Približavenje tradicijske glazbe djeci predškolske dobi (original) (raw)

2016, Dijete, igra, stvaralaštvo

Prihvaćanje i doživljavanje estetskih osobina gotovo je uvijek emocionalno obojeno. Glazbena nastava se u ranom školskom obrazovanju ostvaruje putem pjevanja, sviranja, slušanja glazbe, glazbenog stvaralaštva kao i pokreta na glazbeni poticaj, i ne postoji nikakav razlog da djeci ne približimo taj neophodno potreban doživljaj umjetničkog dijela i u ranijoj predškolskoj dobi. Bezrazložno, zapostavljeni glazbeni sadržaji i aktivnosti u odgojno obrazovnom sustavu su upravo narodno stvaralaštvo i tradicijska glazba. Dakle, rad inicira potrebu intenzivnijeg približavanja tradicijske glazbe djeci predškolske dobi pomoću integriranog razvojnog kurikuluma u umjetničkim područjima. Prihvaćanje i doživljavanje estetskih osobina gotovo je uvijek emocionalno obojeno. Glazbena nastava se u ranom školskom obrazovanju ostvaruje putem pjevanja, sviranja, slušanja glazbe, glazbenog stvaralaštva kao i pokreta na glazbeni poticaj, i ne postoji nikakav razlog da djeci ne približimo taj neophodno potreban doživljaj umjetničkog dijela i u ranijoj predškolskoj dobi. Bezrazložno, zapostavljeni glazbeni sadržaji i aktivnosti u odgojno obrazovnom sustavu su upravo narodno stvaralaštvo i tradicijska glazba. Dakle, rad inicira potrebu intenzivnijeg približavanja tradicijske glazbe djeci predškolske dobi pomoću integriranog razvojnog kurikuluma u umjetničkim područjima. Empirijski dio rada ukazuje na negativan utjecaj masovnih medija u kojima moderna glazba postaje sve popularnija te sve više potiskuje vrijednosti tradicijske glazbe. Tradicijska je glazba jako važna za estetski odgoj djeteta, stoga je potrebno da se u vrtićkoj dobi upoznaju s tom vrstom glazbe. U tome najveću ulogu imaju roditelji i odgojitelji, koji su anketirani u cilju razvoja suradničkog odnosa kojim bi se dijete zaštitilo neselektivnog pristupa ponudivši im vrijednosti koji proizlaze iz tradicijske glazbe. Ovim istraživanjem pokušat će se između ostalog odgovoriti na pitanja kolika je razina osviještenosti kod roditelja i odgajatelja i kakvo je njihovo mišljenje o važnosti tradicijske glazbe za taj dječji uzrast. Ključne riječi; glazba, tradicija, dijete, odgoj, doživljaj kultura Summary Accepting and experiencing esthetical characteristics is always very emotionally driven. Musical education in the early schooling system is conducted through singing, playing musical instruments, listening to the music, musical creative work as well as inciting musical development. Consequently, there is no reason not to bring nearer this very essential form of artistic expression to the children in the earliest levels of pre-school education. Without any obvious reasons, neglected musical materials and activities in the schooling system are traditional music and national musical heritage. Thus, this work initiates the need for more intense work on brining closer the traditional music to the children of pre-school age through the curriculum of integrated development in different forms of artistic expressions. Empirical part of this work focuses on the negative influences of mass media in which the modern musical forms are more and more popular and are more and more taking away the space the traditional musical values deserve. Traditional music is very important in the aesthetical development of the child, so it is necessary to introduce them to this type of music at the kindergarten stage. Important part in this development is played by the parents and kindergarten teachers. Parents and teachers are surveyed for the purposes of developing a more collaborative relationship in order to protect children from unselected influences offering them values that derive from the traditional music. This research will offer answers, among others, on the questions about the level of parents’ expertise and what is their opinion on importance of traditional music on for the development of pre-school children. Keywords: music, tradition, children, development, experiencing culture Tradicijska glazba Prenoseći narodno stvaralaštvo na najmlađe naraštaje, nastavljamo tradiciju i zalog očuvanja tradicionalnih vrijednosti. Bilo koja umjetnost u bilo kojem vremenu ne može se zamisliti bez folklornih elemenata, premda je njegov udio ponekad jedva zamjetljiv. Vrhunska ostvarenja na području glazbene umjetnosti zasnivaju se manje ili više na elementima folklora. Narodna melodija koja se čuje negdje u pejzažu nosi sa svojom melodikom i dio atmosfere krajolika s kojim neposredno živi i od kojeg je autentično izrečen. Dakle, ako se želi emocionalno doživjeti i glazbeno realizirati jedan kraj te zbivanja u njemu, treba proučiti atmosferu i psihologiju dotičnog kraja, njegovih ljudi i prirode s kojom su oni tako neposredno stopljeni. Folklor ne nameće nikakve dogme i propise, on omogućava potpunu slobodu umjetniku u njegovom stvaranju i interpretiranju. (www.wikipedia.com) Tradicijska glazba u Hrvatskoj, kao i drugdje, očituje se kroz sve segmente narodnog stvaralaštva, glazbu, poeziju, prozu, pjesmu, ples, običaje, narodne igre... Svi se oni odlikuju bogatstvom različitih stilova izvođenja, heterogenošću repertoara, raznovrsnošću napjeva korištenih glazbala, navika, običaja... Takva je raznorodnost posljedica neujednačenih uvjeta življenja, turbulentnih povijesnih zbivanja te smještaja Hrvatske na zemljopisnom, političkom i kulturnom susretištu srednjoeuropskog, balkanskog i mediteranskog prostora. Upravo zbog bogatsva i šarolikosti tradicijske glazbe u Hrvatskoj, potrebno je ustrajati na tome da ta ista tradicija ne padne u zaborav. Najsigurniji put do očuvanja tradicije je upravo preko najmlađih naraštaja – djece. Zbog toga sugeriramo i vidimo riješenje kroz promicanje brojnih aktivnosti i sadržaje kroz razvojne inegrirane kurikulume umjetničkih područja koje, što se tiče glazbe, sadrže: brojalice, igre s pjevanjem, dječje pjesme, narodni običaji, nošnje, te kao najkompleksnija aktivnost, narodni plesovi.