Žene u bosanskohercegovačkoj arheologiji XX stoljeća (skica za monografsku studiju) (original) (raw)
Related papers
Lektura ⁄ Language editor Ivana MAJER, Marko DIZDAR (hrvatski jezik ⁄ croatian) Marko MARAS (engleski jezik ⁄ English) Korektura ⁄ Proofreads Katarina BOTIĆ Grafičko oblikovanje ⁄ Graphic design Umjetnička organizacija OAZA Računalni slog ⁄ Layout Hrvoje JAMBREK Tisak ⁄ Printed by Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina Naklada ⁄ Issued 400 primjeraka ⁄ 400 copies Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu indeksirani su u ⁄ Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu are indexed by: DYABOLA-Sachkatalog der Bibliothek-Römisch-Germanische Kommission des Deutschen Archaeologischen Instituts, Frankfurt a. Main
Učešće žena u oružanim snagama savremenog doba
2017
U tekstu se izlaže učešće žena u savremenim oružanim snagama kao globalna pojava sve većih razmera koja sve više menja vojske. Konstatuje se da od kada su žene počele sedamdesetih godina dvadesetog veka da ulaze u vojsku sa punim vojnim, profesionalnim statusom, tako da je istorijski obrazac maskulinog ekskluziviteta oružanih snaga doveden u pitanje. Ovaj proces je po jednim skepticima transformacija čak dublja od uvođenja nuklearnog oružja, a po drugima potencijalno pretećeg karaktera za nacionalnu odbranu. U tekstu se izlaže istorijat žena u vojskama, njihovo učešće u oružanim snagama svetskih ratova dvadsetog veka, kao i pojedinačna iskustva zemalja sa istaknutom proporcijom žena u sastavu svojih oružanih snaga, američko, švedsko i izraelsko iskustvo. Konstatuje se da žene u sastavu savremenih oružanih snaga sveta ne predstavljaju više privremenu promenu. Ma kakav ponegde još uvek bio neravnopravan status vojnikinja, ma kako profesionalno segregirane i kulturološki diskriminisane...
2013
Autor sustavno izdvaja i komentira povijesne, stručne i znanstvene radove suradnika Akademijina Instituta, odnosno Zavoda, u Rijeci koji tematski i kronološki obrađuju povijesne prilike 19. i 20. stoljeća na sjevernojadranskome prostoru. Isto tako uzima u obzir političke i gospodarske prilike u Jugoslaviji i Hrvatskoj te ih povezuje s projektima i povijesnom interpretacijom znanstvenika. Širenje polja znanstvenog interesa odgovara procesu širenja Instituta i njegovu jačanju. Tako je moguće pratiti, po godinama, tematske cjeline počevši od demografskih, društvenih, političkih i gospodarskih istraživanja. Stišavanjem napetih odnosa s Italijom, nakon rata, otkrivane su i druge povijesne teme, koje nisu imale za cilj političku argumentaciju. Autor utvrđuje važnost i vrijednost znanstvenog pregalaštva suradnika Instituta/Zavoda u okviru cjelokupne hrvatske historiografije. Produktivnost je djelatnika Jadranskog/Sjeverojadranskog instituta velika i historiografski vrlo važna, nezaobilazna za sve one koji su se mislili baviti ili se i danas bave znanstvenim proučavanjem jadranskog/sjevernojadranskog i zapadnohrvatskog prostora. Ključne riječi: Jadranski institut u Sušaku; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Zavod za povijesne i društvene znanosti; Rijeka; Pula. Darko Dukovski Povijest 19. i 20. stoljeća u djelu suradnika akademijina instituta/zavoda u rijeci i Puli
Bosniaca, 2016
Potreba za čuvanjem, zaštitom, organiziranjem, ali i otvorenim pristupom dokumentima, rukopisima, knjigama i drugim materijalnim svjedocima opće i kulturne historije postaje sve izraženija. Polazeći od značaja kulturnog i historijskog naslijeđa, ova civilizacija nastoji izgraditi sistem u kojem će sve što je nastalo i nastaje biti adekvat-no zaštićeno i dostupno za korištenje u naučne, obrazovne i kulturne svrhe. U odnosu na različite mogućnosti materijalne destrukcije, kao mjesto sigurne pohrane i čuvanja kulturnog naslijeđa i sjećanja javlja se digitalni arhiv – digitalni repozitorij slika, knjiga, rukopisa i drugih dokumenata.U kojoj je mjeri značajno raditi na digitalnoj pohrani i zaštiti rukopisa govori nam i činjenica da su u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu stradali brojni arhivi, biblioteke i rukopisne zbirke. U ovome radu na primjeru Orijental-nog instituta u Sarajevu pokazat ćemo koliko je značajno da proces obnove rukopisnih zbirki i različite arhivske građe, pored kl...