Dimension stone in Hercegovina - yesterday, today, tomorrow (original) (raw)
Related papers
Spatial Density of Dolines in the Croatian Territory
Hrvatski geografski glasnik/Croatian Geographical Bulletin
Cilj je ovog rada utvrditi prostornu gustoću ponikava na području krša Hrvatske i provesti korelaciju izračunatih vrijednosti gustoće ponikava s pojedinim geomorfološkim i geološkim čimbenicima njihova nastanka i razvoja. Kako bi se to postiglo, potrebno je izračunati prostornu gustoću ponikava temeljem jedinstvenih GIS metoda prikupljanja i analize podataka unutar čitavoga istraživanog područja. Gustoća ponikava unutar jedinične površne izračunata je na temelju kartiranih dna ponikava. Za potrebe određivanja dna ponikava upotrijebljene su digitalne kartografske podloge u mjerilu 1 : 25.000. Na temelju dobivenih podataka izračunata je prostorna gustoća ponikava jednostavnom kernel metodom unutar površine od 1 km 2. Provedenom analizom prostornih razlika u intenzitetu gustoće ponikava, uočene su pojedine veze između njihova razvoja i morfometrijskih parametara reljefa, te litoloških i strukturnih obilježja terena.
2009
Dijatomejska zemlja (DZ) je silicijska sedimentna stijena koju izgrađuju fosilizirani ostatci jednostanicnih biljnih organizama, dijatoma, srodnih algama. Fosilni ostatci (frustule) izgrađeni su gotovo potpuno od amorfnog silicijskog dioksida vrlo male i zanemarujuce otrovnosti za sisavce. U brojnim zemljama amorfni silicijski dioksid je dozvoljen dodatak u ljudskoj i stocnoj hrani. DZ je vjerojatno najdjelotvornije prirodno prasivo koje se vec, osim razlicitih i brojnih upotreba, desetljecima rabi i kao insekticid u zastiti uskladistene zrnene robe. Uporaba DZ je veoma sigurna, gotovo zanemarujuce opasnosti i osigurava dugotrajnu zastitu od infestacije insektima, ne mijenja kakvocu finalnih proizvoda žitarica i donekle je usporediva u troskovima zastite zrnene robe s drugim znatno otrovnijim i opasnijim insekticidima. Svjesni brojnih korisnih uporaba DZ, a posebice u sigurnom i ekoloski prihvatljvom suzbijanju brojnih nametnika, za covjeka i domace životinje, poceli smo istraživati...
„Spomenici su prošlost i budućnost.”
Journal of contemporary history
Na temelju novije literature koja se bavi proučavanjem kulture sjećanja i izvora iz različitih fondova pohranjenih u Arhivu Jugoslavije u Beogradu ovaj rad želi dati prilog raspravi o socijalističkim spomenicima za vrijeme Federativne Narodne Republike Jugoslavije / Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije prikazom nekih političkih i administrativnih mehanizama njihova financiranja unutar socijalističkoga sustava, a razmatra se i pitanje odnosa prema spomenicima i kulturi sjećanja s aspekta vlasti, tj. iz perspektive države i državnih institucija u tom razdoblju. Posebna pozornost dana je, kako je često nazivan, „najpoznatijem partizanskom spomeniku na prostoru bivše SFRJ”, skulpturi „Bitka na Sutjesci” kipara Miodraga Živkovića na Tjentištu iz 1971. godine.
Historijski pogledi, 2019
The question of the entry of Bosnia and Herzegovina into the Kingdom of the SHS is important to research and study through the columns of the National Unity, the official newsletter of the new national authorities. Although in its first issue it was announced with pomp, it was an independent newsletter, it was everything, but not independently. Namely, this is a school example of the Edict list, which served to glorify the new state of Slovenians, Croats and Serbs, and later to glorify the unification into the Kingdom, that is, first of all, the glorification of the Serbian element in the Kingdom of the SHS. This work follows the information contained in columns from November 4, when the first number of the National Unity was published, until December 26, 1918, or less than two months.
Bosniaca, 2016
Potreba za čuvanjem, zaštitom, organiziranjem, ali i otvorenim pristupom dokumentima, rukopisima, knjigama i drugim materijalnim svjedocima opće i kulturne historije postaje sve izraženija. Polazeći od značaja kulturnog i historijskog naslijeđa, ova civilizacija nastoji izgraditi sistem u kojem će sve što je nastalo i nastaje biti adekvat-no zaštićeno i dostupno za korištenje u naučne, obrazovne i kulturne svrhe. U odnosu na različite mogućnosti materijalne destrukcije, kao mjesto sigurne pohrane i čuvanja kulturnog naslijeđa i sjećanja javlja se digitalni arhiv – digitalni repozitorij slika, knjiga, rukopisa i drugih dokumenata.U kojoj je mjeri značajno raditi na digitalnoj pohrani i zaštiti rukopisa govori nam i činjenica da su u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu stradali brojni arhivi, biblioteke i rukopisne zbirke. U ovome radu na primjeru Orijental-nog instituta u Sarajevu pokazat ćemo koliko je značajno da proces obnove rukopisnih zbirki i različite arhivske građe, pored kl...
Lektura ⁄ Language editor Ivana MAJER, Marko DIZDAR (hrvatski jezik ⁄ croatian) Marko MARAS (engleski jezik ⁄ English) Korektura ⁄ Proofreads Katarina BOTIĆ Grafičko oblikovanje ⁄ Graphic design Umjetnička organizacija OAZA Računalni slog ⁄ Layout Hrvoje JAMBREK Tisak ⁄ Printed by Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina Naklada ⁄ Issued 400 primjeraka ⁄ 400 copies Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu indeksirani su u ⁄ Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu are indexed by: DYABOLA-Sachkatalog der Bibliothek-Römisch-Germanische Kommission des Deutschen Archaeologischen Instituts, Frankfurt a. Main
Annales Instituti Archaeologici, 2011
Ekipa arheologa Instituta za arheologiju iz Zagreba u suradnji s arheolozima nadležnih muzeja obavila je tijekom 2009. g., na zemljištima planirane izgradnje trase brze ceste Našice -Pleternica -Lužani u dužini od 62 km, evidenciju 31 arheološkog lokaliteta iz prapovijesnih, antičkog i srednjovjekovnih razdoblja. Trasa brze ceste prolazi preko 23 preventivno zaštićena arheološka lokaliteta, a novo je evidentirano još 8 nalazišta. Na području izgradnje akumulacija Dubovik i Breznica kod Podgorača obavljen je pregled zemljišta i evidentirana su tri arheološka lokaliteta iz prapovijesnih razdoblja. Nakon arhivskoga i terenskog pregleda lokaliteti su preventivno zaštićeni i izrađen je elaborat "Kulturno-povijesna baština", kao dio Konzervatorske studije o utjecaju na okoliš izgradnje planiranih cesta i akumulacija, u kojem su propisani uvjeti izgradnje -spašavanje od uništenja vrijedne kulturne baštine. To uključuje obvezan stalni nadzor arheologa pri skidanju humusa uzduž trasa cesta i na zemljištima planiranih akumulacija kao i zaštitna arheološka istraživanja zaštićenih zona lokaliteta.
2016
Potreba za čuvanjem, zaštitom, organiziranjem, ali i otvorenim pristupom dokumentima, rukopisima, knjigama i drugim materijalnim svjedocima opće i kulturne historije postaje sve izraženija. Polazeći od značaja kulturnog i historijskog naslijeđa, ova civilizacija nastoji izgraditi sistem u kojem će sve što je nastalo i nastaje biti adekvatno zaštićeno i dostupno za korištenje u naučne, obrazovne i kulturne svrhe. U odnosu na različite mogućnosti materijalne destrukcije, kao mjesto sigurne pohrane i čuvanja kulturnog naslijeđa i sjećanja javlja se digitalni arhiv – digitalni repozitorij slika, knjiga, rukopisa i drugih dokumenata. U kojoj je mjeri značajno raditi na digitalnoj pohrani i zaštiti rukopisa govori nam i činjenica da su u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu stradali brojni arhivi, biblioteke i rukopisne zbirke. U ovome radu na primjeru Orijentalnog instituta u Sarajevu pokazat ćemo koliko je značajno da proces obnove rukopisnih zbirki i različite arhivske građe, pored kla...