Bilješka o lokalitetu Gradina (Vinogradišće) na otoku Visu (original) (raw)
Related papers
Arheološki lokaliteti na trasama brzih cesta Okučani − Stara Gradiška i Virovitica − Slatina
In the first phase of preparatory activities for the Environmental Impact Study concerning Expressways in Northern Croatia, in the course of 2005 archaeological survey was conducted, and archaeological sites in the examined plots of Posavina from Okučani to Stara Gradiška and Podravina from Virovitica to Slatina were registered. On the planned road route from Okučani to Stara Gradiška at a length of 10 km, four archaeological sites were registered, and from Virovitica to Slatina at the length of 32,70 km, seven archaeological sites were registered, belonging to prehistoric, ancient and medieval periods. After field surveys the sites were preserved and the surveys of the “Cultural Historical Heritage” within the Environmental Impact Study were drawn up. The reports contain the terms for road construction − the rescue of valuable cultural heritage from destruction, which includes obligatory permanent monitoring by archaeologists of the removal of surface layers of earth on all planned...
Novija saznanja o kaštelu Konjščinja
2001
Godine 1998. zapoceta su arheoloska iskopavanja i radovi na sanaciji i revitalizaciji kastela Konjscine (Krapinsko-zagorska županija). Kastel Konjscina sagrađen je u mocvarnoj ravnici nedaleko od rijeke Krapine, jedinstvena je tlocrta i organizacije prostora. Pažljivo odabrana pozicija kastela u mocvarnom predjelu, na raskrižju putova govori o promisljenom i planiranom djelovanju svojih vlasnika, knezova Konjskih, oko 1500. godine, kad su izvedeni glavni radovi na njemu. To je bilo vrijeme kad su nove navalne taktike i oružje tražili nova rjesenja, izvedena na novi, renesansni nacin.
Annales Instituti Archaeologici, 2011
Ekipa arheologa Instituta za arheologiju iz Zagreba u suradnji s arheolozima nadležnih muzeja obavila je tijekom 2009. g., na zemljištima planirane izgradnje trase brze ceste Našice -Pleternica -Lužani u dužini od 62 km, evidenciju 31 arheološkog lokaliteta iz prapovijesnih, antičkog i srednjovjekovnih razdoblja. Trasa brze ceste prolazi preko 23 preventivno zaštićena arheološka lokaliteta, a novo je evidentirano još 8 nalazišta. Na području izgradnje akumulacija Dubovik i Breznica kod Podgorača obavljen je pregled zemljišta i evidentirana su tri arheološka lokaliteta iz prapovijesnih razdoblja. Nakon arhivskoga i terenskog pregleda lokaliteti su preventivno zaštićeni i izrađen je elaborat "Kulturno-povijesna baština", kao dio Konzervatorske studije o utjecaju na okoliš izgradnje planiranih cesta i akumulacija, u kojem su propisani uvjeti izgradnje -spašavanje od uništenja vrijedne kulturne baštine. To uključuje obvezan stalni nadzor arheologa pri skidanju humusa uzduž trasa cesta i na zemljištima planiranih akumulacija kao i zaštitna arheološka istraživanja zaštićenih zona lokaliteta.
Lektura ⁄ Language editor Ivana MAJER, Marko DIZDAR (hrvatski jezik ⁄ croatian) Marko MARAS (engleski jezik ⁄ English) Korektura ⁄ Proofreads Katarina BOTIĆ Grafičko oblikovanje ⁄ Graphic design Umjetnička organizacija OAZA Računalni slog ⁄ Layout Hrvoje JAMBREK Tisak ⁄ Printed by Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina Naklada ⁄ Issued 400 primjeraka ⁄ 400 copies Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu indeksirani su u ⁄ Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu are indexed by: DYABOLA-Sachkatalog der Bibliothek-Römisch-Germanische Kommission des Deutschen Archaeologischen Instituts, Frankfurt a. Main
Arheološki Muzej U Splitu I Boka Kotorska
Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1997
UDK 902/904 (497.16-3 Boka Kotorska) "17/18" Izvomi znanstveni rad Emilio Marin Arheoloski muzej u Splitu Kulturno-povijesni i arheoloski znacaj Boke Kotorske, s kojom je Dalmacija pripadala istom civilizacijskom krugu, bio je predmet zanimanja Arheoloskog muzeja u Splitu kroz citavu prvu polovinu ovog stoljeca. Istaknuti arheolozi don Frane Bulic, Mihovil Abramic i Duje Rendic-Miocevic dio svog rada usmjerili su na bokokotorsku spomenicku bastinu i posebice helenisticku nekropolu u Bud vi. Kao najstariji hrvatski muzej, utemeljen 1820. godine, Arheoloski muzej u Splitu desetljecima je bio kulturni centar Splita i Dalmacije, svojevrsna akademija humanistickih znanosti, pa je tako u svojoj biblioteci i arhivu cuvao sve ono sto je bilo va:lno za kulturnu povijest, a uz svoje, naravno, glavne arheoloske zbirke, cuvao je i umjetnine iz raznih razdoblja. U :lelji da podcrtamo tu izvanarheolosku djelatnost i va:lnost muzeja, 1989. godine priredili smo izlo:lbu o francuskoj upravi u Dalmaciji, a 1995 . sudjelovali smo u izlo:lbi Bokeljske uspomene u Splitu sa svojim fondom koji pomaze da se bolje osvijetli percepcija koju su domaCi ljudi i europski starinoznanci i putopisci imali u 18. i 19. stoljecu o Boki Kotorskoj. Temelj je zanimanja mojih prethodnika u muzeju za podrucje Boke Kotorske, uz pripadnost istom civilizacijskom, uljudbenom, nacionalnom i vjerskom krugu, bila i pripadnost istoj teritorijalno-administrativnoj zajednici u antickoj proslosti: rimskoj provinciji Dalmaciji kojoj je srediste bilo u Saloni. Proucavajuci anticku povijest istocnojadranske obale, muzejske su arheologe, naravno, zanimale i jugoistocne granice anticke Dalmacije. (I u formalnopravnom smislu, poglavito podrucje muzejskog terenskog rada utvrdeno je sve do cmogorske granice, pa je Boka s obzirom na to doista kontaktno podrucje.) Bokokotorski zaljev, u antici Rizonski -prema glavnom naselju grckom Rizonu, rimskom Riziniju (Risan) -ukljucuje nekoliko mjesta s arheoloskim nalazima, dok se znacajni arheoloski lokalitet -anticka Butua (Budva) nalazi izvan tog zaljeva ali u neposrednoj blizini s ju:lne strane uz more. U
Institut za arheologiju iz Zagreba započeo je tijekom 2009. g. sustavni pregled zemljišta – rekognosciranje 1 šireg po-dručja s istočne i južne strane istražene zone arheološkog lokali-teta Bentež kod Beketinaca (Minichreiter, Marković 2009: 21– 44) na trasi autoceste Slavonica 2 -dionica od Osijeka do Đakova međunarodne autoceste Budimpešta – Ploče. S obzirom da ovo područje istočne Slavonije nije do sada bilo detaljno rekognos-cirano, započet je sustavni pregled zemljišta okolice Beketinaca i Vuke radi sagledavanja detaljne topografi je šire okolice istraže-nih prapovijesnih i srednjovjekovnih naselja. 3 Prostor katastarskih općina Beketinci, Čepinski Martinci i Vuka dio je aluvijalne ravnice južno od Osijeka, koji zemljo-pisno pripada nizinskom dijelu prostora istočne Hrvatske. Ovaj dio zaleđa rijeke Drave najniži je prostor s aluvijalnim ravnica-ma koje presijecaju vodeni tokovi Vuke, Karašice i Vučice. Na malo povišenim suhim zemljištima između ovih rječica, a oso-bito uz rijek...