Historical Urbanistic Development of Peščenica - North, Zagreb (original) (raw)
Related papers
The Contribution of the Town gardener Josip Peklar to garden and Park layout in Zagreb in 1878-1895
1994
Članak donosi rezultate istralivanja o zagrebačkom vrtlaru Josipu Peklaru provedenoga u Povijesnom arhivu grada Zagreba, među spisima o gradskoj vrtlariji. Budući da su podaci o gradskom vrtlaru J. Peklaru te nastanku i radu gradske vrtlarije krajem 19. stoljeća slabo poznati, ovo je istraživanje prilog boljemu poznavanju te teme u povodu stogodišnjice osnivanja gradske vrtlarije, koja je obiljelena 1992. godine. Josip Peklarse nakon izučenog vrtlarstva usavršavao u poznatim europskim vrtlarijama. Od 1873. godine radi kao nadvrtlar u Zagrebu, a na mjesto gradskog vrtlara primljen je nakon natječaja 1878. I tu je dužnost obavljao do 1892. Osobito je važan kreativni segment Peklarova rada: osnivanje i projektiranje novih nasada u gradu. Začetnik ideje o novim nasadima bilo je gradsko poglavarstvo, ali je njezin provoditelj bio Peklarkao gradski vrtlar. Prvi novi nasad koji je osnovao J. Peklar bio je rasadnik jer je on bio osnova za projektiranje svih ostalih nasada. Najbitniji i najv...
Revija Za Sociologiju, 2004
Modernizacijski procesi neposredno utje~u na strukturiranje socijalnog prostora. Socijalni prostor je shva}en kao simboli~ka i kulturna reprodukcija materijalnih i objektivnih elemenata dru{tvenosti. Konstrukcija socijalnog prostora uvijek je povezana s odnosima mo}i budu}i ona uklju~uje univerzalne koncepte i predstave koji jednom prihva}eni postaju za~lanove dru{tva obvezuju}i. U tom kontekstu treba razmatrati i pitanje odnosa centra i periferije. U radu se polazi od shva}anja periferije kao vi{edimenzionalne pojave koja mo`e biti strukturirana po gospodarskoj, politi~koj i kulturnoj dimenziji. Periferija u tom smislu ne mora nu`no imati karakteristike gospodarske zaostalosti, nedostatne politi~ke integriranosti i kulturne izoliranosti. Perifernost odre|enog socijalnog prostora povezana je s dostignutom razinom modernizacije u svakoj od tri navedene dimenzije. Usporedna analiza povijesnog i aktualnog razvoja tri hrvatske regije (Istra, Lika, Gorski kotar) pokazuje da je rije~o tri razli~ita oblika perifernosti. Perifernost Istre se izra`ava prvenstveno u politi~koj dimenziji kao oblik politi~ke mobilizacije na regionalnoj osnovi iz~ega proizlazi latentni sukob spram centra. Li~ki prostor predstavlja periferiju u gospodarskom i kulturnom smislu, {to je pra}eno poli-ti~kim konformiranjem s centrom. U slu~aju Gorskog kotara najizra`enija je gospodarska dimenzija perifernosti, koja je pra}ena izra`enim politi~kim pluralizmom i multikulturalnim obrascima. Iz analize proizlazi zaklju~ak da se problemi integracije hrvatskih periferija ne mogu rje{avati pojednostavljenim modelima gospodarske potpore i politi~kim diktatom centra ve} trebaju biti strukturirani sukladno dimenzijama perifernosti koji su dominantni na odre-|enom prostoru.
Lektura ⁄ Language editor Ivana MAJER, Marko DIZDAR (hrvatski jezik ⁄ croatian) Marko MARAS (engleski jezik ⁄ English) Korektura ⁄ Proofreads Katarina BOTIĆ Grafičko oblikovanje ⁄ Graphic design Umjetnička organizacija OAZA Računalni slog ⁄ Layout Hrvoje JAMBREK Tisak ⁄ Printed by Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina Naklada ⁄ Issued 400 primjeraka ⁄ 400 copies Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu indeksirani su u ⁄ Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu are indexed by: DYABOLA-Sachkatalog der Bibliothek-Römisch-Germanische Kommission des Deutschen Archaeologischen Instituts, Frankfurt a. Main
Annales Instituti Archaeologici, 2011
Ekipa arheologa Instituta za arheologiju iz Zagreba u suradnji s arheolozima nadležnih muzeja obavila je tijekom 2009. g., na zemljištima planirane izgradnje trase brze ceste Našice -Pleternica -Lužani u dužini od 62 km, evidenciju 31 arheološkog lokaliteta iz prapovijesnih, antičkog i srednjovjekovnih razdoblja. Trasa brze ceste prolazi preko 23 preventivno zaštićena arheološka lokaliteta, a novo je evidentirano još 8 nalazišta. Na području izgradnje akumulacija Dubovik i Breznica kod Podgorača obavljen je pregled zemljišta i evidentirana su tri arheološka lokaliteta iz prapovijesnih razdoblja. Nakon arhivskoga i terenskog pregleda lokaliteti su preventivno zaštićeni i izrađen je elaborat "Kulturno-povijesna baština", kao dio Konzervatorske studije o utjecaju na okoliš izgradnje planiranih cesta i akumulacija, u kojem su propisani uvjeti izgradnje -spašavanje od uništenja vrijedne kulturne baštine. To uključuje obvezan stalni nadzor arheologa pri skidanju humusa uzduž trasa cesta i na zemljištima planiranih akumulacija kao i zaštitna arheološka istraživanja zaštićenih zona lokaliteta.
Building Code for Zagreb between 1932 and 1945
Prostor Znanstveni Casopis Za Arhitekturu I Urbanizam, 2006
Pregledni znanstveni èlanak UDK 711.62 (497.5 Zagreb) "1932/1945" Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.04-Povijest i teorija arhitekture i zaštita graditeljskog naslijeða Èlanak primljen /
Railway System in Physical Plans of Zagreb
2005
Razvoj modernog Zagreba vezan je za razvoj željeznice koja je svojim položajem direktno sudjelovala u usmjeravanju prostornog sirenja i oblikovanja grada. Nacin rjesavanja željeznickog pitanja, kao predmeta državnog ili nekoga viseg interesa, hijerarhijski je uvijek bio ispred interesa grada. Željeznica je bila datost kojoj su se grad i njegovi prostorni planovi prilagođavali. Buduci razvoj željeznice mora se prilagoditi ne samo zahtjevima suvremene željeznicke tehnologije nego i potrebama grada. Posljedica bi trebala biti promjena nacina i intenziteta koristenja povrsina željeznickih postrojenja i zemljista uz prugu. U konacnici, ti bi procesi trebali rezultirati potpunom funkcionalnom i prostornom integracijom željeznice i grada.
Koncept pametnoga grada u hrvatskom urbanom kontekstu
Kroatologija : časopis za hrvatsku kulturu, 2019
Gradovi zbog prenapučenosti prolaze veliku strukturnu promjenu te se suočavaju s društvenim, ekonomskim, ekološkim i političkim izazovima. Kako bi se doskočilo spomenutim izazovima u akademskom, znanstvenom i političkom diskursu sve češće se koriste različiti konceptualni pojmovi koji odražavaju potrebu za suočavanjem s novonastalim promjenama. Među tim pojmovima često se koristi i pojam pametnoga grada. Još uvijek ne postoji jednoznačna definicija spomenutoga koncepta, no često se povezuje s idejom održivoga ekonomskoga, ekološkoga i socijalnoga razvoja. S obzirom na nedostatak istraživanja koja problematiziraju koncept pametnoga grada ovo istraživanje provedeno je s ciljem razumijevanja spomenutoga koncepta u hrvatskom urbanom kontekstu primjenom online anketnoga upitnika, na uzorku zaposlenih u javnoj gradskoj upravi, koji su na profesionalan način povezani s ovom problematikom.