Geology of Krka River estuary (original) (raw)
Related papers
Revija Za Sociologiju, 2004
Modernizacijski procesi neposredno utje~u na strukturiranje socijalnog prostora. Socijalni prostor je shva}en kao simboli~ka i kulturna reprodukcija materijalnih i objektivnih elemenata dru{tvenosti. Konstrukcija socijalnog prostora uvijek je povezana s odnosima mo}i budu}i ona uklju~uje univerzalne koncepte i predstave koji jednom prihva}eni postaju za~lanove dru{tva obvezuju}i. U tom kontekstu treba razmatrati i pitanje odnosa centra i periferije. U radu se polazi od shva}anja periferije kao vi{edimenzionalne pojave koja mo`e biti strukturirana po gospodarskoj, politi~koj i kulturnoj dimenziji. Periferija u tom smislu ne mora nu`no imati karakteristike gospodarske zaostalosti, nedostatne politi~ke integriranosti i kulturne izoliranosti. Perifernost odre|enog socijalnog prostora povezana je s dostignutom razinom modernizacije u svakoj od tri navedene dimenzije. Usporedna analiza povijesnog i aktualnog razvoja tri hrvatske regije (Istra, Lika, Gorski kotar) pokazuje da je rije~o tri razli~ita oblika perifernosti. Perifernost Istre se izra`ava prvenstveno u politi~koj dimenziji kao oblik politi~ke mobilizacije na regionalnoj osnovi iz~ega proizlazi latentni sukob spram centra. Li~ki prostor predstavlja periferiju u gospodarskom i kulturnom smislu, {to je pra}eno poli-ti~kim konformiranjem s centrom. U slu~aju Gorskog kotara najizra`enija je gospodarska dimenzija perifernosti, koja je pra}ena izra`enim politi~kim pluralizmom i multikulturalnim obrascima. Iz analize proizlazi zaklju~ak da se problemi integracije hrvatskih periferija ne mogu rje{avati pojednostavljenim modelima gospodarske potpore i politi~kim diktatom centra ve} trebaju biti strukturirani sukladno dimenzijama perifernosti koji su dominantni na odre-|enom prostoru.
Prirodno-geografske značajke otoka Hvara
Naše more, 2017
Otok Hvar jedan je od najvećih hrvatskih otoka. Pripada srednjodalmatinskim otocima te se pruža u pravcu I-Z, što je posljedica promjene u miocenskoj neotektonskog etapi. Prirodno-geografske značajke otoka Hvara odraz su geografskog smještaja i položaja otoka, njegove veličine i prostornog obuhvata, glavnih geoloških i geomorfoloških značajki, morfografskih i morfometrijskih obilježja te osnovnih klimatsko-vegetacijskih, hidrogeografskih i pedogeografskih značajki. U radu je dan prikaz međuovisnosti prirodno-geografskih značajki otoka Hvara. Prikazani podaci dobiveni su terenskim istraživanjem, analitičko-sintetičkom obradom izvorne statističke i kartografske građe, izradom geološke karte i profila reljefa u GIS okružju, izradom dijagrama vezanih uz klimatske značajke te manjim dijelom analizom postojeće literature i karata. Cilj rada je, na temelju dosadašnjih parcijalnih rezultata istraživanja, utvrditi uzročno-posljedičnu povezanost prirodno-geografske osnove istraživanog prostor...
2010
morskih prostora između tih država, stajališta Hrvatske i Slovenije o spornom razgraničenju te karte njihovih jednostranih akata. Ključne riječi: granice na moru, sjeverni Jadran, obalne države, pravo mora, karte. 1. Ravne polazne crte duž obale bivše države prvi puta su utvrđene (povučene) čl. 3. Zakona o obalnom moru Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz 1948. (u daljnjem tekstu: Zakon iz 1948.). 1 Zakon je prestao važiti stupanjem na snagu Zakona o obalnom moru, vanjskom morskom pojasu i epikontinentalnom pojasu Jugoslavije iz 1965. (u daljnjem tekstu: Zakon iz 1965.). 2 Ravne polazne crte bivše SFRJ mijenjane su (dopunjene) 1979. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obalnom moru, vanjskom morskom pojasu i epikontinentalnom pojasu Jugoslavije povlačenjem ravne polazne crte rt Mendrart Platamuni uz crnogorsku obalu. 3 Ravne polazne crte duž hrvatske obale povučene zakonima bivše države prenesene su u Pomorski zakonik Republike Hrvatske iz 1994. 4 Za sjeverni Jadran značajne su ravne polazne crte iz st. 2. toč. c) čl. 11. Zakona iz 1965.: rt Kastanjijaotok Altiežpličina Mramorihrid Sv. Ivan na Pučiniotok Grunjpličina Albanežrt Margarina (otok Susak)hrid Masarine.
Institut za arheologiju iz Zagreba započeo je tijekom 2009. g. sustavni pregled zemljišta – rekognosciranje 1 šireg po-dručja s istočne i južne strane istražene zone arheološkog lokali-teta Bentež kod Beketinaca (Minichreiter, Marković 2009: 21– 44) na trasi autoceste Slavonica 2 -dionica od Osijeka do Đakova međunarodne autoceste Budimpešta – Ploče. S obzirom da ovo područje istočne Slavonije nije do sada bilo detaljno rekognos-cirano, započet je sustavni pregled zemljišta okolice Beketinaca i Vuke radi sagledavanja detaljne topografi je šire okolice istraže-nih prapovijesnih i srednjovjekovnih naselja. 3 Prostor katastarskih općina Beketinci, Čepinski Martinci i Vuka dio je aluvijalne ravnice južno od Osijeka, koji zemljo-pisno pripada nizinskom dijelu prostora istočne Hrvatske. Ovaj dio zaleđa rijeke Drave najniži je prostor s aluvijalnim ravnica-ma koje presijecaju vodeni tokovi Vuke, Karašice i Vučice. Na malo povišenim suhim zemljištima između ovih rječica, a oso-bito uz rijek...
The area of Lika and North Dalmatia in the context of the modern regionalisation of Croatia
DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), 2016
Suvremeni županijski ustroj Republike Hrvatske kao i strateško autocestovno povezivanje hrvatskih regija, posebice srednjeg i južnog dijela jadranskog priobalja kroz lički prostor, određuju nove funkcionalne poveznice središnjeg dijela Jadranske Hrvatske. Nasuprot recidivima nekadašnjih podjela i razgraničenja hrvatskoga prostora od Osmanskog Carstva, Habsburške Monarhije i Mletačke Republike, kraj 20. i početak 21. stoljeća označili su obnovljene procese prometnog, gospodarskog i funkcionalnog povezivanja suvremenoga ličkog i sjevernodalmatinskog prostora, slične nekadašnjim procesima u antici i u razdobljima afirmacije prvotne hrvatske državne jezgre. Izgradnja autoceste unutar Jadransko-jonskog koridora, usmjerenost na najbliže priobalno pročelje sa zračnom i pomorskim lukama, povezivanje turističkih kompleksa na potezu Novalja / Karlobag-Nin-Zadar-Biograd-Vodice-Šibenik-Primošten-Rogoznica s plitvičkim turističkim kompleksom, veći broj nacionalnih parkova i parkova prirode, potiču kroz neposredne i lako uočljive društvenogeografske procese novo, pojačano povezivanje. Tome pridonosi i razmjerno jednostavno i spontano prožimanje u sferi trgovine, prometa, bankarstva, uprave, školstva, sudstva, sigurnosti itd., što omogućuje, unatoč pojedinim, politički usmjeravanim ili naslijeđenim rješenjima te lokalnim prijeporima uvjetovanim razlikama i preklapanjima interesnih grupa, svrsishodno i učinkovito suvremeno životno povezivanje u gravitacijski jedinstveni i funkcionalan regionalni kompleks. Značenje postojećih i afirmiranih gravitacijskih središta, među kojima se Zadar kao staro razvojno žarište i čvorište na jadranskom hrvatskom pročelju ističe, od prvorazrednog je značenja, posebice u razdoblju demografske recesije ne samo manjih i ruralnih, nego i većih gradskih središta i ovoga regionalnog kompleksa, ali i čitave Hrvatske. Znanstveno i multidisciplinarno prepoznavanje suvremenih procesa razvitka i prostornih odrednica kod odabira suvremenoga regionalnog ustroja Republike Hrvatske povezano je i sa suvremenim upravnoteritorijalnim, dakle naslijeđenim i tradicionalnim županijskim ustrojem. Jednako je poželjno uskladiti ih i s NUTS regionalizacijom (posebice NUTS-3 razine) Europske unije, što je zahtjevan, ali i neodgodiv zadatak radi ravnomjerne raspodjele egzistencijalnih dobara i uravnoteženog, decentraliziranog i što kvalitetnijeg razvitka ličkog i sjevernodalmatinskog prostora, kao i Hrvatske u cjelini, u budućnosti.
Geomorfološka obilježja Slunjske zaravni
Hrvatski Geografski Glasnik, 2011
Cilj ovog rada jest utvrditi temeljne uvjete i procese oblikovanja i razvoja reljefa te njegove opće geomorfološke značajke na prostoru Slunjske zaravni kao primjera prostrane krške zaravni Dinarskoga krša. Kako je geomorfološko kartiranje jedna od najvažnijih metoda geomorfološkog istraživanja, cilj je bio obaviti detaljno geomorfološko kartiranje te izraditi digitalnu geomorfološku bazu podataka. Na temelju dobivenih podataka provedene su geomorfološka analiza i sinteza te je izrađena detaljna digitalna geomorfološka karta tog područja u izvornome mjerilu 1 : 50.000. Razlučeni su dominantni morfogenetski procesi oblikovanja reljefa (strukturnogeomorfološki i egzogeomorfološki) te su utvrđene osnovne etape geomorfološke evolucije reljefa.
Biodiverzitet Riba Rijeke Klokot / Biodiversity of the Fish of the Klokot River
2012
Uzevši u obzir činjenicu da je ihtiološko ispitivanje ribljih populacija lijeve pritoke Une-Klokot važno za područje Unsko-sanskog kantona, provedna su terenska istraživanja tokom dvije sezone, i to jesen-zima i proljeće-ljeto. Istražen je kvalitet i kvantitet izlovljenih ihtiopopulacija, kao i index diverziteta i koeficijent sličnosti za cijeli tok i za svaki lokalitet pojedinačno. U istraživanjima je primijenjeno standardno ribolovno oruđe, elektroagregat i mreže. Dio izlovljenog materijala se direktno ispitivao na terenu, a veći dio je fiksiran i prenesen u laboratorij Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Ispitivanja osnovnih pokazatelja kvalitativnog i kvantitativnog sastava ihtiofaune rijeke Klokot provedena su na tri lokaliteta (izvor, srednji tok i ušće) na longitudinalnom profilu. Izlovljeno je 287 jedinki, deset vrsta riba, svrstanih u pet familija: Salmonidae, Cyprinidae, Esocidae, Thymallidae i Cottidae, Ključne riječi: populacija, riba, rijeka Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Академија наука и умјетности Босне и Херцеговине Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina Drugi međunarodni kolokvijum "BIODIVERZITET