Bezbednosne Kulture Understanding Extremism as a Key Factor of Security Culture (original) (raw)
Related papers
Research organization of security in primary schools in the City of Varazdin
2011
Empirijsko istraživanje organizacije sigurnosti u osnovnim skolama u Gradu Varaždinu donosi aktualna saznanja o postojecem stanju i problematici organizacije sigurnosti u praksi. Rezultati istraživanja pokazuju da sve osnovne skole u gradu Varaždinu imaju pismeno uređenu samo organizaciju zastite na radu i zastite od požara, dok organizacija zastite okolisa nije pismeno uređena u 62, 50 % osnovnih skola, organizacija tjelesne i tehnicke zastite osoba i imovine u 37, 50 %, a organizacija zastite djece-ucenika nije pismeno uređena u 12, 50 % osnovnih skola u Gradu Varaždinu. Prema ocjenama odgovornih osoba za sigurnost, stanje sigurnosti u osnovnim skolama u Gradu Varaždinu je u rasponu od najniže 3, 75 za stanje tjelesne i tehnicke sigurnosti osoba i imovine do najvise 4, 63 za stanje protupožarne sigurnosti, na skali ocjena od negativne (1) do izvrsne ocjene (5). Prosjecna ocjena stanja ukupne sigurnosti, izvedena iz svih podrucja sigurnosti, iznosi 4, 20, sto je u podrucju vrlo dob...
ARHE, 2017
U prvom delu rada autor u okviru ranog romantičarskog pokreta prikazuje prva tumačenja klasičnih umetničkih dela, koja naglašavaju da klasična dela više ne bismo smeli da posmatramo kao najbolja umetnička postignuća, nego pre kao nesavremene doprinose koji nanose štetu izvorno novim umetničkim oblicima. Osnovna namera romantičarskog osporavanja onih dela koja su prihvaćena kao egzemplarna bila je da skrenu posebnu pažnju na epohalne promene suštinskog karaktera umetnosti. Dok klasična dela odlikuje stabilnost, zaokruženost, potpunost, u doba nastanka ranog romantizma favorizuju se dela u kojima dominiraju napetost, nedovršenost, fragmentarnost. Drugi deo članka posvećen je transformaciji pojma tradicije nakon što su nasleđeni klasični obrasci izgubili svoju nekadašnju ulogu kao regulativni i normativni principi umetnosti. Pojam „postklasične“ tradicije ispitivan je u nameri da se prikažu motivi zbog kojih se i u slučaju fenomenologije i kod ranih avangardi može govoriti o antiklasič...
Preispitivanje Modela Tehnološkog Pragmatizma U Tumačenju Bezbednosti I Privatnosti
Model tehnološkog pragmatizma pretpostavlja svest o tome da tehnološki razvoj sa sobom nosi brojne dobrobiti, ali i opasnosti sa druge strane. Većina savremenih bezbednosnih tehnologija u svojoj suštini predstavlja sredstvo masovnog nadzora građana, pri čemu može doći do kompromitovanja značajne količine ličnih podataka usled odsustva ili nedovoljnog institucionalnog nadzora i kontrole. Sa druge strane, građani su zainteresovani za poboljšanje zaštite od kriminala i smanjenje straha od potencijalne viktimizacije što im se u ovom okviru nudi kao racionalno opravdanje za evidentan gubitak privatnosti, ličnih sloboda i prava. Stavovi građana prema kategorijama bezbednost i privatnost i njihovom uravnotežavanju mogu dati neophodne smernice za regulisanje primene bezbednosnih tehnologija u datom kontekstu. Cilj rada predstavlja sagledavanje stavova studenata Univerziteta u Beogradu (N=269) prema primeni bezbednosnih tehnologija i identifikovanje ključnih dimenzija stavova. Na osnovu rele...
Etički aspekti u djelu Marthe Nussbaum
2022
Martha (Craven) Nussbaum američka je živuća filozofkinja. U svojim se akademskim radovima bavi širokim spektrom tema. U središtu njezina interesa su tako antička grčka i rimska filozofija, filozofija prava, feminizam, politička filozofija, filozofija obrazovanja, umjetnost. Izvan akademskih krugova poznata je po svojoj angažiranosti u suvremenim temama u kojima jasno artikulira svoje stavove, a koje se bave ljudskim pravima općenito, društvenoj pravdi, ekonomskim razvojem, ženskim pravim i političkim feminizmom, LGBTQ pravima, pravu na obrazovanje, životinjskim pravima da se spomenu samo neke. Velik dio stručne literature koju je objavila Martha Nussbaum bavi se i temom emocija i osjećaja u području filozofije. Većina istraživača emocija, generalno, negiraju da su emocije osjećaji. Neki od istraživača priznaju da emocije imaju osjećaje kao komponente, ali inzistiraju na tome da emocije sadrže i druge komponente poput spoznaje odnosno kognicije. S druge strane, dio pučke psihologije 1 smatra kako su emocije osjećaji odnosno svjesne mentalne epizode povezane s određenim fenomenima. Osjećamo se tužnima, sretnima, bijesnima. Ne bismo trebali poistovjećivati emocije s takvim osjećajima. Jedna pozicija tvrdi kako su osjećaji samo neophodne, ali ne i dovoljne komponente emocija. Druga pozicija zastupa stav kako su osjećaji kontingentne komponente. Treća je pozicija da osjećaji nisu sastavni dio emocija. 2 Ove su pozicije samo različiti načini (raz)otkrivanja emocija. Ova je doktorska disertacija primarno usmjerena na filozofsko istraživanje emocija američke filozofkinje Marthe Nussbaum. 3 Ona je dala emocijama središnju ulogu u moralnoj filozofiji tvrdeći da su one kognitivne prirode-utjelovljuju prosudbe o svijetu. Da bi društvo bilo stabilno i predano demokratskim načelima potrebna su mu više nego odvojena moralna načela. Ono treba njegovati određene emocije te naučiti ljude da empatično ulaze u tuđe živote. Nussbaum se pritom bavi i mnogobrojnim drugim temama: pitanjima moralne i političke teorije, obrazovanja, socijalne 1 Prije pet desetljeća pa i više psiholozi su ismijavali ideju da bi proučavanje emocija moglo činiti važan dio njihovog posla i područja djelovanja smatrajući emocije reliktom prošlosti. Proročanstvo se dakako nije ostvarilo.
2021
UDK 28-428 Izdvajanje zekata iz imetka ima status fardi-ajna, odnosno stroge pojedinacne obaveze svakog muslimana i muslimanke kada se ostvare potrebni uslovi i nestane zapreka. Mehanizmi implementacije ovog imperativa su zacrtani praksom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i prvih generacija muslimana i također su stroga obaveza muslimanske vlasti. Shodno tome, sve muslimanske države i vladari od prvog stoljeca islama, nastojeci razvijati i usavrsavati metode, tretirali su prikupljanje i raspodjelu zekata kao vlastitu odgovornost. Savremene muslimanske države jos od polovine proslog stoljeca donijele su niz zakona i uredbi kojima se regulira pitanje zekata, pa, shodno tome, neke od njih predaju zekata državnim institucijama svojim zakonima tretiraju kao obavezu, a neke kao dobrovoljan cin obveznika. Ovaj tekst predstavlja prikaz o statusu institucionalnog prikupljanja zekata u islamskom svijetu, a prema aktuelnoj legislativi i zakonima pojedinih muslimanskih država. Opcenito, s...