Histološka i makromorfološka metoda analize spaljenih kosti ljudi i životinja na primjeru rimskodobnih grobova sjeverozapadne nekropole Siscije (Sisak, Hrvatska) (original) (raw)
Related papers
2014
Ova je knjiga promovirana u Arheološkom muzeju u Zagrebu 4. lipnja 2014. godine, kao završna manifestacija Međunarodnog znanstvenog skupa Groblja i pogrebni običaji u srednjem i ranom novom vijeku na prostoru sjeverne Hrvatske [Cemeteries and Funerary Customs in the Mediaeval and Early Modern Periods in Northern Croatia] u organizaciji Instituta za arheologiju i Arheološkog muzeja u Zagrebu. Mirsad Sijarić, Hladno oružje iz Bosne i Hercegovine u arheologiji razvijenog i kasnog srednjeg vijeka [Cold-steel Weapons from Bosnia and Herzegovina in the Archaeology of the High and Late Mediaeval Periods], Sarajevo 2014. ISBN 978-9958-600-50-0 (University of Sarajevo) and ISBN 978-9958-502-13-2 (National Museum of Bosnia and Herzegovina). Hard cover: 433 pp.; illust.; 25 cm; bibliography: pp. 420-433. Edition: 300 copies. 1 1 This book was presented at the Archaeological Museum in Zagreb on 4 th June 2014, as the concluding session of the international scientific conference on Cemeteries and Funerary Customs in the Mediaeval and Early Modern Periods in Northern Croatia organized by the Institute of Archaeology and the Archaeological Museum in Zagreb.
RAD ASCRO Savic Pavicin - Ozljede
Occupational Injuries among Dentists in Croatia Ozljede na radu među stomatolozima u Hrvatskoj Uvod Stomatološka profesija procijenjena je u svijetu kao visoko rizična i to prema mnogim parametrima (1). Istraživanja pokazuju da su stomatolozi skloni profesionalnim bolestima, bolestima povezanima s radom te da su, nažalost, često u opasnosti od ozljeda tijekom rada (2, 3). Profesionalne bolesti i ozljede na radu imaju višestruku etiologiju, a specifični radni uvjeti jedan su od bitnih čimbenika (4, 5). Uzroci obolijevanja najčešće su dugotrajna izloženost i visoka koncentracija specifičnih štetnih i nepovoljnih tvari, različitih mikroorganizama te opetovani prisilni nefiziološki položaj tijela (5). Sklonost ozljedama na radu povećava i stalno rukovanje velikim brojem oštrih instrumenata i igala, malo radno polje te strujanje zraka i vode što, uz slinu i krv pacijenta, može uzrokovati ozljedu oka stranim tijelima (krhotine zuba, materijala i sl.). Rizične čimbenike u stomatološkoj profesiji možemo podijeliti na biološke, biomehaničke, kemijske, fizikalne i psi-ACTA STOMATOLOGICA CROATICA www.ascro.hr
BIOARHEOLOKE OSOBINE NOVOVJEKOVNE POPULACIJE S NALAZITA KOPRIVNOKOD KRIA KRAJ KLISA
Opvscvla Archaeologica Papers of the …, 2008
303 The purpose of bioarchaeological analysis was to syn thesise anthropological data from the Early Modern site at Koprivno -Kod križa and compare the demo graphic picture and frequency of various ailments in the sample from Koprivno with a composite late medieval/early modern sample from inland Croatia composed by the sites at Nova Rača, Tomaš and Torčec.
2014
In this study, a group of 11 Holstein-Friesian bulls used for semen production has been monitored. Due to inadequate living space, some of bulls (experimental group, n = 5) with higher body measures developed ulcera and blisters on claws and distal extremities. At the beginning of the trial these animals were treated by surgical removal of ulcera, claw correction and supportive therapy. The other bulls (control group, n = 6) only had claw correction. All 11 bulls were monitored daily for next 90 days following surgery. Blood samples were collected weekly for haemogram and clinical biochemistry. After short interval of recovery, bulls were returned in semen collection and spermiograms were performed regularly. According to laboratory data, bulls after surgery and during supportive therapy (n = 5) had shown changes specific for reversible renal damage and endotoxaemia (altered total proteins, creatinin, urea, lymphopenia) for more than 30 days, although they appeared clinically health...
Спортске Науке И Здравље Апеирон, 2014
Potreba za rekreacijom kao jednim od načina održavanja psihofi zičkog zdravlja i radne sposobnosti, je bitna potreba savremanog čovjeka. Značajan broj ljudi, povremeno ili stalno, koristi u te svrhe bazene. Međutim, rekreativne aktivnosti na bazenima, ali i korištenje bazena u svrhu liječenja ili oporavka, mogu da ugroze zdravlje, tako da je neophodno odgovarajuće upravljanje bazenima kako bi se taj uticaj sveo na što manju mjeru. Korisnici bazena izloženi su različitim opasnostima od kojih je rizik obolijevanja prouzrokovan mikrobiološkom kontaminacijom vode bazena najveći. Rizik bolesti ili infekcija zbog korištenja bazena povezan je, u prvom redu, sa fekalnom kontaminacijom vode zbog fecesa kupača ili fekalnom kontaminacijom vode sa kojom se puni bazen. Patogeni mikroorganizmi predstavljaju najčešći i najrašireniji zdravstveni rizik vezan za vodu kao sredinu zbog pojava infektivnih bolesti izazvanih bakterijama, virusima i parazitskim protozoama. Prećišćavanje vode smanjuje dijelom taj rizik, ali se najveća mjera sigurnosti korisnika može ostvariti tek dezinfekcijom vode u bazenu. Kulatura i samodisciplina kupača su doprinosni činioci njenoj bezbijednosti. Razmatranje problema upravljanja mikrobiološkim kvalitetom vode u bazenima, izloženo u ovom radu, bazira se najvećim dijelom na odgovarajućim Preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 2000).
Acta stomatologica Croatica, 2016
Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedan je od rijetkih stomatoloških fakulteta na svijetu s vlastitim Zavodom za dentalnu antropologiju. Utemeljen je 1966. godine, a prvi predstojnik bio je doc. dr. sc. Mustafa Ćatović. Kako bi se na primjeren način obilježila 50. godišnjica osnutka zavoda, od 9. do 11. lipnja 2016. na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je Znanstveni simpozij dentalne antropologije. U organizaciji skupa sudjelovali su svi djelatnici Zavoda, a predsjednica organizacijskog odbora bila je doc. dr. sc. Jelena Dumančić. Članovi znanstvenog odbora simpozija bili su prof. dr. sc. Hrvoje Brkić, prof. dr. sc. Kurt W. Alt, prof. dr. sc. Zvonimir Kaić, prof. dr. sc. Jadranka Keros, prof. dr. sc. G. Richard Scott, prof. dr. sc. Tore Solheim i prof. dr. sc. Mario Šlaus. Znanstvenom dijelu simpozija koji je bio podijeljen u tri cjeline, prethodila je svečana sjednica u sklopu koje je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras prigodnim govorom pozdravio nazočne i otvorio skup. Osim mnogobrojnih gostiju, na svečanoj sjednici bili su i umirovljeni djelatnici Zavoda za dentalnu antropologiju, uključujući njegove dosadašnje predstojnike prof. dr. sc. Zvonimira Kaića i prof. dr. sc. Veru Njemirovskij, što je bila lijepa prigoda za druženje i sjećanje na mnogobrojne nekadašnje zajedničke trenutke, čemu su bitno pridonijela predavanja svih trenutačno aktivnih znanstveno-nastavnih djelatnika Zavoda. Nastup ženskog pjevačkog zbora Stomatološkog fakulteta Zubor ostavio je posebno lijep dojam na sve nazočne i obogatio je proslavu. Nakon svečane sjednice i prigodnog domjenka u kantini Stomatološkog fakulteta, počeo je znanstveni dio skupa koji je otvoren predavanjima Kurta W. Alta i G. Richarda Scotta. Na simpoziju je sudjelovalo 70-ak sudionika iz 20 zemalja koji su održali 25 predavanja i 17 posterskih prezentacija iz područja dentalne antropologije, morfologije zuba, paleostomatologije i forenzične stomatologije, pružajući uvid u tre-Symposium marking the 50 th anniversary of the
Medun - arheozoološki izveštaj
Nova antička Duklja XIII, 2022
U ovom radu predstavljeni su rezultati arheozoološke analize životinjskih ostataka sa nalazišta Medun. Na osnovu pisanih izvora i arheoloških istraživanja sprovedenih tokom 2020. i 2021. godine, na ovom prostoru identifikovani su tragovi naseljavanja sa prekidima, počev od bronzanog doba i helinističkog perioda, preko ranovizantijskog, do kasnog srednjeg veka i turskog perioda koji se završava oslobođenjem tvrđave 1876. godine, ubrzo posle čega život na ovom prostoru i prestaje. Iako je faunalni uzorak sa nalazišta Medun relativno mali, dobijeni su podaci o njegovim tafonomskim karakteristikama, kao i o zastupljenosti vrsta domaćih i divljih životinja tokom različitih perioda života na ovom prostoru. Od domaćih životinja, identifikovani su ostaci govečeta, svinje, ovce, koze, konja i kokoške, a od divljih – zeca i jelena.