Federalizam i manjiske nacije (original) (raw)
Related papers
Bosanski jezik i bosnistika u Mađarskoj
Književni jezik
The article presents the presence of the Bosnian language and Bosnian studies in Hungary. It discusses in detail the meaning, history and beginnings of the ethnonym Bosnian, which dates back to the 19th century. After the fall of the AustroHungarian Monarchy, the first independent South Slavic state was established, which brought not only political and economic changes, but also language and language policy changes. Post-World War II Yugoslavia was characterized by linguistic unification, which took place in the Serbo-Croatian language. The Hungarian scientific and non-scientific public faithfully followed the Yugoslav terminology, so there was no mention of the Bosnian language at all. After the breakup of Yugoslavia, a new language situation arose, which was interpreted by István Nyomárkay for the Hungarian academic public. However, information about the Bosnian language in Hungarian sources is still almost unavailable, from which it follows that there are no Bosnian studies in Hu...
Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina: Izvori domaćeg i međunarodnog prava
Zagrebacka Pravna Revija, 2013
U ovom članku predstavljaju se domaći i međunarodni izvori prava koji jamče ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina. Oni, među ostalim, propisuju pravo na uporabu manjinskog jezika pri obraćanju tijelima vlasti te na isticanje javnih topografskih oznaka na manjinskom jeziku i pismu. Ostvarenje tih prava, doduše, podliježe određenim ograničenjima: potrebno je da je manjina tradicionalno ili u znatnijem broju nastanjena na području, da takav zahtjev odgovara stvarnoj potrebi ili da za njega postoji dostatno zanimanje manjina. Osim toga, i domaći i međunarodni izvori prava manjina upućuju na to da manjinske jezike i pisma u javnom prostoru treba rabiti na način koji neće rezultirati daljnjom podjelom među različitim etničkim zajednicama, nego će pridonositi razvijanju razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima. Ključne riječi: prava manjina, jezik i pismo nacionalnih manjina, ravnopravna službena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina, očuvanje manjinskih kulturnih identiteta
Može li postojati nadnacionalni identitet
Politička misao : časopis za politologiju, 1993
Autor raspravlja mogućnost, smisao i ograničenja nadnacioualnosti čiji trendovi su zasigurno prisutni u sada!n)em fin-de-siecle. Njegov interes nije usmjeren na uadnacio~1alnost općenito, vec kako se ona pojavljuje a parte subiecti: na nadnacionalni identitet, koji je određena vrsta grupnog identiteta. Pokušavajući odgovoriti na osnovno pitanje da lije moguć nadnacionalni identitet, autor definira elemente od kojih bi se ova vrsta identiteta mogla sastojati: međuzavisnost, normativni univerzalizam, globalni izazovi i svjetski poredak, zaključujuć. i da je o nadnacionalnom identitetu moguće razmišljati i da je potreban. Jedan od bitnih preduvjeta da ovaj identitet postane aktualan na način prihvatljiv vlasti toj normativnoj strukturi je njegovanje i kontrola kroz svjetski rasprostranjeno javno umijenje ili javnu sferu kompetentnih gradana. * Ovaj članak utemeljen je na predavanju održanom na medunarodnoj konferenciji Identitet i civilno društvo održanoj u Ischia (Napulj) ožujka 1992., na Seminaire interfa. cuttaire de theorie pohtique euro~enne~ Universite libre ae Bruxelles, rravnja 1992. i Seminario interuniversitario di filosofia po1itica 1 Firenza, lipnja 1992. Lista osobnih zahvala bila bi predugačka, ali sam doista nauČio pw1o toga vrijednog tokom javnih diskusija.
Croatian Political Science Review, 2012
Ured visokog povjerenika nacionalnih manjina, tijelo Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, krajem 2008. godine objavio je skupinu preporuka o pravu nacionalnih manjina u međudržavnim odnosima. U ovom članku analiziraju se okolnosti nastanka Bolzanskih preporuka, potom se predstavlja sadržaj Preporuka te se konačno analizira u kojoj su mjeri one već sadržane u manjinskim zakonodavstvima i politikama Hrvatske i nekoliko zemalja regije. Ključne riječi: visoki povjerenik nacionalnih manjina, jugoistočna Europa, međuetnički sukobi, stabilnost, nacionalne manjine, dobrosusjedski odnosi, bilateralni ugovori, dvostruko državljanstvo Uvod Knut Vollebaek, visoki povjerenik nacionalnih manjina, čelnik tijela koje djeluje s ciljem sprečavanja međuetničkih sukoba u zemljama Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), predstavio je u listopadu 2008. godine u sjevernotalijanskom gradu Bolzanu/Bozenu najnovije Preporuke o nacionalnim manjinama u međudržavnim odnosima. Kao i ranije preporuke nastale na inicijativu Ureda OESS-ova visokog povjerenika, i Bolzanske preporuke služe prvenstveno kao poticaj državama članicama prilikom usvajanja određenih mjera za smanjenje napetosti vezanih uz nacionalne manjine koje ih nastanjuju. Pitanja dobrosusjedstva i suradnje među državama uređena su mnogobrojnim međunarodnim izvorima prava. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manji-Petričušić, A., Preporuke iz Bolzana/Bozena o nacionalnim manjinama... * Antonija Petričušić, znanstvena novakinja-asistentica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za sociologiju i predmetima Osnove sociologije i Ljudska prava.
Koncept Meke Moći Država I Njegova Primjena Na Republiku Hrvatsku
Polemos Casopis Za Interdisciplinarna Istraživanja Rata I Mira, 2009
rad je izrađen u okviru znanstvenog projekta «javnost, elite, mediji i komunikacijska strategija ulaska Hrvatske u eu» na Fakultetu političkih znanosti sveučilišta u Zagrebu. ** dr.sc. božo skoko (bskoko@fpzg.hr) docent je na Fakultetu političkih znanosti sveučilišta u Zagrebu.