Primjena suvremenih komunikacijskih tehnologija u promociji turističkih zajednica Republike Hrvatske (original) (raw)
Related papers
Hotelska kuća
Svrha ovog istraživanja bila je analizirati motivaciju učenika srednjih strukovnih škola za upisom trogodišnjih ugostiteljskih odnosno četverogodišnjih turističkih zanimanja te saznati kakva su njihova predznanja i percepcija o struci u kojoj planiraju graditi svoju profesionalnu karijeru. Pored toga, željelo se istražiti i koliko učenika ima ozbiljne namjere ostati raditi u struci ili se nastaviti obrazovati u njoj, a koliko njih namjerava napustiti inicijalno odabranu struku. Cilj istraživanja bio je na temelju prethodno analiziranih trendova dobiti ključne informacije na temelju kojih unaprijediti promociju i osnažiti motivaciju učenika za upisom spomenutih zanimanja. U tu svrhu je sredinom 2022. godine provedeno empirijsko istraživanje na uzorku od 686 učenika prvih razreda iz 11 srednjih ugostiteljsko-turističkih škola iz svih krajeva Hrvatske. Analiza je pokazala da na tržištu rada u ugostiteljstvu i turizmu vlada velik deficit formalno obrazovanih i kompetentnih kadrova koji ...
Ukupan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske: input-output model i satelitski račun turizma
Ekonomski pregled, 2011
Prvobitna verzija članka primljena je u uredništvo 26. 05., a defi nitivna 17. 06. 2011. Autori zahvaljuju dvojici anonimnih recenzenata na uloženom trudu i vrijednim komentarima. 1 Ovaj je rad dio projekta "Eksperimentalna TSA 2007 po metodologiji Svjetske turističke organizacije-Izravni i neizravni učinci turizma u RH", izrađenog za potrebe Ministarstva turizma RH tijekom 2009. i 2010. godine.
Informacijska funkcija knjižnica u turizmu : studija slučaja Hrvatske
Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 2017
Cilj. Cilj je ovoga rada ukazati na doprinos knjižnica, osobito informacijske funkcije, u turizmu te tako pridonijeti istraživanjima u tom području. Pristup/metodologija/dizajn. U radu se donose rezultati primarnog istraživanja o informacijskoj funkciji knjižnica u hrvatskom turizmu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 34 knjižnice, a ispitanici su bili ravnatelji samostalnih knjižnica, odnosno voditelji knjižnica u sastavu. Informacijska uloga knjižnica ispitana je s obzirom na knjižnični fond, aktivnosti knjižnica u turizmu i uključivanje knjižnica u turističke događaje. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da je doprinos knjižnica u turizmu značajan, budući da u svojim fondovima sadrže zbirke i literaturu koja pruža informacijsku i teorijsku podršku znanstvenicima, stručnjacima i ostalima koji se bave turističkim istraživanjima. Knjižnice također sadrže literaturu koja služi informiranju turista i organiziraju događaje putem kojih korisnici i turisti mogu upoznati lokalnu kulturu.
Analiza upravljanja društvenim mrežama u poduzetništvu u kulturi, primjer Muzej prekinutih veza
Obrazovanje za poduzetništvo - E4E
Društvene mreže izmijenile su industriju odnosa s javnošću. Stvaranjem novih mogućnosti i alata, omogućeni su novi načini stvaranja pozitivnog imidža. Takav novi komunikacijski prostor, stvara i nove mogućnosti jačanja vidljivosti poduzetnicima. U specifičnom sektoru kao što je kultura, izazovi u brendiranju privatne organizacije, mnogostruki su, a društvene mreže, komunikacijska su niša koje uvelike mogu pridonijeti stvaranju imidža, kreiranju pozitivne medijske slike i privlačenju posjetitelja. Rad istražuje kako korisnici percipiraju sadržaj i način komunikacije Muzeja prekinutih veza. Istraživanje provedeno u svrhu pisanja ovog rada obuhvatilo je ispitivanje posjetitelja putem anketnog upitnika. Istraživanjem je utvrđeno da aktivnost na društvenim mrežama i aktivno sudjelovanje posjetitelja pozitivno utječu na svjesnost i vidljivost muzeja. Utvrđeno je i da su Facebook i Instagram najzastupljenije društvene mreže među posjetiteljima. Na temelju rezultata istraživanja, predstavlj...
Uloga Digitalnog Marketinga U Očuvanju Kulturno-Istorijske Baštine Srbije
Proceedings of the 1st International Scientific Conference - Sinteza 2014, 2014
Savremeni svet odlikuje brz životni tempo koji gotovo da ne dozvoljava osvrtanje na prošlost. Osim ove karakteristike, primetan je krajnje površan pristup svemu što okružuje prosečnog čoveka današnjice. Istorijske činjenice i kulturna dobra ostaju u senci senzacionalnih sadržaja u novim medijima zbog čega je kulturna memorija mnogih nacija znatno zakržljala. U ovom radu biće objašnjena uloga novih medija, preciznije digitalnog marketinga, u očuvanju kulturno-istorijskog nasleđa Srbije. Na osnovu studije slučaja digitalizacije srpske kulturne baštine i promocije istih putem društvenih mreža i drugih internet platformi (projekti "Osvežavanje memorije" i "Uskršnje jaje", beogradskog ateljea Prva srpska fabrika sreće) biće istaknute odrednice koje su ključne za kreiranje digitalnih marketinških kampanja, a koje za cilj imaju očuvanje bogatog nacionalnog intelektualnog nasleđa. Osim pomenutog, biće analizirani mehanizmi i alati kojima su se služili kreatori projekta, kao i efekti koji su postignuti zahvaljujući uplivu u svet digitalnih potrošača.