O naslovima terminoloških priručnika (original) (raw)
Related papers
Uloga pridjeva u hrvatskome medicinskom nazivlju
2022
Ana Ostroški Anić rođena je u Našicama 1980. godine. Diplomirala je 2005. engleski jezik i književnost i hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 2015. doktorirala na poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike disertacijom Kognitivnolingvistička analiza engleskih i hrvatskih figurativnih konstrukcija u zrakoplovnom jeziku. Od veljače 2008. radi na Zavodu za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti kao znanstvena novakinja prof. dr. Maje Bratanić, s kojom u listopadu 2009. prelazi u Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje na Odjel za opće jezikoslovlje. Od 2019. zaposlena je na mjestu znanstvene suradnice. Sudjelovala je na više znanstvenih i stručnih projekata iz područja terminologije i kognitivne lingvistike. Od siječnja 2013. do studenoga 2014. bila je suradnica na hrvatsko-francuskom bilateralnom projektu Terminologija i stručno prevođenje za međukulturni dijalog i specijaliziranu komunikaciju (COGITO). Od 2014. do 2017. sudjelovala je kao istraživač na projektu Repozitorij metafora hrvatskoga jezika (HRZZ) voditeljice dr. sc. Kristine Štrkalj Despot, a od prosinca 2015. do 2018. na projektu Conmusterm-Problemi temeljnoga suvremenoga glazbenog nazivlja u Hrvatskoj (HRZZ) voditelja akademika Nikše Gliga. Bila je suradnica na pet projekata u okviru programa Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna, HRZZ). Voditeljica je uspostavnoga istraživačkog projekta Dinamičnost kategorija specijaliziranoga znanja (DIKA) koji financira Hrvatska zaklada za znanost (2018.-2023.) te voditeljica projekta Semantički okviri u hrvatskom jeziku (2022.-2025.), koji se provodi u okviru osnovne djelatnosti Instituta. Objavila je samostalno ili u suautorstvu šest knjiga i više znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovala je izlaganjima na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te se stručno usavršavala u području terminologije, leksikografije i engleskoga zrakoplovnog jezika. Članica je nekoliko domaćih i međunarodnih lingvističkih i terminoloških udruženja te COSTove akcije Nexus Linguarum iz područja povezanih jezičnih podataka. U tehničkom odboru HZN/TO 37 Hrvatskoga zavoda za norme jedna je od predstavnika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje od 2010. godine. Od studenoga 2014. do studenoga 2018. bila je članica Odbora Europskoga terminološkog udruženja (EAFT), krovne europske terminološke organizacije.
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Ovaj rad bavi se leksičkim sredstvima standardnoga jezika preuzetim u jezik znanstvene komunikacije. Zbog razlike u kolokacijskim značenjima koja se ostvaruju u hrvatskome, njemačkome i engleskome jeziku, čestih značenjskih dvojbi prevoditelja znanstvene literature i autora znanstvenih tekstova kao i nedovoljne pokrivenosti toga područja leksika i leksičkih relacija u hrvatsko-njemačkim i hrvatsko-engleskim općim dvojezičnim rječnicima rad upozorava na činjenicu da za korisnika s hrvatskim kao izvornim jezikom ostaje nedostupan jedan važan sloj leksika znanstvenoga jezika. Autorice upućuju na nedostatak pokrivenosti općeznanstvenih glagolsko-imeničkih kolokacija u postojećim tiskanim općim dvojezičnim rječnicima s hrvatskim jezikom kao izvornim jezikom rječnika te na potrebu poboljšanja leksikografskoga prikaza kolokacija u strukturi rječničkoga članka. Prijedlozi autorica mogu pridonijeti poboljšanju leksikografskoga prikaza kolokacija u postojećim dvojezičnim rječnicima, a pohranj...
Prilog proučavanju gramatičke terminologije Franjevačke turske slovnice iz Fojnice
2017
U radu se, na osnovu opcih ortografskih osobitosti gramaticke terminologije anonimne i nedatirane turske gramatike / slovnice koja se cuva u Franjevackom samostanu u Fojnici, kao i usporedbom te terminologije sa terminologijom iz drugih gramatickih djela koja su se koristila u Bosni u 19. stoljecu, pokusava odrediti kojoj gramatickoj tradiciji pripada spomenuta slovnica i kada je mogla nastati. Tabelarni prikaz i usporedba terminologije u Slovnici sa istom ili slicnom terminologijom u drugim djelima ukazuje na to da se radi o osobenoj terminologiji tzv. južnoslavenske gramaticke tradicije, koja se razvijala odvojeno od osmanskoga obrazovnog sistema u Bosni u tom periodu. U radu ponuđena analiza potvrđuje da se u Bosni u 19. stoljecu gramaticka terminologija za opis turskog jezika razvijala unutar razlicitih gramatickih tradicija. Slovnica je jedna od rijetkih bosanskohercegovackih gramatika turskog jezika iz 19. stoljeca gdje se koristi iskljucivo domaca gramaticka terminologija. Re...
Kako pronaći jezikoslovni naziv
2020
Za hrvatski jezik ne postoji specijalizirani korpus jezikoslovnoga nazivlja. Većina se korpusnih istraživanja provodi na korpusima Hrvatska jezična riznica i Hrvatski jezični korpus hrWaC. Ti korpusi, međutim, obuhvaćaju jako malo tekstova koji pripadaju znanstvenomu stilu, pa su stoga neprikladni za terminološka istraživanja. Stoga će se, da bi se postigao definirani cilj, izraditi priručni jezikoslovni korpus koji se sastoji od računalno dostupnih i pretraživih izvora.Taj će korpus biti temelj za daljnja proučavanja jezikoslovnoga nazivlja i on će se dopunjavati novim izvorima i nakon završetka trajanja projekta. Cilj je ovoga rada pokazati na koji je način pristupljeno izradi jezikoslovnoga korpusa kako bi se o postojanju i značajkama korpusa informiralo sve one koje zanima jezikoslovno nazivlje, ali i kako bi se pružio model oblikovanja specijaliziranih korpusa, koji je primjenjiv i na druge struke. Dosad je izrađena radna inačica korpusa, koja je dostupna svim članovima projekt...
Još jednom o problemima književne historije: Vodička — Guillén — Perkins
Теорија и интерпретација, 2021
Ovo su naslovi tih pet studija: "Polazište i predmet književne istorije" (str. 5-12), "Razvoj književne strukture" (str. 13-30), "Geneza književnih dela i njihov odnos prema istorijskoj stvarnosti" (str. 31-54), "Istorija odjeka književnih dela" (str. 55-75) i "Književnoistorijske celine" (str. 76-100). historiography, namely its two synthetic genres, which Perkins designates as "narrative literary history" and "postmodern encyclopedia". Nevertheless, the American theorist demonstrates a certain closeness to structuralist approaches or a kind of conservatism by critical preference for narrative literary histories and immanent approaches (explanations of literary changes) over postmodern encyclopedias and contextualist approaches to literary text. The methodology of literary history of F. Vodička is still relevant today. If the future of literary historiography is a systematically coherent encyclopedia, reflecting both the literary past and the literary-historical (disciplinary) present, then Vodička's immanent approach may be an important part of it, just as modern poststructuralist/thematic interests should be included in that system.
Osobna Imena U Matičnim Knjigama Krštenih Katoličke Župe Miholjac U 18. Stoljeću
The paper shows the results of an analyses of anthroponymic resources kept in the registers of the Catholic parish Miholjac in the 18 th century. Clear references are made into the frequency of assigning individual personal names to male and female children, to the most frequently assigned male and female names. The analysis indicates a relatively limited name corpus and an expressed name entropy during the whole observed period. All the names in the parish baptismal registers were recorded in the contemporary official language, Latin; all of them were Christian names.
Tvorba riječi u hrvatskim dopreporodnim gramatikama
Rasprave: Časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, 2013
research on the word-formation process as described in Croatian pre-standard grammars (kašić, križanić and grammars of the kajkavian literary language) has shown that word formation is described in all grammars examined to a greater or lesser extent, but no separate chapter is devoted to this subject. These descriptions of the word-formation process are more implicit than explicit, except in križanić’s grammar. ključne riječi: tvorba riječi, dopreporodne hrvatske slovnice key words: word-formation, pre-standard grammars