Udruga �oka�ka Grana ll Osijek (original) (raw)

Vladimir REM. TKO SU �OKCI? Vinkovci : Privla�ica, 1993. Navedene ulomke iz djela Tko su �okci ? govorila dramska umjetnica HNK Osijek Tatjana Bertok Zubkovi� na Osniva�koj skup�tini �oka�ka grana Osijek 3.velja�e 2005. Osobna karta �oka�kih Hrvata ne samo da nije jo� temeljito izu�ena i napisana, nego su i povijesni izvori o tome obavijeni mnogim nepoznanicama, posebice u vezi s pitanjem pojavljivanja �okaca na povijesnoj sceni. Jer, kao �to nas ne mogu zadovoljiti uop�ene konstatacije, poput onih da su �okci �integralni dio hrvatstva, nastanjen prvobitno u Bosni� ili da je pojam �okac �ozna�avao prije svega narod koji se krsti �akom�, na dana�njem stupnju razvoja povijesne znanosti ne mogu se bezrezervno prihvatiti niti promi�ljanja �oka�ke populacije u kontekstu istro�ene dogme o seobi Slavena, pri �emu se zanemaruje autohtona komponenta u etnogenezi Hrvata. Nedvojbeno je, me�utim, da su se �okci udoma�ili prvo u Slavoniji a potom izvan nje (Srijem, Baranja, Banat). Da su najprikladnija stani�ta na�li upravo u plodnoj ravnici izme�u Ilove, Save, Drave i Dunava svjedo�i, izme�u ostalog, �injenica da se gotovo cijeli nizinski dio Slavonije s osloncem na Savu zove � �okadija. To podru�je predstavljalo je, u dugom vremenskom razdoblju, tampon zonu koja je branila hrvatski teritorij od Turaka. Zemlji�ni pojas s Vinkovcima, �upanjom, Slavonskim Brodom, Na�icama i �akovom, kao upravno-gospodarskim i kulturnim sredi�tima tog dijela Slavonije, smatra se i danas upori�tem �oka�tva. Kad je geografska odrednica �okadija nastala, o tome pisanih i pouzdanih dokaza nema. Mo�emo, sa sigurno��u, re�i samo to da se ovako imenovanje slavonske Posavine pojavljuje u knji�evnosti na razme�u 19. i 20. stolje�a, kada pisci s podru�ja nekada�nje Vojne krajine unose �oka�ko nazivlje u svoja djela.
O porijeklu i prazavi�aju �okaca Prvo znanstveno promi�ljanje o �okcima poteklo je iz pera Valpov�anina Matije P. Katan�i�a. Polaze�i od gledi�ta da su Hrvati izravni potomci Ilira, pjesnik �uvenih �Jesenskih plodova�(1791) i autor niza etnolingvisti�kih rasprava (o jeziku drevnih Panonaca, o porijeklu panonskog imena i dr) pisao je o ilirsko-panonskom porijeklu �okaca. Naziv �okac doveo je Katan�i� u vezu s planinom Succus, koja je u dalekoj pro�losti dijelila Tra�ane od na�ih starosjedilaca Ilira. Kako Ilire zovu tada Succi, otud Sukci i naposljetku �okci. (�) Dvojbe oko �oka�kog imena Pojavljivanje imena �okci nije mogu�e, bar zasada, tuma�iti izvan okvira turske dominacije u Bosni. �okce spominju turski defteri iz 17. Stolje�a, a najstarija isprava potje�e iz 1615. Godine. To je ferman sultana Ahmeda i (prema muslimanskom kalendaru datiran 9. Safera 1024), u kojemu taj osmanlijski vladar, naseljenik Mehmeda III, pu�anstvo �latinske vjere� �ija je �sljedba od vjere Srba, Grka i Vlaha sasvim razli�ita� naziva �okcima. (�) Ferdo �i�i� zastupao je mi�ljenje da porijeklo imena �okci treba tra�iti u turskim izvorima. Jer, po �i�i�u, rije� �okac je �samo ondje poznata gdje su Osmanlije vladali�.U prilog svojoj tezi �i�i� zapisuje da je ovoj rije�i �svrha neko religiozno obilje�je, ozna�uje naime �ovjeka katolika, a ba� u tom bili su Turci majstori�. (�) U svjetlu povijesne zbilje Jo� u 18. Stolje�u zabilje�io je Antun Kani�li�: �Kada Slavonc nikoju milost od Matije, kralja ma�arskog, zaprosi�e, on im ma�arski u kratko odgovori: Sok az �kano da bi rekao: �Mlogo je ovo�, to jest mlogo prosite, i od onog vrimena ovo jim ime ostade� U�eni Po�e�anin, isusovac i tvorac �uvenog spjeva o svetoj Ro�aliji zabilje�io je to 1757. U predgovoru svom djelu �Primogu�i i sardce nadvladaju�i uzroci�� gdje je, osim toga, naveo da imenom �okci �prif pedeset godina seljani bijahu nazvani�. (�) U djelima hrvatskih pisaca iz Slavonije opisi �okadije kre�u se,(�) u vojnokraji�kim okvirima, u naju�em smislu onima koje povijesna znanost ozna�ava podru�jem 7. Brodske grani�arske pje�adijske pukovnije. Ova pukovnija (Brooder Granz-Infanterie Regiment Nr.7) obuhva�ala je stotinjak sela brodskog Posavlja i Bosutske nizine, a bila je podijeljena na 12 kompanija stacioniranih u ovim mjestima: Podvinje, Trnjani, Gar�in, Andrijevci, Sikirevci, Babina Greda, Ivankovo, Cerna, Vinkovci, Nijemci, �upanja i Drenovci. Zapovjedni�tvo pukovnije bilo je u Vinkovcima gdje se nalazilo i sjedi�te Slavonske brigade pod �ijim nadzorom je bila cijela slavonsko-srijemska granica.(�) Uporaba �oka�kog nazivlja Premda je u radovima nekih autora zabilje�eno da se �oka�ko nazivlje upotrebljava u Slavoniji jo� u prvoj polovini 17. Stolje�a (za stanovnike oko Na�ica, 1633), osloniti se sa sigurno��u mo�emo jedino na �Popis �akov�tine� s po�etka 18. stolje�a.(�) (�) Od �akova do Slavonskog Broda Puca srce �oka�koga roda Narodna pjesma nezaobilazni je �imbenik u stvaranju i oblikovanju onoga �to zovemo etni�ko-folklornim blagom, ba�tinom ili tradicijom. I narodna predaja tako�er. Preko predaje sa�uvan je, tako naziv Cvelferija za kraj oko Save s vijencem sela: Podgajci, Rajevo Selo, Gunja, Drenovci, Soljani, �uri�i, Vrbanja i Ra�inovci. A taj naziv nastao je za Vojne krajine, kada je na podru�ju navedenih sela u �upanjskom kraju bila formirana 12. Grani�arska �eta. Od njema�kog broja zwoelf razvio se naziv Cvelferija.(�) Sva stani�ta �okaca Dosada�nje analize �oka�kih migracija, osim �to nedvojbenop lociraju prazavi�aj ovog etnosa u predjelu isto�ne i srednje Bosne, upu�uju na udaljene pravce raseljavanja �okaca. �iroki geografski raspon na kojem se i danas nalaze iseljenici �oka�ke ( i bunjeva�ke) provenijencije najrje�itije o tome svjedo�e. Publicist i putopisac Vladoje Ivaki� je u knjizi ��okadija u slici, pjesmi i prozi� (Zagreb,1940.)zabilje�io da �okci nastanjuju: vinkova�ki, �upanjski, brodski, na�i�ki, donjomiholja�ki, kraj �akov�tine, Valpo�tine, posavski dio novogradi�kog kraja, cijelu bosansku Posavinu, zapadni i isto�ni Srijem, a u osje�kom kraju Erdut, Aljma� i djelomice Dalj.�oka�ki etni�ki element rasprostranjen je u Baranji te uz lijevu obalu Dunava u Ba�koj. Najnoviji znanstveno utemeljen prikaz naseljenosti �okaca(�) nalazimo u monografiji Ante Sekuli�a �Ba�ki Bunjevci i �okci� (1989) �oka�ki ogranak ba�kih Hrvata obuhva�a naselja Ba� (po kojemu je �itav kraj izme�u Dunava i Tise dobio ime Ba�ka), Bereg, Bro�ani, Mono�tor, Plavna, Sonta i Vajska. Osim spomenutih naselja u tom dijelu Ba�ke, �oka�kim �ivljem nastanjeno i selo Santovo u Ma�arskoj, dok oko Subotice i Sombora �ive Bunjevci koji nastanjuju i vi�e sela u kraju oko Baje u Ma�arskoj. (...) Pe�uh u 18. stolje�u jedan je od centara hrvatske knjige za Baranju i Slavoniju, napu�en je i danas hrvatskim �ivljem, me�u kojem su i mnogobrojni �okci. (�) Kako pi�u na�i i strani autori, me�u Hrvatima koji �ive u Rumunjskoj najvi�e je �okaca. Njihovo je najve�e i sredi�nje naselje Reka�, nedaleko od Temi�vara.(�) U vezi s reka�kim �okcima, za nas je posebno zanimljiv Krpanov zapis o narodnom predanju (...)da je njihov stari zavi�aj bio kraj oko Vinkovaca i Babine Grede. Bilje�imo i dva gledi�ta o po�ecima napu�ivanja Slavonije. U raspravi �Etnik �okac-�to je to?(1979) Ljudevit Vidakovi� situira prva doseljenja �okaca u Slavoniju u povijesna razdoblja ome�ena suverenitetom kralja Tomislava i Zvonimira. Stjepan Pavi�i�, iznimno zaslu�an na podru�ju istra�ivanja porijekla stanovni�tva Slavonije te razvoja naselja i govora na ovim prostorima, u dokazivanju etni�kog kontinuiteta oti�ao je jo� dalje u pro�lost. Prema Pavi�i�u, dio Hrvata se ve� prilikom prve seobe zadr�ao na tlu Slavonije. Osim toga, Pavi�i� je postavio tvrdnju da su pomicanja hrvatskog �ivlja iz Bosne preko Save i Dunava otpo�ela jo� u 8. stolje�u. To bi, ako je Pavi�i� u pravu, zna�ilo da ve� u ranoj srednjovjekovnoj etapi treba tra�iti za�etke starosjedila�ke jezgre dana�njeg �oka�kog stanovni�tva ovih krajeva.
Svjedo�anstva o �okcima (�) Idu�i tragom zapisa knji�evnika nalazimo mnoge detalje o �ivotu �okaca, obi�ajima, navikama, no�nji i drugim obilje�jima �oka�kog eposa. Jo� u 18. stolje�u pisao je Matija Petar Katan�i�: Kad bi tako Slavonac popio litricu ne�to ja�e patoke, jo�, ali on je znao nagnuti regulu (klokotu�u) pa povu�i i poli�, to ve� nije dobro, pa zato za takvoga, kad prevr�i kraljevstvo, pa mu se nos zacrveni kao sljepa�ka tikvica ili stane da tetura kao pijana koko�, ka�u i danas, kao �to su u ono vrijeme govorili, da se o�okao, da je �pijan ko guzica�. Tako je to onda bilo u Slavoniji, uz egede, gusle i gajde...� Ante Kova� uza sve pozitivne prosudbe o �okcima (�dobro�udni su bez pizme, a �askala, veseljaci i bekrije�) izre�i �e i ovo zapa�anje: �Neka zasvira kolo, pa �e �okac zaboraviti i da je bio jedan glupavi rat i da je kubura za petrolej i da je voda �ito potopila�. Kova� zapisuje i to da �okac �voli svoje njive i �ljivike tvrdoglavo��u ruskog mu�ika�. Opisuju�i atmosferu koja u jesen ili pred zimu vlada u Slavoniji, Josip Berkovi� ( u tekstu �Slavonija pliva u masti�, 1934.) bilje�i i ovaj detalj: �Da bi rezultat bio sigurniji i zaborav ve�i, Slavonci prije nego �to po�nu da piju vino, a to je poslije kobasica i �varaka, sna�no srknu iz fla�e sa �ljivovicom rakijom�. Pisanje Mare �vel Gamir�ek, nesumljivo najdosljednijeg promicatelja �oka�tva u hrvatskoj knji�evnosti, daje sliku ��okca koji je sljubljen sa svojom zemljom i koji je smatra samo svojom, koji svoju materinsku rije� voli�. U vezi sa �oka�kom �enidbom i udajom, Mara �vel Gamir�ek bilje�i ( u pripovijetki �Adam�i�evi� 1940.) obi�aj koji se odvijao �tako da su stari izabrali momku djevojku koja po ugledu spada u njihovu obitelj te je odgojena tako da se mo�e nadati da �e znati i htjeti prihvatiti du�nosti u velikoj zadruzi, kao i prema mu�u�. Posebnu ljubav njeguju �okci prema �umi �radi koje je �okac davno doselio u ovaj kraj�(Mara �vel) Opsjednut �zelenom religijom�, kako �umari nazivaju svoju ljubav prema �umi, Josip Kozarac je spoznao da �Slavonac ljubi tu svoju hrastovu �umu nadasve�. A najja�i kult kod �okaca je kult konja. (�) Koliko je to jak kult vidi se, recimo, po tome �to konjske zaprege idu me�u udarne i najatraktivnije to�ke priredaba kao �to su �Vinkova�ke jesen�i i ��akova�ki vezovi�. �okci (ni)su Hrvati Kazat �emo i rije�, dvije o zabludama i manipulacijama oko nacionalnog identificiranja �okaca. U na�e vrijeme ponovno su aktualni poku�aji, pa i pritisci da se ime �okac (a to vrijedi i za ime Bunjevac) tretira kao narodnosna odnosno nacionalna odrednica. Ozna�avanje u tim dvjema varijantama forsira se umjesto imena Hrvat, dakle na �tetu etni�kog i genetskog imena toga �ivlja. Ovako imenovanje pripadnika hrvatskog stanovni�tva Ba�ke i Srijema nije samo statisti�ko-administrativno, ve� izravno upu�uje na to da �okci i Bunjevci nisu �isto� �to i Hrvati. (...)Ovakav odnos prema pitanju �oka�kih i bunjeva�kih Hrvata paradigma je odnosa spram hrvatskog nacionalnog kolektiviteta i spram povijesnog pam�enja hrvatskog naroda uop�e. Taj odnos, o�ito je, zasniva se na politi�ko-unitarnim koncepcijama koje, opet, imaju dugotrajnu tradiciju. (...) I kada se danas �oka�kom i bunjeva�kom nazivlju poku�ava nametnuti nehrvatska etni�ka kategorija, to je najobi�nija, ali nimalo naivna, podvala. (...)