Prikaz: Tihomila Težak-Gregl, Uvod u prapovijesnu arheologiju (original) (raw)

Prikaz knjige "Kroz koru do plašta: Nove spoznaje o Andriji Mohorovičiću (1857.-1936.)", HAZU, Zagreb, 2019

2019

U Knji znici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 24. svibnja 2019. predstavljena je knjiga Kroz koru do pla sta: Nove spoznaje o Andriji Mohorovi ciću (1857.-1936.), objavljenoj u sklopu Akademijine edicije Rasprave i grada za povijest znanosti. Kako je istaknula urednica knjige, prof. dr. sc. Snje zana Pau sek-Ba zdar, ona detaljno prikazuje zivot i rad Andrije Mohorovi cića i dopunjava dosada snje tekstove o njegovom zivotnom putu i doprinosu meteorologiji, seizmologiji i geofizici. Clanke u knjizi su napisali: Stipe Kutle sa, Mohorovi cić i njegovo doba, akademik Mirko Orlić, Kako je diskontinuitet postao Mohorovi cićev, Marijan Herak, Mohorovi cićev seizmolo ski opus, akademik Vladimir Paar, Andrija Mohorovi cić u ozra cju fizike, matematike, Occamove britve i post-STEM-a, Ivica Martinović, Andrija Mohorovi cić i Sveu cili ste u Zagrebu, Branka Penzar, Alemka Orlić, Pisma Andrije Mohorovi cića sinu Stjepanu, takoder istaknutom znanstveniku. Suurednik knjige, akademik Mirko Orlić, istaknuo je da je Mohorovi cić jedini iz kruga najuspje snijih hrvatskih znanstvenika koji je karijeru proveo u Hrvatskoj, osim razdoblja studija u Pragu, za razliku od Rudera Bo skovića, Nikole Tesle, Lavoslava Ru zi cke i Vladimira Preloga koji su djelovali u inozemstvu, zbog cega se svugdje navodi kao hrvatski znanstvenik. "Za Mohorovi cićev ostanak u domovini, unato c znanju stranih jezika, odlu cujuće je bilo domoljublje", rekao je akademik Orlić. Mohorovi cić je svjetski ugled stekao znanstvenim istra zivanjima u podru cju geofizike, a posebno otkrićem plohe diskontinuiteta koja odjeljuje Zemljinu koru od pla sta ispod nje. Ta ploha danas u svijetu nosi naziv Mohorovi cićev diskontinuitet ili Moho. To je ujedno i najveće znanstveno otkriće do kojeg se do slo u Hrvatskoj. Mohorovi cićevo ime nose i krater na Mjesecu te asteroid izmedu Marsa i Jupitera. Akademik Orlić izvijestio je i o tijeku natje caja za postavljanje spomenika Mohorovi ciću ispred Dr zavnog hidrometeorolo skog zavoda na Gornjem gradu u Zagrebu. Na javni poziv za izradu idejnog rje senja spomenika poslano je 16 prijedloga. Potpredsjednik HAZU-a, akademik Frano Parać, kazao je da je Mohorovi cić svojim djelovanjem ostvario ono sto je planirao Josip Juraj Strossmayer osnivanjem Akademije i modernog Sveu cili sta u Zagrebu, daće Hrvati svoj identitet sa cuvati jedino zahvaljujući kulturi, znanosti i umjetnosti. "Mohorovi cić je pravi reprezentant hrvatske znanosti i kao takav je prihvaćen jer je djelovao u Hrvatskoj. On je ponos hrvatske znanosti i Hrvatske akademije ciji clan je bio pune 43 godine", rekao je akademik Parać. Tajnik Razreda za matemati cke, fizi cke i kemijske znanosti, akademik Goran Pichler, istaknuo je da je Mohorovi cić u Pragu bio student slavnog fizi cara Ernsta Macha te da je eksperimentalni rad u fizici primijenio u meteorologiji i geofizici. Spomenuo je va znost geofizi cara i meteorologa, jer se o planetu Zemlji jo s uvijek malo zna, budući da je bu senje Zemljine kore provedeno tek do dubine od 12.5 kilometara.

Nikolaj Gogolj u interpretaciji Tanje Popović

Zbornik Matice srpske za slavistiku, 2022

U radu se bavimo naučnim interesovanjima Tanje Popović, usredsređenim na srpsku, rusku i evropsku književnost i kulturu. Posebnu pažnju skrećemo na njene knjige i studije posvećene ruskoj književnosti, poetici Gogolja i odnosu Gogolja prema drugima. Kao pravi komparatista, Tanja Popović je svoja razmišljanja izražavala kroz poređenje: "Gogolj i antička kultura", "Gogolj i srpski pripovedači", "Puškin i Gogolj" i dr. Stoga ne čudi što je Tanja Popović odabrala ogledalo kao osnovni model za analizu Gogoljevog stvaralaštva. Ogledalo je odraz poetike jednog pisca u poetici drugog, komunikacija jedne kulture s drugom i jednog autora s drugim. Ogledalo se uklapa u intertekstualni dijalog Gogolja s ruskom i evropskom kulturom, filozofijom, umetnošću.

PRIKAZ/REVIEW - Damir Bošnjaković, TOJŠIĆI OD SREDNJEG VIJEKA DO 1958. GODINE, Knjiga Prva, Arhiv Tuzlanskog kantona, Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, JU Bosanski kulturni centar "Alija Izetbegović" Kalesija, Tuzla 2018, 189 str

Historijski pogledi, 2019

PRIKAZ/REVIEW Damir Bošnjaković, TOJŠIĆI OD SREDNJEG VIJEKA DO 1958. GODINE, Knjiga Prva, Arhiv Tuzlanskog kantona, Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, JU Bosanski kulturni centar "Alija Izetbegović" Kalesija, Tuzla 2018, 189 str.

Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, Vol. 39, No. 1 / Cotnributions of Institute of Archaeology in Zagreb, Vol. 39, No. 1, 2022

Lektura ⁄ Language editor Ivana MAJER, Marko DIZDAR (hrvatski jezik ⁄ croatian) Marko MARAS (engleski jezik ⁄ English) Korektura ⁄ Proofreads Katarina BOTIĆ Grafičko oblikovanje ⁄ Graphic design Umjetnička organizacija OAZA Računalni slog ⁄ Layout Hrvoje JAMBREK Tisak ⁄ Printed by Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina Naklada ⁄ Issued 400 primjeraka ⁄ 400 copies Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu indeksirani su u ⁄ Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu are indexed by: DYABOLA-Sachkatalog der Bibliothek-Römisch-Germanische Kommission des Deutschen Archaeologischen Instituts, Frankfurt a. Main

Predajno u Došenovoj Jeci planine (1767)

Kroz prostor i vrijeme: Zbornik u čast Miri Menac-Mihalić, 2021

Based on his two works Jeka planine (1767) and Aždaja sedmoglava (1768) secular priest Vid Došen (1719 or 1720–1778) is in Croatian literary historiography attributed as a religious and enlightenment writer. In Jeka planine Došen defends Matija Antun Relković after the first issue of Satire iliti divji čovik (Dresden, 1762). The main interest of this work is focused on Došen’s sharp critique of the legendary in Jeka planine, in which we recognize his enlightenment motivation, but also a continuation of a long tradition of Catholic renewal from the previous century. Svjetovni svećenik Vid Došen (1719. ili 1720–1778) u hrvatskoj je književnoj historiografiji, na temelju svojih dvaju djela Jeka planine (1767) i Aždaja sedmoglava (1768), atribuiran kao vjerski i prosvjetiteljski pisac. Jeka planine Došenova je obrana Matije Antuna Relkovića nakon prvoga izdanja Satira iliti divjeg čovika (Dresden, 1762). Središnji je interes ovoga rada usmjeren na Došenovu oštru kritiku predajnoga u Jeci planine u čemu se prepoznaje njegovo prosvjetiteljsko djelovanje, ali ujedno i nastavljanje na dugu tradiciju djela katoličke obnove iz prethodnoga stoljeća.