Ksenija Turkovic | University of Zagreb (original) (raw)

Uploads

Papers by Ksenija Turkovic

The article analyzes treatment of rape in croatian criminal law, indicates problems and proposes ... more The article analyzes treatment of rape in croatian criminal law, indicates problems and proposes changes for the future.

… ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2010

medicina, 2008

Adresa za dopisivanje: Prof. dr. sc. Ksenija Turković, dipl. iur. Katedra za kazneno pravo Pravni... more Adresa za dopisivanje: Prof. dr. sc. Ksenija Turković, dipl. iur. Katedra za kazneno pravo Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu Trg maršala Tita 14 10000 Zagreb SAŽETAK. U Republici Hrvatskoj (RH) pravo na odbijanje medicinskog tretmana ograničeno je u slučajevima u kojima bi nepoduzimanje predloženog medicinskog tretmana ugrozilo život i zdravlje bolesnika ili izazvalo trajna oštećenja njegova zdravlja. Cilj je ovog članka pojasniti značenje i sadržaj prava na odbijanje medicinskog tretmana u RH, preispitati je li ovo pravo usklađeno sa zahtjevima koje postavlja Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava (EKLJP), Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini te praksa Europskog suda za zaštitu ljudskih prava (ESLJP) i predložiti smjer u kojem bi se trebalo razvijati naše zakonodavstvo u reguliranju prava na odbijanje medicinskog zahvata. U članku se obrađuju filozofski i pravni temelji iz kojih se izvodi pravo na odbijanje medicinskog tretmana (načelo autonomije, pravo na samoodređenje, pravo na tjelesni integritet) te analiziraju ograničenja prava na samoodređenje uspostavljena EKLJP, Konvencijom o ljudskim pravima i biomedicini, praksom ESLJP, našim Ustavom i relevantnom praksom Ustavnog suda. Uzimajući u obzir naznačena ograničenja kritički se preispituje pravno uređenje odbijanja tretmana od strane bolesnika te u ime bolesnika koji nije sposoban dati pristanak. U našem su se zakonodavstvu u posljednjih desetak godina dogodile značajne promjene, no ono još uvijek ne slijedi do kraja suvremene trendove u razvijenim zapadnim demokratskim pravnim sustavima, a neke odredbe su čak suprotne i EKLJP i Bioetičkoj konvenciji. Relevantne sudske prakse koja bi mogla razriješiti nedoumice nažalost nema, pa članak sugerira tumačenje nekih nedorečenih ili spornih odredaba. Raspravlja također o načinu na koji bi liječnici trebali reagirati ukoliko bolesnik ili netko tko odlučuje u njegovo ime odbije predložen medicinski postupak te potrebi za promjenom odredaba koje reguliraju odbijanje medicinskog tretmana. Ključne riječi: autonomija, informirani pristanak, odbijanje medicinskog tretmana, pater nalizam, pravo na samoodređenje ABSTRACT. In Croatia patients' right to refuse medical treatment is limited when refusal would threaten life and health of the patient or would cause permanent impairment of the patient's health. In this review we clarify the meaning and scope of the right to refuse medical treatment in Croatia, analyze whether this right is in conformity with requirements established by the European Convention on Human Rights (ECHR), Convention on Human Rights and Biomedicine (CHRB) and case law of the European Court of Human Rights (ECtHR) and suggest the ways in which the Croatian law related to refusal of medical treatment should develop. We review phylosophical and legal bases of the right to refuse medical treatment (autonomy, right to self determination, right to bodily integrity) and limitations which the ECHR, CHRB, case law of the ECtHR, Croatian Constitution and case law of the Croatian Constitutional Court impose on the exercise of the right to selfdetermination. Taking into consideration these limitations we critically analyze legal attitudes in Croatia toward refusal of treatment by competent patients and on behalf of incompetent patients. In the past ten years important changes related to informed consent have been introduced to Croatian legal system, however the law is still not following the current trends in western democracies and some provisions are even contrary to ECHR and/or CHRB. The relevant domestic case law, which could clarify possible quarries, is lacking. Author attempts to offer missing clarifications and also suggests the ways in which physicians should respond to refusal of medical treatment and examines the need to amend the Croatian laws regulating the right to refuse medical treatment.

Hrvatski Ljetopis Za Kazneno Pravo I Praksu, Dec 1, 2009

Prof. dr. sc. Ksenija Turković * OKVIRI REFORME SUSTAVA KAZNENOPRAVNIH SANKCIJA U REPUBLICI HRVAT... more Prof. dr. sc. Ksenija Turković * OKVIRI REFORME SUSTAVA KAZNENOPRAVNIH SANKCIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U članku autorica prikazuje razloge za reformu sustava kaznenopravnih sankcija u Hrvatskoj, propisanih postojećim Kaznenim zakonom RH i njegovim kasnijim novelama. Kao glavni razlog spominje snažne društvene promjene, proizašle iz socijalnog restrukturiranja, diferencijacije socijalnih grupa, porasta ekonomske nesigurnosti i slabljenja obiteljske kohezije, jačanja individualizma i porastom potrebe za društvenom tolerancijom. Sve one traže naglašene odgovore kriminalne politike, posebice na planu kaznenog zakonodavstva, u kojem je Hrvatski sabor već u ljeto ove godine pokrenuo reformu kaznene procedure. Nastavno, autorica iznosi statističke podatke o izrečenim kaznenim sankcijama u Hrvatskoj od 1999. do 2008. godine te raspravlja o najvažnijim postulatima budućeg uređenja sustava kaznenopravnih sankcija, čija je izrada nacrta povjerena stručnoj skupini Ministarstva pravosuđa RH. Ti postulati jesu: učinkovitije uređenje kazne zatvora uključujući i reformu režima uvjetnog otpusta, preuređenje sustava mjera upozorenja i uvjetne osude, dosljedno uvođenje sustava dnevnih iznosa kod novčane kazne, jačanje uloge i širenje mogućnosti izricanja alternativnih sankcija, poboljšanje uređenja sigurnosnih mjera, posebice terapeutskog karaktera, te usklađivanje sustava sankcija u Hrvatskoj s međunarodnim dokumentima. * Prof. dr. sc. Ksenija Turković, voditeljica radne skupine za izradu nacrta novog Kaznenog zakona Republike hrvatske; profesor kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Hrvatski Ljetopis Za Kazneno Pravo I Praksu, Dec 5, 2012

U članku autori analiziraju izmijenjeni sustav kazni u novom Kaznenom zakonu. Pritom su najprije ... more U članku autori analiziraju izmijenjeni sustav kazni u novom Kaznenom zakonu. Pritom su najprije analizirani učinci preformuliranog načela krivnje. Zatim su analizirani poredbenopravni modeli kaznenih sankcija za višestruke počinitelje najtežih kaznenih djela, pri čemu se hrvatski zakonodavac opredijelio za "produljeni" dugotrajni zatvor od 50 godina. Posebna pozornost posvećena je odredbama novog Kaznenog zakona kojih je cilj smanjiti prenapučenost zatvora i kaznionica, među kojima su ponajprije obrađene različite alternativne sankcije, iznimnost kratkotrajne kazne zatvore te granice ublažavanja kazne u slučaju nagodbe državnog odvjetnika i okrivljenika. Na kraju su analizirani teorijski i praktični učinci dosljedne provedbe sustava dnevnih iznosa u okviru novčane kazne. * Prof. dr. sc. Ksenija Turković, redovita profesorica na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ** Aleksandar Maršavelski, LLM, znanstveni novak na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Autori posebno zahvaljuju Zdravku Jambroviću, sucu Županijskog suda u Zagrebu, na korisnim komentarima i sugestijama tijekom pisanja ovog članka. 1 Kritika kaznenopravnih sankcija iz KZ97 detaljno je izložena u: Turković, Okviri reforme sustava kaznenopravnih sankcija u Republici Hrvatskoj, HLJKPP 2/2009, str. 813 et seq.

The Crime of Aggression, 2000

European Journal on Criminal Policy and Research, 2008

The national criminal justice system of Croatia is described. Special attention is paid to the Pr... more The national criminal justice system of Croatia is described. Special attention is paid to the Prosecution Service Function within this framework and its relationship to police and courts. The article not only refers to legal provisions but to the factual handling of criminal cases as well.