Liminalno-heterogena poetika starije bošnjačke književnosti u kontekstu zapadnobalkanske kulturološke polifonije (original) (raw)
Related papers
2017
Rima u poetici divanske književnosti ima svoje mjesto, osobito u strukturalnoj poetici, ali nju ne treba promatrati izolirano, vec kao sastavni dio cjeline poetskoga djela. U ovom radu nastojali smo predstaviti fenomen bogatstva i raznolikosti rime u divanskoj književnosti Bosnjaka na primjeru poezije Sabita Alaudina Užicanina, tragajuci za sto sirim jedinstvenim modelom analize rime sa razlicitih jezickostilistickih aspekata. U taj model analize uvrstili smo i grafostilisticki pristup analizi i klasifikaciji rime koji je dominantan u klasicnoj osmanskoj stilistici. Razlog za takav pristup je jednostavan: rima u divanskoj poeziji ne ispoljava se samo na grafostilistickoj razini analize teksta bilo koje poeme, nego predstavlja fenomen koji se odražava na ukupnu strukturu svake poeme pojedinacno na gotovo svakoj jezicnostilistickoj razini analize. U ovom radu skrenuli smo pažnju na preko stotinu vrsta rime samo u poeziji Sabita Užicanina. Model za klasifikaciju rime u divanskoj poezij...
2017
Problem određivanja književnoteorijskog okvira za recepciju narativa u starijoj bosnjackoj književnosti vrlo je složen. Metodoloske i teorijske osnove za žanrovsku klasifikaciju narativa u starijoj bosnjackoj pripovjednoj književnosti promatraju se i na planu sadržaja i na planu izraza. Rad skrece pažnju na cinjenicu da je za stilska periodizaciju starije pripovjedne bosnjacke književnosti na orijentalnim jezicima potrebno promatrati književne fenomene i sa aspekta unutarnjeg razvoja samog žanra, kao i stilskih tendencija u određenom periodu, s jedne strane, kao i sa aspekta opceg historijskog konteksta koji utjece na razvoj kulturnog života opcenito, ukljucujuci i razvoj književnosti, s druge strane. Jedan od vrlo važnih zakljucaka koji se pritom namece jeste da je najcjelovitija stilska periodizacija i žanrovska klasifikacija ona koja ne razdvaja sadržaj i formu u donosenju zakljucaka, vec pravi sintezu cinjenica koje se dobijaju iz analize i sadržaja i forme djela, kao i književ...
Literary Heritage of Bosnia and Herzegovina
Prilozi za orijentalnu filologiju
The manuscript collection of the Specialized Library “Behram-beg” in Tuzla contains 131 manuscript codices written in Arabic, Turkish, Persian and Bosnian. The largest part of the collection consists of manuscripts of the Qur’an, works from the Qur’anic disciplines, hadith sciences, Islamic law, dogmatics, prayers, sermons, grammar, lexicography and belles lettres. Of particular value to this collection are the works of Bosniak authors and works by other authors copied by Bosniaks, as well as works that are rarely found in other manuscriptcollections and those written in Arabic script in the Bosnian language. Of the total number of manuscripts stored in the collection of the Behram-beg library, 78 have been digitised. We will present a part of these manuscripts in this paper, trying to draw attention to the growing importance of digital data processing and storage with the aim of valid protection, study and valorization of written heritage. Digital archives as safe places of storage...
Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi
2019
W konferencji uczestniczyło ponad 100 osób z kraju i zagranicy (Chorwacja, Czarnogóra, Czechy, Irlandia, Niemcy, Ukraina, Węgry). Wygłoszono 80 referatów. W prace organizacyjne aktywnie włączyli się również studenci Instytutu Filologii Słowiańskiej. Wszystkim osobom zaangażowanym w projekt składamy serdeczne podziękowania.
Poetizmi U Jednojezičnim Općeleksičkim Rječnicima Hrvatskoga Jezika
Studia Slavica Savariensia, 2016
In this paper we research the scope of the lexical group specific to the poetical substyle of literary-artistic functional style in one-language general lexic Croatian dictionaries. We analyse stylistic reference points assigned to that part of the stratified lexis while using specific dictionary entries to problematise the division of the poetical lexis from the expressive lexis, then from the outdated lexis and the lexis of the more expansive literary language. The goal of the paper is to list poetic words in all researched dictionaries and analyse them, as well as point out lexicographic difficulties connected with multi-type stylistic denotation of a lexis with limited use.
Divan pjesnika Mahira Abdullaha Bošnjaka
2017
U radu se predstavlja dosad neobrađeni Divan pjesama Mahira Abdullaha Bosnjaka, bosanskog pjesnika s kraja 17. i pocetka 18. stoljeca. U Divanu privlaci pažnju raznolikost poetskih formi. U kasidama Mahir preferira panegiricki stil, u tarihima deskriptivni faktografsko-uzviseni ekspresivni stil, u museddesima i gazelima lirika dominira u svoj svojoj tematskoj razuđenosti, u rubaijama je stil jednostavan, a u mufredima se jedinstvo znacenja u pravom smislu ogranicava na distihon (bejt). S obzirom na sadržaj i broj određenih poetskih vrsta, Mahira možemo opisati i kao ”pjesnika museddesa”, posto se ubraja u pjesnike sa najvecim brojem museddesa u divanskoj književnosti. U poglavlju ”Gazeliyyat” unutar Mahirova Divana nalaze se gazeli pisani sa rimom na svaki grafem (harf) arapskoga alfabeta, sto ga uvrstavau red pjesnika koji su u pisanju gazela ispunili sve formalne zahtjeve divanske poetike. Osim toga, Mahirovi gazeli pokazuju i veliku tematsko-stilsku raznolikost. Ukratko, radi se ...
Fluminensia Casopis Za Filoloska Istraživanja, 2005
Univerzalni poetski identitet Mehmed-paše Sokolovića u kasidi Mahmuda Aršija Novopazarca
2019
Clanak se bavi nekim univerzalnim odrednicama opisa Mehmed-pase Sokolovica u divanskoj poeziji, a na primjeru kaside Mahmuda Arsija Novopazarca. Veliki broj pjesnika Bosnjaka u Sokolovicevo vrijeme ukazuje na vec razvijenu tradiciju pisanja divanske poezije Bosnjaka u XVI stoljecu. Divanska poezija slijedi matricu opce ideje univerzalnosti osmanskog drustva i principa na kojem ono pociva. Regionalni identiteti ne dolaze toliko do izražaja u XVI stoljecu u kasidama u kojima se opisuju istaknuti osmanski velikodostojnici. Kao i ostale kaside posvecene Mehmed-pasi Sokolovicu, i kasida Arsija Novopazarca ukazuje na poetsku univerzalnost identiteta Mehmed-pase Sokolovica. Drukcija usmjerenost u pojedinim kasidama u kasnijem periodu samo potvrđuje vec navedeno opce pravilo. Kasida Arsija Novopazaca odraz je vremena i konteksta u kojem je nastala unutar drustvenih i divanskih poetskih krugova u XVI stoljecu. ------------------------------------------------- Universal poetic identity of Meh...
Historijski pogledi, 2019
PRIKAZ/REVIEW Damir Bošnjaković, TOJŠIĆI OD SREDNJEG VIJEKA DO 1958. GODINE, Knjiga Prva, Arhiv Tuzlanskog kantona, Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, JU Bosanski kulturni centar "Alija Izetbegović" Kalesija, Tuzla 2018, 189 str.