Informacijski sustav kulturne baštine RH Teuta (original) (raw)

Information System of Cultural Heritage of the Republic of Croatia Teuta

2004

Information system of cultural heritage TEUTA has been developed in the Ministry of Culture primarily to ensure efÞ cient protection of cultural heritage, but also to serve the wider professional community as well as the general public via the open public access through the Internet. The system has three main purposes: the first and the fundamental one is to ensure an insight into the complete stock of cultural monuments of the Republic of Croatia; the second one is the creation of «knowledge base» necessary for fulÞ lling the tasks of cultural heritage protection by the way of offering the insight into the existing documentation on a certain monument; and the third one is the preservation of cultural heritage in the most literary way – the digitazing of documentation collections, which are already by themselves cultural heritage, is the most efÞ cient way of their protection

Knjižnica Etnografskog muzeja u Zagrebu

Etnološka istraživanja

Knjižnica Etnografskoga muzeja je specijalna muzejska knjižnica, koja je, kao i većina specijalnih i muzejskih knjižnica, poluotvorenoga tipa i prvenstveno namijenjena dje- latnicima Muzeja: kustosima, restauratorima i preparatorima. Formirana ubrzo nakon osnivanja muzeja, rasla je zajedno s muzejskim fundusom. U radu se opisuje njezina povijest, važniji fond i obrada građe te iznose neki problemi

Nematerijalna baština u Muzeju Slavonije

2006

Zbog nepomirljivih stavova njihovih obitelji dramatiËna ljubavna veza s nizom potresnih obrata zavrπava tragiËnim raspletom-ubojstvom Miljenka, a nedugo zatim i smrÊu Dobrile. Ta je legenda posluaeila pripovjedaËu Marku KaaeotiÊu kao predloaeak za njegov najbolji i najpoznatiji roman Miljenko i Dobrila, koji je objavljen u Zadru 1833. godine na talijanskom jeziku. Marko KaaeotiÊ (1804.-1842.) smatra se prvim naπim piscem povijesnih romana na hrvatskoj obali u doba romantizma. KaaeotiÊevom zaslugom legenda o kaπtelanskim zaruËnicima prenesena je iz kolektivne memorije u lijepu knjiaeevnost i tako je do danas nastavila aeivjeti dvostrukim aeivotom. 1 Roman Miljenko i Dobrila svojim se izlaskom ponovno vratio u narodnu predaju stvarajuÊi uvijek nove varijacije raznim prijevodima, kombinacijama prijevoda, dramatizacijama, skladanjem pjesama i, konaËno, istoimene opere. Radovi inspirirani tom legendom Ëesti su i u likovnim umjetnostima. 2 Nada JerËiÊ, odgojiteljica za djecu predπkolske dobi i pjesnikinja, za potrebe ovog projekta legendu je preradila u PriËu o Miljenku i Dobrili, prema navedenom romanu i lokalnoj tradiciji. Ta njeaeno i osjeÊajno prepriËana priËa, koja govori o ljubavi, prijateljstvu, sreÊi, nesreÊi, nepravdi, mraenji, ljepoti i pomirenju… nosi u sebi niz odgojnih i moralnih vrijednosti. Za razliku od tragiËnog zavrπetka zaviËajne uspomene, naπa priËa ima difuzni magliËasti kraj koji ostavlja djeci dodatnu moguÊnost da sami zamisle ili kreiraju drugaËiji zavrπetak. Dakle, ta nam je prilagoena legenda posluaeila kao osnova za pribliaeavanje izgleda kaπtela-dvorca, odjeÊe plemiÊa i plemkinja, puËana i obiËaja tog vremena najmlaoj populaciji naπega grada na nov i zanimljiv naËin. UobiËajna narodna predaja koja se usmeno prepriËavala i prenosila od baka, teta ili mama na djecu danas je sve oskudnija. Veliki demografski porast stanovniπtva te ubrzani ritam modernoga globalistiËkog aeivota ostavljaju najmanje prostora za njegovanje nematerijalne baπtine. Stoga smo odluËili projekt provesti u predπkolskim ustanovama koje obuhvaÊaju najmlau populaciju i tako institucionalizirati i distribuirati priËu iz naπe baπtine. 3 Osim toga, namjera nam je bila izraditi model prezentacije te legende koji bi se mogao aplicirati u neki drugi prostor ili na neku drugu priËu. U renesansno-baroknom zdanju dvorca Vitturi, najidealnijem ambijentu dogaanja radnje i radionice, uz baroknu glazbenu podlogu tog vremena, kostimirani naratori ispriËali su djeci preraenu legendu. Naratori su vodili djecu kroz dijalog, pa im je doaeivljaj bio ugodan i pun emocija. U igri, putem iskustvenoga i intelektualnog uËenja, sva su djeca slagala i sloaeila za njih pripremljene puzzle s likovima Miljenka i Dobrile, za πto su svi dobili nagradu-kartolinu PriËa o Miljenku i Dobrili koju su ponijeli kuÊi roditeljima. Nagrada je djeci bilo i fotografiranje u za to pripremljenim kostimiranim kulisama likova postavljenim u atriju dvorca tako da je svako dijete samo odabralo svog Miljenka ili Dobrilu. Nakon sudjelovanja 20 pedagoπkih grupa, 400 djece i 60 odgojno-obrazovnih djelatnika u radionicama proveli smo evaluaciju projekta u vrtiÊima Kaπtela. Prikupili smo djeËje radove, izjave, dramatizacije priËe na Ëakavπtini koje su nastale nakon posjeta Muzeju, s namjerom da ih prikaaeemo javnosti na nekoj primjerenoj izloaebi i u publikaciji. Tom prigodom prezentirat Êemo i rezultate anketnih listova koje je Muzej priredio za odgojitelje i sve sudionike muzejske priËaonice-igraonice. VeÊ sada moaeemo zakljuËiti da je projekt uspio i da je dobar putokaz kako osuvremeniti i prezentirati nematerijalnu baπtinu.

Informacijska funkcija knjižnica u turizmu : studija slučaja Hrvatske

Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 2017

Cilj. Cilj je ovoga rada ukazati na doprinos knjižnica, osobito informacijske funkcije, u turizmu te tako pridonijeti istraživanjima u tom području. Pristup/metodologija/dizajn. U radu se donose rezultati primarnog istraživanja o informacijskoj funkciji knjižnica u hrvatskom turizmu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 34 knjižnice, a ispitanici su bili ravnatelji samostalnih knjižnica, odnosno voditelji knjižnica u sastavu. Informacijska uloga knjižnica ispitana je s obzirom na knjižnični fond, aktivnosti knjižnica u turizmu i uključivanje knjižnica u turističke događaje. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da je doprinos knjižnica u turizmu značajan, budući da u svojim fondovima sadrže zbirke i literaturu koja pruža informacijsku i teorijsku podršku znanstvenicima, stručnjacima i ostalima koji se bave turističkim istraživanjima. Knjižnice također sadrže literaturu koja služi informiranju turista i organiziraju događaje putem kojih korisnici i turisti mogu upoznati lokalnu kulturu.

Digitalna pohrana kulturnohistorijskog blaga Bosne i Hercegovine: rukopisne zbirke = Digital Archiving of Cultural and Historical Treasure of Bosnia and Herzegovina: Manuscripts Collections

Bosniaca, 2016

Potreba za čuvanjem, zaštitom, organiziranjem, ali i otvorenim pristupom dokumentima, rukopisima, knjigama i drugim materijalnim svjedocima opće i kulturne historije postaje sve izraženija. Polazeći od značaja kulturnog i historijskog naslijeđa, ova civilizacija nastoji izgraditi sistem u kojem će sve što je nastalo i nastaje biti adekvat-no zaštićeno i dostupno za korištenje u naučne, obrazovne i kulturne svrhe. U odnosu na različite mogućnosti materijalne destrukcije, kao mjesto sigurne pohrane i čuvanja kulturnog naslijeđa i sjećanja javlja se digitalni arhiv – digitalni repozitorij slika, knjiga, rukopisa i drugih dokumenata.U kojoj je mjeri značajno raditi na digitalnoj pohrani i zaštiti rukopisa govori nam i činjenica da su u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu stradali brojni arhivi, biblioteke i rukopisne zbirke. U ovome radu na primjeru Orijental-nog instituta u Sarajevu pokazat ćemo koliko je značajno da proces obnove rukopisnih zbirki i različite arhivske građe, pored kl...