ugo vlaisavljevic | University of Sarajevo (original) (raw)

Books by ugo vlaisavljevic

Ontologija i njeno nasljedje, 1995

Ivica Musić : Knjiga Aporije suživota plod je dugogodišnjega rada, dubokoumne refleksije, proumlj... more Ivica Musić : Knjiga Aporije suživota plod je dugogodišnjega rada, dubokoumne refleksije, proumljena zaključivanja i čestitosti mišljenja. Suvremenost tema, metodološka i metodička dosljednost, dokazana vrijednost, kao i trud uložen u istraživanje razlozi su zašto ovomu rukopisu treba dodijeliti najveću znanstvenu kategoriju.

Mate Buntić : Knjiga je u jednu ruku izniman doprinos teoriji suvremene političke misli i problema kao i propitkivanju općeprihvaćenih političkih koncepata s osobitim referencijama na Bosnu i Hercegovinu, a u drugu ruku pokazatelj autorove iznimne erudicije, nadarenosti, i nadasve istinskog filozofskog umijeća koje ne grebe po problemima, nego ide u srž problema. Autor nam na briljantan način pokazuje svu problematiku i aporije današnje političke prakse i teorije na primjeru Bosne i Hercegovine gdje stari koncepti: narod, nacija, građansko, suverenitet, konstitutivnost, nisu u najvećoj mjeri primjenljivi na uređenje Bosne i Hercegovine, nego Bosna i Hercegovina postaje jedan laboratorij za njihovo redefiniranje.

Žarko Paić : Posrijedi je knjiga koja se može smjestiti u područje filozofijsko-političke intervencije u suvremenu zbilju i to na krajnje izvoran način. Time se ništa ne gubi od ontologijskoga govora mišljenja u sučeljenosti s aktualnošću razdrtom između inflacije pravno-političkih normi u doba "post-imperijalne suverenosti" i realne politike bezobzirnih interesa. U tom pogledu ovo je svojevrsni nastavak autorove prethodno visoko vrednovane knjige Rat kao najveći kulturni događaj. Razračunavanje s onim što je najbliže i ujedno najsudbonosnije za čovjeka u stanju u kojem sklop naroda-nacije-države-suverenosti postaje egzistencijalnim pitanjem čuvanja identiteta u složenosti etno-kulturalnoga labirinta Bosne i Hercegovine "sada" i "ovdje" izvedeno je smjelo, teorijski plodotvorno i izazovno za daljnja kritička čitanja.

18 Upravo zato što Le visible et l'invisible ne posmatramo kao zaklopljenu knjigu moţemo se u int... more 18 Upravo zato što Le visible et l'invisible ne posmatramo kao zaklopljenu knjigu moţemo se u interpretaciji kretati bez čvrsto zadatih pravaca, ne zastajući "na pola puta" zbog straha da, kako nas upozorava Waldenfels, "nezavršeno i kontingentno pretvorimo u nešto definitivno". B. Waldenfels, In den Netzen der Lebenswelt, Suhrkamp, Frankfurt/M, 1985, str. 72. Vlastiti prilog ovim diskusijama razumijevamo kao pokušaj arheologije Merleau-Pontyjevog djela koja se pokazuje kao njegova dekonstrukcija i, istovremeno, kao arheologija dekonstrukcije. Pritom je prvi korak bio da se spram uobičajenog pristupa istakne Merleau-Pontyjeva tuĎost prema (filozofskoj) antropologiji, budući da je od početka radio, što je uglavnom previĎano, na zasnivanju jedne opšte semiotike čije je izvorište u pra-istorijskom svijetu. 25 U prvoj rečenici svog predgovora za druge strane: Philippe Forget (Hrsg.), 25 Cf. na primjer studiju Wernera Müllera, Etre-au-monde, Grundlinien einer philosophischen Antropologie bei Maurice Merleau-Ponty, Bouvier, Bonn, 1975. Naše suprotstavljanje se sastoji u tome da pokaţemo koliko je takav pristup izvanjski, kao naknadno podvoĎenje rezultata fenomenoloških deskripcija pod tematski okvir "čovjek", ili ma kako da je ovaj preimenovan. Za to nam daju pravo naročito posljednja autorova izjašnjavanja koja odriču mogućnost bilo kakvog kompromisa sa humanizmom, naturalizmom ili teologijom. Cf. M. Merleau-Ponty, Le visible et l'invisible, Gallimard, Paris, str. 328. U daljem tekstu ovu knjigu navodimo pod skraćenicom VI.

Uvodno slovo 7 PRVI DIO 1. Jugoslovenski komunizam i poslije: kontinuitet etnopolitike 11 2. Tito... more Uvodno slovo 7 PRVI DIO 1. Jugoslovenski komunizam i poslije: kontinuitet etnopolitike 11 2. Titov najveći dar: prazno mjesto moći 24 3. Južnoslavenski identitet i sušta stvarnost rata 59 4. Raspad jezičke federacije i etnička rekonstitucija 81 5. Politika utjelovljenja naroda 95 DRUGI DIO 6. Građansko, etničko i političko 115 7. Civilno društvo, ljudska prava i građanstvo 139 8. Civilno društvo danas 178 TREĆI DIO 9. Bosansko divljaštvo i neliberalni nacionalizam 203 10. Etničke zajednice, etnopolitika i božansko dobro 236 11. Demokratska konsocijacija i nepodnošljivi pluralizam 253 12. Građanstvo i religijska tolerancija 279 13. Reintegracija bosanskohercegovačkog društva 292 Bilješka o izvorima 301 1. Jugoslovenski komunizam i poslije: kontinuitet etnopolitike 1. Jugoslovenski komunizam i poslije: kontinuitet etnopolitike Hannah Arendt -Politique et événement, PUF, Paris, 1996, str. 42 i dalje. Kao što to primjećuje Claude Lefort, moderna vremena su za Hannah Arendt vremena počinjanja i ponovnog počinjanja u odolijevanju događajima. Cf. Claude Lefort, Essais sur le politique XIXe-XXe siècles, Les éditions de Seuil, Paris, 1986, str. 59-61. 6 Zato što je teritorijalno oslobođenje imalo sve elemente etnicizma, prije svega etničkog procvata. O značenju ovog termina vidi: Anthony D. Smith, The Ethnic Origins of Nations, Blackwell Publishers, Oxford, 1986, str. 50-68. O motivima i implikacijama reinterpretacije narodnooslobodilačke borbe kao komunističke revolucije vidi: Ugo Vlaisavljević, "La constitution guerrière des petites nations des Balkans ou 'Qui s'agit-il de réconcilier en Bosnie-Herzégovine? '", Transeuropéennes No 14/15, Paris, 1998 Dominique Schnapper, La communauté des citoyens. Sur l'idée moderne de nation, Gallimard, Paris, 1994, str. 36-37. 8 John Rawls, Political Liberalism, Columbia University Press, New York, 1993 O zajednici građana kao nužnom uvjetu za konstituciju moderne nacije vidi Dominique Schnapper, op. cit., posebno str. 83-95.

Papers by ugo vlaisavljevic

Identiteti - Kulture - Jezici 1:9-28., 2018

U traganju za onim što čini bît titovskoga socijalizma naći ćemo, kod mjerodavnih teoretičara tot... more U traganju za onim što čini bît titovskoga socijalizma naći ćemo, kod mjerodavnih teoretičara totalitarizma, da je to ili izuzetak u konstelaciji sovjetskih satelitskih država, prema ocjeni Hannah Arendt, ili državni poredak koji treba biti izuzet iz razmatranja, kao što je to slučaj u analizama staljinizma kod Claudea Leforta. U svom kapitalnom djelu Arendt je titoizmu pos- vetila tek kraću fusnotu tumačeći ga kao jednopartijsku vojnu diktaturu poput Mussolinijeva fašizma. Kod Leforta se pak, usprkos njegovoj šutnji, može steći važan uvid u posebnu ulogu Komunističke partije koja i izvan i unutar državnoga poretka djeluje kao stroj homogeni- zacije društva i države. Tek kod Foucaulta imamo gledište koje uključuje sve realsocijalističke poretke, ali samo kao kratku opasku koja najavljuje buduću zadaću: trebalo bi napokon u logorima vidjeti temeljnu, ali još nikada ispitanu funkciju ovoga tipa poretka. Poduhvatili smo se takve zadaće pokušavajući da u Golom otoku naslutimo izvjesnu temeljnu funkciju za čitav jugoslavenski poredak u razdoblju kada se ona, očito privremeno, vezivala za surovo kažnjavanje političkih protivnika. Pokazalo se da je otvaranje logora nerazlučivo povezano, kao paralelan proces, ali i kao skriveno naličje, ukazivanja Tita u izvanrednu stanju uoči sovjet- ske invazije, kao apsolutnog suverena. Ovog suverena, u času kada donosi odluku o svojoj nepodijeljenoj suverenosti, zatičemo s one strane zakona, jednako kao i zatočenike logora jadranskoga arhipelaga. Gledamo li s mjesta kažnjeničkih otoka, kao nemjesta neljudi ili zvijeri isključenih iz poretka, jasno ćemo uočiti i Titovu izmještenost iz državne vlasti. Tako ćemo poznatu Lefortovu koncepciju o „praznom mjestu“ moći, u ovom kontekstu, oslanjajući se na Schmitta, Agambena i Derridaa, nadopuniti koncepcijom o drugom ili izmještenom mjestu moći.

Ključne riječi: Titovski socijalizam, polutotalitarizam, suverenost, Goli otok, drugo mjesto moći, izvanredno stanje

Dijalog - Časopis za filozofiju i društvenu teoriju, 2003

Routledge eBooks, Oct 25, 2022

Идентитети: Списание за политика, род и култура, 2004

Motrišta, 2023

Dihotomija zemlje i mora se može promišljati iz promatračke pozicije okrenute upravo samim oblici... more Dihotomija zemlje i mora se može promišljati iz promatračke pozicije okrenute upravo samim oblicima. U takvu promatranju more se pojavljuje kao prostorni poredak nepostojanih, varljivih i iščezavajućih oblika. Oblika koji ne kriju nikakve predmete, pojava koje ne stoje između nas i stvari. Razotkrivši u onome što je prepoznao kao veliku revoluciju prostora – a koju je također tumačio i kao nastanak geografske slike o zemaljskoj kugli – temeljnu dihotomiju (čvrste) zemlje i (slobodnog) mora, Carl Schmitt je uzeo na sebe zadaću koja se ne bi očekivala niti od pravnika, a niti od znanstvenika uopće. U svom spisu Land und Meer iz 1942. godine, on će ovu dihotomiju tematizirati na posve bajkovit, mito-poetski način, inspiriran ranom grčkom filozofijom prirode.

Da bismo uopće uveli u razmatranje Andrićevu fenomenologiju mora, trebalo nam je uvesti Schmittovu mito-poetiku elemenata, ne samo da bismo otvorili pristup moru kao elementu nego da bismo uvidjeli nemogućnost Gestalt-teorije s kojom je raspolagao ovaj njemački autor, oslonjene na geo-metriju i geo-grafiju, pred izazovom morskih ili vodenih oblika. Vjerujemo da je samo fenomenologija mogla odgovoriti na takav izazov, dakako fenomenologija u Husserlovu smislu, ali i ona opet samo u krilu jedne mito-poetike kakvu je razvila Andrićeva književnost. Za Andrićevu mito-poetsku fenomenologiju gotovo čitav njegov opus nudi obilje materijala, ali ćemo izdvojiti dvije kraće pripovijetke koje bi nas na najbolji način mogle približiti njegovoj fenomenologiji mora kao elementa u drevnom filozofskom smislu. Najprije ćemo „Dva zapisa bosanskog pisara Dražeslava” tumačiti kao fenomenološki ogled o dva glavna elementa prirode, o Zemlji i Moru, a potom ćemo „Letovanje na jugu“ čitati kao fenomenološki ogled o halucinaciji. Međutim, potpuna uronjenost Andrićeve fenomenologije u mito-poetiku književnog univerzuma postavlja jasne granice ovakvom pristupu.

Miroslav Tuđman i paradigma znanja, 2023

RATNA STRATEGIJA BOSANSKOG SUVERENA: PRILOG ČITANJU TUĐMANOVE DRUGE STRANE RUBIKONA U središtu u... more RATNA STRATEGIJA BOSANSKOG SUVERENA: PRILOG ČITANJU TUĐMANOVE DRUGE STRANE RUBIKONA

U središtu u povijesnih analiza kojima se bavi Miroslav Tuđman u svojoj knjizi Druga strane Rubikona je politička strategija Alije Izetbegovića, koja je prije svega funkcionirala kao ratna strategija. Tuđman je na temelju svog sustavnog istraživanja bogate povijesne građe uspio jasno ocrtati i izdvojiti presudne momente začuđujuće neuvjetovanog i posve suverenog odlučivanja ovog ratnog i poslijeratnog vođe Bosne i Hercegovine. No, upravo Tuđmanov znanstveni objektivizam ostavlja zagonetnim a) odakle tolika moć odlučivanja jednom političaru unutar poretka koji mehanizmima demokratske legitimacije i ustavnim ograničenjima treba spriječiti pojavu monarha čak i u ratnom stanju; b) odakle tom političaru iznimno privilegirana građansko-državnička pozicija usred najstrašnijeg međuetničkog sukoba u kojem je njegova etnička ili nacionalistička, čak vjersko-fanatična pozicija sve vrijeme nesumnjiva?

Odgovore treba tražiti na tragu Carl Schmittova uvida da suveren istodobno pripada pravnom poretku i stoji izvan njega. Alija Izetbegović, bosanski suveren, pravi monarh, ne bi mogao postati stvarnost bez pravnog poretka Socijalističke Republike BiH i samo unutar tog poretka treba analizirati njegovo pojavljivanje – kao suvereno postavljanje izvan tog poretka. U samoj strukturi propadajućeg, ali još-ne-propalog socijalističkog poretka bilo je unaprijed doznačeno mjesto suverena, koje je Alije Izetbegović znao i umio u izvjesnom trenutku okupirati i na njemu se relativno dugo zadržati. To povlašteno mjesto bilo je Socijalističkim ustavom definirano kao mjesto predsjednika Predsjedništva Republike. Stoga je nužna izvjesna strukturalistička analiza suverene moći Alije Izetbegovića, jer je on tu svoju moć crpio iz pravnog poretka titoističkog socijalizma, kao što su i odluke koje je donosio i rat koji je vodio svoj posljednji temelj opravdanja nalazili u krilu tog poretka.

Ontologija i njeno nasljedje, 1995

Identiteti - Kulture - Jezici 1:9-28., 2018

Ključne riječi: Titovski socijalizam, polutotalitarizam, suverenost, Goli otok, drugo mjesto moći, izvanredno stanje

Dijalog - Časopis za filozofiju i društvenu teoriju, 2003

Routledge eBooks, Oct 25, 2022

Идентитети: Списание за политика, род и култура, 2004

Motrišta, 2023

Miroslav Tuđman i paradigma znanja, 2023

RATNA STRATEGIJA BOSANSKOG SUVERENA: PRILOG ČITANJU TUĐMANOVE DRUGE STRANE RUBIKONA U središtu u... more RATNA STRATEGIJA BOSANSKOG SUVERENA: PRILOG ČITANJU TUĐMANOVE DRUGE STRANE RUBIKONA

Razlika između izbora građana i izbora izabranih političara u tome je što su prvi uglavnom birali... more Razlika između izbora građana i izbora izabranih političara u tome je što su prvi uglavnom birali kao pripadnici jedne nacije, a drugi su prinuđeni birati svoje partnere među izabranicima iz drugih nacija

HNS-ov prijedlog izmjene Izbornog zakona, nakon što je Ustavni sud donio odluku na temelju prituž... more HNS-ov prijedlog izmjene Izbornog zakona, nakon što je Ustavni sud donio odluku na temelju pritužbe Dr. Bože Ljubića, samo je jedan, ali odlučan korak u smjeru poboljšanja političkog položaja hrvatskog naroda u Federaciji BiH. Inicijativa koju su hrvatski zvaničnici i predstavnici nedavno pokrenuli i uveli u javne rasprave, dočekana je u odgovarajućim bošnjačkim krugovima s velikim protivljenjem i jednodušnom ocjenom da se radi o opasnom pothvatu koji prijeti samim temeljima države. U stvari ono što je odbačeno jeste razlog za koji se sluti da stoji iza ove inicijative: sve žalbe o političkom statusu hrvatskog naroda su lažne i neopravdane HNS-ov prijedlog očito prijeti da uvede u postojeće pravno-političko ustrojstvo Federacije nešto što sije paniku među onima kojima je stalo da očuvaju status quo (tj. nesimetrične odnose moći između dva konstitutivna naroda). Čini se da su oponenti posve svjesni o čemu se tu radi i što se ne smije dopustiti: Hrvati, ne tek kao zbir građana pojedin...

Drama gostoprimstva, 2022

Transformative Potential of the Euro-Atlantic Processes in Bosnia and Herzegovina. Conference Proceedings, 2021

Among the newly emerging post-Yugoslav states, only Bosnia and Herzegovina was not created as a n... more Among the newly emerging post-Yugoslav states, only Bosnia and Herzegovina was not created as a nation-state. It is here that the established pattern of remaking the former federal units into independent nation-states was challenged and broken. At the final stage of the partition appeared a small multinational state instead of a mononational one: the only multinational state after the collapse of the greater multinational federation. There are good reasons to consider it an undissolved residue of the disintegrated federation, i. e. a preserved federal relic. Yet many observers and scholars share the belief that in spite of the pressure from radical nationalists and the constant threat of collapse, this nonfunctioning ethnic federation could be transformed into a viable nation-state. However, their antifederalist stance is often motivated by misconceptions about the current political reality of the country.

Sado. Društvena stvarnost u estetici slike, 2022

The article considers two customs traditionally followed by Muslims of Bosnia and Herzegovina dur... more The article considers two customs traditionally followed by Muslims of Bosnia and Herzegovina during Eid Al-Aḍḥā (‘Festival of Sacrifice’ or Kurban Bayram). These are, first, giving a small amount of money, so-called bayramlık, to children as a reward or gift in return for handing out Qurbani meat to neighbors, and, second, giving the meat to non-Muslims. The topic will be explored in the light of Marcel Mauss’s seminal essay on the gift, since Qurbani appears as a gift that identifies, marks and renews the social bonds not only of close relatives, but also of friends and neighbors. In this context too, we will meet what Jacques Derrida calls the aporia of the gift. The slaughtering of Qurbani animal is a true gift, precisely because it is an impossible gift. It may be considered as a giftless giving: although the sacrifice is unthinkable without the slaughtered animal, it cannot be a gift to God. However, after the human act of sacrifice is performed, it is God Who makes the gift t...

Predgovor: Hercegovacki franjevci i filozofija, 2020

Anali hrvatskog politološkog društva: časopis za politologiju, 2019

Knjiga rasprava, studija i članaka uglednog filozofa Uge Vlaisavljevića, sveučilišnog profesora, ... more Knjiga rasprava, studija i članaka uglednog filozofa Uge Vlaisavljevića, sveučilišnog profesora, prevoditelja s francuskog jezika, vrhunskog znalca suvremene francuske filozofije i Husserlove fenomenologije, naslovljena Aporije suživo-ta: ka etnologiji bliskih stranaca sastoji se od jedanaest međusobno povezanih tekstova podijeljenih u tri poglavlja: (1) Suverenitet, logor, zvijeri, (2) Metamorfoze etničkih identiteta, (3) Hrvatsko pitanje. Posrijedi je knjiga koja se može smjestiti na područje filozofijsko-političke intervencije u suvremenu zbilju, i to na krajnje izvoran način. Time se ništa ne gubi od ontologijskog mišljenja u sučeljenosti s aktualnošću razdrtom između inflacije pravno-političkih normi u doba "postimperijalne suverenosti" i realne politike bezobzirnih interesa. U tom pogledu, to je svojevrstan nastavak autorove prethodne, visoko vrednovane knjige Rat kao najveći kulturni događaj: ka semiotici etnonacionalizma (2007). Razračunavanje s onime što je najbliže i ujedno najsudbonosnije za čovjeka u stanju u kojemu sklop narod-nacija-država-suverenost postaje egzistencijalnim pitanjem čuvanja identiteta u složenosti etnokulturalnog labirinta Bosne i Hercegovine "sada" i "ovdje" izvedeno je smjelo, teorijski plodotvorno i izazovno za buduća kritička čitanja.

Kultura laži i ratova U kakvom su odnosu danas politika i kultura?

'Traces,' Mehmed Aksamija's exhibition catalogue, 2022

(…) U politički podobnim umjetničkim djelima ćemo uvijek moći prepoznati usvojeni narativni kod n... more (…) U politički podobnim umjetničkim djelima ćemo uvijek moći prepoznati usvojeni narativni kod na djelu ili izvjesne geste i znake njegovog poštivanja. Kao izrazito politički angažirana umjetnička djela pojavit će nam se po pravilu ona djela koja svojim bićem upućuju na jasan i nedvosmislen narativni kod. Zato državna ideologija uvijek slavi umjetnički angažirana djela. Ništa joj nije toliko neupotrebljivo i nezanimljivo kao likovni mutavci. Međutim, politički angažirana subverzivna djela su obično djela koja zastupaju neki drugi narativni kod. Time ona već dovoljno jasno predočuju svoje ideološke kapacitete upotrebe. Za vladajuću ideologiju su to, bez sumnje, kapaciteti najgore zloupotrebe: to su djela koja promoviraju opasnu tuđu ideologiju. S njihovim stvaraocima, kao sa skrivenim i podmuklim ideolozima, se mora obračunati (državna) kritika ideologije. Čak i kada se ova potonja prepusti umjetničkoj kritici, to mora biti politička kritika u pravom smislu riječi, i to bez ustupaka.