for tourists visiting countries in the region. It reflects on the possibilities of sustainable tourism valorization of archaeological sites through participative stakeholders’ co-creation. The empirical research focused on the municipality of Vrsar, a typical Mediterranean destination characterized by mass tourism and high seasonality. The observed destination is also marked by an abundance of archaeological sites, which are still not adequately valorized, presented and interpreted. The empirical research, realized through workshops, interviews and questionnaires, has involved all relevant stakeholders (experts, local inhabitants, tourists). All key stakeholders agreed that the main sustainability issues could be improved through the sustainable valorization of local cultural and natural resources by creating innovative tourism experiences - attracting much interest in participating in this co-creation process. The con-ducted research indicated the possible models of presentation and interpretation of the local archaeological landscape through archaeological routes connecting the most important sites, participatory experiences such as interactive workshops and living history programmes, and the network of interpre-tation centres in the function of the future archaeological parks
Modern tourism expands through cultural experience, which is reflected in economic, ecological an... more Modern tourism expands through cultural experience, which is reflected in economic, ecological and socio-cultural effects on destinations. Event tourism is a growing market segment and represents a challenge for all destination stakeholders. As the largest town in the Croatian part of Istria, the City of Pula represents a valid basis for the development of event tourism due to its coastal geography and rich cultural and historical heritage from antique, medieval and new age periods. The festival and event organisers in Pula use historical and cultural themes in order to develop annual attractions by which they draw in tourists and brand the destination. In this paper, the hypothesis is set on the lack of benefits from event organisation in the destination (the City of Pula) in the ecological, economic and socio-cultural senses. In resolving of research problems with authorised representatives of local boards Arena, Monte Zaro and Stinjan, standardised, semi-structured and problem-ce...
Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, 2013
Sažetak U radu se razmatraju odabrana sociokulturna obilježja održivog turizma na prostoru unutra... more Sažetak U radu se razmatraju odabrana sociokulturna obilježja održivog turizma na prostoru unutrašnje Istre koju čine 24 općine i grada Istarske županije. U tu svrhu, uvažavajući kriterije dostupnosti, pouzdanosti, prediktivnosti, jasnoće i izvodljivosti, korišteni su sociokulturni indikatori održivog turizma: gustoća registrirane zaštićene kulturno-povijesne baštine u površini općina i gradova, udjel turista koji razumiju i poznaju jezik lokalnog stanovništva, opća sigurnost kao udjel kaznenih djela i prekršaja protiv javnog reda i mira koje su počinili turisti u ukupnom broju takvih delikata, odnos lokalnog stanovništva i vlasnika smještajnih objekata prema turizmu te stavovi predstavnika općina i gradova. Najveću gustoću registrirane zaštićene kulturno-povijesne baštine u površini imaju općine i gradovi na čijem se teritoriju nalaze urbanističke, poluurbane i ruralne cjeline. Indikatorom udjela turista koji razumiju i poznaju jezik lokalnog stanovništva utvrđen je zadovoljavajući stupanj jezičnog razumijevanja između lokalnog stanovništva i turista. Udjel kaznenih djela i prekršaja protiv javnog reda i mira koje su počinili turisti u ukupnom broju tih delikata relativno je malen. Turisti su u svega 11 općina i gradova počinili kaznena djela i prekršaje protiv javnog reda i mira. Odnos lokalnog stanovništva i vlasnika komercijalnih smještajnih objekata prema turizmu ispitan je metodom ankete koja je pokazala da je turizam prihvatljiva i poželjna djelatnost a utvrđene razlike između dvije ispitane skupine su male. Predstavnici lokalnih vlasti ili turističkih zajednica ocijenili su da nema nesuglasja između turista i stanovništva te da turizam potiče očuvanje domaćih običaja i tradicije. Prema odabranim sociokulturnim obilježjima, unutrašnja Istra je regija održivog turizma. Ključne riječi: održivi turizam, općine i gradovi unutrašnje Istre, sociokulturni indikatori održivog turizma 1. UNUTRAŠNJA ISTRA KAO TURISTIČKA REGIJA Unutrašnji dijelovi hrvatskih primorskih županija imali su u dosadašnjem razvoju turizma, izuzme li se nekoliko prostorno izdvojenih destinacija, marginalno značenje. Za susjedni, obalni, turistički visokorazvijeni prostor, obližnje zaleđe imalo je prometnu (tranzit) i opskrbnu funkciju, a služilo je kao izvor radne snage za brzorastuće gospodarstvo. Upravo je potražnja za radnom snagom u priobalju bila jedan od uzročnika depopulacije koja je u nekim dijelovima unutrašnjosti dovela do drastičnog smanjenja
U radu se analizira prostorni razmjestaj turista iz Bosne i Hercegovine u Istarskoj županiji. Cil... more U radu se analizira prostorni razmjestaj turista iz Bosne i Hercegovine u Istarskoj županiji. Cilj rada je utvrditi razvoj broja turistickih dolazaka i nocenja turista iz Bosne Hercegovine te prosjecnog boravka od 2011. do 2015. godine po opcinskim i gradskim turistickim zajednicama ciji se prostorni okvir, osim u dijelu unutrasnjosti županije, podudara s upravno-teritorijalnom podjelom na opcine i gradove. U radu se koristila metoda analize dosadasnjih istraživanja problematike turistickih posjeta prema zemlji porijekla kao i odnosa receptivnih i emitivnih regija, analiza statistickih podataka o broju turistickih dolazaka i nocenja županijske, gradskih i opcinskih turistickih zajednica te složena metoda terenskih istraživanja pracena pomocnom metodom intervjua. Vrednovanjem povoljnog prometno-geografskog i turisticko-geografskog položaja u odnosu na emitivne europske regije, prirodne i antropogene turisticke atrakcijske osnove prostor Istarske županije vise je desetljeca vodeci u Hrvatskoj prema broju postelja, turistickih dolazaka i nocenja, jer je u njemu prosjecno boravila cetvrtina svih turista te se ostvarila trecina svih nocenja u Republici Hrvatskoj. Udio turistickih dolazaka iz Bosne i Hercegovine u promatranom razdoblju 2011. - 2015.iznosio je prosjecno 0, 5%, a udio nocenja neznatno je porastao s 0, 38% 2011. na 0, 54% svih nocenja u 2015. godini. Te godine prosjecan boravak turista iz Bosne i Hercegovine iznosio je sedam dana. Izdvojeni su dijelovi Istarske županije koji udjelom u ukupnom broju nocenja i prosjecnim boravkom turista iz Bosne i Hercegovine znacajno odstupaju od prosjeka za ovu skupinu. Ustanovljeno je da su ta odstupanja posljedica boravka sezonskih radnika iz Bosne i Hercegovine u djelatnostima građevinarstva, trgovine i ugostiteljstva koji su za svoj smjestaj koristili komercijalne smjestajne kapacitete u opcinama u neposrednom zaleđu turisticki visokorazvijenih obalnih mjesta, posebice zapadnog dijela županije.
Geoadria, 2023
This paper analyses the spatial layout and possibilities of the antifascism tangible heritage for... more This paper analyses the spatial layout and possibilities of the antifascism tangible heritage for memorial tourism development in the municipalities and towns of Southern Istria. In the first half of the 20th century, the antifascist struggle in Istria was a crucial part of several political turning points. Those historical turning points had far-reaching consequences and, for the most part, were marked by armed conflicts, individual and mass human casualties and terror over the population. The motive of travel in memorial tourism here is to visit the places where these tragic events occurred and commemorate the victims. The aim of the research was to determine the geographical distribution of the antifascism tangible heritage in Southern Istria and their suitability for the development of memorial tourism. An additional objective was to propose thematic routes of memorial tourism in Southern Istrian municipalities and towns. Methods of analyses of historical research, fieldwork, participant observation, spatial and GIS analysis were used. The survey indicated that six South Istrian municipalities and two towns have 167 well-preserved and marked tangible antifascism monuments. The largest number of monuments are located in the central district of the city of Pula.
The main contribution of this article was to provide re-evaluation of antifascism tangible heritage as the potential resource for the memorial tourism development as the innovation in the tourism supply of Istria.
Utms Journal of Economics, 2014
Modern tourism expands through cultural experience, which is reflected in economic, ecological an... more Modern tourism expands through cultural experience, which is reflected in economic, ecological and sociocultural effects on destinations. Event tourism is a growing market segment and represents a challenge for all destination stakeholders. As the largest town in the Croatian part of Istria, the City of Pula represents a valid basis for the development of event tourism due to its coastal geography and rich cultural and historical heritage from antique, medieval and new age periods. The festival and event organisers in Pula use historical and cultural themes in order to develop annual attractions by which they draw in tourists and brand the destination. In this paper, the hypothesis is set on the lack of benefits from event organisation in the destination (the City of Pula) in the ecological, economic and socio-cultural senses. In resolving of research problems with authorised representatives of local boards Arena, Monte Zaro and Stinjan, standardised, semistructured and problem-centred interviews were conducted for the purposes of contribution to research relative to sustainability and responsibility of events in tourism.
Punk & Post-Punk
This article analyses the Monte Paradiso hardcore punk festival in the city of Pula as an importa... more This article analyses the Monte Paradiso hardcore punk festival in the city of Pula as an important subcultural event for the punk scene and its impact on tourism. The research aims to determine the importance of the festival in relation to tourism supply and the specific spatial features of this event. Pula was a military and industrial city, but it later became famous as a festival destination. In the summer of 1992, a group of punk enthusiasts organized the first Monte Paradiso festival. The event took place in an abandoned Austro-Hungarian fortress. That venue hosted the festival every summer from 1992 to 2000. The festival programme attracted numerous punk fans, but its impact on tourism was irrelevant. Since 2001, the festival has been organized in the Karlo Rojc Community Centre, housed in a former Yugoslav army building in the Monte Zaro urban district. The findings indicate that the festival has become a part of the city’s tourist promotion and the rebranding of Pula.
Predmet istraživanja ovog rada je „Cikloturizam u turističkoj ponudi Istarske županije“. Problem ... more Predmet istraživanja ovog rada je „Cikloturizam u turističkoj ponudi Istarske županije“. Problem istraživanja je ispitivanje ponude i mogućnosti većeg razvoja cikloturizma u svim mikroregijama županije. Navedeni oblik turizma danas se razvija rapidno jer ima važnu ekonomsku, društvenu, kulturnu i obrazovnu ulogu. Cikloturizam postaje jedan od najbrže rastućih specifičnih oblika turizma, osobito zbog globalnog trenda isticanja brige o zdravlju i ekologiji jer se biciklom može najbolje povezati rekreacija, obilazak i upoznavanje znamenitosti, povijesti i prirodnih bogatstava. Istra treba uspješno graditi poziciju jedne od vodećih mediteranskih cikloturističkih destinacija, te na taj način promicati zdravi način života. Za lokalne zajednice ovaj oblik turizma je od izuzetnog značenja jer daje mogućnost povezivanja kulturne i prirodne baštine s gastronomskom ponudom te je time otvorena perspektiva i za razvoj seoskih domaćinstava. Cilj ulaganja županije u cikloturizam je kreiranje integ...
ZBORNIK RADOVA ČETVRTOG KONGRESA GEOGRAFA BOSNE I HERCEGOVINE, 2017
Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa Istarsko gospodarstvo jučer i sutra, Dec 10, 2015
Knjiga sažetaka 5. MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP SOCIJALIZAM NA KLUPI Antifašizam, 2021
U radu se razmatraju odabrana sociokulturna obilježja održivog turizma na prostoru unutrasnje Ist... more U radu se razmatraju odabrana sociokulturna obilježja održivog turizma na prostoru unutrasnje Istre koju cine 24 opcine i grada Istarske županije. U tu svrhu, uvažavajuci kriterije dostupnosti, pouzdanosti, prediktivnosti, jasnoce i izvodljivosti, koristeni su sociokulturni indikatori održivog turizma: gustoca registrirane zasticene kulturno-povijesne bastine u povrsini opcina i gradova, udjel turista koji razumiju i poznaju jezik lokalnog stanovnistva, opca sigurnost kao udjel kaznenih djela i prekrsaja protiv javnog reda i mira koje su pocinili turisti u ukupnom broju takvih delikata, odnos lokalnog stanovnistva i vlasnika smjestajnih objekata prema turizmu te stavovi predstavnika opcina i gradova. Najvecu gustocu registrirane zasticene kulturno-povijesne bastine u povrsini imaju opcine i gradovi na cijem se teritoriju nalaze urbanisticke, poluurbane i ruralne cjeline. Indikatorom udjela turista koji razumiju i poznaju jezik lokalnog stanovnistva utvrđen je zadovoljavajuci stupanj...
U radu se analizira intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama. Odab... more U radu se analizira intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama. Odabrano je dvadeset pet gradova i općina prema kriteriju da su u 2016. godini ostvarili više od milijun ukupnih noćenja turista. Prema prostornom rasporedu, deset je takvih gradova i općina u Istri, šest na Kvarneru, osam u Dalmaciji, a jedna u Središnjoj Hrvatskoj. Vodeći gradovi i općine 2016. godine u svojoj su ponudi imali 48 % turističkih postelja u komercijalnim smještajnim objektima, a zajedno su ostvarili 57 % ukupnih turističkih dolazaka i 54 % ukupnih noćenja Republike Hrvatske. U analizi intenziteta turizma upotrebljavani su sljedeći pokazatelji: ukupan broj turističkih postelja, ukupan broj dolazaka turista, ukupan broj noćenja turista, procjena broja stanovnika općina i gradova na kraju 2016. godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku te površine općina i gradova prema podacima Državne geodetske uprave. Navedeni podaci upotrebljavani su za izračun stopa turističkog int...
6. hrvatski geografski kongres Integrativna i primijenjena istraživanja u prostoru, 2015
Il contributo tratta delle risorse demografiche dei comuni e città della provincia d'Istria secon... more Il contributo tratta delle risorse demografiche dei comuni e città della provincia d'Istria secondo i dati del Censimento 2001. Le risorse demografiche designano l'insieme di caratteristiche qualitative e quantitative, reali e potenziali, sociali e biologiche della popolazione in una determinata area e in un determinato periodo temporale. Per creare un indicatore sintetico di risorse demografiche sono state utilizzate nove variabili demografiche derivate da quattro indici demografici: indice di vitalità (I v), indice d'educazione (I o), la quota di donne giovani in età fertile (tra i 20 e i 29 anni) nella popolazione femminile intera e il cambiamento di popolazione tra i censimenti svolti dal 1991 al 2001 (P01/91). Da questi indicatori è stato quindi derivato l'indice di risorse demografiche, in seguito suddiviso, sul piano tipologico, in sei gruppi con differenti caratteristiche demografiche: da aree demograficamente molto progressive (tipo A) all'estinzione demografica (tipo F). I trentanove comuni e città della provincia d'Istria presentano tutti i tipi dell'indice di risorse demografiche, ma predominano aree ad alto rischio di estinzione (tipo E-dodici comuni) ed aree demograficamente stabili (tipo B-otto comuni e città).
International Journal of Euro-Mediterranean Studies, 2021
The paper deals with the interpretation of the Mediterranean archaeological landscape in the sust... more The paper deals with the interpretation of the Mediterranean archaeological landscape in the sustainable development of cultural tourism, as an important attractive factor for tourists visiting countries in the region. It reflects on the possibilities of sustainable tourism valorization of archaeological sites through participative stakeholders’ co-creation. The empirical research focused on the municipality of Vrsar, a typical Mediterranean destination characterized by mass tourism and high seasonality. The observed destination is also marked by an abundance of archaeological sites, which are still not adequately valorized, presented and interpreted. The empirical research, realized through workshops, interviews and questionnaires, has involved all relevant stakeholders (experts, local inhabitants, tourists). All key stakeholders agreed that the main sustainability issues could be improved through the sustainable valorization of local cultural and natural resources by creating innovative tourism experiences - attracting much interest in participating in this co-creation process. The con-ducted research indicated the possible models of presentation and interpretation of the local archaeological landscape through archaeological routes connecting the most important sites, participatory experiences such as interactive workshops and living history programmes, and the network of interpre-tation centres in the function of the future archaeological parks
Modern tourism expands through cultural experience, which is reflected in economic, ecological an... more Modern tourism expands through cultural experience, which is reflected in economic, ecological and socio-cultural effects on destinations. Event tourism is a growing market segment and represents a challenge for all destination stakeholders. As the largest town in the Croatian part of Istria, the City of Pula represents a valid basis for the development of event tourism due to its coastal geography and rich cultural and historical heritage from antique, medieval and new age periods. The festival and event organisers in Pula use historical and cultural themes in order to develop annual attractions by which they draw in tourists and brand the destination. In this paper, the hypothesis is set on the lack of benefits from event organisation in the destination (the City of Pula) in the ecological, economic and socio-cultural senses. In resolving of research problems with authorised representatives of local boards Arena, Monte Zaro and Stinjan, standardised, semi-structured and problem-ce...