Derviš-pasha Bajezidagić and his work “Zubdetu’l Es’ar’’ (original) (raw)

Doprinos Derviš-ef. Spahića izučavanju tedžvidske znanosti

Zbornik radova 20

Derviš ef. Spahić occupies a special place among Islamic scholars in our region. It is said that great nations have institutions and small – great individuals who ensure the continuation of their nation by their extraordinary sacrifice. This outstanding scholar held speeches, wrote, read and studied, in particular the Qur’an and hadith. He organized seminars for imams and he personally visited numerous jamaats in Central Bosnia and beyond, telling them on those occasions about the basics of pedagogical work. He gave imams school boards that he himself procured and paid for as well as wall boards for learning Arabic script, which he prepared and printed at his own expense. This came as a great relief to imams at a time when it was not easy to get textbooks for teaching Arabic script and similar professional literature. At the same time, he gave imams advice on how to teach others in the best possible way. This paper presents a short overview of the work of the well-known muallim, mud...

Divan pjesnika Mahira Abdullaha Bošnjaka

2017

U radu se predstavlja dosad neobrađeni Divan pjesama Mahira Abdullaha Bosnjaka, bosanskog pjesnika s kraja 17. i pocetka 18. stoljeca. U Divanu privlaci pažnju raznolikost poetskih formi. U kasidama Mahir preferira panegiricki stil, u tarihima deskriptivni faktografsko-uzviseni ekspresivni stil, u museddesima i gazelima lirika dominira u svoj svojoj tematskoj razuđenosti, u rubaijama je stil jednostavan, a u mufredima se jedinstvo znacenja u pravom smislu ogranicava na distihon (bejt). S obzirom na sadržaj i broj određenih poetskih vrsta, Mahira možemo opisati i kao ”pjesnika museddesa”, posto se ubraja u pjesnike sa najvecim brojem museddesa u divanskoj književnosti. U poglavlju ”Gazeliyyat” unutar Mahirova Divana nalaze se gazeli pisani sa rimom na svaki grafem (harf) arapskoga alfabeta, sto ga uvrstavau red pjesnika koji su u pisanju gazela ispunili sve formalne zahtjeve divanske poetike. Osim toga, Mahirovi gazeli pokazuju i veliku tematsko-stilsku raznolikost. Ukratko, radi se ...

Univerzalni poetski identitet Mehmed-paše Sokolovića u kasidi Mahmuda Aršija Novopazarca

2019

Clanak se bavi nekim univerzalnim odrednicama opisa Mehmed-pase Sokolovica u divanskoj poeziji, a na primjeru kaside Mahmuda Arsija Novopazarca. Veliki broj pjesnika Bosnjaka u Sokolovicevo vrijeme ukazuje na vec razvijenu tradiciju pisanja divanske poezije Bosnjaka u XVI stoljecu. Divanska poezija slijedi matricu opce ideje univerzalnosti osmanskog drustva i principa na kojem ono pociva. Regionalni identiteti ne dolaze toliko do izražaja u XVI stoljecu u kasidama u kojima se opisuju istaknuti osmanski velikodostojnici. Kao i ostale kaside posvecene Mehmed-pasi Sokolovicu, i kasida Arsija Novopazarca ukazuje na poetsku univerzalnost identiteta Mehmed-pase Sokolovica. Drukcija usmjerenost u pojedinim kasidama u kasnijem periodu samo potvrđuje vec navedeno opce pravilo. Kasida Arsija Novopazaca odraz je vremena i konteksta u kojem je nastala unutar drustvenih i divanskih poetskih krugova u XVI stoljecu. ------------------------------------------------- Universal poetic identity of Meh...

The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović In poeticized chronicle on Ottoman language

2009

This work gives us the translation of the part of Hadidi’s poetized Ottoman chronicle from the end of the 15th and beginning of the 16th century, which deals with waging war and the career of the great vezir Ahmed- pasha Hercegovic. Chronicler Hadid, in verses and in detail described even the wounding of Hercegovic, his captivity and his liberation, and then his successful career. Apart being an army commander and high government official, Ahmed-pasha was known also as a legator (waqif). His waqfname which is kept in America give us many details about the organization of his waqfs in the village Hersek and in Kesan. The shrine of the great vezir Ahmed-pasha Hercegovic is, unfortunately still in ruins. In this work we want to point out on the fact that the Great vezir Ahmed-pasha, son of Herceg Stjepan Kosaca, was a poet. Some of the verses from his poem (kaside) devoted to Sultan Selim Javuz were given.

POSTOSMANSKI ORIJENT: od fragmentacije do asabijaha s osvrtom na arapsko-izraelski sukob

Europske studije, 2016

Prvi svjetski rat donio je korjenit društveni preustroj na područja Bliskog istoga koja su od 1517. bila dijelom Osmanskoga Carstva. Predmet ovoga članka jedna je od najvažnijih promjena koje su obilježile razdoblje između početka Velikog rata i današnjega vremena, a to je fragmentacija arapskih političkih, ideoloških, vojnih i religijskih aktera. Budući da je ta fragmentacija, osim procesa stvaranja nacija i prodiranja različitih ideologija, u određenoj mjeri rezultat arapsko-izra-elskog sukoba, u članku je opisan utjecaj pluralnosti arapskih političkih aktera na dinamiku odnosa između Arapa i Izraelaca. Kroz prizmu arapsko-izraelskog sukoba, u članku su prikazani neki trendovi u suvremenim bliskoistočnim pro-cesima vezanima uz isprepletenost religije islama i politike, te se ukazuje na njihovu relevantnost u kontekstu nastanka Islamske države, ambicije obnove kalifata i eshatološke vizije ponovne defragmentacije islamskoga svijeta kroz reaktualizaciju koncepta asabijaha.

Bibliografija Šefketa Arslanagića (Nastavak)

2017

Sažetak. U broju 19(1)(2013) časopisa MAT-KOL (Banja Luka) publikovali smo tekst ''Šefket Arslanagić-70 godina života i 45 godina rada'' u kojem je izložena njegova bibliografija Ovim tekstom dopunjavamo informacije o publikovanim tekstovima ovog bosansko-hercegovačkog matematičara.

Kiš I Albahari – Jedna Poetička Razlika

Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду, 1970

Uporedna analiza Kišovog romana Peščanik i Albaharijevog romana Cink započinje hipotezom da se ova dva romana, uprkos tematskoj sličnosti, poetički razlikuju. Analiza Kišovog romana započinje tumačenjem modifikacija u autentičnom očevom pismu kojim se završava Peščanik. U stavu junaka da se sve osipa susrećemo se i sa univerzalnim iskazom, ali i sa autopoetički postavljenim pitanjem: kako književno uobličiti vreme u kome se sve osipa. Kiš to čini putem poverenja u Književnost, tačnije u njenu moć da preobrazi prepoznavanje u viđenje predmeta, te u moć da bude garant kontinuiteta. Nasuprot Kišovom poverenju u Književnost, kod Albaharija se pojavljuje radikalna sumnja u književnost, sumnja u moć njene forme i moć kontinuiteta. Izraz takve radikalne sumnje u književnost jeste žanr metafikcije, koji je istovremeno i karakterističan žanr postmoderne poetike.