Žarko Paić | University of Zagreb (original) (raw)

Papers by Žarko Paić

Znakovi vremena, Jul 1, 2023

is der Grund des Grundes. /…/ Als dieser Grund aber ist die Freiheit der Ab-Grund des Daseins." M... more is der Grund des Grundes. /…/ Als dieser Grund aber ist die Freiheit der Ab-Grund des Daseins." M. Heidegger, Wom Wesen des Grundes Sažetak Autor pokazuje da je sloboda kao događaj uvjet mogućnosti cjelokupne metafizike i povijesti Zapada. Kao fundamentalni pokretač događanja sloboda se mora očitovati u svoja tri 'ontologijska' prostorno-vremenska načina pojavljivanja u svezi slučaja i nužnosti, fakticiteta i kontingencije, ali isto tako i kaosa i emergencije. Prvo je ono koje filozofiju otvara kao mogućnost mišljenja izvan redukcije na mit, religiju, umjetnost i znanost, uspostavljajući navlastitu autonomiju u doba tehnosfere. Drugo je ono koje ima navlastito političko značenje djelovanja, odlučnosti i stvaranja novoga u povijesti polazeći od ideje suverenosti naroda do kraja u postimperijalnoj suverenosti velikoga prostora (Gro §raum) kako Carl Schmitt određuje kraj epohe nacije-države u povijesti svijeta i prelazak u formu imperijalnih poredaka moći i njihove permanentne borbe za vladavinu nad teritorijem Drugoga. Treće je ono koje se pojavljuje kao posljednji znak otpora protiv svekolika porobljavanja i svođenja čovjeka na stvarobjekt-informaciju u sustavu vladavine posthumanog stanja s homo kybernetesom kao posljednjom formom 'duhovnog bitka' čovjeka uopće.

The Return of Totalitarianism

Sažetak: Rad preispituje transformacije i mogućnosti tijela u novim medijima. Promjene tijela na ... more Sažetak: Rad preispituje transformacije i mogućnosti tijela u novim medijima. Promjene tijela na koje utječu kodovi koji generiraju naš odnos prema svijetu pridonose novom shvaćanju tijela u novim medijima. Pitanje referira li se tijelo na nešto izvan novih medija i na nešto više od iznimne je važnosti za razumijevanje suvremene mode. Rad također istražuje kakve su preostale mogućnosti izvornog života, ali i utjecaja novih medija na tijelo te analizira način na koji se približavamo ili udaljavamo od stvarnosti. Novi mediji omogućuju da se tijelo definira kao simulakrum koji se više ne referira na zbilju. Fragmentacija identiteta u tijelu novih medija omogućava nam približavanje i udaljavanje od izvornosti života.

Where is the Gödel-point hiding: Gentzen's Consistency Proof of 1936 and His Representation of Constructive Ordinals, 2021

Temeljna je teza knjige da slika u doba suvremene umjetnosti kao realiziranoga ikonoklazma vise n... more Temeljna je teza knjige da slika u doba suvremene umjetnosti kao realiziranoga ikonoklazma vise nema svoj svijet. U povijesno-filozofijskoj i problemskoj analizi autor pokazuje kako se ideja digitalne slike razvijala kroz pojmove mimezisa, reprezentacije i informacije-komunikacije. S nastupom povijesne avangarde na pocetku 20. stoljeca u srediste problema slikovnosti svijeta ulazi performativnost tijela. Moc slika otada vise nije u funkciji jezika ili teksta. Umjesto toga na djelu je slikovni obrat (iconic turn). Knjiga predstavlja kriticko promisljanje filozofskih ideja o umjetnosti od Kanta, Hegela, Nietzschea do Lyotarda, Mitchella, Merscha i Sloterdijka. Slika bez svijeta oznacava doba uronjenosti u tehnicko okružje umjetnosti i time nužnosti pronalaska jedne drukcije estetike za doba tehno-znanosti.

Studija Doba oligarhije: Od informacijske ekonomije do politike događaja bavi se analizom djelova... more Studija Doba oligarhije: Od informacijske ekonomije do politike događaja bavi se analizom djelovanja globalnoga poretka koji upravlja okolinom logikom samonastajuce mreže(network). Sustavje, doduse, formalno zasnovan okvirom liberalne demokracije.Ali u stvarnosti se ideje slobode pretvaraju u svoju suprotnost. Umjesto uspostave moci suverenoga naroda, na djelu je vladavina korporativno ustrojenih elita.U knjizi se stoga kroz pet međusobno preklapajucih poglavlja raspravlja o ideji i krizi Europe, njezinoj politickoj buducnosti u doba preustroja imperija, o građanskome ratu i totalnoj mobilizaciji na planetarnoj razini, o politickoj teologiji i pokusajima misljenja događaja onkraj metafizicke »velike price« o filozofiji politike za novo doba. Posljednje poglavlje uz prethodnu studiju o oligarhijskoj vladavini u doba umreženih drustava danasnjice donosi dvije međusobno bitno povezane rasprave. Glavna je postavka da se politicke revolucije u doba entropije globalnoga poretka svode na: ...

White Holes and the Visualization of the Body, 2019

Interpretation of Deleuze’s anti-philosophy of immanence has the focal point in the main concept ... more Interpretation of Deleuze’s anti-philosophy of immanence has the focal point in the main concept of the desiring machine as the construction of a visual representation of contemporary art. The author tries to explore why we have to do something completely radical with a philosophical return to the subject. The body in contemporary culture belongs to the crucial social and political place without organs in a technological and aesthetic sense. Deleuze’s anti-philosophy of immanence, as the author argues, gives us a new approach to a reinterpretation of all metaphysical history, but only if we decide to break the lines between traditional differences in the core of binary opposition between soul–spirit and body. Deleuze goes behind the metaphysical tradition aftermath of Heidegger and Foucault with his concept of the desiring machine. We are witnessing the process of the contemporary body disappearing in the advancing visualization of the world as a horizon of meaning.

U clanku se tematizira problem trijumfa tehno- znanosti u stvaranju umjetne inteligencije i umjet... more U clanku se tematizira problem trijumfa tehno- znanosti u stvaranju umjetne inteligencije i umjetnoga života spram misljenja suvremene filozofije. Autor pokazuje kako je tzv. svjetonazorni spor između „uma“ i „vjere“ u suocenju s pitanjem o ljudskoj egzistenciji u formi kibernetickih sustava kaosa i kontrole ispod razine misljenja primjerenoga suvremenosti. U ekstenzivnoj analizi misljenja Heideggera i Deleuzea kao paradigmatskih filozofa za pitanje o sudbini metafizike danas, naglasava se da razlika između kraja metafizike u kibernetici i misljenja razlike u otvorenosti nadolazecega događaja predstavlja korak u ono jedino nužno – pitanje o mogucnostima druge i drukcije povijesti. Naspram moci tehno-znanstvene logike preobrazbe svijeta u racunanje, planiranje i konstrukciju, filozofija i teologija izvan tradicionalne metafizike moraju se suociti sa svojim nepropitanim izvorima. Tehnicko vrijeme porobljava autenticnu egzistenciju covjeka i zatvara prostor svetoga za nadolazeci događa...

SpringerBriefs in Philosophy, 2021

Rad se bavi analizom suvremenih praksi nadziranja kao modusa post-politicke prakse koja postaje d... more Rad se bavi analizom suvremenih praksi nadziranja kao modusa post-politicke prakse koja postaje dominantna politicka paradigma. Propituje se uloga globalizacije u procesima nestanka samog koncepta drustvenosti.

POSTHUMANO STANJE: Kraj covjeka i mogucnosti druge povijesti bavi se filozofijskom analizom posth... more POSTHUMANO STANJE: Kraj covjeka i mogucnosti druge povijesti bavi se filozofijskom analizom posthumanizma kao nove paradigme, koja danas predstavlja najveci izazov za interdisciplinarno promisljanje odnosa suvremenih znanosti, tehnologije, drustva, politike i umjetnosti. Autor nastoji u dijalogu i interpretaciji kljucnih mislioca nase suvremenosti (Heidegger, Derrida, Deleuze, Bataille, Agamben) razviti tezu o subverziji metafizicke koncepcije povijesti unutar samoga misljenja o razvitku/napretku kao realizaciji tehno-znanstvene strukture života. Kraj covjeka nije njegov fakticki kraj kao duhovnoga bica slobode, nego kraj biologijski determinirane "sudbine" i iz tog horizonta izvedenoga humanizma kao projekta iluzorne slobode covjeka. Umjetnost kao događaj pritom se pokazuje jedinom istinskom alternativom vladavini tehnosfere u svim podrucjima ljudske povijesti.

Rad analizira sustav simbolickog kao privilegiranu analiticku domenu psihoanalize i posljedice ko... more Rad analizira sustav simbolickog kao privilegiranu analiticku domenu psihoanalize i posljedice koje to ima za kulturu kao primarno simbolicku sferu. Trasnformacije umjetnickih artikulacija kao kulturnih artefakata pokusavaju se sagledati kroz revidirane psihoanaliticke pojmove.

Obuhvatna i interdisciplinarna studija o modi u suvremeno doba medija, spektakla, globalizacije i... more Obuhvatna i interdisciplinarna studija o modi u suvremeno doba medija, spektakla, globalizacije i krize identiteta polazi od temeljne postavke: modom se danas određuje kreativna sloboda tijela u eksperimentu s vlastitim identitetom. Autor uvodi u svoje teorijsko razmatranje tri paradigme mode: (1) modernu koja otpocinje 1800. i zavrsava 1960- ih godina ; (2) postmodernu koja otpocinje nastankom kontrakultura i subkultura 1960-ih u Europi i SAD-u a njezin se kraj nazire 1989 ; (3)suvremenu koju određuju 1990-te godine u globalnome poretku medija, tehnologije i informacija. Baveci se detaljno svim najznacajnijim teoreticarima mode od sociologa Veblena, Simmela do Bourdiea i Lipovetskoga, psihonalizom i antropologijom u postkolonijalnom kontekstu ideja, ova studija radikalno naglasava da vise ni drustvo, niti kultura ne određuju identitet suvremene mode. Konceptualna i eksperimentalna moda McQueena, Galliana, Chalayana i drugih modnih dizajnera prelazi u prostor performativnoga događaj...

Tekst nastoji izložiti Foucaultovo razumijevanje prosvjetiteljstva i kritiku modernosti. Humanist... more Tekst nastoji izložiti Foucaultovo razumijevanje prosvjetiteljstva i kritiku modernosti. Humanisticke znanosti u sklopu modernoga doba konstituiraju se, prema Foucaultu, uvijek kao sveza moci/znanja. Svi pojmovi tog sklopa odnosa u njegovu djelu zadobivaju znacenje deskriptivnih pojmova. Ali bas oni „normiraju“ sadasnjost kao dispozitiv rada, života i jezika kroz disciplinu, normalizaciju, biopolitiku. Može se ustvrditi da ono sto povezuje povijest (arheologiju znanja), znanje o događanju u aktualnosti (genealogiju moci) sa subjektom (hermeneutika sebstva) jest događaj slobode modernoga svijeta. Slobodu ne određuje nista izvanjsko. Buduci da je bez temelja, citav projekt modernosti u znaku je ambivalencije. Napredak uma i slobode nije linearan. U samom se procesu povijesnoga razvitka diskurzivne formacije znanja pokazuju istodobno kroz nove institucije nadzora nad slobodom covjeka. Naizgled, pesimizam cini ozracje analize i kritike modernosti. Paradoks je ove kritike u tome sto um o...

SpringerBriefs in Philosophy, 2021

Znakovi vremena, Jul 1, 2023

is der Grund des Grundes. /…/ Als dieser Grund aber ist die Freiheit der Ab-Grund des Daseins." M... more is der Grund des Grundes. /…/ Als dieser Grund aber ist die Freiheit der Ab-Grund des Daseins." M. Heidegger, Wom Wesen des Grundes Sažetak Autor pokazuje da je sloboda kao događaj uvjet mogućnosti cjelokupne metafizike i povijesti Zapada. Kao fundamentalni pokretač događanja sloboda se mora očitovati u svoja tri 'ontologijska' prostorno-vremenska načina pojavljivanja u svezi slučaja i nužnosti, fakticiteta i kontingencije, ali isto tako i kaosa i emergencije. Prvo je ono koje filozofiju otvara kao mogućnost mišljenja izvan redukcije na mit, religiju, umjetnost i znanost, uspostavljajući navlastitu autonomiju u doba tehnosfere. Drugo je ono koje ima navlastito političko značenje djelovanja, odlučnosti i stvaranja novoga u povijesti polazeći od ideje suverenosti naroda do kraja u postimperijalnoj suverenosti velikoga prostora (Gro §raum) kako Carl Schmitt određuje kraj epohe nacije-države u povijesti svijeta i prelazak u formu imperijalnih poredaka moći i njihove permanentne borbe za vladavinu nad teritorijem Drugoga. Treće je ono koje se pojavljuje kao posljednji znak otpora protiv svekolika porobljavanja i svođenja čovjeka na stvarobjekt-informaciju u sustavu vladavine posthumanog stanja s homo kybernetesom kao posljednjom formom 'duhovnog bitka' čovjeka uopće.

The Return of Totalitarianism

Sažetak: Rad preispituje transformacije i mogućnosti tijela u novim medijima. Promjene tijela na ... more Sažetak: Rad preispituje transformacije i mogućnosti tijela u novim medijima. Promjene tijela na koje utječu kodovi koji generiraju naš odnos prema svijetu pridonose novom shvaćanju tijela u novim medijima. Pitanje referira li se tijelo na nešto izvan novih medija i na nešto više od iznimne je važnosti za razumijevanje suvremene mode. Rad također istražuje kakve su preostale mogućnosti izvornog života, ali i utjecaja novih medija na tijelo te analizira način na koji se približavamo ili udaljavamo od stvarnosti. Novi mediji omogućuju da se tijelo definira kao simulakrum koji se više ne referira na zbilju. Fragmentacija identiteta u tijelu novih medija omogućava nam približavanje i udaljavanje od izvornosti života.

Where is the Gödel-point hiding: Gentzen's Consistency Proof of 1936 and His Representation of Constructive Ordinals, 2021

Temeljna je teza knjige da slika u doba suvremene umjetnosti kao realiziranoga ikonoklazma vise n... more Temeljna je teza knjige da slika u doba suvremene umjetnosti kao realiziranoga ikonoklazma vise nema svoj svijet. U povijesno-filozofijskoj i problemskoj analizi autor pokazuje kako se ideja digitalne slike razvijala kroz pojmove mimezisa, reprezentacije i informacije-komunikacije. S nastupom povijesne avangarde na pocetku 20. stoljeca u srediste problema slikovnosti svijeta ulazi performativnost tijela. Moc slika otada vise nije u funkciji jezika ili teksta. Umjesto toga na djelu je slikovni obrat (iconic turn). Knjiga predstavlja kriticko promisljanje filozofskih ideja o umjetnosti od Kanta, Hegela, Nietzschea do Lyotarda, Mitchella, Merscha i Sloterdijka. Slika bez svijeta oznacava doba uronjenosti u tehnicko okružje umjetnosti i time nužnosti pronalaska jedne drukcije estetike za doba tehno-znanosti.

Studija Doba oligarhije: Od informacijske ekonomije do politike događaja bavi se analizom djelova... more Studija Doba oligarhije: Od informacijske ekonomije do politike događaja bavi se analizom djelovanja globalnoga poretka koji upravlja okolinom logikom samonastajuce mreže(network). Sustavje, doduse, formalno zasnovan okvirom liberalne demokracije.Ali u stvarnosti se ideje slobode pretvaraju u svoju suprotnost. Umjesto uspostave moci suverenoga naroda, na djelu je vladavina korporativno ustrojenih elita.U knjizi se stoga kroz pet međusobno preklapajucih poglavlja raspravlja o ideji i krizi Europe, njezinoj politickoj buducnosti u doba preustroja imperija, o građanskome ratu i totalnoj mobilizaciji na planetarnoj razini, o politickoj teologiji i pokusajima misljenja događaja onkraj metafizicke »velike price« o filozofiji politike za novo doba. Posljednje poglavlje uz prethodnu studiju o oligarhijskoj vladavini u doba umreženih drustava danasnjice donosi dvije međusobno bitno povezane rasprave. Glavna je postavka da se politicke revolucije u doba entropije globalnoga poretka svode na: ...

White Holes and the Visualization of the Body, 2019

Interpretation of Deleuze’s anti-philosophy of immanence has the focal point in the main concept ... more Interpretation of Deleuze’s anti-philosophy of immanence has the focal point in the main concept of the desiring machine as the construction of a visual representation of contemporary art. The author tries to explore why we have to do something completely radical with a philosophical return to the subject. The body in contemporary culture belongs to the crucial social and political place without organs in a technological and aesthetic sense. Deleuze’s anti-philosophy of immanence, as the author argues, gives us a new approach to a reinterpretation of all metaphysical history, but only if we decide to break the lines between traditional differences in the core of binary opposition between soul–spirit and body. Deleuze goes behind the metaphysical tradition aftermath of Heidegger and Foucault with his concept of the desiring machine. We are witnessing the process of the contemporary body disappearing in the advancing visualization of the world as a horizon of meaning.

U clanku se tematizira problem trijumfa tehno- znanosti u stvaranju umjetne inteligencije i umjet... more U clanku se tematizira problem trijumfa tehno- znanosti u stvaranju umjetne inteligencije i umjetnoga života spram misljenja suvremene filozofije. Autor pokazuje kako je tzv. svjetonazorni spor između „uma“ i „vjere“ u suocenju s pitanjem o ljudskoj egzistenciji u formi kibernetickih sustava kaosa i kontrole ispod razine misljenja primjerenoga suvremenosti. U ekstenzivnoj analizi misljenja Heideggera i Deleuzea kao paradigmatskih filozofa za pitanje o sudbini metafizike danas, naglasava se da razlika između kraja metafizike u kibernetici i misljenja razlike u otvorenosti nadolazecega događaja predstavlja korak u ono jedino nužno – pitanje o mogucnostima druge i drukcije povijesti. Naspram moci tehno-znanstvene logike preobrazbe svijeta u racunanje, planiranje i konstrukciju, filozofija i teologija izvan tradicionalne metafizike moraju se suociti sa svojim nepropitanim izvorima. Tehnicko vrijeme porobljava autenticnu egzistenciju covjeka i zatvara prostor svetoga za nadolazeci događa...

SpringerBriefs in Philosophy, 2021

Rad se bavi analizom suvremenih praksi nadziranja kao modusa post-politicke prakse koja postaje d... more Rad se bavi analizom suvremenih praksi nadziranja kao modusa post-politicke prakse koja postaje dominantna politicka paradigma. Propituje se uloga globalizacije u procesima nestanka samog koncepta drustvenosti.

POSTHUMANO STANJE: Kraj covjeka i mogucnosti druge povijesti bavi se filozofijskom analizom posth... more POSTHUMANO STANJE: Kraj covjeka i mogucnosti druge povijesti bavi se filozofijskom analizom posthumanizma kao nove paradigme, koja danas predstavlja najveci izazov za interdisciplinarno promisljanje odnosa suvremenih znanosti, tehnologije, drustva, politike i umjetnosti. Autor nastoji u dijalogu i interpretaciji kljucnih mislioca nase suvremenosti (Heidegger, Derrida, Deleuze, Bataille, Agamben) razviti tezu o subverziji metafizicke koncepcije povijesti unutar samoga misljenja o razvitku/napretku kao realizaciji tehno-znanstvene strukture života. Kraj covjeka nije njegov fakticki kraj kao duhovnoga bica slobode, nego kraj biologijski determinirane "sudbine" i iz tog horizonta izvedenoga humanizma kao projekta iluzorne slobode covjeka. Umjetnost kao događaj pritom se pokazuje jedinom istinskom alternativom vladavini tehnosfere u svim podrucjima ljudske povijesti.

Rad analizira sustav simbolickog kao privilegiranu analiticku domenu psihoanalize i posljedice ko... more Rad analizira sustav simbolickog kao privilegiranu analiticku domenu psihoanalize i posljedice koje to ima za kulturu kao primarno simbolicku sferu. Trasnformacije umjetnickih artikulacija kao kulturnih artefakata pokusavaju se sagledati kroz revidirane psihoanaliticke pojmove.

Obuhvatna i interdisciplinarna studija o modi u suvremeno doba medija, spektakla, globalizacije i... more Obuhvatna i interdisciplinarna studija o modi u suvremeno doba medija, spektakla, globalizacije i krize identiteta polazi od temeljne postavke: modom se danas određuje kreativna sloboda tijela u eksperimentu s vlastitim identitetom. Autor uvodi u svoje teorijsko razmatranje tri paradigme mode: (1) modernu koja otpocinje 1800. i zavrsava 1960- ih godina ; (2) postmodernu koja otpocinje nastankom kontrakultura i subkultura 1960-ih u Europi i SAD-u a njezin se kraj nazire 1989 ; (3)suvremenu koju određuju 1990-te godine u globalnome poretku medija, tehnologije i informacija. Baveci se detaljno svim najznacajnijim teoreticarima mode od sociologa Veblena, Simmela do Bourdiea i Lipovetskoga, psihonalizom i antropologijom u postkolonijalnom kontekstu ideja, ova studija radikalno naglasava da vise ni drustvo, niti kultura ne određuju identitet suvremene mode. Konceptualna i eksperimentalna moda McQueena, Galliana, Chalayana i drugih modnih dizajnera prelazi u prostor performativnoga događaj...

Tekst nastoji izložiti Foucaultovo razumijevanje prosvjetiteljstva i kritiku modernosti. Humanist... more Tekst nastoji izložiti Foucaultovo razumijevanje prosvjetiteljstva i kritiku modernosti. Humanisticke znanosti u sklopu modernoga doba konstituiraju se, prema Foucaultu, uvijek kao sveza moci/znanja. Svi pojmovi tog sklopa odnosa u njegovu djelu zadobivaju znacenje deskriptivnih pojmova. Ali bas oni „normiraju“ sadasnjost kao dispozitiv rada, života i jezika kroz disciplinu, normalizaciju, biopolitiku. Može se ustvrditi da ono sto povezuje povijest (arheologiju znanja), znanje o događanju u aktualnosti (genealogiju moci) sa subjektom (hermeneutika sebstva) jest događaj slobode modernoga svijeta. Slobodu ne određuje nista izvanjsko. Buduci da je bez temelja, citav projekt modernosti u znaku je ambivalencije. Napredak uma i slobode nije linearan. U samom se procesu povijesnoga razvitka diskurzivne formacije znanja pokazuju istodobno kroz nove institucije nadzora nad slobodom covjeka. Naizgled, pesimizam cini ozracje analize i kritike modernosti. Paradoks je ove kritike u tome sto um o...

SpringerBriefs in Philosophy, 2021