Nazivlje i terminologija (original) (raw)

Uloga pridjeva u hrvatskome medicinskom nazivlju

2022

Ana Ostroški Anić rođena je u Našicama 1980. godine. Diplomirala je 2005. engleski jezik i književnost i hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 2015. doktorirala na poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike disertacijom Kognitivnolingvistička analiza engleskih i hrvatskih figurativnih konstrukcija u zrakoplovnom jeziku. Od veljače 2008. radi na Zavodu za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti kao znanstvena novakinja prof. dr. Maje Bratanić, s kojom u listopadu 2009. prelazi u Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje na Odjel za opće jezikoslovlje. Od 2019. zaposlena je na mjestu znanstvene suradnice. Sudjelovala je na više znanstvenih i stručnih projekata iz područja terminologije i kognitivne lingvistike. Od siječnja 2013. do studenoga 2014. bila je suradnica na hrvatsko-francuskom bilateralnom projektu Terminologija i stručno prevođenje za međukulturni dijalog i specijaliziranu komunikaciju (COGITO). Od 2014. do 2017. sudjelovala je kao istraživač na projektu Repozitorij metafora hrvatskoga jezika (HRZZ) voditeljice dr. sc. Kristine Štrkalj Despot, a od prosinca 2015. do 2018. na projektu Conmusterm-Problemi temeljnoga suvremenoga glazbenog nazivlja u Hrvatskoj (HRZZ) voditelja akademika Nikše Gliga. Bila je suradnica na pet projekata u okviru programa Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna, HRZZ). Voditeljica je uspostavnoga istraživačkog projekta Dinamičnost kategorija specijaliziranoga znanja (DIKA) koji financira Hrvatska zaklada za znanost (2018.-2023.) te voditeljica projekta Semantički okviri u hrvatskom jeziku (2022.-2025.), koji se provodi u okviru osnovne djelatnosti Instituta. Objavila je samostalno ili u suautorstvu šest knjiga i više znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovala je izlaganjima na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te se stručno usavršavala u području terminologije, leksikografije i engleskoga zrakoplovnog jezika. Članica je nekoliko domaćih i međunarodnih lingvističkih i terminoloških udruženja te COSTove akcije Nexus Linguarum iz područja povezanih jezičnih podataka. U tehničkom odboru HZN/TO 37 Hrvatskoga zavoda za norme jedna je od predstavnika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje od 2010. godine. Od studenoga 2014. do studenoga 2018. bila je članica Odbora Europskoga terminološkog udruženja (EAFT), krovne europske terminološke organizacije.

Kako pronaći jezikoslovni naziv

2020

Za hrvatski jezik ne postoji specijalizirani korpus jezikoslovnoga nazivlja. Većina se korpusnih istraživanja provodi na korpusima Hrvatska jezična riznica i Hrvatski jezični korpus hrWaC. Ti korpusi, međutim, obuhvaćaju jako malo tekstova koji pripadaju znanstvenomu stilu, pa su stoga neprikladni za terminološka istraživanja. Stoga će se, da bi se postigao definirani cilj, izraditi priručni jezikoslovni korpus koji se sastoji od računalno dostupnih i pretraživih izvora.Taj će korpus biti temelj za daljnja proučavanja jezikoslovnoga nazivlja i on će se dopunjavati novim izvorima i nakon završetka trajanja projekta. Cilj je ovoga rada pokazati na koji je način pristupljeno izradi jezikoslovnoga korpusa kako bi se o postojanju i značajkama korpusa informiralo sve one koje zanima jezikoslovno nazivlje, ali i kako bi se pružio model oblikovanja specijaliziranih korpusa, koji je primjenjiv i na druge struke. Dosad je izrađena radna inačica korpusa, koja je dostupna svim članovima projekt...

Novìne u kanonskom pravu

Diacovensia : teološki prilozi, 2013

Tema ovoga članka jesu novìne i određene promjene koje su nastale u zakonodavstvu Katoličke crkve i to u vremenskom razdoblju od 2000. godine do danas. Rad je tematski podijeljen na tri dijela: prvi dio posvećen je o razvoju kanonske znanosti na hrvatskom govornomu području osnivanjem Hrvatskoga kanonističkog društva te stvaranja stručne literature na hrvatskom jeziku. Drugi dio stavlja naglasak na sakrament Svetoga reda i onima koji se u odgojno-crkvenim ustanovama spremaju na taj poziv. Tu se spominju i najnoviji dokumenti s obzirom na teološko-pravno poimanje triju stupnjeva Svetoga reda, disciplina u sjemeništima te potrebni psihofizički uvjeti kandidata za svećeničko ređenje. Treći dio članka donosi najnovije smjernice povezane s povrjedom crkvene discipline i ćudoređa od strane crkvenih djelatnika, primjena konkretnih kazni za takva počinjena djela te u zadnjem dijelu analizira kazneni zakon Republike Hrvatske i njegovu primjenu u slučajevima povrjede prava i dostojanstva maloljetnih osoba od strane vjernika laika i klerika Katoličke crkve.

Lajbnicova Ontologija Pomirenja

ARHE, 2016

U prvom delu rada autor interpretira Lajbnicovu fi lozofi ju kao pokušaj ponovnog obezbeđivanja naučnih prerogativa za prvu fi lozofi ju. Za razliku od Dekarta fi lozofske stranputice se kod njega ne mogu objašnjavati nekom transcendentnom, natprirodnom intervencijom (malin génie). Naprotiv, Lajbnic jednoznačno pokazuje da za naše greške u mišljenju nije odgovoran upliv natprirodnog nego prevelika bliskost onom prirodnom. U drugom delu, autor tvrdi da je promociju pomirenja kao središnje fi lozofske delatnosti Lajbnic proveo u delo polazeći od pretpostavke da su protivrečnosti rasute po fi lozofskoj tradiciji tek prividne. Svako partikularno stanovište može da zadobije svoje pravo važenje jedino ukoliko na izvestan način bude dovedeno u vezu sa ostalim stanovištima, uključujući i one koji mu izrekom oponiraju. Uspostavljanje takve veze Lajbnic poima kao pomirenje.

Etimologija nekih općeupotrebnih persizama u bosanskom jeziku / Ethymology of some commonly used persisms in the Bosnian language

Književni jezik, 2019

The author etymologizes Persian language lexemes, presenting commonly used persisms in Bosnian onomastics. In particular, the etymology of the examples of persism presented refers to the vocabulary present in the Bosnian language, which makes it universally applicable. The Bosnian language is extremely rich in words from other languages, especially Oriental languages (Arabic, Turkish and Persian), hence the author devotes his work to lexemes that include adaptations and borrowings from the Persian language. In the first place, it was sought to determine for which persisms incorporated into the Bosnian language it is possible to determine the most thorough etymological sequence, and then to enrich the vocabulary of the Bosnian language with the etymological sequence represented by the persisms recorded in the languages of the Persian language family of Iranian languages.

Prilog proučavanju gramatičke terminologije Franjevačke turske slovnice iz Fojnice

2017

U radu se, na osnovu opcih ortografskih osobitosti gramaticke terminologije anonimne i nedatirane turske gramatike / slovnice koja se cuva u Franjevackom samostanu u Fojnici, kao i usporedbom te terminologije sa terminologijom iz drugih gramatickih djela koja su se koristila u Bosni u 19. stoljecu, pokusava odrediti kojoj gramatickoj tradiciji pripada spomenuta slovnica i kada je mogla nastati. Tabelarni prikaz i usporedba terminologije u Slovnici sa istom ili slicnom terminologijom u drugim djelima ukazuje na to da se radi o osobenoj terminologiji tzv. južnoslavenske gramaticke tradicije, koja se razvijala odvojeno od osmanskoga obrazovnog sistema u Bosni u tom periodu. U radu ponuđena analiza potvrđuje da se u Bosni u 19. stoljecu gramaticka terminologija za opis turskog jezika razvijala unutar razlicitih gramatickih tradicija. Slovnica je jedna od rijetkih bosanskohercegovackih gramatika turskog jezika iz 19. stoljeca gdje se koristi iskljucivo domaca gramaticka terminologija. Re...